FOTO I VIDEO: U TOKU SANACIJA ŠTETE OD NEVREMENA

0

Proteklih dana Opština Petnjica je angažovala mašine i zaposlene kako bi se sanirale štete koje su nastale kao posledica nevremena na mogim putnim pravcima na teritoriji opštine.

“Zbog velike količine padavine došlo je do pomjeranja tla i oštećenja djelova puta ka Taranišima, Cikotićima i Agovićima. Brzom intervencijom Službe zaštite i spašavanja Petnjica i angažovanjem Komunalnog  preduzeća oštećenja na putu su brzo sanirana. Posledice nevremena su posebno vidljive na porodičnom gazdinstvu Rifata Agovića jer je drveće i kamenje iz blizine ugrozilo prilaz kući, voda je prodrla u podrume, tako da smo morali reagovati. I dalje ćemo se baviti rješenjem problema građanja, ne samo problema koji su nastali u nevremenu”, kazao je za portal Radija Petnjica predsjednik Opštine Samir Agović.

ALDIJANA NOVALIĆ

JUČE ODRŽANA ŠESTA SJEDNICA SO PETNJICA

0

Juče je u sali SO Petnjica održana šesta redovna sjednica na kojoj se raspravljalo o tri važne stavke za građane opštine. Na početku sjednice odbornik BS Rifat Agović je rekao da je zapisnik sa prošle sjednice “šturo odrađen” i da ga treba raditi “opširnije i kvalitetnije”, na šta je Sekretar SO Adis Duraković odgovorio da se o zapisniku ne bi trebalo ni raspravljati.

Poslije kratke rasprave zapisnik je usvojen.

U okviru odborničkih pitanja Aldin Muratović (BS) pitao je predsjednika Opštine Samira Agovića zašto kasne radovi na glavnoj saobraćajnici u centru Petnjice, s obzirom na to da na tabli piše da radovi treba da počnu u aprilu, a završe u julu, što je isti slučaj i sa Koraćkim potokom. Predsjednik Opštine Samir Agović je rekao da Opština nije krivac, jer je ugovor sa izvođačima potpisala Direkcija javnih radova.

“Nažalost radovi na saobraćajnici kasne, ali mi nijesmo u mogućnosti da bilo šta uradimo, ali smo uvjerenja da će Ministarstvo i Direkcija javnih radova riješiti problem”, odgovorio je Agović.

Odbornika Šaba Ćemana je intersovao problem prevoza đaka sa seoskih područja, s obzirom na to da su budžetom predviđena sredstva za tu namjenu. Agović je potvrdio da je budžetom predviđeno deset hiljada eura, te da će Ministarstvo prosvjete snositi troškove za zapošljavanje jednog radnika. On očekuje da će se problem riješiti početkom školske godine.

Odbornica Šejla Šabotić je pitala da li postoji odluka o uklanjanju nelegalnih objekata i ako postoji kad je donijeta. Samir Agović je rekao da je odluka donijeta odavno te da će opština raditi u skladu sa zakonom sa namjerom da se dovede red, a život učini ljepšim.

Odbornik Suad Agović postavio je pitanje u vezi sa nepogodama koje su zadesile Petnjicu i područje zaseoka Bare.

“Ovo je sigurno najteže pitanje, veliki napori su uloženi na sanciji. Komisija je bila na teren, štete su procijenjene, pa mislim da će i Vlada reagovati”, rekao je Agović.

Odbornika SPP Almir Murtović je interesovalo da li je opština definisala sistem kako da zaštiti puteve od koncesionara, odnosno koja služba je za to zadužena jer je, kako kaže “očigledno da nešto ne štima”. Predsjednik Agović je saopštio da su znakovi za osovinsko opterećenje postavljeni po studiji sudskog vještaka Čabarkape i da je spremna komunalna policija da nadgleda teren u dvije smjene.
Isljam Ćeman je pitao koje putne pravce opština planira da asfaltira ove godine i kako se  pomažu oni koji se samoorganizuju na popravljanju puteva.
“Ove godini ćemo asfaltirati tri putna pravca i to: Savin Bor – Dašča Rijeka -Kruščica u dužini od (hiljadu i 200metara) Orahovo – Bare 300m i u Radmancima 300m”, kazao je Agović.
Jedino pitanje koje nije bilo upućeno predsjedniku opštine već direktoru Centru za kulturu Sinanu Tiganju došlo je od odbornice Zumrete Skenderović. Ona je tražila ocjenu  “Bihorskog kulturnog ljeta”.
Tiganj je je rekao da se slabo ko od odbornika pojavljuje da pomogne u organizaciji. Izazvan riječima Tiganja, odbornik Aldin Muratović je rekao da je cjelokupna organizacija propala zahvljujući Tignju, jer ljudi više nemaju potrebu da slušaju šta se tamo priređuje i da je slaba posjećenost.
“Prozivate odbornike, a znate da vam se ni predsjednik Opštine ni predsjednik SO ne pojavljuju”, dodao je Muratović na šta je Tiganj odgovorio da “neće ljeto propasti sve dok se vi ne pojavite ovdje”.
Na kraju odborničkih pitanja, izglasana je odluka o donošenju statuta Opštine Petnjica za šta je izglasalo 22 odbornika za, jedan uzdržan dok protiv nije bilo.
Odbornici su, takođe, većinom glasova podržali odluku o bratimljenju sa makedonskom Opštinom Petrovec.

ALDIJANA NOVALIĆ

ZAHVALNICA RADIJU PETNJICA ZA DOPRINOS U IZGRADNJI NACIONALNOG VAKUFA

0

Bošnjačko kulturna zajednica (BKZ) je danas Radiju Petnjica dodijela zahvalnicu za doprinos u izgradnji nacionalnog vakufa “Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak” u Petnjici.

Naglasili su da je Radio Petnjica emiter koji zaslužuje poštovanje zbog same organizacije rada i ažurnosti u obavljanju poslova.

“Portal Radija Petnjica i Radio Petnjica su od prvog dana sa nama. Od momenta kada smo počeli sa gradnjom pa do današnjeg dana, kada radove privodimo kraju. Moram napomenuti da je talas Bihora zaslužio zahvanicu kao neko ko uvijek korektno izvještava o dešavanjima u Bihoru”, kazao je za portal Radija Petnjica Almir Muratović u ime BKZ.

Zahvalnicu je u ime Radija Petnjica primio zamjenik glavnog urednika Denis Božović.

ALDIJANA NOVALIĆ

PROSTORNO URBANISTIČKI PLAN PETNJICE NA JAVNOJ RASPRAVI OD 1. DO 16. AVGUSTA

0

Sekretarijat za lokalnu upravu obavijestio je građane i svu zainteresovanu javnost da se Nacrt Prostorno urbanističkog plana Petnjica  stavlja  na javnu raspravu koja će trajati od 01.08.2018.godine do 16.08.2018.godine.

Poziv za učešće u javnoj raspravi svim zainteresovanim građanima i pravnim licima biće saopšten u informativnim emisijama– Radio Petnjica  i na sajtu Opštine Petnjica.

Za vrijeme trajanja javne rasprave uvid u predmetnu dokumentaciju može se izvršiti svakog radnog dana u vremenu od 9.00 do 11.00 sati u zgradi Opštine Petnjica.

Takođe, Nacrt Prostorno urbanističkog plana Opštine Petnjica je okačen i na sajtu Opštine Petnjica http://www.petnjica.co.me

Tokom trajanja javnog uvida građani i pravna lica moći će dostavljati pismene primjedbe, sugestije i mišljenja na navedene dokumente, isključivo preko pisarnice u administrativnoj zgradi Opštine Petnjica  ili preko svojih Mjesnih zajednica na teritoriji Opštine Petnjica.

Sekretarijat za lokalnu upravu Opštine Petnjica zajedno sa Obrađivačem Plana  prezentovaće navedeni dokument  zainteresovanim  građanima  i javnosti dana:

01.08.2018.godine sa početkom u 12 h u administrativnoj zgradi Opštine Petnjica- skupštinska sala

S tim u vezi poziva se javnost da se aktivno uključi u postupak izrade i donošenja ovog plana, te da sve svoje predloge i sugestije na ovu temu dostave ovom Sekretarijatu zaključno sa 16.08.2018.godine , isključivo preko pisarnice u opštini Petnjica ili na e-mail adresu : [email protected]

 

 

Sekretarijat za lokalnu upravu

 

MOSTOVI PRIJATELJSTVA: ODRŽANO VEČE ALBANSKE KULTURE U PETNJICI

0

Sinoć je u JU Centar za kulturu u Petnjici održano veče posvećeno albanskoj kulturi gdje su se predstavili književnici prof. dr Sadik Bejko i Ali Daci  kao i kulturno – umjetničko društvo „Maja e karajfilit- Vusanje.

Veče je počelo predstavljanjem književnika i njihovih prevedenih djela na bošnjačkom jeziku. Moderator i prevodilac bila je Dijana Tiganj. Poslije završene poetske večeri na scenu je stupilo kulturno – umjetničko društvo i albanskom pjesmom i igrom oduševilo petnjičku publiku.

O korijenima saradnje između ove dvije kulture pored ova dva albanska književnika govorio je i naš istaknuti književnik Safet Hadrović Vrbički.

„Prvi put sam u Petnjici i oduševljen sam prelijepom prirodom i pejzažima. Mnogo je lijepo ovdje živjeti zbog prirode, ali ne znam kakav je život i kakvi su problemi ovog naroda i u to ne zalazim. Ovakav ambijent može uvijek biti povoljan za stvaranje, jer svi mi književnici crpimo iz prirode. Čast mi je da sam bio pozvan da uzmem učešće na jednoj ovakvoj večeri i moram phvaliti ovakvu organizaciju, jer je ovo dobar način da se ljudi upoznaju sa raznim kulturama“, kazao je književnik Sadik Bejko za portal Radija Petnjica.

„Imao sam sreću da prije nekoliko godina dam jednu moju knjigu na prevod na inicijativu mog prijatelja Alija Dacija, a preo je Smail Smaka i to je bio prvi korak upoznavanja sa albanskom kulturom. Ove godine se prevode dvije moje knjige. Prije dvije godine osnovali smo međunarodno društvo književnika „TEUTA“, a ideja nam je bila da stvorimo osnove prijateljstva kroz kulturu i do udruženje djeluje na nivou Kosova, Albanije, Makedonije i Crne Gore pa svake godine dodjeljujemo nagradu „TEUTA“ koju je prvi put dobio književnik iz Crne Gore. Kroz kulturu stvaramo mostove prijateljstva i ovo je najbolji način da se upoznajemo i stvaramo bolji svijet“, kazao je za portal Radija Petnjica bihorski književnik Safet Hadrović Vrbički.

Zahvalnost organizatoru i direktoru JU Centar za kulturu Sinanu Tiganju i predsjedniku Opštine Petnjica Samiru Agoviću izrazio je Ali Daci, albanski književnik uz riječi da imaju čast da sarađuju i predstave svoju kulturu publici u Petnjici.

„Za našu naciju i naš narod znači puno to što predstavljamo  kulturu široj javnosti. I svakako da ćemo saradnju nastaviti kroz neke druge kulturne sadržaje“, kazao je albanski književnik Ali Daci.

ALDIJANA NOVALIĆ

POGLEDAJTE NAJBOLJE FOTOGRAFIJE SA KONKURSA “PRIRODNE LJEPOTE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BIHORA”

0

​U organizaciji lokalne turističke organizacije Petnjica, uz podršku opštine Petnjica, prošle subote je uručene su nagrade autorima najboljih fotografija koji su se javili na konkurs „Prirodne ljepote i kulturne znamenitosti Bihora“.

U prostorijama Centra za kulturu, u sklopu Bihorskog kulturnog ljeta, upriličena je izložba 21 fotografije koje su po mišljenju žirija ušle u uži krug. Predsjednik opštine, Samir Agović, otvorio je izložbu i uručio nagrade i priznanja. Sve fotografije, koje su ušle u uži izbor, zainteresovani mogu pogledati u holu Centra za kuluturu kao i na portalu Radija Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

 

U NEDJELJU OKUPLJANJE NA VRŠEVSKIM BRDIMA

0

U nedelju, 29.jula, na Vrševskim brdima, održaće se tradicionalno okupljanje na kojem će, kao i svake godine, biti priređena tradicionalna takmičenja u disciplinama kao što su trka konja, bacanje kamena sa ramena, prevlačenje konopom.

Organizator se potrudio da, u nesvakidašnjem ambijentu, priredi bogatu ponudu trpeze na kojoj će se naći jagnjeće pečenja sa žara, domaći sir, kajmak, pogača kao i ostali domaći proizvodi spremljeni na tradicionalni bihorski način. Organizovane grupe posjetilaca, mogu poručiti i rezervisati na broj telefona 069/656-038 Binasa i Asmir Zverotić.

Organizator poziva sve ljubitelje trke konja da se prijave i učine još ljepšim i atraktivnijim ovaj dan. Zainteresovani za sve discipline takmičenja, mogu se dodatno informisati na broj telefona 069/499-706.

„Ovo je nešto što baštinimo od 2010.godine i želja nam je da se ovo okupljanje i takmičenje nastavi i dalje i postane tradicija. Bujrum svima u Vrševska brda“, istakao je Enver Eljo Rastoder organizator okupljanja u Vrševskim brdima.

DENIS BOŽOVIĆ

VEČE ALBANSKE KULTURE U PETNJICI

0
Večeras u Petnjici u Centru za kulturu biće održano veče posvećeno albanskoj kulturi sa početkom u 19 časova pod nazivom „Veče albanske kulture u Petnjici“.
Organizator večeri je JU Centar za kulturu, a sve se dešava u okviru petog Bihorskog kulturnog ljeta. Učestvuju književnici dr Entela Kasi, prof. dr Sadik Bejko, Ali Daci i KUD Maja e karajfilit“ – Vusanje.
ALDIJANA NOVALIĆ

TALE KOŽAR, BIHORSKI NIKOLA TESLA: USKORO MI NEĆE TREBATI STRUJA OD EPCG

3

Tale Kožar, jedini Bihorac izumitelj, pronalazač  svoja otkrića vezuje za novine u obnovljive izvore električne nergije.

Nakon završene škole za električara u Beranama, u potrazi za poslom, davne 1973.godine otišao je u Sloveniju i završio elektrotehničku školu.

„Morao sam da radim, ali zbog bolje plate i boljeg radnog mjesta želio sam da nadogradim svoje znanje “, kaže Tale Kožar.

„Svi energetski izvori na zemlji se polako iscrpljuju i čitao sam u jednom časopisu da će naftni lobi ljudima piti krv na slamku. Alternativi izvori električne energije su budućnost. Da se bavim izumima za proizvodnju električne energije, prije svega me natjeralo to što u danima kada nemamo struje, trpimo ogromne posledice. Jednostavno, čovjek je u toj situaciji mrtav.  Struja je još bagatela, a dolazi vrijeme kada će, recimo automobili na električni pogon biti hit. U tom slučaju treba raditi na infrastrukturi, a ko će to drugi da plaća bez krajnji korisnik i potrošač. Imam puno izuma iz ove oblasti i teško bih mogao da pobrojim. Imam kosačicu na solarnu energiju i sa njom je pokosim ovo moje što imam da kosim. Akcenat sam stavio na vodonik i na proizvodnji električne energije iz vodonika. To sam uradio i pripremio u svom autu i smanjio sam utrošak goriva, a plus smanji koncentraciju štetnih izduvnih gasova. Vodonik prečišćava inače prljavu naftu tako da je i vijek motora znatno duži. Još Nikola Tesla je znao da u vodoniku ima neka energija ali ga je smrt pretekla pa nije uspio da otkrije. Svima pa i meni je Tesla na neki način uzor. On je bio neka početna i polazna tačka jer nam je najosnovnije stvari ostavio, a na nama je da usavršavamo. Ovo što sam ja ugradio u auto vodonik kao sredstvo za pokretanje motora, u Srbiji su odavno ugradili recimo u autobuse Nišekspresa. Razlog za to je što EU nije mogla da im dozvoli da njihovim autobusima idu u države EU, jer nijesu mogli da zadovolje atest o zaštiti životne sredine. Sada su dobili licencu. Vodonik daje „mrtvoj nafti“ eksplozivnost i iskoristak, a čisti motor. Procesom elektrolize ga izdvojim iz vode i usmjerim ga u karburator. Naravno, moram ga još jednom prečistiti prije nego li uđe u karburator. Toliko je to prosto i jednostavno da učenik četvrtog razreda osnovne škole to može da napravi. Automobil dobija određenu snagu, a značajno se smanji potrošnja goriva, bilo da se radi o nafti ili benzinu. Ušteda na gorivu od Petnjice do Berana je tolika da za tu razliku možete da pojedete burek i jogurt. Osim ovog izuma koji sam primijeni na svom automobilu, na kuću sam postavio solarne panele i trenutno, zavisno od intezizeta sunca, imam od pet do sedam kW električne energije. Polako privodim kraju i jedan po jedan aparat priključujem tako da ću ubrzo otkazat elektrodistribuciji jer neću imat potrebe za njihovom energijom. Ono na čemu sada radim to je na čobanicama koje su značajne prije svega stočarima koji su na katunima. Mogu da se klasično pune, a i na foto – ćelije i one su znatno jeftinije od ovih koje se nalaze u ponudi na našem tržištu. Bio sam na sajmu u Petnjici i u Podgorici. Nikad se niko nije obratio iz lokalne uprave, a nijesu me ni razumjeli. Ostalo mi je upečatljivo kada sam imao susret sa jednim predstavnikom ministarstva poljoprivrede i kada sam iznio svoj izum vezan za čobanice, pitao me je, a kako se pune zimi. Ni danas mi nije jasno njegovo pitanje, ali sam ipak pojasnio da zimi goveda ne idu na ispašu. Planiram da se ove godine predstavim na sajmu u Podgorici sa izumom za ptice. Radi se o izumu za ptice koje napadaju zasade, a jedan iz Berana mi je kazao da će doći jer su mu ptice tonu aronije uništile“, priča Tale Kožar čija je kuća puna njegovih izuma.

DENIS BOŽOVIĆ

 

 

MJEŠTANI BORA NE ZNAJU GDJE JE PIJACA JER IM NE TREBA

0

Poljoprivredna domaćinstva u ovoj, kako i sami kažu nepovoljnoj godini zbog malog broja sunčanih dana, zadovoljno trljaju ruke kada je riječ o povrtarskoj proizvodnja.

Jedan od njih je i Jonuz Adrović sa Bora koji na površini od četri ara ima sve da ne mora da kupuje.

„Kada je u pitanju ta povrtarska proizvodnja, ja ne znam gdje je pjaca. Nemam potrebe jer sve zasadim i sa malo rada i ulaganja imam sve ispred svoje kuće. Ako tome dodam da nema nikakvog tretiranja hemijskim supstancama, onda je suvišno govoriti koliko je to zdrava hrana. Ova godina jeste loša kada je u pitanju sijeno i njegovo sušenje, ali su zato i voćnjaci napunili. Šljive, jabuke, kruške i ostalo je toliko rodilo da grane moramo da potkočujemo jer pucaju“, kaže Jonuz za portal radija.

Hadro Adrović sa svojm suprugom Darijom, koji žive u Sloveniji, svako ljeto dolazi na Bor i obavezno zasadi vrt za potrebe svoje porodice.

„Ove godine sam došla za prvi maj, pripremila vrt i sada imam sve što nam je potrebno. I pored toga što nijesmo svaki dan tu jer moramo da pođemo do Slovenije, ipak je sve uspjelo“, ističe Darija Adrović.

Njen suprug, Hadro, ističe da najveće zasluge za vrt ima njegova supruga.

„Prije 35 godina smo se uzeli i, kada je prvi put došla, kupala se u izbu od stare kuće jer nije bilo uslova. Nije bilo kupatila i vode. Danas uživamo da dođemo jer smo radom stvorili uslove za to. Sami napravimo plastenik i u njega smjestimo ono što je namijenjeno za proizvodnju u zatvorenom prostoru. Svake godine dođem, okopam voće, pokosim, sredimo oko vrta, svake godine pečem rakiju,  čak i sušim pršutu. Nije mi ništa teško samo se treba dobro organizovat. Više volim ovdje nego li na moru. Sve više vremena provodimo na Bor a i djeca nam rado dolaze“, kaže Hadro Adrović sa Bora.

Uspješan sportista sa Bora, Adnan Gaga Mehović ističe da je za sportiste  najbitnije zdrava ishrana koja obiluje povrćem.

„Ručno sam pravio plastenik i zadovoljan sam kakav je rod u njemu. Mogu mislit koliko bi sve to bilo da sam samo imao – pravi plastenik. Zadovoljan sam i sa ovim, naša porodica ne mora da kupuje. Sve što proizvedemo isključivo je za sopstvene potrebe“, ističe Gaga.

DENIS BOŽOVIĆ