NAJNOVIJE OBJAVLJENO

MIRZETA RAMDEDOVIĆ KORAĆ PREDSJEDNICA FORUMA ŽENA BS PETNJICA

0

U Petnjici je održana opštinska Izborna Skupština Foruma žena Bošnjačke stranke Petnjica, na kojoj je izabran novi saziv opštinskog odbora ovog tijela. Za predsjednicu Foruma žena BS Petnjica izabrana je Mirzeta Ramdedović-Korać.

Za potpredsjednicu FŽ BS Petnjica izabrana je Jasmina Cikotić, dok je za sekretarku izabrana Minela Muratović.

Mirzeta Ramdedović-Korać je rođena 28.02.1993. godine u Beranama. Osnovno obrazovanje stekla je u Petnjici, srednju medicinsku školu “Dr Branko Zogović” završila je u Beranama. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka, smjer Socijalna politika i socijalni rad. Odbornica je u Skupštini Opštine Petnjica, sekretarka OO BS Petnjica i članica GO Bošnjačke stranke.

Na izbornoj Skupštini usvojen je plan rada Foruma žena i dogovoreni budući koraci u radu ove organizacije.

Izbornoj Skupštini prisustvovao je predsjednik OO BS Petnjica Ervin Duraković.

AMRA ĆEMAN

POPRAVLJAJU VENTILE I TRAŽE RJEŠENJE: MINIMALNO GRIJANJE U SMŠ PETNJICA PROBLEM ZA ĐAKE

0

Grijanje u SMŠ Petnjica u dosta lošem stanju: Radi se na otklanjanu kvara i rješavanju ovog problema.

Uveliko je otpočela nova grejna sezona za sve škole u Petnjici, ali stari problemi su i dalje tu. Naime, poznato je da u SMŠ u Petnjica grijanje nije bilo na zavidnom nivou proteklih godina, a slično je i ove godine. Iako je grejna sezona otpočela 15. oktobra, učenici borave u hladnim prostorijama, tačnije neke prostorije se minimalno griju, dok u drugima skoro pa i ne postoji grijanje.

Ekipa Radija Petnjica posjetila je ovu školu i razgovarala sa direktorom Marufom Batilovićem, koji je kazao da grijanje nije bilo na zavidnom nivou nikada, ali da se bore da učenicima stvore uslove za normalno odvijanje nastave, i da je on kao direktor u potrazi za adekvatnim rješenjem kako bi se ovaj problem otklonio. Problem predstavljaju dotrajali ventili i ventilni sistem koji se nalazi u radijatorima.

Takođe smo razgovarali i sa direktorom OŠ ,,Mahmut Adrović” Almirom Pljkićem, koji je kazao da prva dva sprata škole dobro funkcionišu i prostorije koje se nalaze na ovim spratovima u kojima borave učenici su dobro ugrijane. Takođe je saopštio da se radi na angažovanju firme koja će riješiti problem sa grijanjem koji ima SMŠ u najkraćem mogućem roku.

Poznato je da tender za nabavku ogrijeva nije prošao, pa su škole prepuštene da se same snalaze i obezbeđuju potrebne sirovine za ogrijev. Kako nam je kazao direktor OŠ ,,Mahmut Adrović”, on je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete obezbijedio potrebne količine peleta za novembar i decembar.

ERIS BABAČIĆ

 

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA “ČUDA STAZE HU” U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

0

Izložba fotografija „Čuda staze Hu“, koja se realizuje u okviru Hu Hu projekta – tragovima sova i drugih divljih vrsta, biće otvorena 1. decembra 2022. godine u 13h, u JU Centar za kulturu Petnjica.

Izložbu organizuju Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP iz Podgorice i NVO Sjeverna zemlja iz Berana, u saradnji sa Turističkom organizacijom Petnjica i JU Centar za kulturu Petnjica.

Ova putujuća izložba, sačinjena od 50 eksponata – fotografija divljih biljnih i životinjskih vrsta prekogranične oblasti između Crne Gore i Srbije, do sada je prikazana u 4 crnogorska grada projektnog područja. Potvrđujući upoznatost posjetilaca i lokalnog stanovništva sa biodiverzitetom ove oblasti, kao i njihovo interesovanje za divlje vrste, izložba ima za cilj da osnaži doživljaj destinacije kod posjetilaca i reputaciju prekogranične projektne oblasti kao destinacije bogate divljim vrstama. Postavka fotografija će biti dostupna za posjete publike narednih 10 dana, tj. do 10. decembra, kada se izložba i zatvara. Izložbom u Petnjici zaokružuje se jedno poglavlje u implementaciji projekta u kome je omogućeno da svih 5 opština u projektnom području budu domaćini izložbe i tako se promoviše važnost biodiverziteta, pod svjetlima turizma.

Cilj Hu Hu projekta je podsticanje razvoja turizma zasnovanog na prirodnom nasljeđu – divljim biljnim i životinjskim vrstama u prekograničnom području između Srbije i Crne Gore. Projekat sprovode Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP iz Podgorice i NVO Sjeverna zemlja iz Berana, na crnogorskoj strani, a Regionalna turistička organizacija Sandžaka (RTO) iz Novog Pazara i Udruženje građana „Jadovnik“ iz Prijepolja, u Srbiji. Projekat se implementira uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Srbija-Crna Gora 20142020, i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Za sve dodatne informacije molimo vas da kontaktirate Bojanu Sekulić, pozivom na broj telefona 068 354 953.

ERIS BABAČIĆ

SAZNAJ I RAZAZNAJ: U SMŠ PETNJICA TRENING MEDIJSKE PISMENOSTI

0

Juče je u prostorijama Srednje mješovite škole održan trening medijske pismenosti  u okviru projekta “Saznaj i razaznaj” u organizaciji Instituta za medije u  partnerstvu sa IREX-om a uz podršku U.S. Embassy Podgorica. 

Trening je vodila profesorica Dijana Tiganj, a prisustvovalo 19 učesnika, odnosno profesori naše škole, JU OŠ “Mahmut Adrović”, radnica Centra za kulturu Petnjica, i profesori iz Bijelog Polja, koji su bili željni da čuju nove i korisne informacije iz ove oblasti. Treningu je prisustvovala i predstavnica Instituta za medije. 

Fokus treninga bio je na  slobodi izražavanja, ograničavanju slobode izražavanja, vrstama oglašavanja u medijima, na medijskoj manipulaciji, dezinformacijama i na stereotipima u medijima, kao i alatima za provjeru informacija plasiranih u medijima.

AMRA ĆEMAN

DIJALOG – ČIRGIĆ: TRADICIJA VAŽNA, ALI SE GURA MALO U DESNO, MURATOVIĆ: BIHOR JE BIO I OSTAO KULTUROLOŠKA KARAULA

0

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Sead Čirgić, bivši direktor Fonda zdravstva koji živi i radi u Podgorici i Almir Muratović potpredjednik SPP-a iz Petnjice 

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?

SEAD ČIRGIĆ: Kultura, običaji i tradicija jesu važne odrednice jednog naroda i predstavljaju srž njegovog očuvanja. Ono što je evidentno u mojoj zajednici, a čini mi se i u ostalim jeste jedna vrsta polarizacije i prenaglašeno davanje značaja tim vrijednostima koju možemo vezati za trenutno stanje u društvu. Osim toga pojavljuju se i neki novi trendovi običaja koji nisu bili svojstveni zajednici, a nametnuti su sa strane. Generalno do skoro se sa poštovanjem uvijek odnosilo prema tim vrijednostima bez nastojanja nametanja svim članovima zajednice. Rekao bih da se sada malo gura desno, što ranije nije bilo svojstveno mojoj zajednici.

ALMIR MURATOVIĆ: Na Bihoru su ljudi uvijek cijenili svoju kulturu i tradiciju, tako je i u sadašnjem vremenu i ako je nekada primjetan “pritisak” asimilacije od strane  nekih drugih kultura. Podsjećam, BIHOR JE BIO I OSTAO KULTUROLOŠKA KARAULA.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?

SEAD ČIRGIĆ: Moj odnos uopšteno govoreći je princip slobodnog izbora i slobode kao univerzalne vrijednosti. To znači da ako je to slobodan izbor žene u potpunosti podržavam i poštujem, a ako je pokrivanje proizvod moranja onda sam protivnik toga. Sredina je podijeljena u odnosu na pokrivene žene i utisak mi je da imamo više negodovanja nego odobravanja i u samoj mojoj zajednici. U ranijem periodu ovdje niste imali pokrivenih žena. Sada imamo nove trendove koji su posljedica mnogo faktora, i spoljnih i unutrašnjih.

ALMIR MURATOVIĆ: Moj lični odnos je da žena treba ispoštovati propise koji se tiču oblačenja po principima islama, a i sredina pokazuje pozitivne signale prema tom principu..

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju) prije svega

SEAD ČIRGIĆ: Kao neko ko gaji principe slobode i vrijednosti građanskog društva, moj odnos prema tome uvijek je bio liberalan, stvar je ličnog izbora i slobode. Sredina ne gleda blagonaklono na mogućnost mješovitih brakova. Nikada nije, a sada možda i najmanje.

ALMIR MURATOVIĆ: Moj lični stav o mješovitom braku sam formirao na onome sto sam slusao od mudrih Bihoraca ” cvijeće beri oko sebe” ne iz razloga nacionalizma već iz praktičnih razloga. Takodje nisam kritičar i isključiv prema onima koji se odluče na taj korak.

Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

SEAD ČIRGIĆ: To je tema o kojoj se nerado priča i izbjegava u mojem okruženju. Uglavnom su to situacije kada se govori o ugroženosti prava pojedinaca i ukupno LGBT zajednice. Dakle onda kada sami pripadnici LGBT zajednice obrate pažnju na probleme.

ALMIR MURATOVIĆ: Vrlo malo se o toj temi govori, a ako se govori o LGBT populaciji na to se u Bihoru posmatra kao devijacija i nesto što nije normalno, sa tim stavom sam potpuno saglasan.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima I obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)

SEAD ČIRGIĆ: Rekao bih da je administracija Glavnog grada u proteklom periodu napravila značajne korake u unaprijeđenju komunikacije sa građanima, što je rezultiralo stvaranjem kvalitetnijih uslova za život naših građana. Brojni su primjeri uređenja zelenih površina, izgradnje sportskih terena, putne infrastrukture, digitalnih servisa itd.

ALMIR MURATOVIĆ: Lokalna vlast u obavljanju servisa prema gradjanima bi trebalo da se trudi da nije prisutan ambijent političke partije koja čini tu vlast, i mimo onoga šta je neki gradjanin došao sa zahtjevom ne opterecivati ljude sa političkim  stanjem u državi i svijetu. Razumljivo je donekle da se van opštinskih prostorija propagira ili podsjeti šta je možda neka politička opcija doprinijela ali u profesionalnom radu treba svesti to na minimum ili sasvim izbaciti.

SAMIR RASTODER

TO Petnjica organizovala akciju čišćenja izletišta

0

Turistička organizacija Petnjica je prethodne sedmice imala aktivnosti na čišćenju i uredjenju nekoliko izletišta na području naše opštine.

,,Obzirom da je tokom ljetnjih mjeseci veliki broj ljudi posjećivao ova izletišta došlo je do nagomilavanja smeća koje je narušavalo njihov izgled. Ovim putem pozivamo sve ljubitelje prirode da prilikom boravka na izletištima za sobom ne ostavljaju smeće. Na taj način ćemo svi dati doprinos ljepsem i urednijem okruženju“ saopštio je direktor TO Petnjica Rešad Muratović.

ERIS BABAČIĆ

DIJALOG – BALOTA: Negativni kontekst ”mješovitih” brakova je za vjernike direktno nevjerstvo, MUHOVIĆ: U Petnjici su se oduvijek osuđivali mješoviti brakovi

0

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Adis Balota, potpredsjednik SDP-a i Adnan Muhović, bivši predsjednik SO Petnjica, član predsjedništva BS i potpredsjednik SPP-a.

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?

ADIS BALOTA: Kulturna baština danas je pojam širokog spektra definicija. Predstavlja se kao nositelj identiteta ljudske zajednice, ali i kao važna karakteristika u prezentaciji nekoga kraja. U sredini u kojoj se ja nalazim, žive građani koji pripadaju različitim nacionalnim identititetima. Upravo, takvo bogatsvo različitih kultura, običaja i tradicija predstavljaja jedno neraskidivo jedinstvo, koje pruža veliko bogatsvo u načinu i obliku življenja u takvoj sredini. Iskustvo iz takve sredine, najbolje pokazuje da kultura ne može biti zatvorena u jednom nacionalnom ili državnom okviru, već se ista prožima kako među različitim nacionalnim identitetima, tako i između država regiona. Jasno je, da je upravo takvo širenje i prožimanje osnova za punu ljepotu zajedničkog življenja na jednom prostoru. Međutim, postoji i dalje veliki prostor za unapređenje, što je direktno uslovljeno kako obrazovnim sistemom, tako i izmjenama određenih zakonskih rješenja od države.

ADNAN MUHOVIĆ: Očuvanje vlastite kulture i tradicije je jedna od prvih barikada slobode. Očuvanje kulture sjećanja je vrlo važno za bošnjački narod koji je imao tešku i burnu istoriju. Uvijek govorim da Bošnjaci trebaju gledati na svijet ocima svoje kulture, da se njome ponose. Kada govorimo o odnosu zajednice prema ovim vrijednostima, reći ću da se ovdje u Bihoru dugo radilo i radi na asimilaciji i crnogorizaciji Bošnjaka, što je pogubno i za samu drzavu koja nikako da shvati da se ona najbolje čuva kroz njegovanje autentičnih kultura i interkulturalizam.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?

ADIS BALOTA: Lično, podržavam slobodu iskazivanja vjerskih, nacionalnih i ličnih uvjerenja svakog građanina koja su u okviru Zakona države. Iskazivanje takvih sloboda jeste ograničeno slobodama drugih sa kojima dijelimo isti egzistencijalni prostor. Zato, upoznavanje drugih i drugačijh jeste najbolji način za razumjevanje, kako vjerskih i nacionalnih tako i ličnih potreba.
Za mnoge u muslimanskom svetu pa i izvan njega hidžab već odavno nije samo odevni predmet, vće je u zadnje vrijepe postao i modni detalj (pr. Manekenka Halima Aden, koja na velika vrata otvara modne manifestacije i uvodi sasvim drugačiji pogled na modnu industriju). Jedni vide u njemu simbol podčinjenosti i bespravnosti, a drugi mogućnost da se izbegne nepotrebna pažnja i znak unutrašnje slobode. Podržavam nošenje Hidžaba kao lični izbor svake žene. U sredini u kojoj živim, postoji jedan značajan broj građana koji pripadaju drugim naconalnim i vjerskim grupama koji na neki način iskazuju, blago rečeno, nerazumjevanje za žene koje nose Hidžab. Međutim, u zadnje vrijeme, da li zbog većeg broja slučajeva takvih osoba koje se pojavljuju u javnosti i njihovom slobodnom kretanju, da li zbog veće informisanosti lokalne zajednice (preko društvenih mreža i portala), imam osjećaj da su takve osobe sve više i prihvaćene od sredine. Jasno je, da pokrivenost žena nije obelježje samo u islamu, već je to obelježje i kod hrišćana (pr. Časne sestre, monahinje itd…). Znači, opet je razlog ne znanje ili nepoznavanje različitosti i kulture drugih.

ADNAN MUHOVIĆ: Kao musliman, nikada ne preispitujem odredbe islama. Allah nam je naredio izvršavanje svega što je dobro za nas i zabranio nam izvršavanje svega što je loše za nas. Kod nas Bošnjaka se na ovim prostorima ukorijenilo ono što je dato u Kur'anu časnom i u običajima našeg časnog Poslanika a.s. I u Petnjici kao i u drugim Bošnjačkim i muslimanskim sredinama ima ljudi koji pod različitim uticajima različito i nažalost često pogrešno vide neke stvari. Meni lično, veoma je drago da vidim islamski propisno i lijepo odjevenu ženu. Islamski odjevena žena može biti veoma lijepo, s ukusom i moderno obučena. Allah kroz pokrivanje uljepšava vanjski i unutarnji izgled žene. S vana hidžab reflektira nevinost, čistoću, skromnost, stidljivost, mir, zadovoljstvo i pokornost našem Gospodaru.
Hidžab daje definiciju ženstvenosti. Muslimanka treba da bude aktivna, društveno angažovana, obrazovana, da radi na sebi i da unapređuje zajednicu u kojoj živi a ne zatvorena, zarobljena i obespravljena. Hidžab je kruna na glavi muslimanke. Njen ponos i dio njenog identiteta. Naravno, ženi se nikako ne smije ovo nametati ako sama ne želi. Ipak je ovo sredina u kojoj hidžab nije mnogo zastupljen.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju) prije svega.

ADIS BALOTA: Ljepota ljubavi i pronalaženje srodne duše i svog životnog partnera je jedan od uzvišenih ciljeva koji daje ukupni smiso postojanja na ”ovom” svijetu. Zato, duboko vjerujem, da svako komentarisanje u negativnom kontekstu ”mješovitih” brakova predstavlja, za vjernike direktno nevjerstvo, a za ateiste, glupost i neobrazovanost.
Poslije svih nemilih događaja u bliskoj prošlosti na našim prostorima, kao i u našem okruženju, došlo je do poremećaja i ovih vrijednosti. Neprihvaćanje sredine za ovakve brakove je bila i reakcija na pomenuta dešavanja. I danas, kod jednog broja stanovnika, postoje takvi narativi i shvatanja. Međutim, mlade generacije koje su odrasle u drugačijem vremenu, sve su više okrenuta zapadnim vrijednostima. Sve više putuju i vide način života kod njihove generacije u inostranstvu, kao i pozitivne vrijednosne koje praktikuju i koje uživaju . Kulturu i shvatanja mladi u dobroj mjeri nasljeđuju od svojih roditelja, tako da je ”vaspitanje” od kuće i dalje ima dominantni uticaj.

ADNAN MUHOVIĆ: Kada je riječ o mješovitim brakovima, ponovo ću reći da ne preispitujem jasnu odredbu islama i u tom smislu. U jednom  vjerodostojnom hadisu stoji: “Ženu udaju četiri stvari: njen imetak, njeno porijeklo, njena ljepota i njena vjera”. Iz ovoga možemo zaključiti da je muslimanu naređeno da se oženi muslimankom. Mještoviti brakovi na relaciji muškarac musliman a žena nemuslimanka su mogući samo u slučaju kada žena nije neznaboškinja i kada je spremna da postane vjernica. Brak na relaciji žena muslimanka a muškarac nemusliman je najstožije zabranjen. To je ono što svaki musliman zna ili barem što bi trebao da zna. Kod nas u Petnjici su se oduvijek osuđivali mješoviti brakovi jer se to kosi i sa vjerom ali i sa tradicijom i običajima Bošnjaka. Danas, kao i u svakom drugom segmentu života ljudi, i ova stvar je postala relativna pa imamo dosta mješovitih brakova a to se umnogome odrazilo i na udaljavanje od vjere, običaja i tradicije ali na usvajanje i praktikovanje nekih stvari koji nisu niti u našoj vjeri niti u običajima bošnjačkog naroda. Idealan brak je brak između muslimana i muslimanke i sa tim će se složiti svaki pravi musliman. Kada je riječ o brakovima među ljudima različite nacije, u tom dijelu sa aspekta islama nema odrednica koje bi osporavale takav brak. E, sada tu postoje kulturoloske razlike unutar iste vjere, pa se tako musliman Bošnjak cesto puta ne uklapa sa muskimankom Arapkinjom i obratno. I o tome se može govoriti u smislu asimilacije koja stvara prirodno stvorene razlike izmedju različitih nacija unutar iste vjere.

Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

ADIS BALOTA: I dalje u značajnoj mjeri ne postoji razumjevanje prema pripadnicima LGBT. I u ovom slučaju se radi o osnovnim ljudskim pravima na izbor i slobodi korišćenja tih prava. Naš obrazovni sistem nije prilagođen navedenom korpusu ljudskih prava koji tretira i pripadnike LGBT. I dalje veliki broj mojih sugrađana ne gleda pozitivno na njihovo postojanje. Pozitivno je, što u zadnjih nekoliko godina, pripadnici lokalne zajednice nemaju izražen veliki stepen agresivnosti prema LGBT populaciji, kao u bliskoj prošlosti , ali i dalje nemaju ni dovoljan stepe razumjevanja. Za ovaj korpus ljudskih prava, pored zakonskog okvira i obrazovnog sistema i dalje postoji problem kod nekih vjerskih organizacija koje na najprimitivniji i agresivan način gledaju na pripadnike LGBT. Upravo, vjerske organizacije plasiraju jedan dobar dio narativa koje usvaja veliki broj stanovnika.

ADNAN MUHOVIĆ: U savremenom drustvu koje je dio novog svjetskog poretka, često se utemeljene u vjeri i tradiciji stvari snažno izvrću i forsiraju se vrijednosti koje su u osnovi devijantne. Odnos nase vjere je vrlo jasan prema homoseksualizmu i u tom dijelu je i moje tumacenje i odnos identican mojoj vjeri. Naravno, ovo podneblje nije plodno za LGBT ni kod drugih naroda, ne samo Bošnjaka. Isti slucaj je i kod Srba i Turaka, pa i kod Crnogoraca itd.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima I obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)

ADIS BALOTA: Transparentnos lokalne administracije, kao servisu građana, ogleda se i u stepenu njene digitalizacije servisa kao osnovnom preduslovu za informisanje . Lokalni portali su glavna veza između administarcije i građana. Takvi portali nijesu samo ”oglasne tabe”, sa skupom obavještenja i raznih viejsti, već mjesto spajanja i razumjevanja. Danas je Internet mjesto edukacije, vaspitanja, informisanja, biznisa i čuvanja zdravlja. U mojoj sredini postoji zvanični sajt Opštine koji je u znatnoj mjeri pruža osnovne informacije, ali, što je još važnije, omogućuje i pristup svakom građaninu svojim komunalnim računima i poreskim evidencijama. Na portalu, možete izvršiti razna plaćanja, što znatno pojednostavljuje postupke i olakšava procedure građanima (Lokalni porezi, računi za vodu, smeće..). Nedostatak jeste, korišćenje digitalnih certifikata kako bi građani mogli da predaju razne zahtjeve i dobiju razne odluke ili rješenja od nadležnih sekretarijata Opštine. Cilj treba da bude digitalna Opština, koja će imati znatno manji broj službenika a puno veću trasparentnost, što se ogleda u značajnijem stepenu digitaliazcije svojih servisa

ADNAN MUHOVIĆ: Lokalni administrativni aparat funkcionise solidno. Ljudi su ljubazni i bore se da izadju u susret gradjanima. Medjutim, kada je odnos vlasti prema gradjanima u pitanju, tu ima selektivnog pristupa prema onoj polovini građana koja ne glasa DPS. To je dobro poznato i replika je onoga sto se desava i u drugim opstinama.

SAMIR RASTODER

CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: PREDSTAVA “KAKO JE PRINCEZA EDINA POSTALA FINA” 5. DECEMBRA

0

U Centru za kulturu Petnjica 5. decembra održaće se pozorišna predstava autora Tode Nikoletića. Gostovanje predstave je rezultat saradnje sa centrom za kulturu ,, Husein Bašić” iz Plava.

Pozorišnu predstavu ,,Kako je princeza Edina postala fina” igraće 12 članova pozorišnog društva. Režiju ove predstave odradio je Alija Redžematović.

Ulaz za učenike plaća se 1€, dok za odrasle je ulaz 2€, sa početkom u 12:30h.

Direktor centra za kulturu Petnjica, Sinan Tiganj, poziva sve sugradjane Petnjice da dodju i odgledaju predstavu. 

AMRA ĆEMAN

Nastavljeni radovi na uklanjanju betonskog stuba u centru Petnjice

0

Nakon postavljanja podzemnog kabla, koje je Opština Petnjica finasirala da bi se ubrzala izgradnja dječijeg igrališta, danas su započeti radovi na premještanju betonskog stuba, koji je ujedno i glavni razlog zbog kojeg se kasnilo sa izgradnjom dječijeg igrališta.

Ukoliko vremenske prilike dozvole, očekuje se da će betonski stub u što kraćem roku biti izmješten na drugu lokaciju, a samim tim i da će se konačno nastaviti sa izgradnjom dječijeg igrališta.

Takođe, centar Petnjice će ostati bez napajanja električnom energijom, prema nekim informacijama do 15.00h.

ERIS BABAČIĆ

PETNJICA: OPŠTINARI I ĐACI ČISTILI PUT DO STENICA

0

Opština Petnjica u saradnji sa ekološkom sekcijom Srednje mješovite škole Petnjica, organizovala akciju čišćenja putnog pravca od Petnjice do Stenica.

Članovi Ekološke sekcije SMŠ Petnjica sa profesorima priključili su se akciji čišćenja dijela puta od Opštine Petnjica do Stenica na inicijativu lokalne samouprave i na taj način rado prihvatili poziv smatrajući da na taj način doprinose opštini, a samim tim žele da ukažu na važnost očuvanja životne okoline i podignu svijest građana na veći nivo, naročito kod mladih ljudi.

Osim zaposlenih lokalne samouprave akciju je podržala i Turistička organizacija.

„Dugujemo zahvalnost svim učesnicima i nadamo se da ce se i u budućem periodu nastaviti ovakve akcije“ saopštili su iz Odjeljenja za uređenje prostora, stambeno-komunalne djelatnosti, zaštitu životne sredine i saobraćaj.

ERIS BABAČIĆ