NAJNOVIJE OBJAVLJENO

ĐUKIĆ O BOJKOTU TRGOVINA: Građani treba da podrže lokalne proizvođače i manje trgovine

0

Kada u trenutku jedne od najvećih političkih kriza u Crnoj Gori premijer Milojko Spajić obrne igricu u populizmu i pozove građane da bojkotuje trgovačke lance, a prije toga, da bi popunio rupe u budžetu, nametne trgovcima veće poreze I akcize nego u zemljama EU, te zatim taj projekat preuzme određena (ne)vladina organizacija, koja na osnovu nekakve on line ankete targetira samo jedan od tih lanaca, onda sa pravom možemo sumnjati u političku pozadinu cijele akcije.

Alternativa Crne Gore je pozvala građane da od ponedjeljka bojkotuju najveći trgovački lanac u Crnoj Gori, kompaniju “Voli”. Dali su velikodušno rok do petka da se Voli izjasi hoće li smanjivati cijene ili ne. Populizam na većem nivou od poznatog na ovim prostorima “branjen” je on line anketom gdje je većina onih koji su glasali odlučili da “Voli” bude meta. Jedan od članova Alternativa, Zarija Pavićević, je na Javnom servisu objašnjavao kako ne bi oni bojkotovali Voli, ali su građani tako “odlučili”, a on lično je bio da se jednom drugom trgovačkom lanacu nacrta meta…

Iz Volija su objasnili, a vjerujemo da većina građana to zna, da je ponuda u njihovim marketima jeftinija u odnosu na ostale I da je to lako ustanoviti prostim upoređivanjima cijena.

Privredna komora nije željela da komentariše ili odgovora na pitanja Standarda  koja su smatrali više političkim, a manje ekonomskim ali su rekli da su se jasno odredili prema ovim I ovakvim inicijativama Milojka Spajića te da su dali ubjedljive razloge protiv bojkota trgovinskih lanaca.

“Posebno ukazujemo na potrebu nediskriminacije u svakoj privrednoj oblasti i prema svakoj kompaniji, podvlačeći zainteresovanoj stručnoj javnosti da bojkot kao način uticaja na ekonomske politike niti je razuman niti opravdan”, stoji u reagovanju Privredne komore.

Predsjednik nevladine organizacije MMNE i građanski aktivista iz Bijelog Polja Željko Đukić je u razgovoru za portal Standard rekao da je vladina ekonomska politika, uključujući uvođenje novih akciza na određene proizvode i povećanje cijene akciza,  povećanje PDV-a  u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, povećanje zarada zaposlenima doprinijela, da rastu cijena osnovnih životnih namirnica.

“Premijer Milojko Spajić je podržao bojkot marketa, izražavajući solidarnost sa građanima zbog visokih cijena. Međutim, smatram da je ovakav potez pokušaj prebacivanja odgovornosti sa Vlade na trgovce, umjesto da se preduzmu konkretne mjere za kontrolu cijena i inflacije. A u velikom procentu Vlada je doprinjela povećanju cijena”, rekao je Đukić.

On smatra da je targetiranje Volija od strane Alternative selektivan I da može izazvati sumnje u postojanje drugih motivai interesa.

“Istraživanja koja smo mi sproveli ukazuju da su zapravo građanj nezadovoljni cijenama u jednom drugom lancu marketa”, saopštio je Đukić.
Potkrepljujući tvrdnju da je ekonomska politika Vlade CG u najvećoj mjeri krivac za visoke cijene namirnica. Đukić kaže da se cijene proizvoda formiraju  na osnovu nabavnih cijena, na koje se dodaju operativni troškovi, porezi (kao što je PDV), akcize za određene proizvode, te trgovačke marže.

“U Crnoj Gori, PDV na osnovne životne namirnice iznosi 7%, dok je za određene proizvode, poput voća i povrća, stopa 21%. Trgovačke marže variraju u zavisnosti od proizvoda i trgovinskog lanca, ali su u prosjeku slične, a u pojedinim slučajevina niže u odnosu na zemlje regiona”, objašnjava Đukić.

Smatra da je jedan od uzroka ovog problema nedovoljno razvijena domaća proizvodnja i prerada, takođe promocija i plasman domaćih proizvoda.

“Rješenje za problem visokih cijena zahtijeva koordinisane napore Vlade, proizviđača, distributera,  trgovaca i potrošača. Vlada bi mogla razmotriti smanjenje poreza i akciza na osnovne proizvode, kao i podsticanje konkurencije na tržištu. Trgovci bi mogli preispitati svoje marže i nastojati da smanje cijene gdje je to moguće. Potrošači mogu nastaviti izražavati svoje nezadovoljstvo kroz inicijative poput bojkota, ali i podržavati lokalne proizvođače i manje trgovine”, zaključio je Đukić.

SAMIR RASTODER

IZVOR: STANDARD

https://www.standard.co.me/ekonomija/djukic-za-standard-targetiranje-volija-izaziva-sumnju-u-postojanje-drugih-motiva-i-interesa-nase-istrazivanje-pokazalo-nezadovoljstvo-gradjana-cijenama-u-drugom-lancu-marketa

SKUPŠTINA KUD BIHOR: REIZABRANI TIGANJ I KALIĆ, PROŠLA GODINA JEDNA OD NAJUSPJEŠNIJIH

0

Početkom februara  je održana izborna sjednica Skupštine KUD-a „ Bihor“ Petnjica na kojoj su izabrani i  novi članovi – Šejla Šabotić i Almir Muratović, koji su ujedno i odbornici u lokalnom sazivu. Na sjednici su reizabrani Muslija Kalić, predsjednik Skupštine i Sinan Tiganj predsjednik.

Ujedno je usvojen izvještaj o radu sa finansijskim poslovanjem za 2024. godinu koja je bila jedna od najuspjšenijih u 45 -godišnjoj istoriji KUD-a.  Probe su  se i dalje održavale jednom nedjeljno. Ukupno je  održano  48 proba. Društvo je imalo 25 nastupa i to u Petnjici  7  nastupa,  u Crnoj Gori 9,  u  Podgorici i Plavu dva puta, Bijelom Polju, Gusinju, Ulcinju, Kotoru i Tuzima. U regionu  7 : na Kosovu u Prištini ( dva nastupa), Prizrenu  u Bosni i Hercegovini na Festivalu u Sarajevu, u  Srbiji u Sjenici, Hrvatskoj i Vojvodini i dva nastupa u Turskoj.

Predsjednik  Sinan Tiganj se zahvalio na jedinstvenoj podršci  da on i  Muslija Kalić i u naredne četiri godine predvode društvo i u svom izlaganju izjavio da je  protekla 2024. godina sa 25 nastupa najuspješnija godina dugoj istoriji KUD-a. KUD je osvojio treće mjesto na Festivalu u Prištini iza  predstavnika Ukrajine i Turske. Obilježile su je X Međunarodna smotra foklora u oktobru kojom je završeno XI Bihorsko kulturno ljeto a koju je projektno podržana od Ministarstva kulture i medija , dva veoma uspješna gostovanja u Turskoj u Sulejmanpaši u aprilu i Sindirgiju u septembru. Kud je po prvi put nastupio u Hrvatskoj u Donjem Miholjcu i Vojvodini u Savinom Selu. Kud je bogatiji za dvije koreografije „Igre iz Crne Gore“ i „Igre iz Srbije“, kao i za  Tursku nošnju za koreografiju Zejbek po 8 kompleta koju je donirala TIKA.Takođe smo nastupili na obilježavanju   DANA  ETNO KULTURE IBIŠ KUJEVIĆ koja je održana 18 i 19 novembra u Petnjici. Pored nas nastupili Vrelo Ibra i KUD “ Tekstilac” Bijelo Polje. Manifestaciju su organizovali  Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori i JU Centar za kulturu Petnjica pod pokroviteljstvom opštine Petnjica. Godina je završena manifestacijom Osam decenija stvaralaštva koja je  partnerski organizovana sa KUD-om „Ramadan Šarkić“, započeta u Petnjici 22. novembra, nastavljena sjutradan  u Gusinju i Plavu i 13. decembra  u Ulcinju a zaokružena u Tuzima 15. 12. Projekat “X Regionalna smotra foklora i obrada i postavljanje koreografije Zejbek“ podržan  je od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i biće realizovan u prvom kvartalu 2025. godine.

Iz Kud-a su takođe zahvalni svima koji su  sponzorstvima i donacijama  pomogli da se realizuje veliki broja nastupa i da članovi KUD-a putuju i sa uspjehom predstavljaju našu opštinu  ne samo po Crnoj Gori i regionu već i Turskoj. I u tekućoj godini u kojoj ih očekuju brojni nastupi žele  da nastave sa  uspjesima.

 

FOKUS BIHORA (1): Elvedin Dino Cikotić izgradio farmu koza u rodnom Bihoru (FOTO I VIDEO)

0

Bihorac Elvedin Dino Cikotić, nakon 12 godina provedenih u Švajcarskoj, odlučio je da se vrati u svoj rodni kraj i započne potpuno novi život. Ovaj porodični čovjek, otac troje djece, donio je hrabru odluku da napusti sigurnost i stabilnost života u inostranstvu i pokrene farmu koza u Bihoru.

Nostalgija za rodnim krajem bila je jača od svakodnevnice u Švajcarskoj. Kako nam je ispričao, čežnja za domovinom rasla je iz dana u dan, sve dok nije odlučio da se vrati i započne nešto svoje.

„Nijedno mjesto ne može zamijeniti rodni kraj. Iako sam u Švajcarskoj imao dobar život, srce me uvijek vuklo nazad. Želio sam da mojoj porodici pružim mirniji i prirodniji način života, ali i da svojim radom doprinesem zajednici“, priča Dino, koji je dio grupe poljoprivrednika okupljenih oko KLASTERA “FARMER SA BIHORA”.

Nakon povratka, odlučio je da pokrene farmu koza, prepoznavši potencijal u stočarstvu i proizvodnji domaćih mliječnih proizvoda. Danas njegova farma broji 50 koza, a objekat za njihovo držanje je u fazi izgradnje. Uprkos izazovima s kojima se suočava, ne odustaje od svog cilja da stvori održiv porodični biznis i oživi poljoprivrednu proizvodnju u Bihoru.

„Trenutno mlječne proizvode nudim samo u krugu porodice, poznato je da koze sada prestaju sa laktacijom i nastupa jarenje tako da će taj dio sačekati do proljeća. Do tada, nadam se da će prostor za mljekaru biti osposobljen, kada ću moći zvanično da počnem sa proizvodnjom mlječnih proizvoda.

„Rad na farmi nije lak, ali je ispunjavajući. Vjerujem da Bihor ima veliki potencijal za razvoj poljoprivrede i želim da budem dio te priče. Tokom boravka u Švajcarsku, često sam obilazio  farmere koji imaju velika gazdinstva, jednostavno me to ispunjavalo. Posjetio sam oko 150 farmi, ne znam koja je od koje bila ljepša“, dodaje Cikotić.

Njegova priča inspiracija je mnogima koji razmišljaju o povratku iz inostranstva i pokretanju vlastitog posla. Dino je dokaz da se hrabrim odlukama i trudom može izgraditi bolja budućnost, čak i daleko od urbanih centara.

ALMINA LIČINA

 

 

 

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

 

DURAKOVIĆ: Amandmanima Bošnjačke stranke do dodatnih sredstava za razvoj Petnjice i očuvanje kulture Bošnjaka

0

Na posljednjoj sjednici Skupštine Crne Gore, u okviru glasanja Predloga Budžeta Crne Gore za 2025. godinu, prihvaćeni su amandmani poslanika Bošnjačke stranke, u okviru zaključka Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.

Ervin Duraković

Predsjednik Opštinskog odbora Bošnjačke stranke Ervin Duraković je u saopštenju saopštio da će ovi amandmani donijeti četiri miliona i 156 hiljada eura sjeveru Crne Gore, što će, kako kaže, zasigurno dati zamajac razvoju ovom izuzetno važnom regionu Crne Gore. Predviđenim Programom izgradnje lokalne infrastrukture, iz ovih sredstava finansiraće se rekonstrucija i modernizacija lokalnih puteva, u iznosu od 2 miliona i 630 hiljada eura, kao i rekonstrukcija i modernizacija vodovodne infrastrukture, u iznosu od milion i 526 hiljada eura.

“Projekti će se realizovati u opštinama na sjeveru Crne Gore, sandžačkim opštinama u kojima dominantno žive Bošnjaci. Među njima su i četiri izuzetno važna infrastrukturna projekta koji će se realizovati na području opštine Petnjica, u ukupnoj vrijednosti od 300 hiljada eura.
Radi se o sljedećim projektima, odnosno lokalnim putnim pravcima:
1. Pades (Trpezi) – Crveni put (Kalica), 2000m;
2. Bare – Orahovo (MZ Tucanje), 1000m;
3. Dzamija Tucanje – Mehovo guvno (MZ Tucanje), 300m;
4. Kutnje brdo (Trpezi) – Plandiste (Petnjica), 300m.

Takođe, zalaganjem poslanika Bošnjačke stranke, u budžet za 2025. godinu uvršteni su i kapitalni projekti traženi Sporazumom o ulasku u 44. Vladu. Među tim projektima koji će u 2025. godini biti finansirani je i izgradnja magistralnog puta Petnjica – Bioče, koji je od ključnog značaja za razvoj Bihora.

Navedeni rezultati su jasan i nedvosmislen pokazatelj ispravnosti politike Bošnjačke stranke, koja se svakodnevno zalaže za poboljšanje životnog standarda građana Crne Gore, s posebnim akcentom na opštine u kojima žive Bošnjaci, među kojima je i Petnjica. Sa ovom praksom ćemo nastaviti i u narednom periodu”, saopštio je Duraković.

S.R.

PETNJICA: DIO ULICE PORED ŠKOLE TRI MJESECA U MRAKU

0
Kako nam je saopštio  Muzafer Kršić građani su se obraćali lokalnoj upravi, ali rekacije nije bilo.
,,Od mosta do raskrsnice puta Lagatore Radmance  dio naseljena u kojoj ne postoji ravjeta nalazi se jedna građevinska firma, škola i desetak domaćinstava. Kod predsjednika ne postoji dobra volja da se riješi ovaj problem i da se otkloni ovaj kvar, jer nas vjerovatno smatra građanima niže kategorije i nižeg reda. Od problematične tačke, nedaleko, otprilike 100 metara, prema Lagatorima rasvjeta funkcioniše” zaključio je Kršić”
Iz opštine su kazali da će raditi u narednom periodu kako bi otklonili kvar i osposobili rasvjetu u ovom dijelu, ali se sumnja da su podzemni kablovi oštećeni i da će zahtjevati određeni vremenski period kako bi se sanirali.
S.R.

PLANINARKA MIRELA ALIBAŠIĆ: Planine su tu da ih istražimo, a svaki novi vrh donosi novu priču

0

Planinarenje je više od fizičke aktivnosti – to je izazov, strast i način da se pobijede sopstvene granice. Mlada planinarka Mirela Alibašić, koja se iz hobija upustila u osvajanje planinskih vrhova, podijelila je s nama svoju priču o prvoj turi, motivaciji i budućim planovima.

Njeno prvo planinarsko iskustvo bilo je u Sloveniji, kada je posjetila amidžu koji planinari već godinama unazad. Tada je prvi put osjetila šta znači suočiti se s usponom koji na početku djeluje nesavladivo. „Činilo mi se da nikad neću stići do vrha, ali kada imaš ljude pored sebe koji te motivišu i kažu da nije puno ostalo, dobiješ želju i volju da nastaviš“, prisjeća se.

I upravo taj trenutak – kada napor postane manji od želje da se osvoji visina – čini planinarenje posebnim. „Kada stigneš do vrha, osjećaj je nevjerovatan, a pogled koji se pruža s te visine vrijedan je svakog koraka“, dodaje Alibašić.

Naglašava koliko je važna dobra oprema – kvalitetne cipele, jakna, ranac i štapovi – kako bi uspon bio sigurniji i kako bi se smanjio rizik od povreda. Iskustvo joj je pokazalo da dobra priprema može značajno olakšati put ka cilju.

Do sada je osvojila sedam planinskih vrhova i ne planira stati. Ono što joj posebno znači jeste osnivanje planinarskog kluba Bihor, što će omogućiti i drugim ljubiteljima prirode da otkriju ljepotu planinarenja.

„Planine su tu da ih istražimo, a svaki novi vrh donosi novu priču, nova prijateljstva i nezaboravne uspomene“, zaključuje naša sagovornica, sigurna da su pred njom još mnoge avanture.

A.L.

Cikotić: U Vladi je izgleda korota jer im Vučić nije “rešio” Budvu

0

Ni Mladen Mikijelj toliko ne plače za Budvom koliko Mandićev Milojko, navela je na mreži X potpredsjednica SDP i predstavnica Evropskog saveza Amina Cikotić.

Kako je kazala, nastavlja se serija dnevnih tužbalica od strane nepostojećih PES poslanika.

“U Vladi je izgleda korota jer im Vučić nije “rešio” Budvu. A neće imati kad ni za novu “bitku za Nikšić”. Sluge će morati same, zato jecaji”, poručila je Cikotić. 

Ćeman: Uz snagu nade karcinom je moguće pobijediti

0
Borba protiv raka nije samo medicinski izazov, ona je test snage, volje i nade da je moguće pobijediti ovu opaku boljest.
“Najteža borba u životu svakog čovjeka je borba za život” kaže povodom Svjetskog dana borbe protiv malignih bolesti Senka Ćeman, hrabra žena koja je pobijedila rak dojke.
Ovo gorko iskustvo kroz koje je prošla motivisalo je da osnuje nevladinu organizaciju “Snaga nade”, kako bi okupila žene koje vode borbu protiv raka dojke i sa njima podijelila svoje iskustvo.
“Najviše mi je pomogla volja za životom, moja djeca, porodica u mentalnom smislu, a u fizičkom zdrava ishrana i fizička aktivnost” govori o svom iskustvu Senka.
Tokom liječenja, suočavala se s fizičkim i emotivnim promjenama, ali ono što je motiviše da ide dalje, a to bila je podrška okruženja.
“Onog dana kada su ljudi iz mog okruženja počeli da mi dijele komplimente iako sam još uvijek bila na liječenju, da ja zračim svojim izgledom i pozitivnim stavom, odlučila sam da svoje iskustvo podijelim sa drugima. I tako doprinesem da se o ovoj temi govori više iz ugla onih koji kroz to prolaze” prisjeća se ona.
Inspirisana podrškom drugih žena koje su prolazile kroz isti put, odlučila je da stvori prostor za dijeljenje iskustava i uzajamnu pomoć.
“Na ovaj korak motivisale su me moje ‘žene’, prijateljice, u istoj borbi kao i ja, koje su želji za što bržim i lakšim oporavkom svakodnevno se sa mnom konsultovale oko raznih stanja, fizičkih i emotivnih, kroz koje smo prolazile. Moja doktorka Nada Cicmil imala je vjere u mene da ću uspjeti da na najiskreniji način povežem žene Crne Gore da se udruže. Glavni ciljevi ‘Snaga nade’ su da se osnažimo i da jedne drugima pomažemo u što lakšoj i brzoj borbi sa ovom opakom bolešću. Jer niko ne može bolje da pomogne kao onaj koji je prošao isto kao taj koji prolazi” objašnjava Senka.
Njena misija nije samo podrška, već i edukacija i podizanje svijesti o značaju prevencije.
“Podrška koju ćemo prižati kroz organizaciju će prvenstveno biti informativnog karaktera, zatim edukativnog, a onda i psihološkog, jer jedno bez drugog ne može. A mi u Crnoj Gori moramo i trebalo bi da podignemo svijest na mnogo veći nivo u saznanju o ovoj bolesti, svijest o samopregledima, kao i institucionalnim pregledima” kaže Senka naglašavajući da je pravovremeno otkrivanje bolesti jedan od preduslova uspješnog liječenja.
Uz porodicu i zajednicu, oporavak je lakši, a svaki razgovor, svaka riječ podrške može značiti mnogo.
“Velika, ako ne i najveća, je podrška porodice, zatim zajednice u procesu liječenja. Jer jedinka bez podrške i brige teško da može da uspije. Naši planovi su da se naša mreža proširi u smislu edukacije, saznanja, pružanja pomoći, kao i druženja žena oboljelih od karcinoma dojke u čitavoj Crnoj Gori, kao i saradnja sa regionalnim zemljama i zemljama Evrope, kako bi se smanjila procentnost obolijevanja” dodaje ona.
Senka ističe da rak dojke nije tabu tema i da društvo treba da bude svjesno važnosti rane dijagnoze.
“Društvo malo govori o raku dojke. Još uvijek je u tabu temama, da li zbog organa koji je obolio ili naša sramota da to kažemo na glas. Ne želimo samo u ružičastom oktobru da aktivno slušamo o prevenciji i borbi i statističkim podacima da smo država sa velikim brojem oboljelih. Želimo da svaki dan društvo oko nas zna da može da oboli od ove bolesti, da niko nije imun, ali da ako se na vrijeme uoči, može da se izađe na kraj sa ovom bolešću” kaže Senka ističe dodaje da borba sa karcinomom mijenja život.
Govoreći iz sopstvenog iskustva ona ističe da je borba duga i teška, ali da donosi i novu snagu.
“Promjene su bile ogromne. Počev od saznanja, preko liječenja, operacija, odstranjivanja dojke, opadanja kose… Ali iz svega toga najbitnije je ostati živ. Liječenje se završi, rekonstruktivna operacija vrati dojku, kosa poraste. Borba nas nauči da krenemo jači, jer to je samo bio test koliko možemo biti jake. Jer ne krećemo od nule, krećemo sa iskustvom u nove pohode, jer život je lijep” inspirativno govori Senka.
Nedavno osnovana organizacija “Snaga nade” biće siguran prostor za sve žene koje se obrate za pomoć.
“Svaka nova žena koja se suoči s dijagnozom dobiće podršku od Snage nade, jer niko ne treba da prolazi kroz ovu borbu sam. Najviše me inspiriše kad me pozove neka nova, nepoznata žena, koja je saznala da ima ona ili neko njen blizak dijagnozu Neoplasma malignum mammae i da je u meni prepoznala osobu koja može da joj olakša tako što ću da joj dam neki od savjeta šta dalje, kako, kako sam to ja savladala. Svi smo individue za sebe, ali opet smo jedno – borci za sopstveni život” Senka emotivno govori o svojim motivima.
Poruka Senke Ćeman i organizacije Snaga nade jasna je – borba s rakom nije samo lična, već zajednička, i uz pravu podršku, svaka žena može da pobijedi.
Svjetski dan borbe protiv malignih bolesti, koji se obilježava 4. februara, podsjeća nas na važnost prevencije, rane dijagnoze i podrške oboljelima.
Preuzeto: Radio Berane

Hladno februarsko jutro u Bihoru

0
Danas je osvanulo hladno februarsko jutro u Petnjici.
Temperatura se spustila do -8 stepeni u nižim predjelima, dok je u planinskim predjelima naše opštine temperatura išla i ispod -10.
Meteorolozi kažu da će i narednih deset dana biti slično vrijeme. Hladno ujutro i bez padavina.

Izašao novi broj revije Bihor

0

U izdanju Zvičajnog kluba Bihor iz Luksemburga, izašao je 47. broj revije Bihor.
I ovaj broj obiluje mnoštvom zanimljivih tekstova iz Luksemburga, Crne Gore i regiona.
Kao i prethodni brojevi i ovaj ide pred čitaoce širom Crne Gore, Evrope i Bosne i Hercegovine i Sandzaka.

Tiraž je 1000 primjeraka, a broj stranica 48.

U ovom broju može se, između niza zanimljivih tekstova, pročitati i veliki tekst o Mehu Muliću, bihorskom Nikoli Tesli rođenom u selu Goduša kod Bijelog Polja, koji se vrlo mlad isticao nizom inovativnih projekata, ali je ipak napustio svoj zavičaj i zaustavio se u Švedskoj, gdje je nastavio raditi na svojim projektima.

Zahvaljujući autorima koji se u svakom broju potrude da njihovi tekstovi odišu posebnom svježinom i ovaj će se broj, posve je sigurno čitati sa posebnom radošću.
Uredništvo revije potpisuje Faiz Softic, dok je za dizajn zadužen Željko Madžgalj.