NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Asflat dobili mještani Tucanja, Godočelja i Vrševa, uređen prilaz prema kapeli u Azanama…

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović pohvalio se još jednom činjenicom da lokalna uprava “nastavlja da intezivno radi na unapređenju putne infrastrukture”.

,,Asfaltirali smo 540 metara puteva u Vrševu, u Godočelju oko 500, u mjesnoj zajednici Tucanje 561 metar. Nastavićemo i dalje da radimo na poboljšanju putne mreže na čitavoj teriotriji naše opštine. Očekujemo da ćemo vrlo brzo imati još neke mogućnosti podrške sa državnog nivoa za asfaltiranju brojnih putnih pravaca na području naše opštine.

Takođe, želim naglasim da smo sredstvima iz sopstvenog budžeta preko lokalnog Medžlisa islamske zajednice uložili oko 35.000 eura za asfaltiranje platoa ispred vjerskih objekata (gasulhana) u G.Vrbici, Tucanjama, Radmancima, D.Vrbici i Trpezima. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo Rifatu Agoviću i Rifatu Ličini i svim donatorima koji su značajno pomogli ovu aktivnost u G. Vrbici, Tucanjama i Radmanciom, kao i prilazni put prema džamiji u Trpezima, koji smo već ranije finasirali. Ovo je poruka da vodimo računa o svim segmentima naše zajednice, pa ćemo napomenuti da smo pružili podršku crkvenom odboru u Azanama za takođe uređenje prilaza prema kapeli, a naša podrška će biti i za naredne aktivnosti koje sprovodi lokalno stanovništvo u Azanama, konkretno se tiče postavljanje ograde oko tog objekta” saopštio je predsjednik Opštine Samir Agović.

Udruženje UBNOR-a Petnjica: Crna Gora na svom putu želi vrijednosti moderne Evrope

0

Povodom  13-tog jula Dan ustanaka crnogorskog naroda, Dan državnosti i Dan SUBNOR-a i ANTIFAŠISTA Crne Gore, udruženje UBNOR-a Petnjica na čelu sa predsjednikom Safetom Pljakićem i predstavnicima opštine Petnjica položili su cvijeće na spomen ploču Centra za kulturu Petnjica.

“Ovo je prilika u godini kada obilježavamo osamdeset godina slobode, podsjetimo se herojske borbe crnogorskih i jugoslovenskih naroda protiv fašizma i okupatora. U ćetvorogodišnjoj borbi crnogorskih partizana, nakon 13 –julskog ustanka prvog u porobljenoj Evropi, učestvovali su u svim velkim bitkama i bili borci u proslavljenim jedinicama od Prve proleterske u kojoj su dva prva bataljona sastavljena od boraca iz Crne Gore .

Tokom Drugog svetskog rata iz Crne Gore život je izgubilo 18571 lica, 257 boraca proglašeno je narodnim herojima, dok su 1654 nosioci partizanske spomenice.

U ratu od 1941. do 1945. Petnjica je dala preko 600 boraca, koji su pripadali raznim ratnim brigadama. Na područiju Petnjice život je izgubio 171 osobe, van teritorije 43, u internaciji bilo je 80 osoba, što u Italijanskim kazamatima , što u njemačkim koncetraciomim logorima.

Za pokazanu hrabrost i pretpljenje patnje više gradjana Bihora je odlikovano raznim odlikovanjima.

Povodom jubileja odajemo zahvalnost i postovanje za sve one koji su se za slobodu borili, posebno za one koji su život dali za domovinu.

Crna Gora na svom putu želi vrijednosti moderne Evrope. Mladi ljudi žele vidjeti svoju zemlju u zajednici evropskih naroda, žele budućnost pod evropskim nebom u društvu znanja, razvoja , jednakosti, vladavine prava, demokratije i solidaranosti”, istakao je Safet Pljakić, predsjednik Udružena UBNORA Petnica.

 

DELEGACIJA ANTIFAŠISTA IZ PETNJICE POLOŽILA VIJANAC NA SPOMEN OBILJEŽJE U VRBICI

0

Povodom Dana ustanka naroda Crne Gore – 13. jula, delegacija antifašista iz opštine Petnjica položila je vijenac na spomen-obilježje palim borcima na lokalitetu Krakama, u Donjoj Vrbici.

U prisustvu građana, poštovalaca antifašističke borbe i predstavnika mjesnih zajednica, vijenac su položili članovi Udruženja antifašista Petnjica, predvođeni Rifatom Adrovićem, koji se obratio prisutnima.

U svom govoru, Adrović je istakao značaj 13. jula kao simbola slobode, otpora fašizmu i jedinstva crnogorskog naroda. Podsjetio je na žrtve koje su pale za slobodu i naglasio važnost njegovanja antifašističkih vrijednosti u savremenom društvu.

Obilježavanje 13. jula u Petnjici proteklo je dostojanstveno i u duhu poštovanja istorijske borbe za slobodu.

 

ČESTITKA PREDJEDNIKA SO PETNJICA POVODOM DANA DRŽAVNOSTI CRNE GORE

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović čestitao je Dan državnosti Crne Gore – 13. jul:

“U ime Skupštine opštine Petnjica i u svoje lično ime, svim građankama i građanima Crne Gore upućujem iskrene čestitke povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore.

Ovaj datum ima posebno mjesto u istoriji naše države, simbolizujući borbu za slobodu, dostojanstvo i međunarodno priznanje:

1878. godine Crna Gora je na Berlinskom kongresu stekla status međunarodno priznate nezavisne države,

dok je 1941. godine narod Crne Gore podigao ustanak protiv fašističkog okupatora, svrstavajući se među prve narode Evrope u borbi za slobodu.

Obilježavajući ovaj veliki praznik, izražavamo duboku zahvalnost generacijama koje su se borile za slobodnu i suverenu Crnu Goru, i iskazujemo odlučnost da nastavimo putem demokratskog razvoja, zajedništva i očuvanja temeljnih vrijednosti našeg društva.

Srećan Dan državnosti Crne Gore!

AGOVIĆ ČESTITAO DAN DRŽAVNOSTI CRNE GORE

0
Povodom 13. jula – Dana državnosti, predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, uputio je čestitku svim građanima u zemlji i dijaspori u ime Lokalne uprave i svoje lično ime, i podsjetio:
“13. jul je simbol borbe za slobodu, zajedništvo i pravdu. Oslobodilački rat donio je svim narodima slobodu, pravdu i mogućnost razvoja društva po mjeri svakog stičovjeka. Iznova se moramo diviti hrabrosti i spremnosti oslobodilaca da i ono što je najvažnije – svoj život polože za slobodu koju mi danas uživamo.
Ovaj isti datum iz 1878. godine nas podsjeća na priznavanje državne nezavisnosti Crne Gore za koju smo mi 2006. godine dali izuzetnu podršku.
Svim građanima čestitam Dan državnosti – 13. jul.”

 

DELEGACIJA OPŠTINE PETNJICA U POTOČARIMA

0

Delegacija Opštine Petnjica koju je predvodio predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agovic, i direktor Centra za kulturu Petnjica, Sinan Tiganj, položila je vijenac nevino stradalim u Potocarima, tom prilikom predsjednik Opštine je izjavio:

“Ko posjeti dolinu bijelih nišana, suoči se sa stravičnom istinom da je u zaštićenoj zoni od strane UN, stradalo preko 8000 nevinih života, mahom djece, žena i nemoćnih ljudi. Osjećaj bola, patnje i solidarnosti svako osjeti prema preživjelima, prema porodicama stradalih i svakako najviše prema onima koji nisu medju nama.
Čovjek zasuti, praktično se okameni, i u datom trenutku potpuno se sjedini sa bijelim kamenjem,koje užasno opominje. Očigledno je da su svi međunarodni mehanizmi i čovjekoljublje zatajali, kako drugačije objasniti da je u slobodnoj i antifašičkoj Evropi moguc ovakav genocid. Mnogima ostaje nejasno zašto se to dozvolilo. Meni se čini da su to najbolje objasnile majke Srebrenice, a pogotovo jedna od njih, koja se obratila nevjerovatno preciznim i jasnim stavovima zbog takve sudbine, takve proslosti, koja je zadesila Srebrenicu, a svjedoci smo da i danas aveti zla haraju na Bliskom Istoku, u Evropi i drugim mjestima.
Molimo se za trajan mir, slobodu i pravdu za sve narode i sve ljude na ovoj planeti. Srebrenica ne smije da se zaboravi, niti da se ponovi bilo kome, bilo gdje.
Medjunarodni Dan sjecanja na Srebrenicu mora da ujedini sve progresivne snage u tome da sloboda i mir nemaju cijenu”, porucio je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agovic.

“Flora iz drugih dimenzija” – izložba ruske umjetnice Evgenije Morozove u Petnjici

0

U okviru XII Bihorskog kulturnog ljeta, u JU Centar za kulturu Petnjica, danas je u 15 časova svečano otvorena izložba pod nazivom “Flora iz drugih dimenzija”, renomirane ruske umjetnice Evgenije Morozove.

Izložba donosi jedinstvenu viziju svijeta biljaka, prožetu imaginacijom i nadrealnim elementima, karakterističnim za Morozovin umjetnički izraz. Kroz vibrantne boje, neobične forme i slojevitu simboliku, umjetnica nas vodi na putovanje kroz imaginarne pejzaže, u kojima flora poprima oblike iz snova i unutrašnjih svjetova.

Evgenija Morozova, koja već godinama stvara na raskršću klasičnih slikarskih tehnika i savremene umetnosti, prvi put se predstavlja publici u Petnjici. Njena djela su do sada izlagana u brojnim galerijama širom Evrope i Rusije, a kritika ih opisuje kao spoj naučne radoznalosti, duhovnog preispitivanja i estetske sofisticiranosti.

Otvaranju izložbe prisustvovali su ljubitelji umjetnosti, gosti iz Crne Gore i inostranstva, kao i predstavnici lokalne zajednice, koji su još jednom potvrdili važnost Bihorskog kulturnog ljeta kao mjesta susreta različitih kultura, jezika i umjetničkih izraza.

Izložba “Flora iz drugih dimenzija” ostaje otvorena za posjetioce u narednim danima, a svi zainteresovani mogu je pogledati u prostorijama Centra za kulturu Petnjica.

MELIS ZVEROTIĆ

 

SJEDNICA SO PETNJICA 16. JULA

0

Predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović zakazao je devetnaestu redovnu sjednicu Skupštine Opštine Petnjica za 16.07.2025. godine (srijeda)  sa početkom u 13h.

Za sjednicu je predlažen sljedeći dnevni red:

  1. Prijedlog Odluke o određivanju Žirija za dodjelu Nagrade “4. avgust”
  2. Prijedlog Odluke o bratimljenju Opštine Petnjica sa Lingčeng okrugom, Dezhou grad, Šandong provincija Narodne Republike Kine
  3. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o stanju javnog reda i mira na teritoriji opštine Petnjica za 2024. godinu
  4. Zaključak o prihvatanju Informacije o stanju i problemima u oblasti primarne zdravstvene zaštite na području opštine Petnjica u 2024. godini
  5. Zaključak o prihvatanju Informacije o stanju elektrosnabdijevanja na teritoriji opštine Petnjica za 2024. godinu
  6. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu JU Centar za kulturu Petnjica za 2024. godinu
  7. Zaključak o prihvatanju Plana i Programa rada JU Centar za kulturu Petnjica za 2025. godinu
  8. Zaključak o prihvatanju Godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti za 2025. godinu
  9. Zaključak o prihvatanju Izvještaja o radu predsjednika Opštine Petnjica i organa lokalne uprave i službi za 2024. godinu
  10. Prijedlog Odluke o uvajanju završnog računa Budžeta Opštine Petnjica za 2024. godinu

 Radio Petnjica će sjednicu prenositi uživo Na svom You Tube kanalu

Tradicionalni vašar povodom 13. jula– Dana Državnosti.  

0
U organizaciji Turističke organizacije Petnjica, NVO ,,Centar za seoski razvoj”, JU Centar za kulturu Petnjice, a uz podršku donatora: ZK Bihor i Bošnjačkog donatorskog fonda, povodom Dana Državnosti organizuje se tradicionalni vašar na platou Divan Bašče u nedelju 13.07.2025. Godine sa početkom od 20h.
Goste će zabavljati: Adis Murić i Tijana Kuzman.
Takođe će se u ponudi naći i štandovi poljoprivrednih proizvođača sa područja naše opštine.

8372 RAZLOGA DA PAMTIMO I NE HALALIMO

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Teško mi je. Bolan je 11. jul. Svake godine sve više. Bolan je zbog sjećanja koja ne blijede, zbog rana koje ne zacjeljuju, zbog ćutanja koja odjekuje kroz savjest čovječanstva

Stanem.

Razmislim.

Zapitam se đje je istina, trideset godina kasnije?

Jedina istina je 8372 mezara u Potočarima.

To je ono što ostaje. Sve ostalo je poraz poraz Evrope, poraz svijeta, poraz politike, poraz čovjeka. U tim nijemim redovima bijelog kamena ispisana imena. Iako nijema, ta mezarja govore jače od svih govora. Govore o paklu koji je sprovodila ljudska ruka, dok je svijet gledao, ćutao i klimao glavom. Kada su trupe zločinačkog bosansko-srpskog generala Ratka Mladića zakoračile u tadašnju zaštićenu zonu UN-a, u Srebrenicu, ušle  u prostor zločina  ali i u vječnost sramote. Počinio se Genocid. Pred očima svijeta. Nad civilima. Nad narodom. Nad ljudskošću.

Ostale su slike koje bole. Hiljade izbjeglica na zemlji UN baze u Potočarima, odvajanja žena, đece i muškaraca, slika prokletog holandskog komandanta koji nazdravlja krvniku, dok hiljade idu u smrt.

Trideset godina kasnije… mrtve ne možemo vratiti. Još manje dostojanstvo koje im je oduzeto zajedno sa imenom, vjerom i pravom da budu. Ubijani su jer su bili Bošnjaci i muslimani, jer su vjerovali kako su vjerovali i postojali onako kako su jedino znali mirno, dostojanstveno, svoji na svome sa grumenom hljeba natopljenog sopstvenom krvlju.

Kao čovjek, kao pisac, kao intelektualac, kao borac za prava manjebrojnih naroda ovih dana sam u mislima, u miru i dovama sa porodicama stradalih. Jer ni danas nema istinskog pokajanja. Nema istinskog priznanja, ni oprosta. I nema  i ne smije biti  zaborava.

NE MOGU HALALITI. NE SMIJEM ZABORAVITI

Zaboraviti bi značilo priznati poraz nade. Halaliti bi bilo izdati istinu. Osjećam se poraženo. Zato što Zapadni Balkan ništa nije naučio. Zato što se i danas veličaju ratni zločinci, što se i danas negira genocid  u Bosni, u regionu, pa i u mojoj Crnoj Gori. U Crnoj Gori u kojoj ponovo jača četničko-okupatorska ideologija, vojvode Mnadića koju danas prenose zli sinovi poraženih očeva, i đedova u kojoj militantna SPC blagosiljaju ideološke marševe, kao nekada one koji su išli da pale i ubijaju  Srebrenicu i vjeru, dostojanstvo, čovjeka.

Danas, trideset godina kasnije, Milorad Dodik otvoreno slavi zločince. Aleksandar Vučić govori o miru, a ne izgovara riječ „genocid“. Andrija Mandić, ideološki nasljednik ratne retorike, poziva na pomirenje bez istine. Njihove riječi su obavijene dvoličnošću. Njihova djela zločinački potpaljuju iste one plamenove koji su nekada gutali bošnjake, domove, džamije, snove i đecu. To više nisu političke razlike. To je kontinuirani pokušaj da se Srebrenica ubije po drugi put ćutanjem, relativizacijom, negiranjem. Jer oni koji negiraju zločin sanjaju o njegovom ponavljanju.

I sve to se dešava uz ćutanje međunarodne zajednice. Uz nove političke trgovine. Uz ravnodušnost onih koji su jednom već zakazali.

Ipak, vjerujem u onu drugu Crnu Goru građansku, multietničku, čojsku i postojanu. Crnu Goru koja zna kome pripada i koja nikada neće okrenuti leđa svojoj bošnjačkoj braći i prijateljima.

U toj Crnoj Gori i ja stojim  ne sa rukom podignutom, već sa glavom pognutom. Ne sa parolom, već sa dovom. Ne sa politikom, već sa istinom. Jer sjutra za mene ne postoji ništa osim sjećanja. Sjećanja na bol, na stradanje, na poniženje i na patnju. Sjećanja koje nosim kao krst i kao polumjesec kao amanet, kao obavezu.

Zato, draga braćo i prijatelji Bošnjaci, pred Uzvišenim Gospodarom svih svjetova, kažem vam iz duše, a ne iz obaveze: Teško mi je. I biće mi teško dokle god svijet ne nauči da ono što se desilo ne smije više nikada da se ponovi. Nikome. Niđe.