SJUTRA AKCIJA “OČISTIMO CRNU GORU”, MURATOVIĆ: UKLJUČITE SE I POKAŽITE PATRIOTIZAM

0

Povodm 21.maja, Dana obnove crnogorske državnosti, NVO Koalicija za održivi razvoj je organizovala akciju “Očistimo Crnu Goru “i u Petnjici.

Koordinator akcije za Petnjicu je Aldin Muratović koji se gostujući u programu Radija Petnjica, zahvalio na podršci od strane radija akciji i istakao da je ovo najbolji način da se iskaže patriotizam uzevši u obzir problem sa smećem i divljim deponijama.

„Ovo je idealna prilika, imajuću u obzir kakvo je stanje sa smećem, a tome smo i sami mi doprinijeli. Smeća ima gdje se god okrenemo. Inaće, Crna Gora ima problema sa odlaganjem smeća , a to tišti i našu opštinu.

Mi na žalost nijesmo uspjeli da riješimo taj problem ni sa deponijom a evo čekamo otvaranje reciklažnog centra i nadam se da će se brzo otvoriti i donekle riješiti ovaj problem. Sjutra imamo akciju i nisam slučajno koordinator za Petnjicu jer sam podržio dosta akcija tako da sam i ovu podržao svim srcem koja će biti simbolično sat vremena da svi naši građani odvoje i prošetamo našim ulicama, pored naših rijeka i da pokupimo taj otpad koji smo nesavjesno odlagali tamo gdje mu nije mejsto.

Ovim putem želim da pozovem sve institucije sa naše opštine, pozovem sve ljude dobre da se okupimo sjutra ispred Centra za kulturu i dogovorimo gdje je to najpotrebnije da pođemo i pokupimo otpad i adekvatno ga odložimo. Ovo je dobra prilika i za TO Petnjica jer imamo resusre koji su itekako dobri i imamo šta da pokažemo turistima.

Ovo je prilika da očistimo i pokažemo tim turistima da Petnjica treba da sija onim svjetlom kojim i zaslužuje. Napravili smo plan da se okupimo u 10 časova ispred Centra za kulturu. Nadam se da će se odazvati veliki broj građana i imao sam kontakta, javljali su mi se ljudi. Nadam se da će odgovoriti i nadležne institucije koje djeluju na teritriji naše opštine, da počnem od predsjednika opštine kojeg ovom prilikom i pozivam, i da pokažemo onaj patriotizam za Dan nezavisnosti kada smo procentualno najviše podržali obnovu crnogorske nezavisnosti, da tako uradimo i sjutra, da proslavimo ovaj jubilej od 15 godina. Crna Gora je turistička zemlja, treba da blista i da sija onako kako ju je i Bog stvorio, sa svim njenim resursima, sa planinama, rijekama, potocima i sa morem. Očekujem i NVO udruženja sa područja naše teritorije da se odazovu kao i TO Petnjice. Mi smo obezbijedili kese i rukavice i sjutra se dogovaramo gdje su prioritne dionice da odradimo ovu akciju“, istakao je između ostalog Aldin Muratović, koordinator akcije za Petnjicu „Očistimo Crnu Goru“.

Petak, 21.maj, plato ispred Centra za kulturu je zakazano okupljanje građana odakle se kreće u akciju čišćenja najugroženijih mjesta kada je u pitanju komunalni otpad.

DENIS BOŽOVIĆ

FOTO I VIDEO – ČIŠĆENJE SNIJEGA SA PUTEVA PREMA “ČISTIM LIVADAMA”

0

Juče su mještani bihorskih sela koja gravitiraju prema Pešteri čistili puteve koji vode do katuna Konjske rijeke, Čistih Livada…

Iako je proljeće odavno počelo, na makadamskim putevima je bilo dosta snijega koji je predstavljao problem za stočare iz tog kraja.

 

SELVIN ŠABOTIĆ, povjerenik Lovćenskih straža za Luksemburg i cijelu Evropu: “AKO BUDEMO PASIVNI IMA DA NAS NEMA”

Bihorac, Selvin Šabotić, tri godine nakon što se rodio u Beranama, sa roditeljima odlazi za Luksemburg gdje živi punih 30 godina. Danas malo ko zna da Selvin ima odgovorno zaduženje – Povjerenik Lovćenskih straža za Luksemburg i cijelu Evropu. Portal radija je zanimalo šta je to bilo presudno da Selvin bude odgovorno lice ove organizacije za dijasporu i koja je njegova misija.

Selvin Šabotić

Otkuda to da Bihorac bude povjerenik Lovćenskih straža za dijasporu i šta to za tebe znači?

Prepoznat sam po tome da sve što ima bilo kakve veze sa našom Crnom Gorom, ja sam uključen. Bilo li da se radi o nekoj humanitarnoj ili bilo kojoj drugoj akciji. Volim Crnu Goru, to je moja domovina. I moja i moje djece. Mi druge domovine nemamo. Nijesam želio da se odreknem crnogorskog državljanstva, to bi za mene lično značila izdaja. Mogu da odem bilo gdje da živim ali ću uvijek da budem Crnogorac islamske vjeroispovjesti. Mada vjera je intimna stvar, ali sam je morao ovdje pomenuti da bih dao odgovor na vaše pitanje. Crna Gora je kroz vjekove, na ovaj ili onaj način, poznata kao država svih naroda i religija. Međutim, ovo što se dešava nakon 30.avgusta, to nije ona vjekovna Crna Gora. Otuda ja u Lovćenskim stražama. Samo da bih branio onu Crnu Goru, građansku, multietničku. Znam, bilo je kroz njenu istoriju dosta civilizacijskih sukoba ali, uvijek je građanska Crna Gora izlazila kao pobjednik. Nikada se u njoj nije desilo ono što se dešavalo u država u okruženju pa ako hoćemo da budemo krajnje iskreni, i u mnogim evropskim državama. Zato sam tu gdje jesam, u Lovćenskim stražama, da branim onu Crnu Goru, majku i kuću svih nas, bez obzira kojem etnosu ili religiji da pripadamo.

Vi hoćete da kažete da današnja Crna Gora, od 30.avgusta, nije više ta o kojoj Vi pričate. Otkuda takav zaključak?

Mi u dijaspori odlično pratimo dešavanja u našoj domovini. Sve vidimo i ono što se sada radi, mislim na političku strukturu nove vlasti, nimalo nam se ne sviđa. Udarili su na sve ono što se zove „građansko“ u našoj domovini. Sveštena lica nam kadriraju ljude na odgovornim mjestima. Forsira se jedna ideologija koja je nama, muslimanima sa Balkana itetako poznata. To je ista ona ideologija koja je dovela do građanskog rata u BiH. Imamo osnovu da sumnjamo da nam se priprema progon iz naše domovine. Ne ratom, sa ratovima je na Balkanu završeno. Ne zbog toga što oni ne bi željeli, bi oni itekako, već zbog toga što jače sile ne daju. Stoga nam pripremaju čistku. Da je tako, vidjeli smo po biračkim spiskovima. Dok sa jedne strane uvoze birače iz susjednih opština kao što je Trebinje a znamo kojem etničkom korpusu oni pripadaju, kao i iz susjedne Srbije, sa druge strane nama u dijaspori osporavaju pravo glasa i traže načina da nam ga oduzmu. To znači ništa drugo do etničko čišćenje samo drugačije upakovano, kroz biračko pravo. Stoga dijaspora sve pomno prati i nećemo dozvoliti da naša građanska Crna Gora postane klerofašistička.

Pomenuli ste popove. Zar vi nijeste jedan od onih koji pomažu svojim donacijama čak i crkvu?

Tačno. Pomažem i džamije i crkve. Ali koje?! Naše, crnogorske. Ne postoji bosanska džamija u Crnoj Gori. To postoji u Bosni, kod nas je i ta džamija crnogorska. Svaka država ima svoju crkvu i džamiju, to su bogomolje njenih etničkih grupa koje tu žive. To jednu državu čini multietničkom i to je njeno bogastvo. Danas smo svjedoci da SPC otima i prisvaja sve što je crnogorsko. Kada završe taj proces, onda su na redu džamije i muslimani. Pa evo, možda i ne udare na islam ali, kome treba Crna Gora gdje glavnu riječ vodi jedan narod – srpski. To nije građanska. Već sam istakao da popovi kadriraju, onda je to klerofašistička država. U toj i takvoj državi nema mjesta niti za Muslimane, niti za Crnogorce niti za bilo koji drugi etnos. Moj poslednji boravak u našoj domovini sam iskoristio da doniram novac za CPC na Cetinju. Neki ljudi kada su to čuli, zvali su me da mi se zahvale i da me pijemo kafu. Meni to nije potrebno, ja za kafu imam. To što su mislili da samnom piju kafu, neka uplate kao donaciju CPC. Sve nam otimaju. Moramo se organizovati i braniti sve ono što je crnogorsko. Ukoliko budemo pasivni, za koju godinu ima da vas ovdje nema, bićete sistemom ugušeni a nama iz dijaspore, bićemo u svojoj domovini turisti.

DENIS BOŽOVIĆ

(FOTO I VIDEO) MINISTAR STIJOVIĆ PRVI PUT U PETNJICI: OBEĆAO POMOĆ ZA ZAVRŠETAK VODOVODA

0

Juče je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović prvi put posjetio Petnjicu i sastao se sa predjednikom Opštine Samirom Agovićem.

Na sastanku je konstatovano da Petnjica ima veliki potencijal u oblasti poljoprivrede i da je ministarstvo spremno da pomogne u razvoju opštine.

Agović je bio veoma zadovoljan činjenicom da je ministar Stijović iskazao spremnost da se završi vodovod Murovsko vrelo.

“Na sastanku smo razgovarali o vodosnadbijevanju u MZ Javorova i prenio sam ministru nemogućnost iznalaženja kvalitetnog vodoizvorišta. U toku razgovora, ministar je ocijenio da će sa svojim saradnicima pokušati da pomogne, kako bi i MZ Javorova ušla u fazu rješavanja problema vodosnadbijevanja.

Želim da kažem našim građanima da sam prenio ministru naše navike i dobre benefite iz prethodnog perioda.

Ohrabren sam najavom ministra Stijovića da zaista želi da pomogne svim građanima i da opštinu Petnjica sagledava kao opštinu koja ima vrijedne resurse u oblasti poljoprivrede”, kazao je predsjednik Samir Agović.

On je dodao da je Stijović iskazao spremnost i za pomoć rješavanja problema klizišta na putevima u opštini.

“Kandidovali smo i temu elektrifikacije katuna. Ministar je najavio i da će Agro biznis centar funkcionisati u Petnjici kao i u svakoj drugoj opštini, jer je ta služba od vitalnog značaja za razvoj poljoprivrede.

Takođe smo imali razumijevanje od ministra kada je u pitanju potreba građana  da imaju kvalitetnu mehanizaciju i da će se procedura ono nabavke mehanizacije, koja je potrebna ovom kraju, rješavati sa mnogo manje procedure”, rekao je Agović.

Ministar Stijović, takođe bio zadovoljan posjetom.

“Sa predsjednikom i njegovim saradnicima razgovarali smo o raznim temama koje se tiču  sektora poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.  Naše teme su se odnosile na pomoć stanovništvu izgradnji infrastrukture i vodovoda”, kazao je ministar Stijović.

On je dodao da je na sastanku bilo riječi i o mogućnostima koje pruža novi Agro budžet, koji je uglavnom orijentisan na poljoprivrednu proizvodnju, najvećim dijelom u stočarstvu i poljoprivredi.

“Bilo mi je zadovoljstvo da sa rukovodstvom opštine Petnjica razmijenimo iskustva, dogovorimo modele saradnje i unaprijedimo saradnju za naredni period, kako bi ovaj kraj i dalje razvijali i kako bi ljudi koji se bave poljoprivredom bili sve značajniji u našem društvu i podizali kvalitet njihovog života u budućem periodu”, zaključio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede mr Aleksandar Stijović.

Na sastanku, pored tema vodosnabijevanju takođe je bilo riječi o novim mjerama koje je kreiralo Ministarstvo poljoprivrede. Razgovarano je i o gazdovanju šumama, odnosno o PJ Uprave za šume Petnjica.

ENKO KORAĆ

PETNJICA: PROMOVISAN ROMAN “OČI U TAMI” FARUKA ŠABOTIĆA

0

U sali JU Centra za kulturu u Petnjici promovisan roman „Oči u tami“ Faruka Fara Šabotića

Na početku je maturntkinja SMŠ Šejla Huremović pročitala je odlomak iz romana .

Moderator skupa prof. mr Dijana Tiganj, istakla je da je Petnjica odavno postala centar književnih krugova a Centar za kulturu najbolji promoter zavičajnih pisaca, te nas ne čudi što autori baš ovdje žele promovisati svoja djela i predstavljati svoje stvaralaštvo.

„U starom dobrom duhu, sa tom tradicijom nastavljamo i sada u doba pandemije COVID 19, kao i uprkos mjerama, trudimo se da ljubiteljima pisane riječi, pružimo raznovrstan i bogat program, ovaj roman to svakako jeste“,kazala je mr Dijana Tiganj.

Na promociji romana „Oči u tami“ promoteri su bili: mr Mirsada Šabotić i mr Dijana Tiganj, dok mr Biljana Vukmanović nije uspjela da prisustvuje promociji ali je Dijana Tiganj pročitala dio recenzije romana „Oči u tami“ Faruka Šabotića.

Mr Mirsada Šabotić u svom obraćanju, zahvalila se autoru na njegovom romanu i kazala da nas je roman „Oči u tami“ večeras okupio.

„Književnost oplemenjuje, ona daje sliku svijeta. Književnost datira od nastanka čovjeka. Čovjek teži da sebe učini besmrtnim. Danas, da li mi to činimo, naravno na poseban način. Upravo onako kako je učinio naš autor, naš Faro. Napisao je roman koji će obilježiti njega kao ličnost, njegovu porodicu, jedno vrijeme i ostaće da traje vječno dok je na papiru i dok je svih onih koji će čitati ovaj roman. Iskreno mu čestitam i drago mi je da je uspio jer ovo je njegov prvi roman ali kao da je deseti“, kazala je mr Mirsada Šabotić.

Autor romana „Oči u tami“ Faruka Faro Šabotić živi u radi u Švajcarskoj od 1988. godine, sve do danas.

„Lijepo je slušati naše dame koje su govorile u romanu Oči u tami, hvala vam od srca na lijepim riječima. Želim svima da se zahvalim na podršci. Zahvaljujem se predsjedniku Opštine Samiru Agoviću, koji je našao vremena da bude sa nama na promociji romana. Ističem zahvalnost organizatoru, direktoru JU Centra za kulturu Sinanu Tiganju, koji mi je pružio ruku i kazao mi, Faro, nemoj da brineš biće onako kako si poželio. Nije onako kako sam poželio, već je mnogo bolje.

Roman Oči u tami je moj prvijenac i vjerujem da će biti još mnogo toga“, kazao je autor romana Oči u tami, Faruk Faro Šabotić.

Autor je pročitao nekoliko djelov svog romana petnjičkoj publici i prenio emociju, koja je autora vodila do romana Oči u tami.

ENKO KORAĆ

 

 

 

ALMIR PUCAR, OD FRANCUSKE DO PETNJICE

0

Da se sve više mladih ljudi odlučuje da napusti svoj zavičaj to za Petnjicu nije ništa novo. Međutim, ako se neko odluči da dođe sa strane i započne svoj život i rad u Petnjici, to je već za nevjerovati.

Upravo je Almir Pucar to uradio i dokazao da se radom i trudom može skromno živjeti i u Biohor. Porijeklom iz Pljevalja, rođen u Podgorici, preko Francuske do Petnjice, životni put je Almira i njegove porodice.

“Imao sam fino djetinjstvo. Pošto su babo i majka radili, ja bih po dva ipo mjeseca bio u Tucanje pošto mi je majka iz ovih krajeva. Rahmetli dedo sa majčine strane mi je iz Tucanja. Kada se završio rat, dedo je primljen u policiju u Pljevlja i tamo je živio i tamo je penziju zaradio a dolazio je u Tucanje i tu je malo kuće napravio. U Pljevljima su se upoznali moj tata i majka. Krajem 70-tih su pošli u Podgoricu i tamo su radili a ja sam se dolje rodio. Završio sam srednju građevinsku i bio sam dobar učenik a igrom slučaja nijesam upisao fakultet već sam odmah počeo da radim. Imao sam sreće da počnem da radim sa jednim dobrim majstorom, keramičarem i tu sam ispekao ovaj zanat gdje sam sebe pronašao”; priča Almir za portal radija, iznoseći da se 2005.godine ženi i odlazi sa suprugom za Francusku.

“Sve u životu sam shvatao kao sudbina tako sam i ovo. Nije mi teško padalo. Volio sam da radim i prihvatio se odmah posla. Tamo čim čovjek počne da radi, ima neki organizovan život. Punih 15 godina smo tamo radili i stvarali”, kaže Almir Pucara koji o razlozima povratka i odabira Petnjice da se skrasi sa svojom porodicom ističe da ima svega.

“Tražio sam da bude selo, volio sam seoski život, zahvaljujući tome što sam od rahmetli deda naslijedio te osobine. Taj seoski život je uticao na mene. Jedno veliko isksutvo za malu djecu su dedo i bika. Kako sam rastao, od rahmetli deda su mi sve one stvari iz djetinjstva, pojavljivale su se i počele da izlaze iz mene. I od rahmetli deda i i od rahmetli bike. Kada sam počeo da se raspitujem za imanje, tetak sa Konika mi je rekao da ima ovdje u Petnjici čovjek koji bi volio da proda imanje. Sve je to sudbina. Dedo i sa očeve strane je bio na selu i on je imao svoj sistem u sistemu. Živio je od rada od poljoprivrede. Bitno je da čovjek bude neovisan od ljudi. Volio sam selo i tražio sam selo”, kaže Almir i ističe da je još u Francuskoj bilo razmišljanja o povratku.

“Odluka je pala još u Francuskoj dok smo bili. Nije bilo odmah iz početka. Ja volim da sagledavam situaciju i okolnosti ondje gdje živim. Tamo mi je najviše zasmetalo za djecu. Tamo čovjek mora da radio od izjutra od šest do naveče do šest.

Supruga i ja smo morali da radimo a djecu smo morali da ostavljamo u predškolsko a posle u školu i ta djeca su cio dan u školu. Tu se događa da neko drugi vaspitava moju djecu. Svi ovi na zapadu znaju koliko je to veliki tamo rad. Ja se sad i po na dan družim sa svojom djecom. To je ključni razlog a na sve se to dodao rasizam koji se tamo pojavio.

Zasmetalo mi je što je sistem na zapadu okrenut protiv čovjeka. Veliki su nameti tamo, toliki porezi da čovjek samo radi. A to nije rad normalan. Čovjek, ako će što da ušpara, mora da radi i preko vikenda. Ideš – radiš, plaćaju se porezi, facture, računi i to me sve natjeralo da gledam na drugu stranu da tražim neko rješenje, neki mir, smiraj za mene i moju porodicu. Ovi prvi utisci ovdje su mi fini. Nema stresa, druženje sa familijom, ima posla. I ovdje radim keramiku. Već sam par mjeseci ovdje. Imam finu riječ za komšije i fin je narod, fino su me prihvatili. Mislim da je Petnjica mene odabrala.

Razlog zašto Petnjica to je vaspitavanje djece. Vaspitanjvanje djece u vjeri, u islamu, djeca da mogu da se druže, da osjete slobodu vjere, to druženje u mekteb. Sve to na zapad može ali vrlo teško. Ono što mislim da je ovdje potrebno to je park u kojem bi djeca imala moment druženja i razonode”, kaže Almir Pucar i dodaje da su se djeca odlično uklopila. Aldin (13), Edina (11), Ahmed (9) i Emir (3 godine) imaju puno druga u Petnjici.

“Sve ide svojim tokom i čovjek treba samo da se prepusti. Ne bih ništa mijenjao. I Francuska mi je donijela nekog dobra. Tamo sam upoznao jedan mnogo fin džemat i naučio sam neke različitosti koje su mnogo fine i koje su i mene izgradile. Trudio sam se gdje god da sam, prihvatim one lijepe osobine. Gdje god bili, ima lošeg ali i dobrog. Čovjek uvijek treba da gleda tu dobru stranu, nikada lošu.

Ti ljudi iz tog džemata u Francuskoj su me više uključili u vjeru tako da ima dobrih stvari i ne bih mijenjao ništa. Još dok sam bio u Podgorici, prije odlaska u Francusku, sam spoznao islam. Rahmetli bika mi je bila hodžinica i uvijek me vjera vukla”, kaže Almir a o Petnjici u kojoj boravi manje od godinu kaže da je opština u razvoju i da ima dosta dobrih stvari.

“Meni se sviđa što se pomaže poljoprivreda. Ovdje čovjek može da radi, može da se bavi poljoprivredom, da ima svoj sistem u sistemu i vidim da ima velika potražnja građevinskih radnika i omladina treba da se na to usmjeri. Veliki problem jeste što hoće svi da završe fakultete a onda, veliki trud dok ga završe i onda ne mogu da nađu posao. I onda razočarenje i odlazak odavde. Ponekad  i odu iz hira. Naš čovjek je mnogo cijenjen na zapadu, prihvata sve dobre stvari. Isto to može i ovdje da bude samo ljudi moraju da budu motivisani i da gledaju pozitivne stvari. Ovdje jedan majstor može puno bolje da živi nego li tamo.

Omladini preporučujem samo rad i da gledaju šta je manjkavo za rad i ima ovdje perspektivu. Moram da istaknem da ovdje lokalna uprava pomaže one koji hoće da se bave poljoprivredom. I meni su dali pomoć za plastenik i želim da im se zahvalim. Želim da pravim svoju proizvodnju da znam šta jedu djeca i ja. Hoću da se bavim organskom proizvodnjom. Pripremio sam nekoliko sjemena koji nijesu hemijski tretirani a želim da u narednom periodu, uzgajam organski zdravu hranu na svojoj zemlji i da je plasiram. Planiram i neke ovčice. Imam svoju slobodu što je najvažnije. Bez supruge ništa ne bih mogao. Supruga je taj jedan stub familije. To je jedan alahov dar. Nije ni njoj bilo lako, porasla je u Francusku, tamo školu završila, adaptirala se. Može i ovdje da bude neki posao. Puno smo tamo radili, puno smo se žrtvovali i tražili smo mir. Supruga ako ne mora da radi, ne treba jer ima puno posla kući. Za mene su žene puno opretećene, puno rade”; kaže za portal radija Almir Pucar, novi građanin opštine Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

(FOTO I VIDEO) HRABRO BIHORSKO ŽENSKO SRCE: PRIČA O SAMELI ŠKRIJELJ I NJENOM CARSTVU ŽIVOTINJA

0

Lagatorka, Samela Škrijelj, sa svojih 29 godina i sinom, odlučila je da nastavi tradiciju bavljenjem poljoprivredom na porodičnom imanju.

Za i one najteže poljoprivredne poslove, jedina joj je pomoć majka. Ono što ne mogu njih dvije, za to plate nekog da završe. Krave, ovce, zečevi, pčele, kerovi, psi ovčari a bude tu i ćurki, je stočni mal ove mlade Bihorke.

I pored toga što je imala priliku i mogućnost da i ona ode u Luksemburg, nije pošla i kako i sama kaže, nije se pokajala. Sasvim dovoljno zaradi za život.

„Puno se radi ali kada se voli, nije teško. Prednost nam je što su oko nas imanja uglavnom amidža i rođaka koji su van pa nam daju imanja da ih koristimo.

Bude i njima dobro i nama. Njima da imanja ne zarastu u šumu a nama za ovce. Sve što držim je rasno. Zečeve planiram za takmičenja i izložbe. Imam kera koji je prošle godine bio šampion. Imam i pčele i njima planiram da se posvetim.

Ove zime sam imala štetu i pčelinjaku, ali je opet dovoljno ostalo da se razvije ozbiljno društvo“; kaže ova mlada Bihorka koja je jedna od dvije žene članice udruženja pčelara u Petnjici. „U mom stadu ovaca, imam crnu ovcu koja je ojagnjila četvoro jagnjadi i to bijele“, pokazuje Samela svoju ljubimicu koja se šetka oko kuće.

I pored puno rada oko stoke i na livadama, Samela stigne da ode i na more, u Dobre vode ima kuću. Ima vremena i za društvene mreže i ne oskudijeva niti u čemu. Ima čudan hobi – skuplja luksemburške auto-tablice koje uredno kači na zidove pomoćnih objekata i to ne zbog želje za Luksemburgom, više atrakcije radi i da i u Bihoru može da bude kao u Luksemburgu.

KOMPANIJA “MERAK” USPJEŠNO ZAVRŠILA PROJEKAT: STVARAMO INKLUZIVNO DRUŠTVO

0

Merak d.o.o. iz Petnjice, u saradnji sa partnerom, NU”Inkluzivne inicijative” iz Berana, kroz grant podršku Zavoda za zapošljavanje, realizovao je projekat, tokom kojeg se 8 lica sa invaliditetom osposobljavalao za zanimanja pomoćni kuvar, pomoćni šanker i administrativni radnik.

Tokom projekta, koji je trajao 10 mjeseci, pet lica je zasnovalo radni odnos na period od pet mjeseci. Najmanje tri lica će nastaviti da radi i nakon projekta.

Uz maksimalnu angažovanost svih uključenih lica, sve projektne aktivnosti su uspješno sprovedene.

Zavod za zapošljavanje, kroz svoje programe, pruža izuzetne mogućnosti i benefite poslodavcima, za uključivanje lica sa invaliditetom u procese osposobljavanja za konkretna radna mjesta i zanimanja, kao i uključivanje u radne procese.

E.K.

 

 

ZAPALJENO SMEĆE U POPČI

0

Problem otpada u Petnjici je veliki, a opština plaća odvoz smeća firmi iz Rožaja i za to izdvaja ne mala sredstva.

Jedan od čitalaca portala Radija Petnjica poslao nam je snimak zapaljenog otpada u Popči. On tvrdi da je smeće zapalio neko iz petnjičkog Komunalnog preduzeća.

Kako god da je, ovo sigurno nije rješenje problema sa otpadom. Na ovaj način se dovodi u opasnost ostatak šume kao i ugrožava priroda.

 

CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: PROMOCIJA ROMANA FARUKA ŠABOTIĆA

0

Javna ustanova Centar za kulturu Petnjica danas organizuje promociju romana “Oči u tami”, čiji je autor Faruk Šabotić Faro.

Promoteri romana su mr Mirsada Šabotić, mr Biljana Vukmanović i mr Dijana Tiganj. Početak promocije je zakazan za 18h.