NAJNOVIJE OBJAVLJENO

KOME SMETA DR SAIT ŠABOTIĆ – ČOVJEK KOJI JE OBRAZOVAO GENERACIJE?

Radio Petnjica
-
0
KOME SMETA DR SAIT ŠABOTIĆ – ČOVJEK KOJI JE OBRAZOVAO GENERACIJE?

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik

Crna Gora je zemlja čuda po mnogo čemu. U njoj se često zaklinjemo u znanje, obrazovanje, evropske vrijednosti, multikulturalnost i dostojanstvo čovjeka, a onda se dogodi da čovjek koji je čitav radni vijek proveo u prosvjeti, koji je generacijama svojih đaka bio častan uzor, nastavnik i moralna mjera, bude doveden u situaciju da brani ono što bi moralo biti prirodno priznato. Pravo na rad. Pravo na dostojanstvo. Pravo da ga kolektiv koji ga poznaje izabere za svog sindikalnog predstavnika. Da li je po srijedi samo administrativno tumačenje, ili svojevrsni progon, kazna ili odmazda prema čovjeku koji je decenijama iznjedrio generacije učenika, među njima i brojne zaljubljenike u istoriju, buduće istoričare, istraživače i ljude koji su od njega učili ne samo činjenice, već i odnos prema znanju, državi, identitetu i istini?

 

To pitanje danas ne stoji samo pred Sindikatom prosvjete Crne Gore, niti samo pred jednom školom u Nikšiću. Ono stoji pred crnogorskom javnošću kao mjera našeg odnosa prema ljudima koji su prosvjeti dali najbolje godine, najviše znanja i najčistiji dio svoje profesionalne časti. Dr Sait Šabotić je više od tri decenije svog života ugradio je u obrazovanje, a punih dvadeset pet godina proveo u JU OŠ „Mileva Lajović Lalatović“ u Nikšiću. To nijesu samo godine radnog staža. To su godine rada sa đecom, godine odgovornosti pred učionicom, godine strpljenja, znanja, svakodnevnog pedagoškog napora i požrtvovanog rada koji se mjeri generacijama koje su izašle iz te škole noseći dio njegovog znanja i karaktera. Riječ je o profesoru istorije i geografije, magistru i doktoru istorijskih nauka, nastavniku sa zvanjem „Nastavnik istraživač“, autoru dvadeset knjiga, pet udžbenika istorije za osnovnu školu i gimnaziju, kao i oko dvije stotine naučnih radova. Takva biografija nije ukras na papiru. Ona je dokaz jednog života posvećenog nauci, prosvjeti, istoriji, kulturi śećanja i obrazovanju mladih ljudi.

U zemlji koja bi morala da se ponosi svojim ljudima od znanja, takav čovjek ne bi smio da se nađe u položaju da objašnjava zašto zaslužuje da radi tamo đe je proveo četvrt vijeka.

Dr Sait Šabotić je bošnjački i crnogorski intelektualac u najsnažnijem smislu te riječi. Njegov rad prevazilazi uske nacionalne, školske i administrativne okvire. Zato ga mnogi njegovi đaci ne pamte samo kao nastavnika, već kao uzor. Kao profesora čija riječ ima akademsku snagu. Kao čovjeka čije držanje obavezuje. Kao intelektualca čije se ime izgovara s poštovanjem. Zbog toga ovaj slučaj ne može biti sveden na formulaciju o isteku ugovora. Kada se pred takvog čovjeka postavi zid birokratije, onda se pred zid ne postavlja samo jedan profesor. Pred zid se postavljaju godine njegovog rada, stotine učenika koje je podučavao, knjige koje je napisao, udžbenici iz kojih su učile generacije, naučni radovi koje je stvarao i ugled koji je sticao decenijama.

Prema sopstvenom obraćanju, dr Sait Šabotić je 17. juna 2026. godine jednoglasno izabran za predsjednika Sindikalne organizacije škole u kojoj radi. Dakle, kolektiv koji ga poznaje, kolektiv pred kojim nije mogao sakriti ni vrline ni mane, dao mu je povjerenje. To povjerenje nije beznačajno. Ono je suština sindikalne demokratije. Ako se takva volja kolektiva pokušava osporiti pozivanjem na okolnosti koje su postojale i u trenutku izbora, onda se mora postaviti pitanje. Da li je problem zaista u proceduri, ili u činjenici da je izabran upravo on? Da li smeta njegov radni status, ili smeta njegov autoritet? Da li se osporava pravilo, ili se osporava čovjek?

 U tim pitanjima leži suština cijelog slučaja.

Jer ko iole poznaje dr Saita Šabotića zna da je riječ o naučnoj i ljudskoj gromadi. O čovjeku koji nije tražio privilegije, nego pravo da nastavi da radi. O profesoru koji nije izgradio ime preko noći, već ga je stvarao decenijama. O intelektualcu čiji se doprinos ne može poništiti jednim rješenjem, niti umanjiti jednim birokratskim tumačenjem. Zato svaki pokušaj da se njegov status relativizuje djeluje kao poruka mnogo šira od ovog pojedinačnog slučaja. Kao poruka da u našem sistemu ni znanje, ni rad, ni lojalnost školi, ni ugled pred generacijama učenika nijesu dovoljni ako se čovjek nađe na putu nečijoj volji. A upravo tu počinje opasnost. Jer kada sistem ne zna da zaštiti čovjeka koji je obrazovao generacije, onda se šalje poruka svim prosvjetnim radnicima da njihova posvećenost može biti zaboravljena preko noći. Kada se pred jednim doktorom nauka, autorom udžbenika i dugogodišnjim nastavnikom zatvore vrata, onda se zapravo zatvaraju vrata poštovanju prema prosvjeti kao pozivu.

Zato se mora izgovoriti ono pitanje koje mnogi možda prećutkuju.

 Da li je ovo samo administrativni slučaj, ili svojevrsni progon, kazna ili odmazda prema čovjeku koji je nekome previše bošnjački, nekome previše crnogorski, nekome previše građanski, a nekome previše akademski? Da li je moguće da u Crnoj Gori, zemlji koja se rado zaklinje u multikulturalnost, znanje i evropske vrijednosti, jedan doktor nauka, autor knjiga, udžbenika i naučnih radova, čovjek koji je 32 godine proveo u prosvjeti, a 25 godina u istoj školi, danas bude doveden pred mogućnost da se administrativno ostavi bez posla? Ako je to tačno, onda ovo nije samo slučaj dr Saita Šabotića. Ovo je poraz jedne prosvjetne savjesti. Ovo je slika sistema koji ne zna šta da radi sa ljudima koji imaju biografiju, integritet i ime.

Ako nekome smeta što je dr Sait Šabotić bošnjački intelektualac, neka to kaže otvoreno. Ako nekome smeta što je crnogorski intelektualac, neka i to kaže. Ako nekome smeta što je akademski snažan, naučno ostvaren i ljudski uspravan, neka se ne zaklanja iza procedure. Procedura ne smije biti paravan za nepravdu, niti zakon smije postati paravan za uklanjanje ljudi koji misle, stvaraju i imaju autoritet. U ovom slučaju ne brani se samo jedan profesor. Brani se dostojanstvo prosvjete. Brani se pravo kolektiva da bira svog predstavnika. Brani se moralna obaveza društva da ne ponižava one koji su ga obrazovali. Brani se elementarna pristojnost prema čovjeku koji je decenijama radio ono što se najteže radi. Oblikovao mlade ljude, učio ih istoriji, istini i uspravnosti.

Zato javno postavljam pitanje prof. dr Anđeli Jakšić-Stojanović, ministarki prosvjete, nauke i inovacija. Da li je moguće da crnogorska prosvjeta, kojom rukovodi resor u čijem su imenu i prosvjeta, i nauka, i inovacije, ostane nijema i slijepa pred slučajem čovjeka koji je sve troje ugradio u svoj život?

 Da li će Ministarstvo dozvoliti da doktor nauka, autor udžbenika, nastavnik istraživač i profesor sa 32 godine rada u obrazovanju bude sveden na  rok ugovora, dok se njegov izbor za sindikalnog predstavnika i volja kolektiva guraju pod tepih? Ovo pitanje ne upućujem samo ministarki. Upućujem ga Sindikatu prosvjete Crne Gore, Prosvjetnoj inspekciji, školskim organima, akademskoj zajednici, kolegama profesorima, bivšim učenicima, istoričarima, intelektualcima, kulturnim radnicima i svima koji još vjeruju da znanje ne smije biti poniženo. Ako danas ćutimo pred slučajem dr Saita Šabotića, sjutra ćemo ćutati pred svakom novom nepravdom. A ćutanje je najopasniji saveznik onih koji bi da ljude od integriteta proglase smetnjom koju treba ukloniti.

Zato pozivam sve koji poznaju djelo, rad i ljudsku čast dr Saita Šabotića da se pridruže odbrani njegovog integriteta. Ne tražim ničiju milost. Tražim javnu savjest. Ne tražim privilegiju za jednog čovjeka. Tražim poštovanje prava, znanja i volje kolektiva. Neka se oglase oni koje je učio. Neka se oglase oni sa kojima je radio. Neka se oglase oni koji su čitali njegove knjige. Neka se oglase oni koji znaju šta znači kada jedan profesor cijeli život posveti školi, nauci i učenicima. Jer ovo više nije samo pitanje radnog statusa. Ovo je ispit za crnogorske institucije. Ispit za Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Ispit za Sindikat prosvjete. Ispit za školu. Ispit za sve nas.

Zato pitanje „Kome smeta dr Sait Šabotić?“ ostaje kao rana na savjesti crnogorske prosvjete. Jer nije prirodno, nije časno i nije normalno da čovjek koji je decenijama učio druge istoriji sada mora sam da bude primjer istorijske nepravde. Nije normalno da autor udžbenika iz kojih su učile generacije danas bude tretiran kao privremena stavka. Nije normalno da doktor nauka, nastavnik istraživač i profesor sa 32 godine rada mora dokazivati da pripada školi u kojoj je proveo četvrt vijeka. Ako je to normalno, onda je upravo ta normalnost najveći dokaz koliko smo duboko poremetili vrijednosti.

Dr Sait Šabotić mi je brat ne samo po prijateljstvu, nego po onoj dubljoj vezi koju stvaraju znanje, čast, ljudskost i zajednička odanost Crnoj Gori. Ovo je moj način da ga branim od „divljih hordi“ koje ne znaju šta će sa čovjekom čija je biografija veća od njihovih namjera, čije je znanje šire od njihovih mjera, a dostojanstvo jače od svake lične osvete. Ovo ne pišem samo kao autorski tekst, već kao javno svjedočenje i bratsku odbranu čovjeka koji je zaslužio poštovanje, a ne poniženje. Ako je grijeh braniti profesora, naučnika i intelektualca koji je generacije učio istoriji, istini i dostojanstvu, taj grijeh prihvatam bez straha.

„Hrabar je onaj čovjek koji ne pobjegne, nego ostane na svom mjestu i bori se protiv neprijatelja“, zapisao je Sokrat. Neka ovaj moj tekst bude upravo to. Moj skromni, ali odlučni način da stanem u odbranu integriteta dr Saita Šabotića, čovjeka od znanja, časti i ljudske uspravnosti, pred onima koji bi da ga gurnu u ambis nepravde, zaborava i poniženja. Jer dr Sait Šabotić nije čovjek koji se prepušta tuđoj samovolji. A ni mi koji znamo njegov rad, njegovu čast i njegovu ljudsku veličinu nemamo pravo da ćutimo i ne smijemo da ćutimo.

Novalić: Radovi na putu Poroče–Murovac ne smiju uništiti put Kutnje Brdo–Poroče i ugroziti kuće mještana

Radio Petnjica
-
0
Novalić: Radovi na putu Poroče–Murovac ne smiju uništiti put Kutnje Brdo–Poroče i ugroziti kuće mještana

Asfaltiranje puta Poroče–Murovac trebalo je da bude projekat koji povezuje i olakšava život građanima, ali se, prema tvrdnjama potpredsjednice Mjesne zajednice Lagatore Sabahete Novalić, tokom izvođenja radova pretvorilo u ozbiljan problem za mještane Kutnjeg Brda, Poroča i okolnih sela. Ona upozorava da je zbog prolaska teške mehanizacije devastiran put Kutnje Brdo–Poroče u dužini od oko sedam kilometara, a da su na pojedinim mjestima ugrožene i privatne porodične kuće.

Potpredsjednica Mjesne zajednice Lagatore Sabaheta Novalić obratila se javnosti povodom izvođenja radova na asfaltiranju puta Poroče–Murovac, u dužini od jednog kilometra, čiji je investitor Opština Petnjica, a izvođač radova preduzeće „Tofi“ iz Rožaja.

Novalić ističe da mještani podržavaju svaki projekat koji doprinosi razvoju opštine, ali da je neprihvatljivo da se jedan put gradi tako što se drugi uništava, a građani ostavljaju da trpe posljedice.

„Iako podržavamo svaki projekat koji doprinosi razvoju naše opštine, neprihvatljivo je da se njegova realizacija odvija na štetu građana i postojeće putne infrastrukture“, navela je Novalić.

DEVASTIRAN PUT U DUŽINI OD SEDAM KILOMETARA

Prema njenim riječima, tokom izvođenja radova došlo je do ozbiljne devastacije puta Kutnje Brdo–Poroče, u dužini od oko sedam kilometara, čime je pričinjena velika materijalna šteta.

Ona upozorava da problem nije samo u oštećenom putu, već i u bezbjednosti mještana i njihove imovine.

„Posebno zabrinjava činjenica da su na području Kutnjeg Brda ugrožene i privatne porodične kuće, jer je usljed intenzivnog saobraćaja teške mehanizacije i oštećenja puta narušena bezbjednost mještana i njihove imovine“, poručila je Novalić.

Kako dodaje, građani s pravom strahuju od daljih posljedica, ukoliko se hitno ne preduzmu odgovarajuće mjere.

MJEŠTANI UPOZORAVALI, ALI IH NIKO NIJE ČUO

Novalić navodi da su mještani mjesnih zajednica Javorova, Trpezi i gornjeg dijela Lagatora više puta protestovali i upozoravali na moguće posljedice, pokušavajući da spriječe nastanak štete.

„Nažalost, njihova upozorenja nijesu uvažena“, kazala je Novalić.

Ona tvrdi i da je u više navrata pokušala da stupi u kontakt sa predsjednikom Opštine Petnjica Samirom Agovićem, kao i sa predsjednikom Mjesne zajednice Lagatore, kako bi razgovarali o ovom problemu.

„Na moje pozive nijesam dobila odgovor“, navela je Novalić.

TRAŽE PROCJENU ŠTETE I HITNU SANACIJU

Zbog svega navedenog, Novalić zahtijeva da nadležni hitno izađu na teren, izvrše procjenu nastale štete na putu i privatnoj imovini, utvrde odgovornost i obezbijede sanaciju puta Kutnje Brdo–Poroče.

Ona traži i da se preduzmu mjere zaštite ugroženih domaćinstava.

„Ne tražimo ništa više od odgovornog odnosa prema građanima i njihovoj imovini. Razvoj opštine mora biti u interesu svih njenih stanovnika, a ne na štetu pojedinih mjesnih zajednica“, poručila je potpredsjednica Mjesne zajednice Lagatore Sabaheta Novalić.

SPP: Ne brišite iz biračkog spiska ljude koji Crnu Goru hrane iz inostranstva

Radio Petnjica
-
0
SPP: Ne brišite iz biračkog spiska ljude koji Crnu Goru hrane iz inostranstva

Građani Crne Gore koji rade van države nijesu stranci, niti ih administracija smije pretvarati u građane drugog reda. Oni su državljani Crne Gore, ljudi koji godinama iz inostranstva izdržavaju porodice, grade kuće, ulažu u državu i godišnje šalju više od milijardu eura. Zato je svaki pokušaj njihovog brisanja iz biračkog spiska direktan udar na Ustavom zagarantovana prava, demokratske principe i dostojanstvo građana, poručili su iz Predsjedništva Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori.

Povodom Zakona o iseljenicima i najava uređivanja biračkog spiska u Crnoj Gori, iz SPP-a su saopštili da se najoštrije protive svakom pokušaju brisanja državljana Crne Gore iz biračkog spiska, posebno onih koji trenutno rade i borave van granica države.

Iz te partije poručuju da se iza priče o „dijaspori“ često pokušava sakriti činjenica da je riječ o državljanima Crne Gore, ljudima čije pravo glasa ne može zavisiti od toga gdje trenutno rade i žive.

„Jasno i nedvosmisleno poručujemo: građani Crne Gore koji rade u inostranstvu nijesu ‘dijaspora’ u smislu u kojem se taj termin danas zloupotrebljava – oni su državljani Crne Gore“, navode iz SPP-a.

Kako ističu, mnogi od tih ljudi devedesetih godina bili su primorani da napuste Crnu Goru bježeći od rata, siromaštva i beznađa, dok su drugi kasnije, legalno i putem radnih viza, otišli na privremeni rad, naročito u zemlje Evropske unije.

„Njihovo državljanstvo i život u Crnoj Gori nije prestao, niti smije biti dovedeno u pitanje“, poručuju iz SPP-a.

LIČNA KARTA KAO IZGOVOR

Iz SPP-a posebno ukazuju na, kako navode, neprihvatljiv argument da „onaj ko nema ličnu kartu ne može glasati“, dok se istovremeno prećutkuje činjenica da je hiljadama građana od 2006. godine bilo otežano ili onemogućeno izdavanje i zamjena ličnih dokumenata.

Prema njihovim riječima, građani koji rade i žive u evropskim državama godinama su nailazili na birokratske barijere, odbijanja i opstrukcije.

„Ljudi su nailazili na birokratske barijere, odbijanja i opstrukcije, sa jasnim ciljem – da budu izbrisani iz izbornog procesa“, navodi se u saopštenju.

Iz SPP-a zato poručuju da država ne smije svoje građane tretirati kao strance samo zato što se nalaze van njenih granica.

„Nazovite ih pravim imenom – stubovima i motorom crnogorske privrede“, poručuju iz ove partije.

LJUDI KOJI ŠALJU MILIJARDU EURA NE SMIJU BITI GRAĐANI BEZ GLASA

SPP podsjeća da upravo građani koji rade u inostranstvu svake godine šalju više od milijardu eura u Crnu Goru, čime izdržavaju porodice, grade kuće, investiraju i čuvaju ekonomsku stabilnost države.

Zbog toga je, kako navode, neprihvatljivo da se tim istim ljudima danas osporava osnovno demokratsko pravo – pravo glasa.

„Umjesto zahvalnosti, danas im se osporava osnovno demokratsko pravo – pravo glasa“, saopštili su iz SPP-a.

Ta partija predlaže da Crna Gora pitanje glasanja svojih državljana u inostranstvu riješi po uzoru na modele koji postoje u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.

„Svaki državljanin Crne Gore, bez obzira na mjesto prebivališta, mora imati mogućnost da svoje biračko pravo ostvari u diplomatsko-konzularnim predstavništvima ili putem drugih zakonom uređenih mehanizama“, navode iz SPP-a.

OPASAN PRESEDAN

Iz Stranke pravde i pomirenja pozivaju nadležne institucije, zakonodavnu i izvršnu vlast, da pokažu političku zrelost, odgovornost i razum.

Upozoravaju da uskraćivanje prava glasa bilo kom državljaninu Crne Gore, bez obzira gdje se nalazio, može proizvesti duboke i dugoročne posljedice po društvenu stabilnost i povjerenje u državu.

„Ukoliko se nastavi sa diskriminacijom i pokušajima brisanja naših građana iz biračkog spiska, ovaj problem će postati veliki, dubok i teško rješiv, jer niko nema pravo da drugome oduzme glas – to pravo pripada građaninu, a ne administraciji“, poručuju iz SPP-a.

Na kraju, iz te partije najavljuju da će, zajedno sa svojim Forumom za dijasporu i iseljenike, istrajati u borbi za puno političko i građansko pravo svih državljana Crne Gore koji žive i rade van države.

„SPP u Crnoj Gori će, zajedno sa svojim Forumom za dijasporu-iseljenike, istrajati u borbi za puno političko i građansko pravo svih državljana Crne Gore u dijaspori“, zaključuje se u saopštenju Predsjedništva Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori.

ISMET ŠKRIJELJ (DCG): Ne mogu da vjerujem da predsjednik Opštine ne da da se asfaltira put u Lagatorama

Radio Petnjica
-
0
ISMET ŠKRIJELJ (DCG): Ne mogu da vjerujem da predsjednik Opštine ne da da se asfaltira put u Lagatorama

 Član Demokratske Crne Gore Ismet Škrijelj poručio je da ne može da vjeruje da predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, kako tvrdi, ne dozvoljava prenos novčanih sredstava iz državnog budžeta na opštinu, kojima bi se finansirali radovi u više petnjičkih sela.

Škrijelj je reagovao nakon apela mještana Murovca, koji su javno pozvali predsjednika Opštine da potpiše ugovor sa Ministarstvom javnih radova kako bi sredstva bila operativna i kako bi se krenulo u realizaciju projekata.

Prema njegovim riječima, riječ je o sredstvima koja su obezbijedili poslanici Demokrata u Skupštini Crne Gore, među njima i poslanik iz Bihora dr Albin Ćeman, a namijenjena su za asfaltiranje puteva u Lagatorama, Murovcu i Azanama, kao i za prvu fazu izgradnje mosta na rijeci Popči.

„Juče sam pročitao apel naših Murovčana da im predsjednik Opštine Petnjica, gospodin Samir Agović, ne dozvoljava prenos novčanih sredstava iz državnog budžeta na opštinu, kojima bi se asfaltiralo po našoj Petnjici, a koje su obezbijedili za Lagatore, Murovac, Azane i prvu fazu izgradnje mosta na rijeci Popči poslanici Demokrata u Skupštini Crne Gore, konkretno naš Bihorac i poslanik dr Albin Ćeman“, naveo je Škrijelj.

On je istakao da su sela u Petnjici i dalje suočena sa osnovnim infrastrukturnim problemima i da je put minimum koji građani moraju imati.

„Naša sela su neuslovna za život, potrebni su elementarni uslovi kao što je put i ne mogu da vjerujem da nam to predsjednik Opštine otežava“, poručio je Škrijelj.

Dodao je da je Petnjica, kako kaže, nažalost najnerazvijenija opština u Crnoj Gori, ali da sada postoji prilika da se takva praksa mijenja.

„Petnjica, nažalost, jeste najnerazvijenija opština u Crnoj Gori, ali sada ima šansu da se s tom praksom prestane i da se razvija, jer država obezbjeđuje dodatna finansijska sredstva za njen razvoj i ne smiju naši funkcioneri iz opštine da to sprečavaju, a posebno predsjednik Opštine, koji bi prvi trebalo da pomogne“, zaključio je Škrijelj.

ŠKRIJELJ: Agović da prestane sa sujetom i kažnjavanjem građana Petnjice i potpiše Ugovor sa MInistarstvom javnih radova

Radio Petnjica
-
0
ŠKRIJELJ: Agović da prestane sa sujetom i kažnjavanjem građana Petnjice i potpiše Ugovor sa MInistarstvom javnih radova

Član Koordinacionog odbora Demokrata Petnjica Fehmo Škrijelj apelovao je na predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića da potpiše ugovor sa Ministarstvom javnih radova, kako bi se, kako tvrdi, sredstva u iznosu od 549.000 eura prenijela Opštini Petnjica i otvorio put za realizaciju više infrastrukturnih projekata.

Škrijelj je poručio da se radi o novcu koji je, kako navodi, obezbijeđen zaključkom Skupštine Crne Gore iz decembra prošle godine, zahvaljujući poslanicima vlasti.

„Apelujem na predsjednika Opštine Petnjica, gospodina Samira Agovića, da prestane sa sujetom i kažnjavanjem građana Petnjice i da potpiše ugovor sa Ministarstvom javnih radova, kako bi se novčana sredstva obezbijeđena od strane poslanika vlasti Zaključkom Skupštine Crne Gore iz decembra mjeseca prošle godine u iznosu od 549.000 eura prenijela na našu opštinu“, naveo je Škrijelj.

Putni pravci za koje je obezbijeđen novac ukoliko Agović potpiše Ugovor

On je istakao da bi se time, kako kaže, stvorili uslovi za realizaciju brojnih projekata važnih za Petnjicu.

„Između ostalih i za asfaltiranje puta u dužini od 600 metara u našem Murovcu, ali i za asfaltiranje puta u istoj dužini u Lagatorama, Azanama i izgradnju prve faze mosta na rijeci Popči, čija je novčana sredstva obezbijedio poslanik Demokrata i naš Petnjičanin dr Albin Ćeman“, poručio je Škrijelj.

Prema njegovim riječima, zabrinjavajuće je to što, kako tvrdi, predsjednik Opštine Petnjica nije potpisao ugovor, za razliku od ostalih predsjednika opština u Crnoj Gori.

„Sa žaljenjem zaključujemo da je predsjednik naše opštine jedini od svih predsjednika opština u Crnoj Gori koji nije potpisao ovaj ugovor i na taj način dodatno doveo do toga da se naša opština ne razvija“, naveo je Škrijelj.

On je dodao da je Petnjica, i nakon 13 godina od vraćanja statusa opštine, i dalje suočena sa ozbiljnim razvojnim problemima.

„Iako imamo podatak da i poslije 13 godina od vraćanja svoje samostalnosti naša opština bude najnerazvijenija u Crnoj Gori, koju svakodnevno napušta naša petnjička mladost“, kazao je Škrijelj.

Posebno je naglasio da mještani Murovca dugo čekaju asfaltiranje puta i da, kako kaže, ne žele da lokalna vlast bude prepreka realizaciji tog projekta.

„Mi Murovčani dugo čekamo ovaj asfalt i ne pristajemo da nas predsjednik Opštine ometa u tome“, poručio je Škrijelj.

On je naveo i da građanima stavlja na uvid zaključak Skupštine Crne Gore, kako bi se, kako kaže, otklonile dileme u vezi sa tim da li sredstva postoje i ko ih je obezbijedio.

„Kako bi razriješili dilemu građankama i građanima Petnjice da li ova sredstva postoje u državnom budžetu i ko ih je obezbijedio, prilažem na uvid svojim sugrađanima Zaključak Skupštine Crne Gore, u kojem su tačno pobrojani projekti svih opština, kao i naše Petnjice“, zaključio je Škrijelj.

S.R.

ADROVIĆ: Petnjica mora postati mjesto od rada, a ne samo nostalgije

Radio Petnjica
-
0
ADROVIĆ: Petnjica mora postati mjesto od rada, a ne samo nostalgije

Političke tenzije u Petnjici, pokušaj smjene predsjednika Skupštine opštine, ali i mnogo važnije pitanje — ima li Bihor snage da zaustavi odlazak mladih i otvori novu razvojnu perspektivu — bile su teme razgovora za Radio Petnjica sa predsjednikom Skupštine opštine Petnjica Mehmedom Adrovićem.

Adrović kaže da je inicijativa za njegovo razrješenje bila politički neozbiljna i unaprijed osuđena na neuspjeh, ali i da Petnjica ne smije ostati zarobljena u političkim tenzijama. Kao ključne razvojne šanse vidi otvaranje graničnog prelaza prema Srbiji, izgradnju regionalnog puta, nova radna mjesta, bolje korišćenje turističkih potencijala i snažniju vezu sa dijasporom.

Intervju je realizovan u okviru projekta portala Radio Petnjica.

INICIJATIVA JE BILA OSUĐENA NA NEUSPJEH

RADIO PETNJICA: Nedavno je pred odbornicima bila inicijativa za Vaše razrješenje sa funkcije predsjednika Skupštine opštine Petnjica. Kako Vi tumačite činjenicu da inicijativa nije dobila većinu i da ste ostali na čelu lokalnog parlamenta?

ADROVIĆ: Legitimno je pravo opozicije da inicijativama pokušava da dođe do političkog cilja. U slučaju podnošenja ove inicijative od dijela opozicije pokazalo se da je dio opozicije neozbiljnim pristupom i politički nezrelo pokušao da dođe na vlast na ovaj način.

Inicijativa je podnešena sa falsifikovanim potpisima i ističem da na prethodnim izborima nijesu mogli da osvoje vlast, pa se onda služe ovakvim inicijativama za koje ste ishod vidjeli, a čiji je ishod unaprijed predviđen i osuđen na neuspjeh.

O ozbiljnosti inicijative govori činjenica da je od 12 potpisnika na plenumu inicijativu podržalo samo osam.

RADIO PETNJICA: Opozicija tvrdi da je glasanje pokazalo određene pukotine u lokalnoj političkoj sceni, ali i da administracija nije dozvolila telefonsko glasanje za odbornike koji su najavili odsustvo. Kako odgovarate na te tvrdnje?

ADROVIĆ: Što se tiče navoda o telefonskom glasanju, taj postupak je jasno predviđen odredbama člana 61a Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica i kao takvi nijesu ispunjavali uslove.

Zaista se ne radi o opravdanim uslovima, jer imamo situaciju u kojoj neko ko živi i radi u jednoj državi Evropske unije podnosi zahtjev za glasanje koji je po svim aspektima suprotan odredbama Poslovnika o radu Skupštine opštine.

RADIO PETNJICA: Da li nakon svega očekujete stabilniji rad Skupštine opštine ili mislite da će političke tenzije u Petnjici biti nastavljene i u narednom periodu?

ADROVIĆ: Rad Skupštine je uvijek bio stabilan i uz veliku dozu poštovanja zakona, Statuta Opštine i Poslovnika o radu Skkupštine opštine. Političke tenzije su sastavni dio političke utakmice.

POLITIKA NE SMIJE ZAUSTAVITI ODLUKE VAŽNE ZA GRAĐANE

RADIO PETNJICA: Koliko aktuelna politička atmosfera u Petnjici utiče na donošenje odluka koje su važne za građane, posebno kada je riječ o razvojnim projektima, budžetu, infrastrukturi i svakodnevnim problemima stanovnika?

ADROVIĆ: Što se tiče Skupštine kao predstavničkog i zakonodavnog organa lokalne uprave, politička atmosfera ne može puno uticati na odbornike DPS-a.

RADIO PETNJICA: Da li smatrate da odbornici, bez obzira na partijsku pripadnost, mogu pronaći minimum zajedničkog interesa oko pitanja koja nijesu partijska, već životna — putevi, voda, radna mjesta, mladi i iseljavanje?

ADROVIĆ: Kao što sam naveo u prethodnom pitanju — odbornici DPS-a da.

ISELJAVANJE NIJE SAMO PETNJIČKI, VEĆ REGIONALNI PROBLEM

RADIO PETNJICA: Petnjica je jedna od opština koje se decenijama suočavaju sa izraženim iseljavanjem. Šta je, po Vašem mišljenju, glavni razlog zbog kojeg mladi ljudi i porodice napuštaju Bihor?

ADROVIĆ: Iseljavanje nije problem samo Petnjice, to je regionalni problem. Iz Petnjice su migracije započete još iz vremena kada je Petnjici oduzet status opštine 1957. godine i nastavljene su devedesetih godina.

Trend iseljavanja je ogroman izazov kako za Petnjicu, tako i za okolne opštine. Razlozi za iseljavanje iz Petnjice su brojni i trebalo bi nam puno više vremena da ih sve nabrojimo.

U posljednje vrijeme imali smo nekoliko mladih visokoobrazovanih ljudi koji su napustili poslove u administraciji, tako da ne možemo govoriti samo o jednom razlogu iseljavanja mladih ljudi iz Bihora.

RADIO PETNJICA: Kada se govori o zaustavljanju iseljavanja, najčešće se pominju radna mjesta. Koliko lokalna samouprava realno može učiniti da se otvore nova radna mjesta, a koliko taj problem zavisi od države, investitora i šire ekonomske politike?

ADROVIĆ: Realno, lokalna uprava u svojim aktima ima određene podsticaje za zapošljavanje ljudi sa ovog područja, kao i za pospješivanje nataliteta i stvaranje uslova za ostanak u Petnjici.

GRANIČNI PRELAZ I PUT PREMA SRBIJI KAO RAZVOJNA ŠANSA

RADIO PETNJICA: Da li Petnjica ima razvojne potencijale koji nijesu dovoljno iskorišćeni — u poljoprivredi, turizmu, preradi hrane, malom biznisu ili saradnji sa dijasporom? Gdje vidite najveću šansu?

ADROVIĆ: Da, i to veliko da. Petnjica ima velike razvojne potencijale i upravo smo, vođeni tim razvojnim potencijalima i potrebom za razvijanjem istih, prvi pokrenuli priču o otvaranju graničnog prelaza sa Srbijom i pripremili potrebnu projektnu dokumentaciju za izgradnju puta Petnjica — granica sa Srbijom.

Taj projekat bi od Petnjice stvorio svojevrsno čvorište puteva, novu tranzitnu destinaciju i destinaciju u kojoj se otvaraju brojna radna mjesta.

RADIO PETNJICA: Često se kaže da je dijaspora najveći kapital Petnjice. Da li je taj potencijal dovoljno institucionalno iskorišćen ili se veza sa dijasporom uglavnom svodi na emociju, pojedinačnu pomoć i sezonski dolazak ljudi tokom ljeta?

ADROVIĆ: Ljudi u dijaspori su naš kapital i smatram da u dijaspori imamo veliki broj ljudi koji svojim znanjem, iskustvom i kvalitetom mogu u mnogome doprinijeti boljitku Petnjice i Crne Gore.

Takođe smatram da su dovoljno svjesni da procijene sadašnji povoljan momenat za Crnu Goru u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji kao signal da je u Petnjici moguće baviti se biznisom kao i u bilo kojem gradu u EU i da se ulaganje u zavičaj višestruko isplati.

RADIO PETNJICA: Šta bi, konkretno, trebalo uraditi da se mladi ljudi iz Petnjice ohrabre da ostanu ili da se nakon školovanja vrate? Da li je to posao, stanovanje, podrška biznisu, bolja infrastruktura ili nešto drugo?

ADROVIĆ: Odgovor na ovo Vaše pitanje je kombinacija svih faktora koje ste naveli. Imamo dobru kombinaciju svih nabrojanih faktora, ali uvijek može bolje.

Ohrabrujem mlade ljude da se vraćaju u Petnjicu, jer samo zajedno, uz znanje, entuzijazam i ostale kvalitete koje mladi imaju, možemo Petnjicu pokrenuti i od nje stvoriti atraktivno mjesto za život mladih.

DRŽAVNI PROGRAMI SE NE VIDE DOVOLJNO U PETNJICI

RADIO PETNJICA: Koliko su postojeći državni programi podrške sjeveru i manje razvijenim opštinama zaista vidljivi u Petnjici? Da li građani osjećaju konkretne efekte tih politika?

ADROVIĆ: U posljednje vrijeme se državni programi podrške baš i ne vide, jer se dobar dio programa ne tiče konkretnih i jasnih djela. Više su ti programi okrenuti ka opštim ciljevima, a ne specifičnim koji se tiču konkretnih korisnika.

RADIO PETNJICA: U javnosti se često govori o potrebi bolje putne povezanosti Petnjice sa Beranama, Bijelim Poljem, Rožajama i ostatkom države. Koliko je saobraćajna izolovanost prepreka razvoju opštine?

ADROVIĆ: Saobraćajna izolovanost je jedna od najvećih prepreka razvoju Petnjice. Svjedoci ste da smo dugo vremena bili pod opštinom Berane i da nismo mogli razvijati saobraćajnu infrastrukturu.

Nadam se da ćemo otvaranjem graničnog prelaza sa Srbijom i izgradnjom regionalnog puta ka Srbiji Petnjicu vratiti na mapu saobraćajno povezanih opština i poboljšati kvalitet života građanima Petnjice.

PETNJICI TREBAJU PUTEVI, POGONI I TURIZAM

RADIO PETNJICA: Da li lokalni parlament planira ili može inicirati posebne mjere, zaključke ili preporuke koje bi se odnosile na borbu protiv iseljavanja i stvaranje uslova za otvaranje radnih mjesta?

ADROVIĆ: Lokalni parlament je u prethodnom periodu donosio niz odluka koje se tiču upravo poboljšanja uslova za privrednike koji planiraju svoje privredne aktivnosti u Petnjici. Takođe smo inicirali i otvaranje graničnog prelaza sa Srbijom.

RADIO PETNJICA: Ako biste morali izdvojiti tri konkretna poteza koja bi u narednih nekoliko godina mogla promijeniti perspektivu Petnjice, šta bi to bilo?

ADROVIĆ: Otvaranje graničnog prelaza, otvaranje još nekoliko pogona po uzoru na pogon koji se gradi u Tucanjama i intenziviranje korišćenja turističkih potencijala Petnjice.

RADIO PETNJICA: Na kraju, šta biste poručili ljudima iz Petnjice koji danas žive u inostranstvu, ali i mladima koji razmišljaju da odu? Ima li Petnjica realnu šansu da postane mjesto u kojem se ne živi samo od nostalgije, već i od rada i budućnosti?

ADROVIĆ: Petnjica ima potencijala. Iako smo na početku, smatram da svi zajedno možemo od Petnjice napraviti mjesto za život po mjeri svih nas.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

 

ODRŽANA TRIBINA O IDENTITETU: Mlade treba upućivati na kritičko promišljanje 

Radio Petnjica
-
0
ODRŽANA TRIBINA O IDENTITETU: Mlade treba upućivati na kritičko promišljanje 

U Petnjici je 19. juna 2026. održana društvena tribina, IDENTITET I MLADI, na kojoj su o nacionalnom i kulturnom identitetu u eri digitalizacije i globalizacije govorili prof. Amel Durutlić i prof. Ljerka Petković. Razgovor sa profesorima i publikom uspješno je moderirao Erduan Demić.

– Identitet je, prije svega, spoznaja i svijest o sebi, o tome ko smo i kojim vrijednostima pripadamo, kazao je Amel Durutlić, istoričar, istraživač i analitičar iz Pljevalja.

– Kao neko sa bogatim životnim i profesionalnim iskustvom, temu “identitet i mladi” doživljavam kao ono što nosimo iz porodice, iz mjesta u kojem smo odrasli, ali i ono što postajemo kroz život – pojasnila je profesorica u beranskoj Gimnaziji i pjesnikinja, Ljerka Petković.

Ona cijeni da je za mlade važno da prepoznaju sopstveni identitet, ne zato da bi se zatvorili u njega, nego da bi imali unutrašnju stabilnost u svijetu koji se brzo mijenja. U crnogorskom i širem kontekstu, posebno je važno da mladi razumiju da identiteti na ovim prostorima nisu „čisti i odvojeni“, nego isprepleteni. I to nije slabost nego bogatstvo.

Porodica jeste prvi, važan prostor oblikovanja identiteta – tu učimo jezik, emocije, prve vrijednosti, ali sve se kasnije nadograđuje i dopunjava, razvija, naglasila je Petković.

– Identitet se formira od najranijeg djetinjstva, a tokom cijelog života se nadograđuje i razvija. On je, prije svega, spoznaja i svijest o sebi, o tome ko smo i kojim vrijednostima pripadamo. Važno je da mladi njeguju i unapređuju svoj identitet, ali ne zatvarajući se prema drugima, već upoznajući druge identitete i kulture i iz njih preuzimajući ono najbolje i najvrijednije, kao univerzalnu građansku vrijednost – pojasnio je Durutlić.

– Ako govorimo o građanskom i nacionalnom identitetu, moramo biti svjesni da oni nisu suprotstavljeni, nego naprotiv – treba da budu ujedinjeni u društvu koje je demokratsko – naglasila je Petković. Ja bih u prvi plan stavila kulturni identitet koji treba njegovati naspram vjerskog koji je možda dominantniji u današnjem vremenu, pa ponekad kroz njega posmatramo i nacionalno određenje. Ima pretjerivanja, a u životu, u svemu, treba biti umjeren i pronaći neku ravnotežu – sugeriše Petković, uz napomenu da naš školski sistem uvažava nacionalne različitosti i bavi se tim pitanjima kroz pedagoške projekte.

U nastavi književnosti trudim se da učenike vratim tekstu kao susretu sa čovjekom, a ne samo informacijom. Književnost nas uči da razumijemo druge glasove i druge živote. U vremenu digitalizacije, najvažnije je sačuvati sposobnost pažnje, empatije i dubokog čitanja – ne samo knjiga, nego i svijeta oko nas. Vrijednosti koje bih posebno naglasila su: radoznalost, empatija, kritičko mišljenje i hrabrost da se misli svojom glavom.

– Nažalost, u praksi smo svjedoci i sve češće primjećujemo dva dijametralno suprotna shvatanja identiteta kod mladih – konstatovao je Durutlić.

Prvi primjer je identitet koji je kao uvjerenje, nastalo pod uticajem porodice i digitalnih platformi, da je sopstveni identitet superiorniji od drugih, pa čak i da drugi nemaju pravo na svoj identitet. Takav pristup vodi ka razvijanju radikalnih i ekstremnih ideja u budućnosti.

Druga krajnost je opet česta pojava kada se mladi, u želji da se uklope u novu i „moderniju“ sredinu, svjesno odriču svog identiteta kako bi bili prihvaćeni.

Odgovor nije ni u jednom od ova dva ekstrema. Potrebno je čuvati i njegovati sopstveni identitet, a istovremeno ga obogaćivati preuzimajući najbolje i najpraktičnije vrijednosti iz drugih identiteta i kultura – zaključio je Durutlić.

– Ako govorimo o Evropi i njenim vrijednostima, smatram da ona treba da bude cilj kojem težimo, svjetlo koje prevazilazi mrak balkanskih nemira, ali ne treba da izgubimo svoj identitet i autentičnost na račun onoga što Evropa njeguje. Naprotiv, treba da čuvamo ono što je dobro i dio naše tradicije ugradimo u širi okvir – izričita je Petković.

Tehnologija je otvorila ogromne mogućnosti, posebno mladima – pristup znanju, jezicima, informacijama, svijetu. Ali istovremeno postoji opasnost površnosti: brzog znanja bez dubine, informacija bez razumijevanja. Mlade ljude treba stalno upućivati na kritičko promišljanje kako ne bi zalutali u digitalnom svijetu i magli identitarne unifikacije.

Tribina o identitetu održana je u okviru tradicionalne manifestacije Dani kulture Bošnjaka u Crnoj Gori, uz projektnu podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i Bošnjačkog vijeća.

Adrović: Nema stabilne Crne Gore bez okupljanja ljudi, dobrih ideja i razvoja svake opštine

Radio Petnjica
-
0
Adrović: Nema stabilne Crne Gore bez okupljanja ljudi, dobrih ideja i razvoja svake opštine

Crnoj Gori danas, više nego ikad, nije potrebna politika koja dijeli ljude na “naše” i “njihove”, već politika koja okuplja one koji hoće, znaju i mogu da rade za svoje sredine. Verifikacija i ukrupnjavanje Evropskog saveza predstavlja jasan politički signal da se prostor građanske, evropske i razvojne politike širi, ali i poziv svima koji Crnu Goru vide kao uređenu kuću, a svoje opštine kao mjesta dostojanstvenog života, saopštio je predsjednik Opštinskog odbora SDP Petnjica Eldar Adrović.

EVROPSKI SAVEZ KAO PUTOKAZ

Adrović poručuje da nema stabilne Crne Gore, niti stabilnog grada i opštine u njoj, bez jasnog pravca, ispravnog puta i politike koja vodi ka zadovoljstvu građana.

Prema njegovim riječima, verifikacija i ukrupnjavanje Evropskog saveza nije nastalo kao puka politička kombinatorika, već kao odgovor na ono što građani traže – više reda, više odgovornosti i više konkretnih rješenja za svakodnevni život.

“Verifikacija i ukrupnjavanje Evropskog saveza je jasan putokaz koji se rodio pri osluškivanju građana i potreba o uređenju naše kuće”, naveo je Adrović.

On ističe da Crna Gora mora dodatno popravljati svoj imidž, ali da taj posao ne može ostati samo na državnom nivou. Svakoj opštini, kako kaže, mora se vratiti dostojanstvo, razvojna šansa i osjećaj da ljudi ne žive na marginama sistema.

OPŠTINAMA VRATITI DOSTOJANSTVO

Adrović naglašava da je ubrzani razvoj lokalnih zajednica jedan od ključnih uslova da se sačuva ono najvrjednije što Crna Gora ima – ljudi.

“Crnoj Gori se mora još više popravljati imidž, a svakoj opštini vraćati dostojanstvo i ubrzani rast i razvoj kako bi sačuvali i dodatno oplemenili ovo naše vrijedno parče zemlje”, poručio je on.

Posebno upozorava da se razvoj ne smije posmatrati samo kroz puteve, zgrade i infrastrukturu, već i kroz opstanak stanovništva u manjim sredinama. Jer, kako navodi, može se jednog dana izgraditi i bolji ambijent za život, ali to neće imati punu vrijednost ako u tim sredinama ne bude dovoljno ljudi.

“Moramo sačuvati i umrežiti ljude, za dobrobit svake naše zajednice, jer možda nekad bude ljepši i bolji životni ambijent, ali bez dovoljno stanovnika kao glavnog resursa”, istakao je Adrović.

MANJE PARTIJSKIH KNJIŽICA, VIŠE LJUDI KOJI ZNAJU DA RADE

Predsjednik petnjičkog SDP-a smatra da je dosadašnji javni prostor previše često bio zarobljen politizacijom, partijskim interesima i podjelama. Zbog toga, kako kaže, Evropski savez vidi kao skretanje u pravcu šireg okupljanja ljudi koji mogu doprinijeti zajednici, bez obaveze da prethodno pripadaju određenoj partijskoj strukturi.

“Do sada su se djela i djelatnosti iz javnog prostora u velikoj mjeri politizovala, zato je ovo potvrda i skretanje u pravcu okupljanja kako bi se izdvojili najbolji koji mogu dati doprinos nekoj sferi svojim radom, bez prethodno potrebne partijske knjižice”, kazao je Adrović.

On dodaje da je ovo poziv svima koji Crnu Goru i svoju sredinu doživljavaju kao prostor odgovornosti, a ne kao teren za političko nadgornjavanje.

POTREBNI SMO JEDNI DRUGIMA

Adrović poručuje da Crna Gora nema luksuz da rasipa ljude, ideje i energiju. Nema nas, kaže, mnogo, ali baš zato postoji još veća obaveza da se okupe oni koji žele bolje društvo, stabilnije opštine i budućnost koja se ne gradi protiv nekoga, već zajedno.

“Ovo je jedan od najboljih poziva da svaki čovjek koji hoće, želi i misli dobro Crnoj Gori i svojoj sredini u kojoj živi, bude dio bolje budućnosti koju treba stvarati samo zajedničkim radom”, naveo je Adrović.

Na kraju je poručio da je jedinstvo oko dobrih programa i ideja najbolji put za Crnu Goru, ali i za svaku lokalnu zajednicu.

“Nema nas mnogo, a potrebni smo jedni drugima. Budimo jedinstveni uz najbolje programe i ideje svakog od nas”, zaključio je predsjednik OO SDP Petnjica Eldar Adrović.

PETNJICA DOBILA SVOJU RODU: Neobični gost sletio u centar varoši, možda samo odmara, a možda traži mjesto za gnijezdo

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA DOBILA SVOJU RODU: Neobični gost sletio u centar varoši, možda samo odmara, a možda traži mjesto za gnijezdo

Centar Petnjice danas je dobio neočekivanog gosta. Na vrhu ulične rasvjete, iznad krovova i sa pogledom na varoš, sletjela je bijela roda, ptica koja se ne viđa baš svakog dana na ovom prostoru, posebno ne usred centra mjesta, na oko 800 metara nadmorske visine.

Prizor je odmah privukao pažnju prolaznika. Roda je mirno stajala na svjetiljci, kao da osmatra teren, dok su se ispod nje odvijali uobičajeni dnevni poslovi. Za one koji vole simboliku, slika je bila gotovo filmska: bijela roda iznad Petnjice, na plavom nebu, kao da je došla da vidi ima li mjesta i za nju u bihorskoj varoši.

Berane već godinama ima “svoju” rodu, koja se vraća na poznato mjesto i postala je gotovo dio gradskog identiteta. Petnjica je danas, makar na kratko, dobila svoju. Da li je riječ samo o prolaznici koja je stala da odmori, ili možda o svojevrsnoj izvidnici koja traži pogodno mjesto za gnijezdo, teško je reći. Ali prizor je bio dovoljno neobičan da se zabilježi.

Bijele rode su ptice selice. Najčešće se gnijezde na visokim stubovima, krovovima, dimnjacima, banderama ili drugim uzvišenim mjestima, naročito tamo gdje u blizini imaju livade, vlažna područja, potoke, rijeke i prostor za hranjenje. Hrane se insektima, žabama, gušterima, sitnim glodarima i drugim malim životinjama, pa im odgovaraju otvoreni predjeli i mirnija mjesta u kojima mogu lako naći hranu.

Petnjica, iako na većoj nadmorskoj visini od mnogih mjesta u kojima se rode češće viđaju, ima ono što njima može biti zanimljivo: otvorene livade, obližnje potoke, mirnije prostore i dovoljno visokih tačaka za odmor. Zato nije isključeno da je ova roda bila samo na putu, ali nije nemoguće ni da je zastala da “procijeni teren”.

U narodu roda ima posebno mjesto. Vezuje se za sreću, dolazak proljeća, novi život i dobar znak za kuću ili mjesto u kojem se pojavi. Zato će mnogi današnji prizor u centru Petnjice doživjeti baš tako – kao lijep i rijedak znak iz prirode.

Hoće li se ova roda ponovo vratiti i da li će Petnjica, po uzoru na Berane, dobiti svoju stalnu gošću, vidjeće se narednih dana. Za sada ostaje fotografija, neobičan prizor i malo lokalne radosti zbog ptice koja je na trenutak zaustavila poglede prolaznika.

S.R.

U SUSRET XIII BIHORSKOM KULTURNOM LJETU

Radio Petnjica
-
0
U SUSRET XIII BIHORSKOM KULTURNOM LJETU

U organizaciji JU Centar za kulturu Petnjica, u okviru manifestacije XIII Bihorsko kulturno ljeto, u petak, 26. juna 2026. godine, sa početkom u 15 časova, biće održana promocija knjiga istaknutih autora iz Crne Gore i dijaspore.

Ljubitelji književnosti imaće priliku da prisustvuju predstavljanju zbirke poezije „Pjesme iz zatvora“ autora Faiza Softića, dobitnika ugledne regionalne književne nagrade „Risto Ratković“, kao i knjige „Osmijeh Jasmine Ahmetspahić“ autora Dina Burdžovića.

Na promociji će učestvovati Faiz Softić, Dino Burdžović i Vlatko Simunović, dok će program moderirati Sinan Tiganj.

Posebnu pažnju privlači dolazak književnika Faiza Softića, jednog od najznačajnijih savremenih autora porijeklom iz Bihora, koji već dugi niz godina živi i stvara u Luksemburgu.

Softić će na XIII Bihorskom kulturnom ljetu učestvovati zahvaljujući finansijskoj podršci ustanove Kultur | lx iz Luksemburga, koja podržava međunarodnu kulturnu saradnju i mobilnost umjetnika. Njegovo učešće predstavlja još jednu potvrdu snažnih veza koje književnik održava sa zavičajem i kulturnim životom Bihora.

Promocija će biti održana u prostorijama JU Centar za kulturu Petnjica, a organizatori pozivaju sve ljubitelje književnosti i kulture da svojim prisustvom uveličaju ovaj značajan događaj.

Petnjica će i ovoga puta biti mjesto susreta književnosti, kulture i zavičajnih vrijednosti koje povezuju Bihor sa svijetom.

123...999Stranica 1 of 999