NAJNOVIJE OBJAVLJENO

(FOTO I VIDEO) Otvorena izložba ,,ČUDA STAZE HU” u Centru za kulturu Petnjica

0

Juče je otvorena izložba fotografija pod nazivom ,,Čuda staze Hu” koja se realizuje u okviru Hu Hu projekta – tragovima sova i drugih divljih vrsta.

TO Petnjica je u  saradnji  sa Centrom za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP iz Podgorice i NVO Sjeverna zemlja iz Berana, kao i JU Centrom za kulturu Petnjica uspješno realizovala ovu izložbu.

Ova putujuća izložba je sastavljena od 50 eksponata – fotografija divljih biljnih životinjskih vrsta prekogranične oblasti između Crne Gore i Srbije. Izložba je izazvala veliko interesovanje građana Petnjice, osim, građana izložbi su prisustvovali i brojni direktori škola,učenici i predstavnici opštine.

Direktor TO Petnjica Rešad Muratović se na samom početku obratio prisutnima iskazao zadovoljstvo i zahvalnost što je u prilici da kao direktor TO pozdravi sve prisutne i kazao sledeće, a posebno predstavnike CZIP-a, koji su priredili uz podršku svojih partnera ovu izložbu.

U ime CZIP-a prisutnima se obratila Bojana Sekulić i na taj način prisutne upoznala o kakvom projektu je riječ. Ona je kazala da fotografije koje su izložene, su izložene sa razlogom da ukažu na ljepotu kojom smo okruženi, kao i na vrijednosti i kvalitete kojima trebamo da se pohvalimo. Takođe istakla da ovaj putujući karavan fotografija i eksponata završavaju u Petnjici, eksponati će biti izloženi 10 dana u Petnjici, pa će tako svi ljubitelji prirode moći da u narednim danima posjete Centar za kulturu Petnjica i pogledaju neke od najboljih fotografija koje su nastale na našem području, a i šire.

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je proglasio izložbu otvorenom, zahvalio se organizatorima, kao i svim ostalima koji su pomogli da se ova izložba uspješno realizuje i kazao je da je čast upriličiti ovakvu izložbu u Petnjici.

Video sa ovaranja izložbe možete pogledati na našem You Tube kanalu.

 

DIJALOG – RASTODER: NIJESAM SIGURAN DA BI DANAS I SAM MUHAMED A.S. INSISTIRAO NA POTPUNOM POKRIVANJU ŽENA, JASAVIĆ: U MJEŠOVITIM BRAKOVIMA IMA ISTINSKOG KULTUROLOŠKOG PROŽIMANJA

0

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Rifat Rastoder, bivši potpredsjednik Skupštine CG i SDP, koji živi i stvara u Podgorici i Azra Jasavić, advokatica, bivša poslanica i funkcionerka Pozitivne Crne Gore. 

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?

RIFAT RASTODER: Slažem se sa vašom konstatacijom da su kultura, običaji i tradicija, ne samo važni, nego i osnovna pretpostavka očuvanja identiteta svake zajednice, odnosno naroda. Naravno, u koliko se gaje i afirmišu u duhu pozitivnih civilizacijskih procesa i jednakosti sa tekovinama svih ostalih sa kojima Zajednica dijeli životni prostor i uslove bitisanja. Svako, pak, hiperbolisanje sopstvenih vrijednosti i tekovina u odnosu na druge, može biti samo podsticaj nastajanju i opstajanju retrogradne svijesti, ponašanja  i ideologija.

Nažalost, što se tiče bar institucionalnog odnosa prema ovim vrijednostima i procesima, on je – iz raznoraznih razloga – veoma neartikulisan i bez, gotovo, ikakve strategije. Dakle, nezadovoljovajući i u bošnjačkoj zajednici kojoj pripadam i Crnoj Gori, ukupno.

Ono što je, takođe, veoma indikativno jeste činjenica da se, pogotovo u uslovima kojekakvih predugih ovdašnjih društvenih, političkih i logično – ekonomskih kriza, upravo u ovoj oblasti najlakše pribjegava svim mogućim restrikcijama. Ilustrativan je u tom smislu primjer i Bošnjačkog, a vjerujem i ostalih nasionalnih svjeta(vijeća) u Crnoj Gori, koji bi – po prirodi stvari – trebali biti  čvorišta izgradnje i realoizacije  politike i najznačajnijih aktivnosti svojih zajednica u ovoj oblasti, a iz državnoh budžeta  oni dobijaju tek toliko da pokriju tekuće aktivnosti i primanja sopstvenih administracija.

Na sreću, uprkos svemu, evidentno je da je broj pojedinačnih stvaralaca – istraživača i autora iz ovih i svih drugih oblasti sve vići i u bošnjačkoj zajednici i u Crnoj Gori. I to je ono što ohrabruje i daje nadu da su i promjene u odnosnoj oblasti, ukupno, moguće.

JASAVIĆ: Zajednice koje ne njeguju kulturu, tradiciju i običaje gube autenticni kulturološki identitet. Pojedinci iz zajednice koji ne prihvataju svoje osobenosti u kulturološkom smislu su unificirani prema univerzalnoj globalnoj matrici modernog, za mene neinteresantnog čovjeka. Originalnost i individualnost bazirana na kulturoloskom spoju tradicije, običaja i globalnih modernističkih trendova je dobitna sociološka konstrukcija u oblikovanju licnosti! Najljepsi dio savremenog svijeta jesu pojedinci u autentičnom izdanju nezavisni od  slika koje kreiraju komercijalno potrošačko društvo, mediji  i društvene mreže! To je potrebno snažnije kroz javni diskurs promovisati, učeći mlade ljude da se sebi raduju u punom prihvatanju sopstvenog identiteta.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?

RIFAT RASTODER: Kao prvo, izvorni principi niti jedne vjere, odnosno vjerske doktrine, ne propagiraju nikakva ponašanja. Oni su takvi kakvi su preneseni, a mi – ovozemaljski ih tumačimo i upotrebljavamo na način koji smatramo najprikladnijim, ukoliko je, uopšte, i moguće znati – šta je najprikladnije?

Kao drugo, ja sam pri utisku da ta pojava u Crnoj Gori i nije pretjerano izražena. Nijesam, takođe, zapazio ni izrazito negativan, pogotovu incidentan, odnos prema akterima ovog vida uvažavanje pomenutog principa.

Lično, inače, smatram da uz svo uvažavanje prava na slobodu tumačenja i doživljaja, ni kod upražnjavanja bilo kojeg od sličnih principa, nije dobro previđati da živimo u vremenu i uslovima drastično drugačijim od onog iz perioda Muhameda a.s., ili drugih ne samo islamskih poslanika i vjerovjesnika, te da nije grešno ni  drugačije, savremenije, tumačenje istog principa. Tim prije, što je i sam Islam već sa izvornom porukom bio do tada najsvremnija vjerska doktrina okrenuta prije svega relnom životu. Dake, nijesam siguran da bi danas i sam Muhamed a.s. – kada bi kojim slučajem bio u prilici – insistirao na potpunom pokrivanju žena.

JASAVIĆ: Sloboda izbora treba da bude ideal svakog pojedinca. Ravnopravnost polova mora biti standard demokratskog drustva. Sve sto je društveno nametnuto ne mora biti i obavezujuće. Neprihvatljiva su ispunjavanja očekivanja društvene zajednice ako se ona kose sa individualnim potrebama i shvatanjima zena. Najnovija dešavanja u Iranu vezana za ubistvo Mahse Amini su duboka potresla svijet. Snažno sam protiv klerikalizacije društva, patrijarhata i diskriminacije zena. Za razumijevanje, tumačenje i čitanje svetih knjiga potreban je prije svega individualni pristup uz postovanje tradicije i savremenih tokova.Istovremeno duboko poštujem lični stav koji je izraz slobodne žene muslimanke za pokrivanjem.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju prije svega)

RIFAR RASTODER: Mješovite brakove smatram pravom na izbor. Bilo ih je i ima ih – manje ili više – u svim vjerskim i nacionalnim zajednicama. Prema raspoloživim saznanjima, nema izrazito negativnog odnosa prema ovim bračnim zajednicama, ni u široj zajednici i sredini. To, međutim, ne znači da nema ni određenih – vjerskih ili nacionalnih  predrasuda i, pogotovu, dilema – kako u takvim zajednicama odoljeti ne samo vjerskim i nacionalnim , nego i kojekakvim drugim razlikama i podjelama u širem društvu.

No, u svakom slučaju, kao i u svim ostalim segmentima života, hrabri i voljni nalaze rješenja…

JASAVIĆ: Ne treba imati predrasude prema mješovitim  brakovima, jer to je pravo licnog izbora. U mojem okruženju u mješovitim brakovima nije bilo vjerske ili nacionalne asimilacije već istinskog kulturoloskog prožimanja.

Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

RIFAT RASTODER: Sve je evidentnija i otvorenija javna afirmacija i ovog prava na izbor. U Podgorici, pogotovu, gdje je sve više javnih manifestacija tog prava, kao  i institucionalne   podrške uvažavanju istog. Uprkos svemu, kao što se da vidjeti, još uvijek je znatno incidenata. A o stanju same društvene svijesti, odnosno šire – društvenog doživljaja istoga, možda i najilustrativnije govori činjenica da je, od svih mogućih,  pogrda koje se mogu čuti, čak i na javnim skupovima  – „Pederu jedan“, još uvijek, jedna od najfrekventnijih u svim situacijama i prilikama.

Dakle, očigledno će, bar nama na ovim – balkanskim prostorima,  trebati još poprilično vremena da se naviknemo na međusobna uvažavanja sa svim mogućim razlikama i shvatanjima.

JASAVIĆ: Kao sto sam i navela, prihvatam slobodu izbora u svakom pogledu pa i u pogledu seksualne orjentacije.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima i obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)

RIFAT RASTODER: Funkcionisanje administracije iz upravo minulog mandatnog perioda, konkretno – u Podgorici, gdje živim, kao i njen odnos prema građanima i, uopšte, komunikaciju sa njima, cijenim  bitno pozitivnijim od niza prethodnih. Pri utisku sam, naime, da je bila bitno posvećenija životnim potrebama građana i komunikaciji sa njima – posrednoj(elektronskoj), kao i neposrednoj. Riječju, težila je, bar, da bude servis. U datim i sistemskim i društveno – političkim uslovima u kojima lokalne samouprave funkcionišu, to je, međutim – po mojem mišljenju, još praktično i nemoguće.

Prije svega, sistemska regulativa lokalne samouprave nije usklađena sa savremenim procesima i, nadasve, iskustvima lokalnih samouprava razvijenijih demokratskih društava i država.  Neka od važnih rješenja su, čak, iz prve polovine sedamdesetih godina minulog vijeka, dakle – još iz perioda Socijalističke federativne republike Jugoslavije. A, možda i najproblematičnija je, naprosto – projektovana finansijska nesigurnost.

Na stranu dodatno nametnuta politizacija i pretvaranje generalno  opština u partijske ispostave i centre partijskog zapošljavanja, odnosno ostvarivanja, prije svega, uskopartijskih interesai ciljeva. A sve, na kraju, ponovo plaćaju sami građani od i onako preskromnih prihoda.

JASAVIĆ: Lokalna zajednica u Podgorici jeste u službi gradjana i lično sam zadovoljna sa svi njenim službama, ali uvijek moze biti bolje!

SAMIR RASTODER

Riješen problem sa kanalizacijom u Centru Petnjice

0

Juče je riješen problem koji je dugo mučio sve prolaznike, kao i stanovnike Petnjice. Naime, na kanalizacionoj mreži koja prolazi kroz centar Petnjice, došlo je do začepljenja i oštećenja cijevi, kao i izlivanje otpadnih voda po ulici u samom centru.

Opština Petnjica je angažovala firmu iz Rožaja i oni su uspješno očistili kanalizacionu mrežu I na taj način spriječili dalje izlivanje otpadnih voda.

Nakon što su radnici uspješno izvršili svoj dio zadatka pripadnici  Služba zaštite i spašavanja su dezinfekovali su kompletne ulice.

ERIS BABAČIĆ

DIJALOG – AMINA CIKOTIĆ: NEGATIVAN ODNOS PREMA MJEŠOVITIM BRAKOVIMA JE PRIMITIVIZAM, ISMET LATIĆ: NEGATIVNI NARATIVI O POKRIVANJU ŽENA REZULTAT NEZNANJA ILI LOŠE NAMJERE

0

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su dr Ismet Latić, funkcioner Bošnjačke stranke koji živi i radi u Petnjici i Amina Cikotić, funkcionerka SDP-a koja trenutno živi i radi u Podgorici. 

 

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?

ISMET LATIĆ: Kultura i kulturna baština su duhovni i moralni fundament jednog naroda. Bez kulture nema bića i posebnosti naroda. Različitost u kulturnom izražaju nije i ne treba da bude hendikep, već civilizacijska tekovina i bogatstvo različitosti. Kultura naroda kojem pripadam je nastajala pod različitim društvenim i istorijskim uticajima, odražava posebnost ali se uklapa i dio je univerzalnih civilizacijskim vrijednosti drugih naroda i zajednica u CG i šire.
Kao narod i zajednica preživjeli smo različite pokušaje marginalizacije, getoizacije i segregacije. Dugogodišnje sistemsko zapostavljanje,loša ili nikakva inftrastruktura (kulturna), migrativni procesi koji su u velikoj mjeri ugrozili ne samo kulturnu nego i biološku održivost ove zajednice, usljed dugogodišnjeg odliva mladih i nebrige kojom su nas odavno svi otpisali, tako da smo ostali na milost i nemilost nama samima. Usljed brojnih istorijskih izazova u novije vrijeme, imamo jednu etno-političku polarizaciju koja prijeti da dodatno usloži ne samo životne uslove već i eventualni sistemski pristup u proučavanju, valorizaciji i zaštiti kulture i kulturne baštine.
Proces očuvanja Kulture u našem sluačju ovisi u bitnoj mjeri i od naše dijaspore, koja pored edukovanja novih naraštaja koji odrastaju daleko od zavičaja i domovine, u velikoj mjeri direktno radi na dokumentovanju, popularizaciji i očuvanju kulture, identiteta i njihovoj promociji. Ovom prilikom valja pomenuti nekoliko pozitivnih primjera kao što je revija Bihor iz Luxemburga koju izdaje ZK Bihor iz Luksemburga. Zatim aktivnosti udruženja i zavičajnih klubova u Luxemburgu, Njemačkoj, Švajcarskoj, Sloveniji, SAD-u, Makedoniji, BiH, Srbiji i Turskoj, zatim i angažman brojnih akademika, univerzitetskih profesora, među kojima su pisci, umjetnici i kulturni poslenici, porijeklom iz Bihora, koji kreiraju posebnu mrežu, koja ima ozbiljne ambicije i potencijal da obezbijedi održivost kulture.
Za očuvanje kulture i kulturne posebnosti u zavičaju postoje brojni izazovi i prvenstveno su uslovljeni niskim nivoom svijesti i nedovoljnim poznavanjem sopstvene kulture. Lično sam imao sreću i zadovoljstvo da osmislim, kreiram i realizujem nekoliko projekata u saradnji sa opštinom Petnjica i drugim partnerima, koji su bili u svrhu valorizacije kulturne i prirodne baštine. Ovom prilikom ću nabrojati samo neke i to: projekat valorizacije Bihorskog ćilima, projekat valorizacije arheoloških nalazišta Torine i Pećina Grad, projekat uređenje pristupnih staza i mostova na lokalitetu Bratimin Vir, uređenje izletišta i postavljanje panoramskih okvira na lokalitezima Đuđ i Orlov krš,i dr. Ono što se nameće kao infrastrukturna potreba to su; osnivanje Zavičajnog muzeja, regionalnog muzeja ćilima i drugih sadržaja koji će obezbijediti preduslove da se kultura na adekvatan način očuva i prezentuje ali i stavi u svrhu razvoja ne samo Petnjice i Bihora već i cijele Crne Gore.

AMINA CIKOTIĆ: Smatram da zajednica kojoj pripadam u značajnoj mjeri vodi računa o svojoj kulturi, običajima I tradiciji, svako na svoj način I u skladu sa svojim vjerskim I nacionalnim osjećanjima. Upravo takav pristup ovim vrijednostima bi trebao da bude na ponos I sreću svih nas, jer na ovako maloj teritoriji imamo priliku da uživamo multikulturalnost, bogatstvo različitosti, te da više učimo jedni od drugih I jedni o drugima. Kao neko ko je dugogodišnja folklorašica I koja je svoje odrastanje provela učeći o svim različitostima koje postoje u Crnoj Gori, nastupajući u tradicionalnim nošnjama I pjevajući pjesme svih naroda, nosim u sebi poseban senzibilitet I osjećanja kad su navedene vrijednosti u pitanju.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?

ISMET LATIĆ: Pokrivanje žena se temelji na slobodnoj volji žene i njenom slobodnom opredeljenju da li želi da upražnjava ovaj princip ili ne. I bitno je određen osnovnim islmaskim principom da “nema prisile u vjeri” što je strogi islamski imperativ. Smatram da se često u javnom diskursu, da li iz neznanja ili iz loše namjere, kreiraju negativni narativi kada je ova tema u pitanju. Kultura življenja pripadnica i drugih monoteističkih religije kao i kultura oblačenja na području Balkana, u bliskoj prošlosti, a i danas prepoznaju praksu pokrivanja žena bilo da su hrišćanke ili muslimanke. Bojim se da izdvajanje samo članova jedne zajednice i njihovo targetiranje ide u smjeru stigmatizacije, odnosno eventualnog reduciranja i kršenja osnovnih ljudskih prava. Sredina u kojoj živim je tolerantna, oslobođena pritisaka i u vezi fenomena pokrivanja žena i ovaj fenomen je stvar ličnog izbora i prava slobode izbora.

AMINA CIKOTIĆ: Moj jedini odnos prema takvim principima nije vjerski nego građanski, a to je uvažavanje potpune slobode izbora svake žene. Ukoliko je to njihov izbor I ako se one osjećaju lijepo u tom što nose, od mene jedino mogu dobiti podršku I dodatno ohrabrenje. Ako govorimo o sredini, naše društvo nije u potpunosti otvoreno prema onome što je drugačije, te ni sami odnos prema ženama koje nose hidžab, pa često možemo naići na brojne predrasude I komentare, opet ne uvažavajući ljepotu različitosti već se vodeći navodnom superiornošću svoje nacije ili vjeroispovijesti

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju) prije svega?

ISMET LATIĆ: Slodoba izbora je jedna od temeljnih prava ljudi, opredeljenje pojedinca je njegova lična stvar i zagarantovana sloboda, koju kao takvu treba da poštujemo i uvažavamo. U mom okruženju postoje ljudi koji žive u mješovitim brakovima i to je fenomen koji uprkos svemu egzistira. Brak i porodica su jako bitni za budućnost naše zajednice. U sredinama kao što je Bihor, koja je ugrožena migrativnim procesima, treba mlade ljude podsticati na formiranje braka i očuvanje vrijednosti braka, potomstva i porodice kao osnovne ćelije ljudskog društva, što je garant opstanka zajednice.
Imamo i fenomen koji je u narodu već prihvaćen kao dobra praksa, da je određeni broj sugrađana Bošnjaka stupio u brak sa etničkim Albankama iz Albanije sa kojima su formirali uzorne porodice.

AMINA CIKOTIĆ: Za mene ne postoji negativna konotacija kad je sklapanje mješovitih brakova u pitanju. Ljubav kao iskonsko osjećanje koje svi nosimo u sebi je jedina odrednica koja treba biti uvažena u tom slučaju. Neprihvatanje I osuđivanje mješovitih brakova zbog takozvanih nacionalnih I vjerskih razloga je po mom mišljenju primitivno i daleko od svih ljudskih vrijednosti koje lično baštinim.  Društvena percepcija može varirati u zavisnosti od toga koliko se govori o određenoj temi i koliko se tabu stvari (ne)razbijaju ali u svakom slučaju podržavam svaki odnos koji nije opterećen mišljenjem zajednice. Smatram da građani Petnjice iz koje potičem, kao I građani cijele Crne Gore postaju značajno otvoreniji kada govorimo o ovoj temi, posebno imajući u vidu da Crna Gora ima sve više sklopljenih mješovitih brakova, kroz koje su razbijene brojne predrasude koje su u prošlosti postojale.

Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

ISMET LATIĆ: Stava sam, da se svima trebaju obezbijediti jednaka univerzalna prava i slobode, ali to nameće i obavezu da svi poštujemo zakonske norme, uvažavamo jedni druge i ne propagiramo i ne namećemo na silu ideje i narative. Smatram da bez obzira na stavove i uvjerenja nije dopušteno nasilje prema bilo kojem čovjeku na osnovu njegovog ličnog uvjerenja i orijentacije. Kao musliman imam jasno određenje da je porodica zajednica muškarca i žene i osnovna gradivna jedinica društva.

AMINA CIKOTIĆ: Svjedoci smo da je kroz godine ova tema u cjelokupnom društvo na neki način dobijala sve više pažnje. Možda ne koliko je neophodno i koliko bi ja htjela ali ipak se napredak vidi, i to se reflektuje na stav zajednice koja je nekada u prošlosti bila izuzetno negativno nastrojena prema pitanjima LGBT zajednice. Sada se sve to polako mijenja i vjerujem da će u skorijoj budućnosti društvena percepcija biti takva da je prihvatanje nečijeg opredjeljenja apsolutno privatna stvar na šta svi imamo pravo i takav pristup svi moramo afirmisati. Retrogradnim stavovima pojedinaca ili određenih grupa nije mjesto u javnom životu.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima I obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)

ISMET LATIĆ: Imajući u vidu da lokalna uprava Opštine u kojoj živim, spade u red onih opština koje su u zadnjih desetak godina vratile status opštine. To, određuje brojne izazove koji su naslijeđeni ali i ograničenja koja nijesu isključivo lokalnog karaktera, niti je rješenje za njih moguće naći samo u Petnjici. Već sada se pokazala, kao opravdana ideja o vraćanju statusa opštine. Rađeno je dosta a koliko i kako je urađeno, na to će najbolji sud dati građani, stanovnici opštine ali će to potvrditi i statistički podaci koji i dalje opštinu Petnjica drža na samom dnu razvoja Crne Gore.
Migrativni procesi su negativnom selekcijom u velikoj mjeri devastirali i ugrožavaju potencijale koje posjeduje opština a posebno u domenu kadrova. Ono što je pokazala dosadašnja praksa rada i odnosa službenika/ca opštine Petnjica, kako sa građanima tako i sa drugim institucijama u državi su primjeri dobre prakse, ozbiljnog, posvećenog i odgovornog rada. Značajan je i nezamjenljiv doprinos dijaspore, koja je putem direktnih donacija u opremi i vozilima, obezbjeđivanjem kontakata i uspostavljanjem parterstava u velikoj mjeri ojačala poziciju opštine. Značajna je uloga i lokalnog medija Radija Petnjica koji je od esencijalnog značaja za ovu sredinu i ujedno je medijski prozor u svijet.
Potrebno je više rada na kreiranju dugoročnih strategija razvoja, izradi i implementaciji projekata preko kojih bi se pospešio integralni, ravnomjeran i održiv razvoj cijele opštine I treba uvesti domaćinski odnos rada na korist svih njenih građana.

AMINA CIKOTIĆ: Administrativni aparat nije tu da bismo mu mi pronalazili dobre strane i hvalili ga već da bismo ukazali na ono što smatramo da ne funkcioniše kako treba jer nam je zajednički interes da se građanima pruži adekvatan servis u svakoj oblasti. Rekla bih da je neophodno više direktne komunikacije sa građanima kako bi se stavilo do znanja da postoji sluh za njihove probleme. Zatvorenost i nezainteresovanost lokalne administracije samo dodatno usložnjava problem i frustraciju građana koja se na sjeveru Crne Gore, nažalost, najviše reflektuje kroz odlazak stanovništva i posebno mladih ljudi. Plašim se da je taj odlazak trajan i zbog toga se svi u Crnoj Gori moramo veoma zabrinuti.

SAMIR RASTODER

MIRZETA RAMDEDOVIĆ KORAĆ PREDSJEDNICA FORUMA ŽENA BS PETNJICA

0

U Petnjici je održana opštinska Izborna Skupština Foruma žena Bošnjačke stranke Petnjica, na kojoj je izabran novi saziv opštinskog odbora ovog tijela. Za predsjednicu Foruma žena BS Petnjica izabrana je Mirzeta Ramdedović-Korać.

Za potpredsjednicu FŽ BS Petnjica izabrana je Jasmina Cikotić, dok je za sekretarku izabrana Minela Muratović.

Mirzeta Ramdedović-Korać je rođena 28.02.1993. godine u Beranama. Osnovno obrazovanje stekla je u Petnjici, srednju medicinsku školu “Dr Branko Zogović” završila je u Beranama. Diplomirala je na Fakultetu političkih nauka, smjer Socijalna politika i socijalni rad. Odbornica je u Skupštini Opštine Petnjica, sekretarka OO BS Petnjica i članica GO Bošnjačke stranke.

Na izbornoj Skupštini usvojen je plan rada Foruma žena i dogovoreni budući koraci u radu ove organizacije.

Izbornoj Skupštini prisustvovao je predsjednik OO BS Petnjica Ervin Duraković.

AMRA ĆEMAN

POPRAVLJAJU VENTILE I TRAŽE RJEŠENJE: MINIMALNO GRIJANJE U SMŠ PETNJICA PROBLEM ZA ĐAKE

0

Grijanje u SMŠ Petnjica u dosta lošem stanju: Radi se na otklanjanu kvara i rješavanju ovog problema.

Uveliko je otpočela nova grejna sezona za sve škole u Petnjici, ali stari problemi su i dalje tu. Naime, poznato je da u SMŠ u Petnjica grijanje nije bilo na zavidnom nivou proteklih godina, a slično je i ove godine. Iako je grejna sezona otpočela 15. oktobra, učenici borave u hladnim prostorijama, tačnije neke prostorije se minimalno griju, dok u drugima skoro pa i ne postoji grijanje.

Ekipa Radija Petnjica posjetila je ovu školu i razgovarala sa direktorom Marufom Batilovićem, koji je kazao da grijanje nije bilo na zavidnom nivou nikada, ali da se bore da učenicima stvore uslove za normalno odvijanje nastave, i da je on kao direktor u potrazi za adekvatnim rješenjem kako bi se ovaj problem otklonio. Problem predstavljaju dotrajali ventili i ventilni sistem koji se nalazi u radijatorima.

Takođe smo razgovarali i sa direktorom OŠ ,,Mahmut Adrović” Almirom Pljkićem, koji je kazao da prva dva sprata škole dobro funkcionišu i prostorije koje se nalaze na ovim spratovima u kojima borave učenici su dobro ugrijane. Takođe je saopštio da se radi na angažovanju firme koja će riješiti problem sa grijanjem koji ima SMŠ u najkraćem mogućem roku.

Poznato je da tender za nabavku ogrijeva nije prošao, pa su škole prepuštene da se same snalaze i obezbeđuju potrebne sirovine za ogrijev. Kako nam je kazao direktor OŠ ,,Mahmut Adrović”, on je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete obezbijedio potrebne količine peleta za novembar i decembar.

ERIS BABAČIĆ

 

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA “ČUDA STAZE HU” U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

0

Izložba fotografija „Čuda staze Hu“, koja se realizuje u okviru Hu Hu projekta – tragovima sova i drugih divljih vrsta, biće otvorena 1. decembra 2022. godine u 13h, u JU Centar za kulturu Petnjica.

Izložbu organizuju Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP iz Podgorice i NVO Sjeverna zemlja iz Berana, u saradnji sa Turističkom organizacijom Petnjica i JU Centar za kulturu Petnjica.

Ova putujuća izložba, sačinjena od 50 eksponata – fotografija divljih biljnih i životinjskih vrsta prekogranične oblasti između Crne Gore i Srbije, do sada je prikazana u 4 crnogorska grada projektnog područja. Potvrđujući upoznatost posjetilaca i lokalnog stanovništva sa biodiverzitetom ove oblasti, kao i njihovo interesovanje za divlje vrste, izložba ima za cilj da osnaži doživljaj destinacije kod posjetilaca i reputaciju prekogranične projektne oblasti kao destinacije bogate divljim vrstama. Postavka fotografija će biti dostupna za posjete publike narednih 10 dana, tj. do 10. decembra, kada se izložba i zatvara. Izložbom u Petnjici zaokružuje se jedno poglavlje u implementaciji projekta u kome je omogućeno da svih 5 opština u projektnom području budu domaćini izložbe i tako se promoviše važnost biodiverziteta, pod svjetlima turizma.

Cilj Hu Hu projekta je podsticanje razvoja turizma zasnovanog na prirodnom nasljeđu – divljim biljnim i životinjskim vrstama u prekograničnom području između Srbije i Crne Gore. Projekat sprovode Centar za zaštitu i proučavanje ptica – CZIP iz Podgorice i NVO Sjeverna zemlja iz Berana, na crnogorskoj strani, a Regionalna turistička organizacija Sandžaka (RTO) iz Novog Pazara i Udruženje građana „Jadovnik“ iz Prijepolja, u Srbiji. Projekat se implementira uz finansijsku podršku Evropske unije, u okviru IPA Programa prekogranične saradnje Srbija-Crna Gora 20142020, i kofinansiranje Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Za sve dodatne informacije molimo vas da kontaktirate Bojanu Sekulić, pozivom na broj telefona 068 354 953.

ERIS BABAČIĆ

SAZNAJ I RAZAZNAJ: U SMŠ PETNJICA TRENING MEDIJSKE PISMENOSTI

0

Juče je u prostorijama Srednje mješovite škole održan trening medijske pismenosti  u okviru projekta “Saznaj i razaznaj” u organizaciji Instituta za medije u  partnerstvu sa IREX-om a uz podršku U.S. Embassy Podgorica. 

Trening je vodila profesorica Dijana Tiganj, a prisustvovalo 19 učesnika, odnosno profesori naše škole, JU OŠ “Mahmut Adrović”, radnica Centra za kulturu Petnjica, i profesori iz Bijelog Polja, koji su bili željni da čuju nove i korisne informacije iz ove oblasti. Treningu je prisustvovala i predstavnica Instituta za medije. 

Fokus treninga bio je na  slobodi izražavanja, ograničavanju slobode izražavanja, vrstama oglašavanja u medijima, na medijskoj manipulaciji, dezinformacijama i na stereotipima u medijima, kao i alatima za provjeru informacija plasiranih u medijima.

AMRA ĆEMAN

DIJALOG – ČIRGIĆ: TRADICIJA VAŽNA, ALI SE GURA MALO U DESNO, MURATOVIĆ: BIHOR JE BIO I OSTAO KULTUROLOŠKA KARAULA

0

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Sead Čirgić, bivši direktor Fonda zdravstva koji živi i radi u Podgorici i Almir Muratović potpredjednik SPP-a iz Petnjice 

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?

SEAD ČIRGIĆ: Kultura, običaji i tradicija jesu važne odrednice jednog naroda i predstavljaju srž njegovog očuvanja. Ono što je evidentno u mojoj zajednici, a čini mi se i u ostalim jeste jedna vrsta polarizacije i prenaglašeno davanje značaja tim vrijednostima koju možemo vezati za trenutno stanje u društvu. Osim toga pojavljuju se i neki novi trendovi običaja koji nisu bili svojstveni zajednici, a nametnuti su sa strane. Generalno do skoro se sa poštovanjem uvijek odnosilo prema tim vrijednostima bez nastojanja nametanja svim članovima zajednice. Rekao bih da se sada malo gura desno, što ranije nije bilo svojstveno mojoj zajednici.

ALMIR MURATOVIĆ: Na Bihoru su ljudi uvijek cijenili svoju kulturu i tradiciju, tako je i u sadašnjem vremenu i ako je nekada primjetan “pritisak” asimilacije od strane  nekih drugih kultura. Podsjećam, BIHOR JE BIO I OSTAO KULTUROLOŠKA KARAULA.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?

SEAD ČIRGIĆ: Moj odnos uopšteno govoreći je princip slobodnog izbora i slobode kao univerzalne vrijednosti. To znači da ako je to slobodan izbor žene u potpunosti podržavam i poštujem, a ako je pokrivanje proizvod moranja onda sam protivnik toga. Sredina je podijeljena u odnosu na pokrivene žene i utisak mi je da imamo više negodovanja nego odobravanja i u samoj mojoj zajednici. U ranijem periodu ovdje niste imali pokrivenih žena. Sada imamo nove trendove koji su posljedica mnogo faktora, i spoljnih i unutrašnjih.

ALMIR MURATOVIĆ: Moj lični odnos je da žena treba ispoštovati propise koji se tiču oblačenja po principima islama, a i sredina pokazuje pozitivne signale prema tom principu..

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju) prije svega

SEAD ČIRGIĆ: Kao neko ko gaji principe slobode i vrijednosti građanskog društva, moj odnos prema tome uvijek je bio liberalan, stvar je ličnog izbora i slobode. Sredina ne gleda blagonaklono na mogućnost mješovitih brakova. Nikada nije, a sada možda i najmanje.

ALMIR MURATOVIĆ: Moj lični stav o mješovitom braku sam formirao na onome sto sam slusao od mudrih Bihoraca ” cvijeće beri oko sebe” ne iz razloga nacionalizma već iz praktičnih razloga. Takodje nisam kritičar i isključiv prema onima koji se odluče na taj korak.

Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

SEAD ČIRGIĆ: To je tema o kojoj se nerado priča i izbjegava u mojem okruženju. Uglavnom su to situacije kada se govori o ugroženosti prava pojedinaca i ukupno LGBT zajednice. Dakle onda kada sami pripadnici LGBT zajednice obrate pažnju na probleme.

ALMIR MURATOVIĆ: Vrlo malo se o toj temi govori, a ako se govori o LGBT populaciji na to se u Bihoru posmatra kao devijacija i nesto što nije normalno, sa tim stavom sam potpuno saglasan.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima I obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)

SEAD ČIRGIĆ: Rekao bih da je administracija Glavnog grada u proteklom periodu napravila značajne korake u unaprijeđenju komunikacije sa građanima, što je rezultiralo stvaranjem kvalitetnijih uslova za život naših građana. Brojni su primjeri uređenja zelenih površina, izgradnje sportskih terena, putne infrastrukture, digitalnih servisa itd.

ALMIR MURATOVIĆ: Lokalna vlast u obavljanju servisa prema gradjanima bi trebalo da se trudi da nije prisutan ambijent političke partije koja čini tu vlast, i mimo onoga šta je neki gradjanin došao sa zahtjevom ne opterecivati ljude sa političkim  stanjem u državi i svijetu. Razumljivo je donekle da se van opštinskih prostorija propagira ili podsjeti šta je možda neka politička opcija doprinijela ali u profesionalnom radu treba svesti to na minimum ili sasvim izbaciti.

SAMIR RASTODER

TO Petnjica organizovala akciju čišćenja izletišta

0

Turistička organizacija Petnjica je prethodne sedmice imala aktivnosti na čišćenju i uredjenju nekoliko izletišta na području naše opštine.

,,Obzirom da je tokom ljetnjih mjeseci veliki broj ljudi posjećivao ova izletišta došlo je do nagomilavanja smeća koje je narušavalo njihov izgled. Ovim putem pozivamo sve ljubitelje prirode da prilikom boravka na izletištima za sobom ne ostavljaju smeće. Na taj način ćemo svi dati doprinos ljepsem i urednijem okruženju“ saopštio je direktor TO Petnjica Rešad Muratović.

ERIS BABAČIĆ