NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Novi put i granični prelaz između Petnjice i Tutina?

0

Izrada glavnog projekta za izgradnju puta između Petnjice i Tutina preko Pešterske visoravni, kojim bi ova dva grada u susjednim državama bili povezani na svega trideset kilometara, privodi se kraju.

To tvrde u lokalnoj upravi u Petnjici, nakon što su se delegacije dvije opštine sastale nedavno u Tutinu.

“Ostaje da se dvije države usaglase oko administrativnih procedura kako bi se započelo s realizacijom ovog važnog projekta. Nadam se da će se to desiti brzo. Radi se o putu čija dužina iznosi svega tridesetak kilometara, dok dužina postojeće saobraćajnice od Petnjice do Tutina iznosi sto kilometara. To samo po sebi govori kakvu bi olakšicu put preko Peštera donio stanovnicima ovog područja” – saopšteno je iz Opštine Petnjica.

Oni kažu da su se s predsjednicom opštine Tutin Selom Kučević usaglasili da je izgradnja puta preko Pešterske visoravni od izuzetnog značaja za čitav kraj, i s jedne i s druge strane granice.

“Zajednički smo zaključili da bi se na taj način stvorila bolja regionalna povezanost, što daje mogućnost da se kvalitetnije valorizuju svi raspoloživi potencijali na ovom području. Stavili smo do znanja da bi izgradnja ovog puta pozitivno uticala na protok ljudi, roba i kapitala iz pograničnog pojasa, ali i iz čitavog regiona” – kažu u lokalnoj upravi u Petnjici.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Crne Gore (SPP) Almir Muratović nedavno je za Portal RTCG izrazio uvjerenje da je otvaranje graničnog prelaza između naše države i Srbije iznad mjesta Kruščica, u dijelu Pešterske visoravni, na teritoriji opštine Petnjica, samo stvar još tehničke prirode.

On je podsjetio da je ubrzanje otvaranja ovog graničnog prelaza nedavno obećao i predsjednik Vlade Milojko Spajić, prilikom posljednje posjete tom gradu i polaganja kamena temeljca za fabriku agregata.

“Prethodne dvije vlade, i Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića, uradile su sve što je trebalo uraditi i pripremile politički teren za taj posao. Preostalo je da aktuelna vlada ubrza bilateralne odnose sa Srbijom i riješi još tehnička pitanja u vezi s otvaranjem graničnog prelaza između Crne Gore i Srbije na Pešterskoj visoravni, i ja želim da vjerujem da je to skoro gotova stvar” – kazao je Muratović.

Stranka pravde i pomirenja u lokalnom parlamentu u Petnjici ima tri odbornika, a Muratović naglašava da oko ovog pitanja u SO postoji potpuni konsenzus svih stranaka, odnosno da svi jedinstveno podržavaju tu inicijativu.

Ranije je predsjednik petnjičke Mjesne zajednice Savin Bor, Senad Rastoder, za Portal RTCG kazao da je narod u Bihoru, a naročito u ovom selu i okolnim mjestima, prirodno upućen na saradnju s ljudima koji žive u tom dijelu Pešterske visoravni.

“Nas sa Srbijom razdvaja samo administrativna granica i ništa drugo. Odavde do Tutina je udaljenost ista kao do Petnjice, a put je bolji” – kazao je Rastoder.

Rastoder tvrdi da bi otvaranje graničnog prelaza u dijelu Pešterske visoravni pozitivno uticalo na izgradnju putne infrastrukture i smanjenje regionalnih razlika.

“Činjenica je da se putna mreža na prostoru Bihora nalazi u dosta lošem stanju. To važi i za puteve koji vode prema Pešterskoj visoravni, iako ka ovom prostoru gravitira veliki broj stanovnika. Smatram da bi otvaranje graničnog prelaza bilo višestruko značajno, jer bi za sobom pokrenulo realizaciju drugih projekata, od izgradnje modernih saobraćajnica, pa sve do investicija koje bi uticale na smanjenje regionalnih razlika” – smatra Rastoder.

Mještani podsjećaju da se Savin Bor prema granici sa Srbijom prostire na dvanaestom kilometru od Petnjice i da je jedno od rijetkih sela na sjeveru Crne Gore koje se može pohvaliti da još uvijek ima jaka pojedinačna poljoprivredna i farmerska gazdinstva, kao u najboljim vremenima.

Iako se radi o planinskom mjestu, smještenom na preko hiljadu i dvjesta metara nadmorske visine, u Mjesnoj zajednici Savin Bor živi preko 500 stanovnika.

Da život u ovom kraju nije stao, ukazuje i osnovna škola na Savinom Boru, koja s područnim odjeljenjima broji preko 120 učenika.

Mještani Savinog Bora, nakon posljednjih najava o izgradnji puta od Petnjice do Tutina, s graničnim prelazom na pragu njihovih kuća, dodatno su ohrabreni i tvrde da Savin Bor sa svojom okolinom može da postane i dobra turistička destinacija kada bi se na pravi način valorizovali njegovi prirodni potencijali.

Stanovnici Savin Bora i susjednih sela, kao i petnjičke opštine, traže samo kraći put do susjeda na Pešterskoj visoravni. Slučaj bihorskih sela u dijelu prema Pešterskoj visoravni najbolje ilustruje kako su administrativne granice na prostoru bivše Jugoslavije prekinule veze među ljudima, koji su prirodno upućeni jedni na druge.

Oni se, nakon susreta delegacija dvije opštine, nadaju da bi ta barijera mogla biti eliminisana, što bi predstavljalo ponovno prekogranično povezivanje i normalnu cirkulaciju ljudi i roba, odnosno saobraćajno otvaranje malene opštine Petnjica prema velikom tržištu s druge strane granice.

PREUZETO: RTCG

RAD ODBORA DIREKTORA EPCG : Brojke sve govore

0

(VIDEO) AKCIJA NVO “TVRĐAVA DOBRA” I RADIJA PETNJICA: POMOGNIMO SAMOHRANOJ MAJCI SA ČETVORO DJECE SA SJEVERA CG

0

Kako izgleda život sa 52 eura mjesečno državne pomoći i života u uskoj opštinskoj baraci najbolje zna samohrana majka sa četvoro djece od kojih jedno ima trajni invaliditet.

Život na sjeveru Crne Gore u uslovima ispod ljudskog dostojanstva žene ugroženog zdravlja i četvoro djece, povod je bio za humanistu i društveno aktivnog predjednika NVO “Tvrđava dobra” Mirsada Hadrovića da pokrene priču, inicira prikupljanje pomoći za ovu petočlanu porodicu.

“Imam četvoro djece, jedno od njih je trajni invalid. Primam 52 eura socijalne pomoći od države i to su mi sva primanja. NIjesam u stanju da plaćam obaveze. Osim toga, ne znam ni do kad ću ovdje da živim, jer opština može da me iseli i odavde”, kratko je opisala svoju surovu realnost samohrana majka četvoro djece sa sjevera Crne Gore.

NVO “Tvrđava dobra”, Radio Petnjica i veći broj nevladinih organizacija sa sjevera Crne Gore pokreću akciju pomoći u obezbjeđivanju stambenog prostora za porodicu sa sjevera CG.

 

 

 

PODVIG PLANINARA IZ PETNJICE: RAMČILOVIĆ IZ PSK BIHOR OSVOJIO KILIMANDŽARO!

0

IZVUČENO 300 DOBITNIKA U NAGRADNOJ IGRI ELEKTROPRIVREDE „NAGRADU OSVOJI JER NULA SE BROJI“

0

U nagradnoj igri  EPCG ”Nagradu osvoji jer nula se broji”, koja je trajala od 09. do 31. januara 2025. godine, 200 kupaca, redovnih platiša električne energije, nagrađeno je sa po 50 eura umanjenja računa. Nagrađeni su izvučeni iz baze koja broji , čak, 251125 potrošača.

Po 100 eura umanjenja računa dobilo je njih stotinu od ukupno 68148 kupaca iz kategorije „domaćinstva“, koji koriste servis Elektronski račun, a redovno izmiruju svoje obaveze za električnu energiju koju su utrošili.

Elektroprivreda Crne Gore organizovala je javno izvlačenje dobitnika nagradne igre metodom slučajnog izbora pretplatnog broja korisnika elektronskim putem.

Izvlačenje je nadgledala komisija u sastavu: Dragana Mijušković, predsjednica, iz fukcionalne cjeline Snabdijevanje, Milica Abramović, članica, iz Sektora za  korporativne komunikacije i Marija Vukotić, članica, iz Sektora za korporativne komunikacije.

Spisak dobitnika biće objavljen u svim štampanim medijima i na web portalu www.epcg.com. Za sve informacije na raspolaganju je call centar 19100.

KADETI FK PETNJICA POČELI PRIPREME ZA NOVU SEZONU (VIDEO)

0
Kadetska selekcija Fudbalskog kluba Petnjica je početkom mjeseca počela pripreme za nastavak takmičenja u Drugoj Kadetskoj ligi Crne Gore.
VIDEO: 
Povoljni vremenski uslovi i dobro stanje terena na Zavičajnom stadionu u Gusarama, omogućavaju našim kadetima idealne uslove za rad.
Već početkom marta mjeseca, gostovanjem u Igalu,očekuje ih nastavak veoma uspješnog prvog dijela sezone.

 Edukacija farmera o mastitisu kod krava u Petnjici

0

U četvrtak je u opštinskoj sali u Petnjici održano stručno predavanje na temu mastitisa kod krava, u organizaciji UN FAO (Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija). Predavanje je dio dvogodišnjeg projekta “Farmerske škole na otvorenom”, koji traje do kraja 2025. godine i ima za cilj edukaciju i osnaživanje lokalnih farmera kroz teorijska i praktična predavanja.

Gost-predavač bio je dr veterinarske medicine Kerim Zejnilović, koji je prisutnim farmerima detaljno objasnio uzroke, simptome i metode prevencije mastitisa, jedne od najčešćih bolesti mlečnih krava. Na predavanju je učestvovalo 15 farmera sa područja Petnjičke opštine, koji su imali priliku da postave pitanja i dobiju savete vezane za zdravlje stoke.

Kako bi se stečena znanja mogla primeniti u praksi, učesnicima su podeljeni mastitis testovi, koji će im omogućiti da samostalno testiraju svoje krave i pravovremeno reaguju na prve znake bolesti.

Projekat “Farmerske škole na otvorenom” podrazumijeva redovna mjesečna okupljanja farmera, sa predavanjima i praktičnim radionicama iz različitih oblasti stočarstva. Do sada su održane edukacije na temu javnih poziva Ministarstva poljoprivrede, đe je predavač bio Suljo Canović, dipl. inž. stočarstva iz Savetodavne službe u stočarstvu, kao i predavanje o reprodukciji krava na farmi Elsana Muratovića, koje je takođe vodio dr Kerim Zejnilović.

Pored toga, organizovane su i terenske posjete farmama u Godočelju i Trpezama, gde su vršeni ultrazvučni pregledi krava, omogućavajući farmerima da iz prve ruke vide kako funkcioniše moderna veterinarska dijagnostika.

Kako ističu organizatori, cilj projekta je podizanje svijesti o važnosti zdravstvene zaštite životinja, unapređjenje stočarske proizvodnje i jačanje kapaciteta lokalnih farmera kroz kontinuiranu edukaciju i praktične primjere. Planirano je da se slična okupljanja nastave i u narednim mjesecima, sa temama koje će odgovarati potrebama farmera i doprinijeti razvoju stočarstva u ovom kraju.

ALMINA LIČINA

 

FOKUS BIHORA (3) – CIKOTIĆ: Opština ponudila Vladi 11 lokacija za privremeno odlaganje otpada u Petnjici, čekamo odgovor!

0

Direktor Komunalnog preduzeća Petnjica Mithad Cikotić je u razgovoru za portal radiopetnjica.me rekao da se opad iz Petnjice godinama odlagao na deponiji “Mostina” u Rožajama, ali da se, nakon privremenog zatvaranja te deponije, dio komunalnog otpada odlaže na deponiju u Beranama.

“Gotovo sve opštine u CG, pa i one mnogo razvijenije od Petnjice, imaju problem sa odlaganjem otpada. U saradnji s lokalnom upravom pokrenuli smo inicijativu za pronalaženje najbolje lokacije za privremeno odlagalište i ponudili 11 lokacija Ministarstvu ekologije. Očekujemo vrlo brzi odgovor i davanje saglasnosti na najbolju lokaciju na našoj teritoriji”, rekao je Cikotić.

On je saopštio da su Komunalno preduzeće i Opština više puta bili partneri u edukaciji i poboljšanju ekološke svijesti građana, ali da su bez petnjičke deponije i kaznene politike, pomaci u tom pravcu su teški i spori.

“Naravno, u rješavanju ovakvih problema i edukaciji  mora da se uključi i Vlada, kako bi poglavlje 27 bilo uspješo zatvoreno, a sve u interesu zaštite životne sredine i zdravlja građana”, kaže Cikotić.

On smatra da bi bilo korisno udružiti snage sa privrednicima i sa ostalim subjektima u opštini u očuvanju bihorske prirode i životne sredine.

“Bili smo partneri uvijek u svim akcijama koje su usmjerene na borbu za očuvanje prelijepe prirode Bihora. Svaku akciju nvo sektora, eko aktivista, civilnog sektora smo podržali”, ističe prvi čovjek Komunlanog preduzeća.

Cikotić je rekao da je Planom rada opštine predviđena  sanacija tzv. divljih deponija.

“U prethodnom periodu tri lokacije smo uspjeli da saniramo, ali nažalost nismo uspjeli da te lokacije ostanu poslije sanacije čiste. Lokaciju Kalačice smo sanirali, a mještani su je ogradili i spriječili dalje odlaganje otpada. Na Orahovu smo sanirali jednu divlju deponiju i ona se održava u dosta dobrom stanju. Odlagalište u Gusarama nažalost uz sve uložene napore nismo uspjeli da sačuvamo od daljeg nekontrolisanog odlaganja iako smo u 2024. godini sa pomenute lokacije uklonili oko 100 kamiona šuta”, ističe Cikotić.

Na pitanje da li je izrečena makar jedna kazna zbog ugrožavanja životne sredine, direktor Komunalnog preduzeća kaže da takav podatak ima samo Komunalna policija, ali je siguran u to da je tih kazni bilo nedovoljno kao i procesuiranja nesavjesnih gradjana za te prekršaje.

“Svjedoci smo da vrlo često iako su kontejneri prazni, pored njih imamo i ono sto ne bi trebalo da se nadje tu. Da samo nekoliko njih, bez bilo kakave selekcije, plati kaznu za nesvjesno odlaganje otpada, prominenila bi se kompletna slika”, tvrdi Cikotić.

On je saopštio da je Komunalno preduzeće iz godine u godinu sve sposobnije da odgovori izazovima na terenu.

“Svjedoci ste da posljednjih godina i tokom ljeta, kada je mnogo veći broj gradjana u Bihoru, Petnjica bude uvijek čista. Uz odlazak nekoliko starijih radnika u penziju i zapošljavanjem mlađih ljudi siguran sam da ćemo još uspješnije izvršavati obaveze u interesu svih nas”, kaže Cikotić.

Govoreći o postrojenju za prečišćavanje, odnosno o biljno prečišćivaču započetom projektu u Gusarama, Cikotić kaže je nosilac projekta slovenačka ambasada i da opština nema tačne podatke o njegovom stavljanju u upotrebu.

“Ono što znamo da je uradjen projekat kanalizacione mreže i obaloutvrde, koji će sve otpadne vode da povede do tog prečišćivača. Ovo je jako skup projekat i očekujemo od Vlade CG njegovu skoru realizaciju”, najavio je Cikotić.

Takođe, kaže on,  Vlada je kroz kapitalni budžet predvidjela izgradnju kanalizacione mreže u centru Petnjice kao i obaloutvrde rijeke Popče, te da je prilikom prošlogodišnje rekonstrukcije ulica u centru Petnjice jedan dio kanalizacione mreže već postavljen.

“I pored toga što imamo jako mali broj zapoalenih ljudi u našoj administraciji, uvijek uspijemo sa konkurišemo projektima na više adresa.  Prošle godine uspjeli smo da realizujemo dva značajna projekta, preko koji smo obezbijedili značajan broj kontejnera i kanti za sakupljanje otpada, kao i projekat nabavke nove mašine za potrebe komunalnog.  Sada je u pripremi projekat za nabavku novog kamiona, a spremni smo i da ispratimo konkurse  Eko fonda u cilju poboljšanja infrastrukture i mehanizacije preduzeća. Takođe svake godine projektom konkurišemo kod ZZZCG u programu direktnog otvaranja novih radnih mjesta, tako da se možemo pohvaliti velikim brojem realizovanih projekata”, kaže na kraju direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić.

On zaključuje da šansu za rješavanje problema otpada i zaštitu životne sredine vidi samo ako svi zajedno napravimo iskorak, uz podršku opštine – Vlade, fondova dijaspore i građana.

SAMIR RASTODER

 

 

 

 

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

Zima se ne predaje u Bihoru

0
Juče tokom jutra Petnjica je dobila novi snježni pokrivač, dnevna temperatura u Petnjici je oko 3 C°, dok su jutra nešto hladnija, očekuje se da najhladnije bude u ponedeljak, sa jutarnjom temperaturom do -6
Saobraća se po klizavom kolovu, pa savjetujemo vozačima da brzinu prilagode uslovima puta.
Snježne padavine će se nastaviti sjutra i u ponedeljak, a nešto ljepše vrijeme se očekuje od utorka.

FOKUS BIHORA (2): USPJEŠNI EKSPERIMENTI SA JASNOM VIZIJOM SAMIRA RAMDEDOVIĆA

0

Nakon 24 godina provedenih u Evropi i Aziji, Samir Ramdedović se vratio u svoj rodni kraj s jasnom vizijom da oformi produktivno gazdinstvo. Ono što danas izgleda kao uzorno domaćinstvo, sa raznovrsnim voćnjacima i uređenim imanjem, nekada nije ni postojalo. Prije njegovog povratka, zemljište nije bilo ni ograđeno, niti termički obrađeno, a od domaćinstva nije bilo ni traga.

Na Samirovom imanju, dočekala su nas u redovima pažljivo njegovana stabala krušaka i dunja. Dok nam pokazuje plodove svog rada, prisjeća se kako je sve počelo.

„Kada sam se vratio, ovde nije bilo ničega – samo prazna zemlja. Prvo sam morao da je obradim, ograđujem, prilagodim uslove i tek tada sam mogao da zasadim prve biljke. Počeo sam sa malinama i kruškama, ali sam brzo shvatio da želim nešto više – nešto drugačije,“ priča Samir dok pokazuje zasade lješnika i dunja, koji su postali njegov zaštitni znak.

Samir je poznat po tome što na svom imanju uzgaja i vrste voća koje nisu tipične za ovaj kraj. Pored malina i krušaka, posadio je lješnik i dunju, a eksperimentiše i sa drugim kulturama. Njegov cilj je da pokaže kako uz pravu njegu i posvećenost, čak i biljke koje nisu karakteristične za određeno područje mogu dati odlične rezultate.

„Ljudi su mi govorili da dunja ođe neće uspjeti, da je lješnik previše zahtjevan. Ali nijesam odustao. Uz pravilnu njegu  danas imam prinose na koje sam ponosan. Imam 300 stabala šljiva, 50 jabuka, 10 stabala oraha, takođe 12 stabala dunje, neđe oko 12 ari maline, 50-ak stabala lješnaka koji sam zasadio prije nekih tri godine, njemu inače treba više vremena da poraste, a planiram da zasadim kestenje“ kaže Ramdedović.

Samirov preduzetnički duh nije se zaustavio samo na voćarstvu. Pokrenuo je i uzgoj zečeva, ali zbog administrativnih i zakonskih prepreka nije mogao da realizuje ideju do kraja.

„U Crnoj Gori zakoni ne prepoznaju uzgoj zečeva kao dio stočarske djelatnosti. To znači da farma zečeva ne može biti registrovana što mi iskreno otežava.  Osjećam se kao kriminalac koji diluje drogu a zapravo samo želim da uzgajam zečeve na legalan način. Pokušao sam, ali nisam mogao legalno da nastavim s tim poslom,“ objašnjava Samir.

Iako mu je ovaj neuspjeh teško pao, nije dozvolio da ga obeshrabri. Ujmesto toga, fokusirao se na dalje unaprjeđenje svog gazdinstva i istraživanje novih mogućnosti u voćarstvu.

Danas, Samir smatra da je znanje ključ uspjeha i da se poljoprivreda mora modernizovati kako bi bila održiva.

„Mnogi mladi odlaze iz sela jer misle da ovde nema budućnosti. Ja želim da im pokažem da poljoprivreda može biti isplativa, ali samo ako se radi pametno, uz ulaganje i modernizovani način,“ ističe on.

Njegov gazdinstvo nije samo simbol uspiješnog poljoprivrednika, već dokaz da se u manjem mjestu mogu postići veliki rezultati.

ALMINA LIČINA

 

 

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.