NAJNOVIJE OBJAVLJENO

SDP PETNJICA: DPS DA TRAŽI OSTAVKE AGOVIĆA I ADROVIĆA DO KRAJA AVGUSTA, PA OTVORITI DIJALOG O NOVOJ VLASTI

0

Opštinski odbor Socijaldemokratske partije Petnjica pozvao je lokalni DPS da najkasnije do kraja avgusta zatraži ostavke predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine opštine, ocjenjujući da su izgubili legitimitet jer nemaju podršku većine odbornika. Nakon toga, prema predlogu SDP-a, trebalo bi otvoriti dijalog svih političkih subjekata u Petnjici o formiranju nove i funkcionalne lokalne vlasti.

Iz SDP-a navode da, zbog aktuelne političke situacije u Petnjici, žele da ponude konkretno rješenje za prevazilaženje, kako kažu, „političke i sveopšte krize“.

„Još od samog povratka statusa Opštine Petnjica imali smo jasnu viziju kako da od naše Petnjice napravimo opštinu koja će raditi u interesu građana, koja će se razvijati i pružiti jednaku šansu svim građanima da ovdje žive, grade budućnost i budućim generacijama ostave primjer kako se u slozi i zajedništvu može mnogo“, navodi se u saopštenju OO SDP Petnjica.

Iz ove partije tvrde da tada njihovu viziju nijedan od ostalih političkih subjekata nije prepoznao.

„Nažalost, niko od političkih subjekata tada nije prepoznao ono što mi jesmo. Rasparčali su benefite lokalne samouprave i vodili se isključivo ličnim i političkim interesima“, poručuju iz SDP-a.

Kako navode, i danas, kao i tada, nude rješenje koje bi se odvijalo kroz nekoliko etapa.

Prvi korak, prema njihovom predlogu, trebalo bi da napravi lokalni DPS.

„Prvo, pozivamo lokalni DPS da traži ostavke predsjednika Opštine i predsjednika Skupštine najkasnije do kraja avgusta jer su odavno izgubili legitimitet zbog same činjenice da nemaju podršku većine, tj. podršku 16 odbornika“, saopštili su iz SDP-a.

Nakon ostavki, smatraju u ovoj partiji, trebalo bi otvoriti razgovore o formiranju nove lokalne vlasti.

„Zatim bi uslijedilo pokretanje dijaloga, uključujući sve političke subjekte u Petnjici radi kreiranja nove i funkcionalne vlasti“, navodi se u saopštenju.

Iz SDP-a istovremeno pozivaju sve političke aktere da eventualne pregovore ne koriste za ostvarivanje partijskih ili ličnih interesa.

„Ovim putem bismo apelovali na sve političke subjekte da u pregovorima ostave po strani lične i partijske interese i da svima fokus bude isključivo interes Petnjice i njenih građana“, poručuju iz OO SDP Petnjica.

U ovoj partiji smatraju da najveći dio odgovornosti za sadašnju situaciju nosi lokalno rukovodstvo DPS-a.

„Činjenica je da lokalno rukovodstvo DPS-a i te kako snosi odgovornost za ovakvo stanje i ukoliko iz ove partije konačno ne izađu sa jasnim stavom u pravcu prevazilaženja ove krize na način koji je jedini moguć, a to je traženje pomenutih ostavki, biće jasno da su glavni i odgovorni krivci u timu koji radi na destrukciji i obesmišljavanju Opštine“, zaključuje se u saopštenju Opštinskog odbora SDP Petnjica.

BIHORSKA EKOLOŠKA AKCIJA I ZVANIČNO NVO: BORBA ZA OČUVANJE BIHORA DOBILA NOVI ORGANIZACIONI OKVIR

0

Ekološki aktivizam u Bihoru od sada će imati i formalni organizacioni okvir. Na Osnivačkoj skupštini, održanoj 6. avgusta, formirana je NVO „Bihorska ekološka akcija“ (BEA), usvojen Statut i izabrani organi upravljanja, a iz organizacije poručuju da cilj ostaje isti – zaštita životne sredine i prirodnih resursa Bihora svim legalnim sredstvima.

Za predsjednika Skupštine BEA izabran je Eldar Adrović, koji je po funkciji i član Upravnog odbora.

Za predsjednika Upravnog odbora izabran je Nihad Kršić, koji će ujedno biti ovlašćeno lice za predstavljanje i zastupanje organizacije.

Pored Adrovića i Kršića, članovi Upravnog odbora iz lokalne zajednice su Esmir Rastoder, Ilda Kožar, Almir Pljakić i Elmin Kočan.

U rad organizacije biće neposredno uključeni i članovi bihorske dijaspore. U Upravni odbor izabrani su prof. dr Fehim Korać iz Bosne i Hercegovine, Mehdija Skenderović iz Švajcarske, Dano Kočan iz Slovenije, Vehbija Kočan iz Njemačke i Ruždija Kočan iz Luksemburga.

Iz Bihorske ekološke akcije poručuju da registracija organizacije otvara znatno veći prostor za konkretnije djelovanje, pokretanje projekata i uključivanje građana, ali istovremeno donosi i veću odgovornost prema lokalnoj zajednici.

„Činom registracije kao pravni subjekt imamo mnogo veće mogućnosti da ideji i aktivnostima damo nove sadržaje, ali i veću odgovornost pred lokalnom zajednicom. Naš cilj je, međutim, uvijek isti – borićemo se svim legalnim sredstvima da odbranimo i sačuvamo naše okruženje kao najvažniji i najvredniji resurs“, poručili su iz BEA.

Najavili su da će javnost blagovremeno informisati o narednim koracima, planovima i budućim aktivnostima organizacije.

Osnivanjem nevladine organizacije dosadašnji ekološki aktivizam dobija i formalni okvir, a iz BEA poručuju kratko: „Idemo dalje.“

SAMIR RASTODER

PETNJICA VIŠE NIJE POSLJEDNJA PO BROJU FIRMI: ZA GODINU RAST OD 25 ODSTO, ŽENE VLASNICE SVEGA OSAM

0

Petnjica više nije opština sa najmanjim brojem aktivnih poslovnih subjekata u Crnoj Gori. Najnoviji podaci Uprave za statistiku – MONSTAT pokazuju da je tokom 2025. godine na području petnjičke opštine bilo 55 aktivnih poslovnih subjekata, 11 više nego godinu ranije, kada ih je bilo svega 44.

To znači da je za godinu broj aktivnih poslovnih subjekata u Petnjici povećan za 25 odsto, što je procentualno znatno više od rasta zabilježenog na nivou Crne Gore.

MONSTAT je za 2024. godinu Petnjicu evidentirao kao opštinu sa najmanjim brojem aktivnih poslovnih subjekata u državi – svega 44. Godinu kasnije Petnjica se pomjerila sa posljednjeg mjesta, dok je najmanji broj poslovnih subjekata u 2025. zabilježen u Plužinama – 48.

Na nivou Crne Gore u 2025. godini bilo je ukupno 63.823 aktivnih poslovnih subjekata, dok ih je godinu ranije bilo 58.998, što predstavlja rast od 8,2 odsto.

RAST JESTE VIDLJIV, ALI JE PRIVREDNA BAZA I DALJE MALA

Za Petnjicu je rast sa 44 na 55 poslovnih subjekata svakako pozitivan pokazatelj, posebno ako se ima u vidu da je godinu ranije bila na samom dnu crnogorske statistike.

Ipak, druga strana iste brojke pokazuje koliko je lokalna privredna baza i dalje uska. Na teritoriji cijele opštine aktivno je svega 55 poslovnih subjekata.

Zbog toga podatak o rastu od 25 odsto treba posmatrati u kontekstu veoma niske početne osnove. Jedanaest novih aktivnih subjekata u tako maloj privredi pravi veliki procentualni skok, ali još ne znači da je Petnjica izašla iz kruga opština sa najmanjim brojem privrednih subjekata u Crnoj Gori.

OD 55 POSLOVNIH SUBJEKATA, SAMO OSAM U VLASNIŠTVU ŽENA

Posebno je upečatljiva struktura poslovnih subjekata prema polu vlasnika.

Od ukupno 55 aktivnih poslovnih subjekata u Petnjici, 47 je u vlasništvu muškaraca, a svega osam u vlasništvu žena.

To znači da žene učestvuju sa svega 14,5 odsto, dok je udio muškaraca 85,5 odsto.

Poređenja radi, na nivou Crne Gore žene su vlasnice 26 odsto poslovnih subjekata, a muškarci 74 odsto.

Petnjica je, dakle, značajno ispod državnog prosjeka kada je riječ o učešću žena u vlasništvu nad poslovnim subjektima.

Ipak, i tu postoji mali pomak. Godinu ranije među 44 aktivna poslovna subjekta u Petnjici bilo je šest u vlasništvu žena, dok ih je u 2025. osam.

BROJKE POKAZUJU POMAK, ALI I KOLIKO JE POSLA OSTALO

MONSTAT-ovi podaci tako nude nešto drugačiju sliku od one na koju je Petnjica godinama navikla.

Opština više nije posljednja po broju aktivnih poslovnih subjekata, a njihov broj je za godinu povećan za četvrtinu.

To jeste pomak koji treba registrovati.

Ali podatak da na području cijele opštine posluje samo 55 aktivnih poslovnih subjekata, uz svega osam u vlasništvu žena, istovremeno pokazuje koliko je lokalna ekonomija još uvijek mala i koliko prostora postoji za razvoj preduzetništva.

Drugim riječima, Petnjica je sa posljednjeg mjesta napravila korak naprijed. Brojke rastu, ali je za ozbiljniju promjenu privredne slike opštine potrebno mnogo više od statističkog pomjeranja sa dna tabele.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

EKOLOŠKA SRAMOTA U PODVADAMA: Smeće gori, dim prekrio dolinu

0

Na lokaciji u Podvadama, ispod Stenica, gdje je predviđena izgradnja reciklažnog dvorišta, večeras je zapaljena veća količina otpada. Gust dim i nesnosan miris proširili su se dolinom Popče i Lješnice, sve do Gusara, dok građani sa nevjericom pitaju ko je i zbog čega zapalio smeće praktično nadomak naseljenih mjesta.

Članovi Eko grupe, koji su Radio Petnjici dostavili fotografije, kažu da su užasnuti prizorom, ali još više činjenicom da se otpad spaljuje upravo na prostoru koji bi trebalo da bude dio rješenja za nagomilane ekološke probleme u opštini.

Na fotografijama se vide otvoreni plamen, gusti oblaci dima i čitava dolina prekrivena izmaglicom koja se širi iz pravca odlagališta.

Jedan od građana, koji je poslijepodne prošao tim putem sa djecom, kaže da se zbog dima i neprijatnog mirisa jedva moglo proći.

„Prošao sam ulicom pored zapaljenog smeća sa dvoje djece u automobilu. Morao sam brzo da prođem, sa zatvorenim prozorima, jer se miris nije mogao izdržati. Ko ovo pali i ko je organizovao ovaj ekocid, direktno nanosi najveću štetu građanima Petnjice. Ovo je strašno. Da li ovo vide čelnici Opštine i da li uopšte prolaze ovim putem“, kazao je on za Radio Petnjicu.

Za sada nije poznato ko je zapalio otpad, niti da li je riječ o samoinicijativnom postupku pojedinaca ili je spaljivanje obavljeno uz znanje nadležnih službi.

Ono što je, međutim, vidljivo i bez bilo kakvog dodatnog objašnjenja jeste da je dim sa zapaljenog otpada satima ugrožavao stanovnike okolnih naselja.

Građani očekuju hitnu reakciju nadležnih, gašenje požara i jasan odgovor – ko je dozvolio da se smeće spaljuje na mjestu budućeg reciklažnog dvorišta i ko će snositi odgovornost za posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

SAMIR RASTODER

AUTOBUSI NA PARKINGU, GRAĐANI U TAKSIJU: Petnjica i dalje nema nijedan javni polazak

0

U Petnjici red vožnje ne kasni – on ne postoji. Do ove opštine ne saobraća nijedna redovna autobuska linija, nema organizovanog prevoza prema Beranama, niti lokalnih polazaka prema udaljenim selima. Građani bez sopstvenog automobila zavise od taksija, rođaka, komšija i dobre volje drugih. Istovremeno, ispred zgrade Opštine parkirana su tri autobusa dobijena kao donacija, ali nijedan nije uključen u javni prevoz.

Za građanina Petnjice koji nema automobil, odlazak kod ljekara, u školu, na posao, u banku ili neku od institucija u Beranama nije samo pitanje vremena. To je svakodnevni logistički i finansijski problem.

Za učenike i njihove roditelje to znači svakodnevno traženje prevoza i dodatne troškove. Za starije ljude iz udaljenih sela često znači odlaganje pregleda ili obaveze. Za nezaposlene i porodice sa nižim primanjima znači da i najobičniji odlazak do susjednog grada postaje izdatak koji moraju posebno planirati.

Radio Petnjica je o ovoj temi tokom jula sproveo onlajn anketu. Uzorak od 16 odgovora nije dovoljan za reprezentativno istraživanje, ali odgovori vrlo jasno pokazuju kako život bez javnog prevoza izgleda u praksi.

Nijedan učesnik ankete nije naveo da koristi javni prevoz, jer ga nema. Po šestoro ispitanika koristi sopstveni automobil ili taksi, troje zavisi od porodice i prijatelja, dok se jedan ispitanik snalazi kroz privatni dogovor.

Jedanaest od 16 ispitanika iz Petnjice putuje svakodnevno ili više puta sedmično, dok desetoro navodi da za prevoz mjesečno izdvaja najmanje 50 eura, od čega šestoro više od 100 eura. Petnaest ispitanika smatra da su Opština ili država dužne da obezbijede javni prevoz, a isto toliko njih kaže da bi autobus koristili svakodnevno, više puta sedmično ili makar povremeno.

„Nisam stigla na snimanje kod doktora“

Brojevi, međutim, ne pokazuju sve. Jedna od učesnica ankete navela je da zbog nedostatka prevoza nije stigla na zakazano snimanje kod ljekara.

„Taksisti su bili zauzeti. Da dođe taksista iz Berana bilo bi kasno, a i skupo“, napisala je.

Drugi odgovor problem opisuje u samo nekoliko riječi: „Osjećaj napuštenosti od države.“

Jedan od učesnika upozorava da se organizovanje javnog prevoza ne može posmatrati isključivo kroz zaradu prevoznika.

„Ne treba gledati samo profit. Mora se gledati i potreba za ugodnim životom“, naveo je.

Građani su predlagali najmanje dva polaska dnevno između Petnjice i Berana, kao i manje autobuse ili kombije prema Kalici, Savinom Boru, Azanama i drugim udaljenim mjesnim centrima. Dio ispitanika smatra da bi Opština trebalo da subvencioniše prevoznika, upravo zato što linije na području sa malim brojem stanovnika vjerovatno nijesu komercijalno isplative.

To je, zapravo, suština problema. Nerentabilnost može biti objašnjenje zbog čega privatni prevoznik ne želi da vozi, ali ne može biti odgovor na pitanje zbog čega institucije godinama nijesu pronašle model da se prevoz ipak organizuje.

Problem traje najmanje deset godina

Arhiva Radio Petnjice pokazuje da se o istom problemu govori najmanje jednu deceniju. Još u julu 2016. godine iz petnjičkog SDP-a upozoravali su da nema linije Petnjica–Berane, kao ni lokalnih polazaka prema Savinom Boru, Vrševu, Vrbici, Johovoj Vodi i Poroču. Tada su javno pitali postoji li još neka opština u 21. vijeku bez elementarnog javnog prevoza.

Godinu kasnije objavljeno je da se na konkurs za prevoz učenika niko nije prijavljivao, između ostalog i zbog loših puteva i nezainteresovanosti većih prevoznika. U to vrijeme mjesečna đačka karta koštala je 35 eura, a postojala je mogućnost da se postojeći polasci prilagode školskim potrebama.

Predsjednik Opštine Samir Agović je u intervjuu za Radio Petnjicu 2018. godine javni prevoz do Berana nazvao „gorućim problemom“. Objašnjavao je da Opština nije nadležna za međugradske linije, već resorno ministarstvo, te da je iz Petnjice traženo uvođenje makar još jednog polaska, ali da sve zavisi od interesovanja prevoznika.

Dvije godine kasnije Agović je ponovio da je prevoz putnika veliki problem i da lokalna uprava nije u mogućnosti da adekvatno odgovori na sve zahtjeve građana. Tada je postojala samo privatno organizovana linija za učenike, sa polaskom ujutro i povratkom poslije nastave. Zaim Ličina je upozoravao da stari i bolesni za odlazak do Berana plaćaju višestruko više nego što bi koštala autobuska karta i predlagao subvencionisani minibus za udaljena područja.

Opštinski sekretarijat je 2020. godine raspisao konkurs za lokalne gradske i prigradske linije, uz mogućnost korišćenja manjih autobusa u skladu sa stanjem puteva i brojem putnika. Konkurs, kao ni raniji pokušaji, nije doveo do uspostavljanja trajnog prevoza.

U avgustu 2021. Radio Petnjica je ponovo konstatovao da ne postoji nijedna linija između Petnjice i Berana, niti organizovan prevoz prema petnjičkim selima. Iz lokalne uprave tada su saopštili da su više puta raspisivali konkurse, ali da se prevoznici ne prijavljuju jer linije nijesu profitabilne, zaključujući da su u tom trenutku „nemoćni“ da riješe problem.

Iste godine 12 učenika koji su srednju školu pohađali u Beranama putovalo je taksijem. Mjesečni trošak po učeniku iznosio je 85 eura, dok na konkurs za organizovani prevoz ponovo nije bilo zainteresovanih. Roditelji su tada tvrdili da im je predsjednik Opštine obećao da će se tražiti model za finansiranje prevoza.

Pred izbore autobus kreće – u obećanjima

Tema javnog prevoza redovno se vraća u političke govore i predizborne programe. Demokrate su tokom kampanje za lokalne izbore 2021. godine obećale da će „vratiti javni prevoz u Petnjicu“, tvrdeći da se osam godina slušaju ista obećanja i da je prevoz bio bolje organizovan prije pola vijeka nego u tom trenutku.

Aldin Muratović je iste godine pozivao Opštinu da hitno subvencioniše prevoz učenika do Berana, predlažući da se za tu namjenu preusmjeri 21.000 eura planiranih za nabavku građevinskog materijala.

Zaim Ličina je još 2019. godine, povodom jedne od donacija za prevoz učenika, pitao do kada će Petnjica živjeti od donacija i podsjetio da je javni prevoz postojao prije 40 godina. „Idemo silaznom putanjom“, ocijenio je tada.

Problem je ponovo bio jedna od tema i u razgovorima sa lokalnim političkim predstavnicima tokom 2026. godine. Poslanik Albin Ćeman ocijenio je da je međugradski prevoz bio bolje organizovan prije nego što je Petnjici vraćen status opštine, dok je Aldin Muratović kazao da javni prevoz praktično ne postoji i da posljedice posebno trpe najmlađi i najstariji stanovnici.

Autobus, tako, pred izbore dobije motor u političkim govorima. Poslije izbora ponovo ostane bz leinije, vozača i reda vožnje.

Tri vozila, nijedan polazak

Na parkingu ispred zgrade Opštine danas stoje dva manja i jedan veći autobus, dobijeni kao donacije dijaspore.

Dva minibusa uručena su Opštini u martu 2025. godine. Halil Agović, jedan od donatora, tada je izrazio nadu da će vozila riješiti pitanje prevoza učenika. Podsjetio je da autobusa ema, da ljudi bez sopstvenog vozila čekaju da ih neko poveze, dok učenici koji putuju u Berane plaćaju taksi.

Treći, veći autobus, Opština je dobila u martu 2026. godine od Udruženja Luksemburg–Crna Gora. Predsjednik Opštine Samir Agović zahvalio je donatorima, navodeći da će autobus pomoći u prevozu putnika, sportista, folklornih društava, penzionera i socijalno ugroženih kategorija.

Više od četiri mjeseca nakon te donacije, vozilo nije dio organizovanog javnog prevoza. Nema objavljenog reda vožnje, linije, cijene karte niti informacije ko bi trebalo da upravlja tim vozilima.

Ne zna se ni da li su sva tri autobusa registrovana, osigurana i tehnički spremna, da li su obezbijeđeni vozači, kome su vozila formalno povjerena i postoji li odluka kojom je definisana njihova namjena.

Donacija jeste vrijedna pomoć, ali donacija nije sistem. Autobus na parkingu nije javni prevoz. Javni prevoz podrazumijeva registrovano i osigurano vozilo, vozača, precizan red vožnje, poznatu cijenu, održavanje i instituciju koja odgovara za njegov rad.

Dodatnu nedoumicu otvorio je rebalans opštinskog budžeta krajem 2025. godine, u kojem je bilo predviđeno 30.000 eura za „službeni kombi–minibus za prevoz“, bez jasnog objašnjenja kome bi to vozilo služilo i ko bi njime upravljao.

Radio Petnjica je predsjedniku Opštine Samiru Agoviću uputio pitanja o planu za uspostavljanje javnog prevoza, statusu doniranih autobusa, njihovoj registraciji, namjeni i mogućem angažovanju vozača. Do zaključenja ovog teksta odgovor nije stigao.

Između dvije nadležnosti ostali su građani

Objašnjenje da je međugradski prevoz u nadležnosti države ne rješava pitanje lokalnog prevoza. Objašnjenje da se privatnicima ne isplati da voze ne rješava pitanje učenika, starijih i bolesnih. Konkurs na koji se niko ne javi nije rješenje, već potvrda da ponuđeni model ne funkcioniše.

U martu ove godine objavljeno je da je nekada između Berana i Petnjice bilo i do pet polazaka dnevno u oba pravca, kao i linija prema pojedinim mjesnim centrima. Danas se taksi od Berana do Petnjice u jednom smjeru plaća oko 15 eura, što za svakodnevna ili česta putovanja predstavlja trošak koji veliki broj građana teško može da podnese.

Nadležnost može biti podijeljena između lokalne uprave, države i prevoznika, ali odgovornost ne može godinama nestajati negdje između Petnjice i Podgorice.

Pitanje javnog prevoza nije pitanje komfora. To je pitanje dostupnosti obrazovanja, zdravstvene zaštite, rada i osnovnih institucija. To je i razvojno i demografsko pitanje, posebno za opštinu koja se godinama suočava sa odlaskom stanovništva.

Teško je govoriti o ravnomjernom razvoju, ostanku mladih i dostojanstvenom životu starijih dok građanin bez automobila ne može da stigne ni do prvog susjednog grada.

Petnjici zato nije potreban još jedan predizborni polazak koji će trajati do zatvaranja biračkih mjesta. Potreban joj je stvarni autobus – sa vozačem, redom vožnje i datumom kada konačno kreće.

SAMIR RASTODER

Ni većine, ni sjednica, ni nove vlasti: Pat pozicija – politička kriza u Petnjici zbog razlaza u DPS-u

0

Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila je većinu u Petnjici, zbog čega već neko vrijeme nema redovnog održavanja sjednica tamošnjeg parlamenta. Uprkos tome, na pomolu nema najave okupljanja nove većine koja bi srušila DPS-ovu vlast i formirala svoju.

Iz DPS-a nisu odgovorili “Vijestima” na pitanje šta je rješenje za izlazak iz političke krize, dok oni koji bi eventualno mogli da naprave novu većinu – najavljuju da će razgovarati o tome.

Kriza je nastala izlaskom odbornice i potpredsjednice lokalnog parlamenta Anele Muratović iz DPS-a. Ta stranka jedina je vladajuća u Petnjici, a na izborima (održanim u decembru 2021. godine) osvojila je 16 odborničkih mjesta od ukupno 31.

Izlaskom Muratović, DPS je izgubio većinu, a opozicija neće da mu priskoči i omogući kvorum.

Sjednica, koja ne može da se održi, je ona na kojoj bi trebalo da se raspravlja o završnom računu budžeta za 2025. Kako prenosi “Radio Petnjica”, prvi put je bila zakazana za 6. jul.

Izuzetak je bila sjednica koja je održana prije petnaestak dana, na kojoj je status počasnog građanina Petnjice dodijeljen akademiku Feridu Muhiću. Kvorum za to dala je opoziciona Bošnjačka stranka (BS).

MURATOVIĆ: ŽIVKOVIĆ NIJE RIJEŠIO PROBLEM

Muratović je proljetos inicirala smjenu prvog čovjeka Petnjice Samira Agovića (DPS). Međutim, on je preživio glasanje o razrješenju (13 glasova za, 15 protiv, jedan uzdržan). Na sjednicu tada nisu došla dva odbornika opozicije, dok je jedan predstavnik Socijalističke narodne partije (SNP) bio uzdržan.

Ubrzo potom, smjenu je izbjegao i šef SO Mehmed Adrović (DPS) (osam glasova za, 15 protiv).

Osim Muratović, skupštinska zasjedanja bojkotuje još odbornika DPS-a. No, niko od njih, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, još nije napustio tu stranku. Broj odsutnih predstavnika DPS-a varirao je od sjednice do sjednice. Neki odbornici te partije navodno podržavaju Muratović.

Ona je rekla listu da je već duže vrijeme nezadovoljna radom Agovića.

“Ne postoje projekti, ali ni razvoj Petnjice. Radi se o jednoj od najnerazvijenijih opština u Crnoj Gori…”, istakla je Muratović.

Kako je dodala, pokušala je da riješi problem unutar partije, navodeći da je u centrali DPS-a u Podgorici održan sastanak na kom su bili ona, Agović i partijski vrh, ali da do rješenja nije došlo.

“Sastanku je prisustvovao lider partije Danijel Živković koji je obećao da će doći u Petnjicu da riješi problem, ali ipak nije došao”, kazala je Muratović.

Ona je rekla “Vijestima” da sve radi jer joj je interes građana i interes Petnjice iznad svega, dodajući da planira da razgovara s odbornicima o ponovnom pokretanju inicijative za smjenu Agovića.

“Ako bude sigurne većine, podnijećemo je opet”, poručila je Muratović.

BS, SD I SDP NEĆE POMAGATI DPS-U

Agović nije odgovarao na upite “Vijesti”, kao ni njegove kolege iz centrale DPS-a u Podgorici, dok je predsjednik opštinskog odbora te stranke Rešad Muratović tražio da mu se pitanja pošalju porukom “da bi se konsultovao s kolegama”.

Adnan Muhović, političar iz Petinjice i savjetnik poslanika BS-a Jasmina Ćorovića, potvrdio je “Vijestima” da toj stranci nije nuđen ulazak u lokalnu vlast, rekavši da tu ponudu ne bi ni prihvatili.

Istu poruku “Vijesti” su dobile i iz petnjičkih ogranaka Socijaldemokrata (SD) i Socijaldemokratske partije (SDP), dok odgovor nije dostavljen od predstavnika Demokrata i SNP-a.

Predsjednik opštinskog odbora SDP-a Eldar Adrović kazao je “Vijestima” da je sadašnja kriza “šlag na tortu lošeg vođenja Petnjice”.

“Nismo učestvovali i bili akteri loših odluka i vršenja vlasti, pa tako kad su krizni i kritični momenti, mi ih u ovakvom ambijentu ne želimo spasavati”, poručio je on.

S druge strane, iz Stranke pravde i pomirenja (SPP) rekli su redakciji da su spremni da uđu u vlast “za dobrobit Bihora”.

“Spremni smo da preuzmemo odgovornost. Uslov su principi i ispunjavanje minimuma našeg programa”, kazao je odbornik i lider te partije Almir Muratović.

Nakon izbora, održanih u decembru 2021, DPS je u Petnjici osvojio 16 mandata, BS šest, SPP tri, Demokrate i SD po dva, a SDP i SNP po jedan.

Petnjica je status opštine dobila 2013, a Agović je na njenom čelu od prvih izbora održanih te godine.

Prije toga, bio je predsjednik SO Berane, ali i poslanik u jednom sazivu državnog parlamenta.

IZVOR: VIJESTI

DEMOKRATE PETNJICA: VLAST NE POSTOJI, OPŠTINA U NAJDUBLJOJ INSTITUCIONALNOJ I POLITIČKOJ KRIZI

0

Sjednica Skupštine opštine Petnjica ni danas nije održana zbog nedostatka kvoruma, a iz Koordinacionog odbora Demokrata Petnjica ocijenili su da je opština ušla u najdublju institucionalnu i političku krizu od vraćanja statusa samostalne opštine 2013. godine.

„Ni danas, po ko zna koji put, nije održana sjednica Skupštine opštine Petnjica, zakazana za 10 časova. Na sjednici se pojavilo svega četiri ili pet odbornika“, saopštili su iz Demokrata.

Kako navode, Petnjica je ušla u najdublju institucionalnu i političku krizu od 2013. godine.

„Vlast u Petnjici ne postoji, a predsjednik Opštine postoji samo na papiru. Njegov politički autoritet srozan je do tog nivoa da odbornice i odbornici DPS-a, odnosno njegove stranačke koleginice i kolege, ne dolaze na sjednice Skupštine opštine, čime iskazuju jasan revolt prema njegovom radu, bolje reći neradu kada je naša opština u pitanju“, navodi se u saopštenju.

Iz petnjičkih Demokrata tvrde da zbog partijskih trvenja unutar lokalnog DPS-a trpe građani Petnjice.

„To je, u najmanju ruku, neozbiljno i dodatno gura našu opštinu u ponor kada je u pitanju njen razvoj, kao da nije dovoljno to što smo i nakon trinaest godina od osnivanja svake godine najgore razvijena opština u Crnoj Gori“, saopštili su.

Demokrate su podržale i protestno okupljanje nevladinih organizacija i građana, koje je održano dan ranije u Petnjici.

„Ovim putem pozdravljamo i iskazujemo jasnu podršku jučerašnjem protestnom okupljanju NVO i građana Petnjice, koji ukazuju na probleme u našoj opštini koji se ponavljaju iz godine u godinu, a koji dovode do toga da naša opština ne napreduje u svom razvoju, dok je mladost Petnjice konstantno napušta“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog odbora Demokrata poručili su da je vrijeme za ozbiljan rad i promjene u načinu vođenja opštine.

„Petnjica je dosta čekala i kretala ‘s ledine’, kako voli da kaže predsjednik Opštine. Vrijeme je za ozbiljan rad i ozbiljne ljude koji bi preokrenuli razvoj Petnjice u pozitivnom smjeru i pomjerili je sa začelja razvijenosti, koje nam je DPS za sve ove godine priredio, a čiju sramotu, nažalost, svi mi u Petnjici trpimo“, zaključuje se u saopštenju Koordinacionog odbora Demokrata Petnjica.

BRATSTVO RKNM PREDLAŽE DA CENTAR ZA KULTURU U PETNJICI NOSI IME RIFATA RASTODERA

0

Šesti susreti Bratstva Rastoderi–Kršići–Nurkovići–Međunjani uspješno su održani 3. avgusta u Petnjici, uz prisustvo brojnih članova bratstva iz Crne Gore, regiona, Evrope i Amerike.

Na skupu je saopštena i sa odobravanjem prihvaćena odluka Bratstva da Skupštini opštine i predsjedniku Opštine Petnjica uputi predlog da JU Centar za kulturu Petnjica ponese ime Rifata Rastodera, koji je svojim ukupnim djelom zaslužio trajno poštovanje Petnjičana i svih građana Crne Gore.

Predsjednik Upravnog odbora Bratstva Mirsad Nurković kazao je da je u predlogu naglašeno kako je Rifat Rastoder bio jedan od onih javnih djelatnika koji su znanjem, djelom, mudrošću i harizmom trasirali savremeni razvoj Crne Gore i petnjičke opštine.

„Rifat zaslužuje da mu podignemo i spomen-bistu, koja bi inspirisala nove generacije da sa više posvećenosti rade za opšte dobro i brinu o svom kraju“, rekao je Nurković.

Pored pripadnika sva četiri prezimena, čija se izvorišta nalaze na prostoru opština Plav, Rožaje i Petnjica, susretu su prisustvovali i rođaci koji žive i stvaraju u državama regiona, Evrope i Amerike.

Među gostima su bili predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović i predsjednik Skupštine opštine Mehmed Meša Adrović sa saradnicima, glavni imam Almir Korać, kao i predstavnici bratstava Ličine i Kozari.

Uz srdačne rodbinske susrete, druženje i zabavu, bilo je riječi i o do sada realizovanim projektima, kao i planovima za razvoj zavičajnih sela koje će bratstvenici zajednički realizovati.

Predsjednik Opštine Samir Agović kazao je da će u tome imati punu podršku lokalne uprave, zahvalivši pojedincima i organizacijama koji su svojim donacijama pomagali izgradnju puteva i drugih objekata, ali i pružali humanitarnu pomoć porodicama kojima je ona bila potrebna.

U uvodnom obraćanju Mirsad Rastoder pojasnio je kako su Rastoderi, Ličine i Kozari započeli uređenje tradicionalnog sastajališta na Brodu i najavio nastavak akcije koja, kako je istakao, ima višestruki značaj za Radmance.

On je zahvalio svima koji su donacijama i ličnim angažovanjem pomogli dosadašnje radove, kao i onima koji su učestvovali u izgradnji divanhane u Seosnici i gasulhane na Ponoru.

„Vjerujem da ćemo u narednom periodu urediti sastajalište na Komarevcu, iznad Savinog Bora, kao i još neke objekte od značaja za naša bratstva i komšije“, rekao je Rastoder.

Podsjećajući da ovakvi susreti od samog početka imaju dva prioritetna cilja – njegovanje zajedništva i udruženo stvaranje novih vrijednosti u zavičajnim sredinama – predsjednik UO Bratstva RKNM Mirsad Nurković pozvao je bratstvenike da slijede primjere onih neimara koji su davali i daju nesebičan doprinos opštem dobru u zavičaju i Crnoj Gori.

On je saopštio odluku da se Plaketa za razvojnu i humanitarnu podršku zavičaju i Bratstvu dodijeli kompaniji „Derby Group“ i njenom direktoru Izetu Rastoderu iz Slovenije, koji sa bratom Rafetom često pomaže dobrotvorne akcije u petnjičkom kraju.

Plaketu je primio mr Ervin Rastoder, ekonomista iz Ljubljane.

Zahvalnica Faiku N. Rastoderu za humanitarni rad i aktivizam, zbog njegovog odsustva, biće uručena na sastanku Odbora Bratstva u Luksemburgu.

Predsjednik Skupštine Bratstva Iljaz Rastoder zahvalio je svima koji su dan posvetili bratskom druženju, navodeći da takvi susreti treba da budu primjer mlađim generacijama da čuvaju međusobno poštovanje, bliskost i zajedništvo.

„Zbog njih ne smijemo odustati od naših ciljeva. Ovi susreti služe da se, kao veliko bratstvo, bolje upoznajemo i ne zaboravljamo jedni druge“, poručio je Rastoder.

Pjesnik Bajram Rastoder poselamio je prisutne u ime rođaka koji žive u Skoplju i govorio emotivnu pjesmu „Djevojčici iz Srebrenice“.

Program je upotpunjen muzikom, pjesmom i igrom. Nastupili su Irma Nurković, Rustem Ljuča Muratović i Mirsad Tarhaniš, uz orkestar Sulejmana Beća Kujevića, dok se KUD „Bihor“ predstavio odabranim koreografijama.

Naredni susreti Bratstva, kako je najavljeno, trebalo bi da budu održani u Seosnici kod Rožaja.

PROTEST NA DAN OPŠTINE: Petnjica ne smije biti talac političkih sukoba i blokade institucija

0
Nevladine organizacije MK Bihor i Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice, organizovale su mirni građanski protest na Dan opštine Petnjica, sa ciljem da se upravo na dan kada se obilježava praznik naše opštine čuju glas građana i problemi sa kojima se Petnjica godinama suočava.
Smatramo da je Dan opštine prilika ne samo za svečanosti, već i za otvoren razgovor o stvarnom stanju u našoj lokalnoj zajednici. Zbog toga smo odlučili da mirnim i demokratskim protestom iskažemo nezadovoljstvo neradom lokalnih institucija, prije svega lokalnog parlamenta, kao i ukupnim stanjem koje direktno utiče na kvalitet života građana.
Dvosatni protest protekao je mirno, dostojanstveno i bez ijednog incidenta, što potvrđuje da su građani Petnjice svoju poruku poslali na odgovoran i demokratski način.
Tokom protesta istaknuti su transparenti sa porukama koje oslikavaju stvarne probleme građana: „Kada će opština raditi u interesu građana?“, „Kada će parlament normalno funkcionisati?“, „Tražimo da se glas građana čuje i uvaži“, „Nijesmo građani drugog reda“, „Zaposlite nam mlade“, „Naši zahtjevi nijesu politički interes, već pitanje kvaliteta života naše zajednice“, „Oslobodite nam institucije od diktature“ i druge poruke koje pozivaju na odgovornost, dijalog i rad u interesu svih građana.
Posebnu vrijednost protestu dalo je prisustvo velikog broja građana, kao i podrška jednog broja odbornika Skupštine opštine Petnjica, koji su svojim prisustvom pokazali da podržavaju zahtjeve za odgovornijim radom lokalnih institucija i stvaranjem boljih uslova za razvoj naše opštine. Podršku su pružili i brojni građani iz dijaspore, koji su javno stali uz ovu građansku inicijativu.
Organizatori izražavaju zahvalnost svim građanima koji su svojim prisustvom, podrškom i dostojanstvenim ponašanjem doprinijeli da prvi protest protekne u najboljem redu. To je pokazalo da građani žele dijalog, odgovornost i institucije koje će raditi u njihovom interesu.
Istovremeno, upućujemo jasan poziv predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine opštine, odbornicima i svim nosiocima javnih funkcija da hitno omoguće normalno funkcionisanje lokalnih institucija i počnu rješavati nagomilane probleme građana. Petnjica ne smije biti talac političkih nesuglasica i institucionalne blokade.
Ovo je tek početak naše građanske borbe. Ukoliko lokalne institucije ubrzano ne reaguju i ne pokažu spremnost da rade u interesu građana, bićemo primorani da radikalizujemo proteste kroz isključivo mirne i demokratske oblike djelovanja. Istovremeno ćemo uključiti širu društvenu zajednicu, nevladin sektor, akademsku zajednicu, dijasporu i sve dobronamjerne ljude kojima je stalo do budućnosti Petnjice, kako bi se zajednički izborili za funkcionalne institucije i dostojanstven život svih građana.
Naša borba nije protiv bilo koga. Naša borba je za Petnjicu u kojoj će se čuti glas građana, poštovati zakon i odgovorno upravljati javnim interesom.
Organizatori:
NVO MK Bihor
NVO Mreža nevladinih organizacija iz Petnjice

BS ČESTITALA DAN OPŠTINE: Petnjica i nakon 13 godina na začelju razvijenosti

0

Povodom Dana opštine Petnjica, Klub odbornika Bošnjačke stranke uputio je čestitke građankama i građanima, poručujući da Petnjica konačno mora dobiti razvoj kakav njeni ljudi zaslužuju.

Iz BS-a podsjećaju da je ta partija bila dosljedan zagovornik obnove statusa opštine Petnjica, te da se kroz svoj Statut jasno i programski zalagala za vraćanje opštinskog statusa.

„Nažalost, nakon 13 godina od obnove opštine, Petnjica se i dalje nalazi na samom začelju po stepenu ekonomske razvijenosti u Crnoj Gori. To pokazuje da očekivanja građana nijesu ispunjena i da je potrebno mnogo odgovornije i ozbiljnije raditi na stvaranju uslova za razvoj i bolji život“, navodi se u saopštenju.

U Klubu odbornika BS-a posebno su kritikovali organizaciju svečane sjednice povodom Dana opštine, tvrdeći da na njoj nije bilo mjesta za odbornike, kao legitimno izabrane predstavnike građana.

„Smatramo da je takav propust nedopustiv i da pokazuje neozbiljan pristup organizaciji obilježavanja Dana opštine“, saopštili su iz BS-a.

Poručili su da će Klub odbornika Bošnjačke stranke nastaviti da odgovorno zastupa interese građana i da se zalaže za razvoj Petnjice.