pred vama je novi portal radija Petnjica. Napravljen je sa idejom da objedini rasutu energiju Bihoraca širom planete i sublimira je u jednu tačku – razvoj zavičaja odakle smo svi potekli. Zato vas pozivamo da sugestijama, komentarima, fotografijama i ostalim vidovima komunikacije pomognete da ostvarimo zamišljeno.
U izdanju IŠP „Pegaz“ iz Bijelog Polja iz štampe je izašao prvi tom poezije beranskog književnika Braha Adrovića, u kojem je objedinjeno šest njegovih zbirki nastalih i objavljivanih u periodu od 1976. do 2003. godine. Riječ je o knjigama iz autorove prve stvaralačke faze: „Biti živ“, „Juče na ulici“, „Hiljadu dana ljubavi“, „Balkanske elegije“, „Rat u kući“ i „Objava nezaborava“.
Kako navodi sam autor, ova knjiga predstavlja svojevrsno ponovno okupljanje njegovih ranih pjesničkih ostvarenja u jednu cjelinu, sa željom da se i mlađa čitalačka publika upozna sa poezijom koja je obilježila važan period njegovog stvaralaštva. Adrović ističe da je namjera ovog izdanja da sačuva kontinuitet jednog pjesničkog glasa i približi ga novim generacijama čitalaca.
Objavljivanje knjige „Poezija“ (Prvi tom) finansijski je podržao Fond za zaštitu i unapređenje manjinskih prava Crne Gore, čime je, prema riječima autora, omogućeno da ovo vrijedno izdanje ponovo dođe do publike. Adrović u svom uvodnom obraćanju izražava zahvalnost izdavačima, urednicima, recenzentima i svima koji su tokom godina podržavali njegov rad, naglašavajući da ova knjiga predstavlja i svojevrsnu zahvalnicu njima, ali i poziv čitaocima da ostanu uz poeziju.
O značaju ovog izdanja govori i predgovor profesora dr Draška Došljaka, koji ističe da je Adrovićevo pjesništvo nastajalo iz snažnog iskustva lične i kolektivne sudbine, u kojem se ljubav i rat ne suprotstavljaju, već međusobno prožimaju. Upravo u tom spoju nježnog i tragičnog, intimnog i istorijskog, oblikuje se posebna poetika Braha Adrovića — poezija sažetog izraza, emotivne jasnoće i snažne simbolike.
Došljak ocjenjuje da je posebna vrijednost Adrovićeve lirike u tome što, i kada govori o stradanju, gubitku i prolaznosti, ona ostaje duboko humana i okrenuta čovjeku. Njegove elegične pjesme, kako se navodi u predgovoru, nose snažan emotivni naboj i trajnu umjetničku vrijednost, podsjećajući da poezija može biti i čin otpora i potvrda života.
Povodom izlaska iz štampe ovog izdanja, u srijedu, 25. marta 2026. godine, biće održana konferencija za štampu u prostorijama Kluba NVO „Spona“, u prizemlju zgrade DPS-a, sa početkom u 12 časova. Na konferenciji će govoriti prof. dr Draško Došljak, Saša Radunović i autor Braho Adrović.
Objavljivanjem prvog toma Braho Adrović još jednom potvrđuje svoje mjesto u savremenoj crnogorskoj književnosti, dok ovo izdanje otvara prostor da njegova rana poezija, objedinjena i ponovo dostupna, dobije novu čitalačku pažnju.
U Petnjici se privode kraju pripreme za osnivanje nove političke partije, čija bi osnivačka skupština trebalo da bude održana krajem jula ili početkom avgusta. Prema informacijama do kojih smo došli, riječ je o inicijativi koja od samog početka želi da se predstavi kao ozbiljno organizovan politički projekat, sa jasnom idejom, stabilnom strukturom i kapacitetom da odgovori na ključne probleme opštine.
Kako saznajemo, osnivači nove partije smatraju da je Petnjici potrebna politička snaga koja neće počivati na improvizaciji, ličnim interesima i kratkoročnim dogovorima, već na ozbiljnom planu, odgovornim ljudima i jasnoj viziji razvoja. Upravo zato, u pripremama za formiranje novog političkog subjekta pažnja je usmjerena ne samo na programske ciljeve, već i na stvaranje organizacije koja će imati realnu snagu da svoje ideje sprovede u djelo.
Posebno važan dio te ideje odnosi se na dijasporu. Prema saznanjima našeg portala, jedan od temelja budućeg djelovanja biće uspostavljanje drugačijeg odnosa prema ljudima iz Petnjice koji žive i rade u inostranstvu. Poruka koja se sve češće može čuti iz kruga inicijatora jeste da dijaspora više ne može i ne smije biti posmatrana samo kao bankomat zavičaja, već kao ravnopravan partner u odlučivanju, planiranju i razvoju Petnjice.
U tom smislu, nova partija želi da otvori prostor za ozbiljnije uključivanje dijaspore u politički i društveni život opštine, ne samo kroz podršku projektima, već i kroz učešće u definisanju prioriteta i pravaca razvoja. Osnivači smatraju da Petnjica ne može graditi budućnost bez ljudi koji su van nje, ali je i dalje nose kao svoju.
U fokusu budućeg političkog djelovanja, kako se najavljuje, biće razvoj opštine, otvaranje prostora za investicije, bolji uslovi za mlade, jačanje lokalne ekonomije i vraćanje ozbiljnosti u politički život Petnjice. Više detalja o programu, ljudima i organizacionoj strukturi očekuje se u narednim sedmicama, kada bi javnost trebalo da dobije potpuniju sliku o novoj političkoj inicijativi.
Elektroprivreda Crne Gore i Opština Pljevlja danas su ozvaničile nastavak radova na projektu toplifikacije Pljevalja, čime je ostvaren značajan iskorak u unapređenju energetske efikasnosti i kvaliteta života građana. Otvaranju gradilišta na mjestu gdje se Breznica uliva u Ćehotinu prisustvovali su ministarka javnih radova Majda Adžović, izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš, predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš i izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković.
U okviru druge i treće faze projekta, koji predstavlja ključni razvojni poduhvat u oblasti energetike, sa ciljem povećanja energetske efikasnosti, smanjenja zagađenja i stvaranja kvalitetnijih uslova života za sve građane, biće izgrađen primarni toplovod dužine 4,4 kilometra koji će povezati TE “Pljevlja” sa gradom. Radove izvodi kompanija Intermost, kao najbolje rangirani ponuđač na tenderu.
Izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš istakao je da je riječ o projektu koji je odavno trebalo realizovati, naglašavajući da je prva faza već završena, dok je drugi segment, koji se odnosi na regulisano oduzimanje pare sa turbine, u toku. Tender za taj dio posla, vrijedan oko 3,5 miliona eura, je pripremljen i uskoro bi trebalo da bude raspisan.
“Građani mogu biti sigurni u stabilnost izvora toplote. U narednom periodu planira se i izgradnja toplotnih rezervoara, čime će se dodatno osigurati pouzdano snabdijevanje”, poručio je Dragaš.
Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš kazao je da toplifikacija nije upitna, već pitanje dinamike završetka.
“Opština svakodnevno komunicira sa izvođačima i građani mogu biti sigurni da će projekat biti realizovan u predviđenom roku. Druga faza donijeće 10 megavata toplotne energije, pokrivajući ključne lokacije, dok se proširenje sistema na 40 i 60 megavata očekuje u narednom periodu”, istakao je Vraneš.
Izvršni direktor Rudnika uglja Pljevlja Nemanja Laković podsjetio je na širi kontekst razvoja grada i plan oporavka Pljevalja, u okviru kojeg su definisani ključni projekti Rudnika uglja, uključujući toplifikaciju.
“Više od polovine planiranih projekata već je u fazi realizacije, a očekuje se da i preostali uskoro uđu u tu fazu”, naglasio je Laković.
Ministarka Majda Adžović istakla je da početak radova na drugoj i trećoj fazi toplifikacije predstavlja važan korak ka zdravijoj i održivijoj budućnosti.
“Pljevlja su dugo bila energetsko središte države, ali i grad suočen sa ozbiljnim ekološkim izazovima. Ovaj projekat simbolizuje odgovoran odnos države prema unapređenju kvaliteta života kroz čistiji vazduh, sigurnije grijanje i savremenije standarde”, rekla je ministarka.
Predstavnik izvođača radova Gojko Šljivančanin potvrdio je da su sve pripreme završene i da su angažovani radnici, stručni kadar, mehanizacija i oprema.
“Uz podršku svih učesnika na projektu, ne postoje prepreke za poštovanje planiranih rokova. Uvjeren sam da će radovi biti završeni u roku ili čak prije njega te da će objekat biti spreman za upotrebu na korist građana Pljevalja”, naveo je Šljivančanin.
Podsjetimo, u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja u projekte toplifikacije tog grada EPCG je uložila ukupno 11,7 miliona eura, od čega je za prvu fazu toplovoda, izdvojeno oko 2,5 miliona eura. Druga i treća faza projekta obaveza je Ministarstva javnih radova i Opštine Pljevlja, koje će taj dio projekta koštati 8,8 miliona eura sa uračunatim PDV-om.
Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) i kompanija Nordex potpisale su ugovor o nabavci, isporuci, ugradnji, puštanju u rad i dugoročnom održavanju vjetrogeneratora za projekat „Gvozd 2“, čime se nastavlja snažni investicioni ciklus u oblasti obnovljivih izvora energije i dodatno učvršćuje pozicija EPCG kao nosioca energetske tranzicije u Crnoj Gori.
Ugovor, potpisan danas u Nikšiću, predstavlja nastavak uspješne realizacije prve faze projekta (Gvozd 1) i još jedan konkretan korak ka dekarbonizaciji energetskog sektora. Investicija je vrijedna blizu 26 miliona eura i realizuje se uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), kroz povoljan kreditni aranžman koji potvrđuje finansijsku stabilnost i održivost investicionog ciklusa EPCG.
Projekat „Gvozd 2“ obuhvata instalaciju tri nove vjetroturbine ukupne snage 21 MW, sa procijenjenom godišnjom proizvodnjom od 63 GWh. Time će ukupno instalisana snaga vjetroelektrane Gvozd dostići 75,6 MW, dok će ukupna godišnja proizvodnja premašiti 210 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje više od 35.000 domaćinstava. Istovremeno, projekat će doprinijeti smanjenju emisije CO₂ za gotovo 137.000 tona godišnje.
Realizacijom druge faze, VE Gvozd će postati najveći vjetroenergetski objekat u Crnoj Gori u čiju izgradnju smo ukupno uložili 107,6 miliona eura i time potvrdili našu stratešku opredijeljenost ka razvoju održivih i čistih izvora energije.
Ugovor su potpisali predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović, izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš, potpredsjednica NORDEX-a za mediteranski region Anna Katarina De Tourtier, direktor prodaje NORDEX-a za Istočni Mediteran Maxime Harroy, izvršni direktor NORDEX-a za Crnu Goru Vladimir Kolarević, a svečanom činu su prisustvovali i ministar energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore Admir Šahmanović te predstavnik EBRD-a Remon Zakaria.
Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora EPCG, naveo je da projekat „Gvozd 2“ predstavlja još jednu potvrdu strateške orijentacije kompanije ka održivom razvoju i većem oslanjanju na obnovljive izvore energije, naglašavajući širi značaj investicije.
„Ova investicija predstavlja ne samo napredak u energetskom sektoru, već i značajan razvojni korak za Crnu Goru, koji doprinosi dugoročnoj stabilnosti sistema i osnaživanju energetske moći države“, istakao je Đukanović.
Izvršni direktor EPCG, Zdravko Dragaš, ukazao je da potpisivanje ugovora predstavlja nastavak snažnog investicionog ciklusa kompanije i konkretizaciju strateških ciljeva u oblasti zelene energije.
„‘Gvozd 2’ će značajno povećati proizvodnju zelene energije i dodatno unaprijediti efikasnost našeg proizvodnog portfolija, uz snažan fokus na ekološke standarde“, naglasio je Dragaš.
Anna Katarina De Tourtier, potpredsjednica NORDEX-a za mediteranski region, ukazala je da je ovaj projekat dio šire regionalne strategije razvoja obnovljivih izvora energije.
„Saradnja sa EPCG potvrđuje našu posvećenost podršci energetskim kompanijama u njihovoj tranziciji ka održivim i niskougljeničnim rješenjima“, zaključila je De Tourtier.
Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva u Vladi Crne Gore, ukazao je na značaj ovog projekta za nacionalnu energetsku strategiju i proces zelene tranzicije.
„Gvozd 2 je više od još jednog OIE objekta, to je ulaganje u sigurnost i nezavisnost naše države. U svijetu koji se mijenja, biramo da gradimo sopstvene kapacitete za stabilniju budućnost svih građana““, ocijenio je Šahmanović.
Remon Zakaria, šef Kancelarije EBRD-a u Crnoj Gori, naglasio je kontinuiranu podršku ove institucije razvoju održivih energetskih projekata u Crnoj Gori.
„Drago nam je što možemo podržati EPCG u realizaciji projekta ‘Gvozd 2’, koji predstavlja primjer kvalitetno pripremljene i održive investicije. EBRD ostaje pouzdan partner Crne Gore u procesu energetske tranzicije i razvoja zelene ekonomije“, dodao je Zakaria.
EPCG ostaje posvećena kontinuiranom unapređenju energetske infrastrukture i razvoju projekata koji doprinose zelenoj tranziciji, ekonomskom razvoju i dugoročnoj dobrobiti svih građana Crne Gore
Književna riječ i ove je godine pronašla svoj prostor na jednom od najznačajnijih multikulturnih događaja u Luksemburgu. Pred brojnom i pažljivom publikom, autori iz Bosne i Hercegovine i regiona potvrdili su da književnost ostaje snažan most među ljudima, bez obzira na granice i udaljenosti.
Dana 22. marta, u okviru velikog Festivala migracija, kultura i građanstva u Luksemburgu, održano je književno veče koje je još jednom potvrdilo da pisana riječ ima svoje sigurno mjesto među publikom, ali i u širem kulturnom prostoru ove zemlje.
Festival, u organizaciji CLAE Luxembourg (Comité de Liaison des Associations d’Étrangers), već decenijama važi za jedan od najznačajnijih multikulturnih događaja u Velikom Vojvodstvu Luksemburg. U zemlji u kojoj živi više od 160 različitih nacionalnosti, ovaj festival predstavlja autentičan prostor susreta, gdje se različitosti ne samo uvažavaju, već i aktivno njeguju kroz dijalog i kulturnu razmjenu.
Književno veče i njegovi akteri
U takvom ambijentu održano je književno veče na kojem su predstavljena dvojica istaknutih pisaca iz Bosne i Hercegovine – Ruždija Adžović i Mustafa Zvizdić, čiji je nastup izazvao posebno interesovanje publike.
Uz njih su nastupili i Renata Karadžić (BiH–Belgija), Remzija Hajdarpašić (Crna Gora–Luksemburg) i Enes Nuhović (Srbija–Holandija), dajući večeri dodatnu širinu i raznolikost književnog izraza.
Goste iz Sarajeva predstavila je Resmija Šutković-Ajdarpašić, dok je književno veče svečano otvorio i zatvorio Nj. E. ambasador Bosne i
Hercegovine u Kraljevini Belgiji i Velikom Vojvodstvu Luksemburg, Erol Avdović, koji kontinuirano podržava kulturne programe dijaspore.
Dijalog sa publikom
Program je koncipiran kao otvoren i dinamičan dijalog između autora i publike. Takav pristup omogućio je neposrednu komunikaciju i stvorio atmosferu u kojoj književnost nije ostala zatvorena u formi, već je živjela kroz pitanja, razmjenu mišljenja i reakcije prisutnih.
Publika je pokazala visok stepen interesovanja i aktivnog učešća, potvrđujući da književni sadržaji imaju svoje vjerno i zahtjevno slušateljstvo i u savremenom, ubrzanom društvenom kontekstu.
Kontinuitet i značaj
Ovogodišnje izdanje festivala bilo je 43. po redu, a književni segment i ovoga puta privukao je veliki broj posjetilaca. Sala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta, što svjedoči o kontinuitetu interesovanja i potrebi za ovakvim kulturnim događajima.
Dugogodišnje prisustvo autora iz Bosne i Hercegovine i zemalja Balkana na ovom festivalu potvrđuje da književnost ostaje jedan od najvažnijih mostova među ljudima. Upravo kroz ovakve susrete kultura se potvrđuje kao prostor razumijevanja, povezivanja i trajne vrijednosti.
U vremenu ubrzanih komunikacija i sve češćih površnih susreta, ovakvi književni susreti podsjećaju na suštinu – na riječ koja ima težinu, na susret koji ima smisao i na zajednicu koja se gradi strpljivo, kroz povjerenje i trajanje. Upravo zato književnost, i kada se izgovara daleko od zavičaja, ne gubi svoju snagu – naprotiv, postaje još potrebnija. Ona ostaje prostor u kojem prepoznajemo jedni druge, uprkos različitim jezicima, granicama i životnim putevima.
I ove godine, kao i svih prethodnih, ulogu moderatora večeri s punim je predanjem nosio Faiz Softić – književnik koji svojim djelom i prisustvom podjednako pripada Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Luksemburgu. Njegov dugogodišnji angažman, posvećenost i osjećaj za riječ i publiku učinili su da ovaj segment festivala izraste u prepoznatljiv i izuzetno cijenjen dio ukupnog programa, mjesto susreta književnosti, dijaloga i istinske kulturne razmjene.
Iseljavanje sa sjevera Crne Gore više nije samo ekonomsko pitanje, već duboka društvena, demografska i identitetska rana, upozorava predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić. U razgovoru za Radio Petnjica poručuje da male opštine poput Petnjice gube svoje najvitalnije stanovništvo, da država predugo ostaje na obećanjima i da bez ozbiljne politike razvoja sjever rizikuje da ostane bez ljudi, glasa i budućnosti.
ISELJAVANJE KAO ISTORIJSKI KONTINUITET
RADIO PETNJICA:Kako iz ugla predsjednika Savjeta Muslimana Crne Gore gledate na dugogodišnji talas iseljavanja sa sjevera države, posebno iz malih opština poput Petnjice?
VULIĆ: Iseljavanje iz Crne Gore, a posebno stanovnika islamske vjere, dugotrajan je proces koji je tokom proteklih oko 150 godina imao svoje uspone i padove. Istorijski gledano, prva veća iseljavanja bilježimo krajem 19. i početkom 20. vijeka, zatim kao posljedicu Balkanskih ratova, pa potom formiranja Kraljevine Jugoslavije. Podsjetimo i na veliki talas iseljavanja u periodu od 1924. do 1930. godine kao posljedicu događaja u Šahovićima.
Nakon Drugog svjetskog rata taj proces je usporen, osim u periodu od 1953. do 1969. godine, kada je došlo do migracija u okviru sporazuma između Turske i Jugoslavije. Naravno, najveći poslijeratni talas iseljavanja desio se tokom ratova devedesetih. Ova iseljavanja podjednako se odnose na kompletan prostor Crne Gore kada su Muslimani u pitanju.
Dakle, iseljavanje je istorijski kontinuirano, jer se Muslimani iz Crne Gore već stoljećima suočavaju sa migracijama, često izazvanim političkim pritiscima, nesigurnošću i ekonomskim razlozima. To je dovelo do značajnog smanjenja njihovog prisustva u pojedinim krajevima.
Male opštine poput Petnjice bilježe stalni odlazak mladih, što dovodi do starenja stanovništva i slabljenja lokalne zajednice. Posebno naglašavam da se radi o gubitku vitalnog dijela muslimanske populacije.
EKONOMIJA, NEBRIGA I GUBITAK IDENTITETA
RADIO PETNJICA:Koji su, po Vašem mišljenju, glavni razlozi zbog kojih mladi ljudi napuštaju sjever Crne Gore i svoju budućnost traže u Podgorici, na primorju ili u inostranstvu?
VULIĆ: Ekonomski razlozi dominiraju. Nedostatak radnih mjesta, slaba infrastruktura i nedovoljna podrška razvoju sjevera Crne Gore glavni su faktori odlaska. Savjet Muslimana već duže vrijeme ističe da država mora uložiti više u ravnomjeran razvoj, ali ne zaboravimo i da bi država ulagala mora imati adekvatnog sagovornika sa druge strane, koji je spreman da radi, da se zalaže i stvara. Znam mnogo primjera gdje je pomoć države na sjeveru adekvatno iskorišćena i takvim domaćinima ne pada na pamet da se iseljavaju.
S druge strane, sjećam se da me prije sedam-osam godina kontaktirao jedan izuzetno uspješan i ostvareni inostrani privrednik koji je htio da ulaže u Crnu Goru i tražio je da to uradi upravo na sjeveru države zbog prirode posla. Nakon upornog insistiranja uspio sam da dogovorim sastanak u Ministarstvu ekonomije. Čovjeka su saslušali, ispričali mu nekoliko fraza o tome kako je Crna Gora spremna da prihvati inostrana ulaganja i to je bilo sve. Pamtim njegove riječi nakon tog sastanka: „Nikada više neću doći u Crnu Goru“. Nažalost, propuštamo brojne prilike koje nam se ukazuju sopstvenom krivicom i neažurnošću vladajućih struktura, tada, ali i sada.
Istini za volju, s druge strane, mnogi koji su stekli zavidne prihode u inostranstvu ili svojim radom, radije ulažu novac na primorje ili u centralni dio Crne Gore nego na sjever, kod svoje kuće. To je pitanje na koje nemam odgovor. Ja lično smatram da je sjever ekonomski veoma potentno područje, da su mogućnosti ogromne, ali da nema konačnog efekta.
Iseljavanje ima i identitetski aspekt. Ono se ne posmatra samo kroz ekonomsku prizmu, već i kao prijetnja očuvanju kulturnog i vjerskog identiteta Muslimana u Crnoj Gori. Svako iseljavanje znači slabljenje zajednice i gubitak kontinuiteta tradicije, a vidimo i da smo se u posljednje dvije i po decenije odrekli i svojih korijena u nacionalnom smislu.
Sabrija Vulić
MOŽE LI SJEVER DA SE RAZVIJA DOK OSTАJE BEZ LJUDI?
RADIO PETNJICA:Može li se danas uopšte govoriti o održivom razvoju sjevera, ako iz godine u godinu ostaje bez stanovništva, radne snage i mladih porodica?
VULIĆ: Šira društvena dimenzija ovog problema dovodi do ozbiljnih demografskih posljedica. Iseljavanje dovodi do depopulacije sjevera, što ima direktan uticaj na političku reprezentaciju i društvenu dinamiku.
Depopulacija sjevera Crne Gore kroz iseljavanje ima višeslojni društveni uticaj. Smanjenje broja stanovnika direktno utiče na političku reprezentaciju, jer manje opštine gube glasove i uticaj u državnim institucijama, pa se smanjuje mogućnost da lokalne zajednice artikulišu svoje potrebe i interese. Istovremeno, depopulacija dovodi do starenja stanovništva, pa se politički fokus pomjera sa razvoja na socijalnu zaštitu.
Slabljenje zajednica znači i manju participaciju u demokratskim procesima, jer broj birača rapidno opada. Društvena dinamika se mijenja – sela i manja mjesta ostaju bez mladih, što vodi ka kulturnom i svakom drugom osiromašenju. Nestanak radno sposobnog stanovništva smanjuje ekonomske inicijative i lokalnu privredu. Politički balans u zemlji se mijenja, jer se glasovi sa sjevera prelivaju u dijasporu ili urbane centre.
To stvara osjećaj marginalizacije kod onih koji ostaju, jer njihova zajednica gubi snagu i vidljivost. Dugoročno, depopulacija može dovesti do gašenja čitavih naselja, što mijenja geografsku i kulturnu mapu države. Sve zajedno, iseljavanje sa sjevera nije samo demografski problem, već i pitanje političke ravnoteže i društvene kohezije Crne Gore.
PETNJICA I PROBLEMI MALIH OPŠTINA
RADIO PETNJICA: Iako ne živite u Petnjici, koliko ste kroz svoj rad i kontakte sa ljudima iz tog kraja upoznati sa problemima sa kojima se suočavaju građani malih sjevernih opština?
VULIĆ: Kako je moja supruga sa sjevera, konkretno iz Petnjice, preko nje i njenih bliskih rođaka upoznat sam sa problemima sa kojima se suočavaju stanovnici sjevernih opština. Naravno, kao predsjednik nacionalnog Savjeta etničkih Muslimana, u našem članstvu većina je upravo sa ovog područja i mi o tome razgovaramo.
Raduje me kad vidim uspješne privrednike sa sjevera naše zemlje. Upoznao sam mnoge koji su svojim radom u trgovini, građevini, poljoprivredi, očuvanjem starih zanata i drugim djelatnostima ostvarili socijalnu sigurnost i zavidnu zaradu. Dakle, može se ako se hoće.
ŠTA DRŽAVA MORA HITNO DA URADI
RADIO PETNJICA:Šta država, po Vama, mora hitno da uradi kako bi zaustavila pražnjenje sjevera i stvorila uslove da ljudi ostanu da žive i rade u svojim sredinama?
VULIĆ: Sjećam se jednog predsjednika sjeverne opštine prije dvadesetak godina. Radio sam emisiju u gradu u kome je bio gradonačelnik. Otvorio je jedan ormar u kome su bili redovi registratora i rekao mi: „Ovo su projekti za naš grad“. Iskren da budem, značaj toga što mi je pokazao shvatio sam mnogo kasnije, ali sam, nažalost, i svjedok da je malo toga urađeno od planiranog.
Dakle, mora postojati dugoročni i realni plan unapređenja sjevera, koji ima sjajne uslove za razvoj.
Sjever Crne Gore ima značajan potencijal za privredni razvoj, posebno kroz turizam, poljoprivredu i infrastrukturne projekte. Planinski centri poput Žabljaka, Kolašina i Plava nude mogućnosti za zimski i ljetnji turizam, dok netaknuta priroda i nacionalni parkovi otvaraju prostor za ekoturizam i održive projekte. Poljoprivreda, naročito organska proizvodnja, može biti snažan oslonac lokalne ekonomije, a razvoj ruralnih područja doprinosi očuvanju tradicije i smanjenju depopulacije.
Bolji putevi, digitalna mreža i investicije u energetiku i turizam ključni su za privlačenje investitora i otvaranje novih radnih mjesta. Glavni izazovi ostaju depopulacija i sezonalnost turizma, ali uz pametno planiranje sjever može postati motor održivog razvoja Crne Gore, gdje se prirodni resursi i kulturna baština pretvaraju u dugoročne ekonomske prednosti.
GRAĐANI MORAJU DA POKAŽU VIŠE INICIJATIVE
RADIO PETNJICA:Koliko je ekonomski trenutak na sjeveru Crne Gore dodatno otežan činjenicom da razvoj uglavnom ostaje na obećanjima, dok konkretne investicije i projekti izostaju?
VULIĆ: Tu se na djelu moraju pokazati sami građani sjevera. Da se manje bave politikom i nacionalnim pitanjima, a više svojim krajem. Da ne čekaju „donacije“ iz dijaspore, nego da zavrnu rukave i rade. Mnogo je uspješnih ljudi na sjeveru Crne Gore koji su po ovoj formuli ostvarili zavidne rezultate kao privrednici.
OPASNOST OD DEMOGRAFSKOG PRAŽNJENJA
RADIO PETNJICA: Da li su male opštine na sjeveru, poput Petnjice, prepuštene same sebi i koliko je to opasno za njihov dugoročni opstanak?
VULIĆ: Male opštine na sjeveru Crne Gore, poput Petnjice, često se suočavaju s osjećajem da su prepuštene same sebi. Nedostatak snažnih investicija, ograničena infrastruktura i odlazak mladih stvaraju ozbiljne izazove za njihov dugoročni opstanak. Kada lokalne zajednice nemaju dovoljno podrške države i privrede, prijeti im depopulacija i gubitak ekonomskog potencijala. To je posebno opasno jer male opštine nemaju kapacitet da same razviju velike projekte niti da privuku značajne investitore.
Bez strateškog plana i kontinuirane pomoći, postoji rizik da se takve sredine pretvore u demografski prazne prostore, što bi dugoročno oslabilo i ukupni razvoj Crne Gore. S druge strane, ulaganje u lokalnu poljoprivredu, turizam i infrastrukturu može stvoriti uslove da stanovništvo ostane i da se razvija. Dakle, opasnost je realna, ali uz pametnu politiku i ravnomjernu raspodjelu resursa male opštine mogu postati primjer održivog razvoja i očuvanja identiteta sjevera.
Ovdje je bitan i detalj vezan za rukovodeći kadar opština, jer na čelu moraju biti ljudi koji imaju viziju, koji hoće da prihvate nove ideje, a ne da razmišljaju samo kako će dobiti sljedeći krug izbora, a da pritom ništa ne urade.
POLOŽAJ MUSLIMANA I ODNOS DRŽAVE PREMA SJEVERU
RADIO PETNJICA:U kojoj mjeri se položaj muslimanskog naroda u Crnoj Gori može posmatrati i kroz odnos države prema sredinama u kojima taj narod tradicionalno živi?
VULIĆ: Kada su u pitanju nacionalni Muslimani, situacija je katastrofalna. Po mom ličnom mišljenju, plaćamo cijenu jedne građanske opcije koja je uveliko prisutna kod ove populacije. Danas su, nažalost, u modi nacionalisti, ali ne u onom pozitivnom smislu ove riječi, već takozvani interesni nacionalisti.
Među populacijom Muslimana u Crnoj Gori imamo mnogo obrazovanih ljudi, posebno na sjeveru, koji ne mogu doći do izražaja i pokazati svoje znanje i mogućnosti, jer „nisu podobni“, odnosno ne pripadaju određenim političkim grupacijama kojima je važnija nacionalna pripadnost od razvoja opštine i mjesta gdje žive.
ISELJAVANJE SLABI POLITIČKU I DRUŠTVENU SNAGU
RADIO PETNJICA:Koliko iseljavanje sa sjevera utiče i na demografsku, političku i društvenu snagu muslimanskog naroda u Crnoj Gori?
VULIĆ: Iseljavanje sa sjevera Crne Gore snažno utiče na demografsku, političku i društvenu snagu muslimanskog naroda u zemlji. Prije svega, odlazak mladih i radno sposobnih ljudi dovodi do smanjenja broja stanovnika u opštinama gdje Muslimani čine značajan dio populacije. Time se mijenja demografska struktura i slabi prisustvo zajednice u lokalnim sredinama.
Politički gledano, manji broj stanovnika znači i manju izbornu moć, što direktno utiče na zastupljenost Muslimana u institucijama i procesima odlučivanja. Društveno, iseljavanje slabi lokalne zajednice, jer se gubi energija mladih, a ostaju stariji koji teže održavaju kulturne i vjerske tradicije.
Ovaj proces dugoročno može dovesti do marginalizacije i smanjenja uticaja Muslimana u Crnoj Gori. Istovremeno, dijaspora, među kojima je veliki broj onih koji se izjašnjavaju kao nacionalni Muslimani, održava veze sa zavičajem, ali fizičko odsustvo stanovništva otežava razvoj lokalnih ekonomija i društvenih mreža. Imajući u vidu da se depopulacija ne zaustavlja i da se ne stvaraju uslovi za ostanak, nacionalni Muslimani već gube dio svoje političke i društvene snage, što će imati posljedice i na ukupnu multietničku ravnotežu u državi.
IMA LI JOŠ VREMENA ZA PREOKRET?
RADIO PETNJICA:Vidite li šansu da se kroz ozbiljnu regionalnu politiku, jačanje infrastrukture, podršku poljoprivredi i malom biznisu promijeni sudbina sjevera, ili je proces iseljavanja već ušao u preopasnu fazu?
VULIĆ: Ja se iskreno nadam da nismo ušli u preopasnu fazu. Optimista sam po prirodi i vjerujem da će se ulaskom u Evropsku uniju ostvariti uslovi da se ljudi vrate svojim kućama i ovdje stvaraju i privređuju.
Proces iseljavanja sa sjevera Crne Gore jeste ozbiljan izazov, ali još nije nepovratno ušao u fazu iz koje nema izlaza. Postoji realna šansa da se kroz ozbiljnu regionalnu politiku promijeni sudbina ovog kraja. Ključ je u jačanju infrastrukture – bolji putevi, digitalna povezanost, razvoj turističke privrede i energetski projekti mogu privući investitore i olakšati život stanovnicima.
Podrška poljoprivredi, naročito organskoj proizvodnji, može stvoriti stabilne izvore prihoda i učvrstiti lokalnu ekonomiju. Mali biznisi, ako dobiju adekvatnu pomoć i pristup tržištu, mogu biti motor zapošljavanja i zadržavanja mladih.
Naravno, opasnost od depopulacije je realna, jer odlazak mladih već mijenja demografsku sliku sjevera. Uz strateški pristup države, ravnomjernu raspodjelu resursa i dugoročne projekte, sjever može postati primjer održivog razvoja. Dakle, sudbina sjevera zavisi od toga da li će politika i investicije biti dovoljno ozbiljne da zaustave negativne procese i otvore perspektivu za ostanak ljudi u svom zavičaju, ali i od toga da li će stanovnici na sjeveru naše države postati svjesni da žive u jednom prekrasnom okruženju koje im može omogućiti lagodan i kvalitetan život.
Iz ugla predsjednika Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, iseljavanje sa sjevera države je alarmantan problem koji zahtijeva sistemske mjere. Potrebno je ekonomsko osnaživanje sjevera kroz investicije i otvaranje radnih mjesta, podrška mladima da ostanu i grade život u svojim zajednicama, kao i očuvanje identiteta kroz kulturne i obrazovne programe.
Drugim riječima, iseljavanje se vidi kao egzistencijalni izazov za Muslimane u Crnoj Gori, a rješenje se traži u kombinaciji ekonomskih i društvenih politika koje bi zaustavile pražnjenje opština poput Petnjice.
SAMIR RASTODER
This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).
Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Bogat fudbalski vikend u Petnjici otvorili su pioniri, utakmicom 12. kola pionirske lige sa vršnjacima OFK Boraca iz Bijelog Polja. Veoma uzbudljiva utakmica je završena je rezultatom 3:3 i podjelom bodova, iako je naša ekipa vodila 3:1 do 75’ minuta. Utakmicu je u potpunosti obeležio Merdin Agović, koji je postigao sva tri gola za našu ekipu.
U 14:30h je počela prava fudbalska poslastica i pravi fudbalski derbi izmedju FK Petnjica – FK Ibar, ekipe koje po prikazanoj igri zaslužuju i veći rang od ovog u kom se trenutno nalaze.
Prava prvenstvena utakmica, borbena, puna tempa, trčanja, lijepih poteza, jakih duela, ali prije svega veoma korektna od strane igrača obje ekipe. Na kraju bez golova 0:0 rezultat kojim sigurno nije zadovoljna ni jedna ekipa, ali svakako igra kojom mogu biti zadovoljni treneri obje ekipe. Veoma je važno napomenuti da su i ekipa Petnjice i ekipa Ibra, veoma mlade ekipe i da ih uglavnom čine igrači omladinskog uzrasta i da je fudbalska budućnost pred njima.
JU Centar za kulturu Petnjica i Medžlis Islamske zajednice Petnjica organizuju Bajramski program, koji će biti održan u nedjelju, 22. marta 2026. godine, sa početkom u 17 časova, u prostorijama JU Centar za kulturu Petnjica.
Publiku u Petnjici očekuje bogat i sadržajan program u kojem će nastupiti Armin ef. Korać, Hor „Stambol“ iz Novog Pazara, Irma Nurković i KUD „Bihor“ Petnjica.
Organizatori pozivaju građane da prisustvuju ovom svečanom programu i zajedno obilježe bajramske dane u duhu zajedništva, tradicije i kulture.
u ime Demokrata opštine Petnjica i u svoje lično ime, upućujem vam iskrene čestitke povodom Bajrama.
Nakon mjeseca posta, dove i odricanja, Bajram dolazi kao nagrada za strpljenje i vjeru, podsjećajući nas na snagu takvaluka, milosti i solidarnosti među ljudima. Neka Uzvišeni Allah primi vaš post i dobra djela, i nagradi vas obiljem bereketa, zdravlja i duševnog mira.
Neka bajramski dani budu ispunjeni radošću, toplinom porodičnog okruženja i iskrenim međusobnim poštovanjem, uz dovu da jedni drugima budemo oslonac i podrška.
Bajram šerif mubarek olsun!
Potpredsjednik Demokrata
Opštine Petnjica, Isad Muratović
Državni sekretar u Ministarstvu dijaspore i odbornik u SO Petnjica Aldin Muratović uputio je čestitku povodom Bajrama svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori i dijaspori.
U čestitki Muratović ističe značaj Ramazana kao vremena duhovnog jačanja, ličnog preispitivanja i činjenja dobra prema drugima, uz poruku da Bajram predstavlja priliku da se slave vrijednosti zajedništva, humanosti i solidarnosti.
„Mjesec dana smo imali priliku da postom čistimo i jačamo svoj karakter. Iskreno vjerujemo da smo uspjeli učiniti sebe boljima u interesu drugih. Jer čovjek je pobijedio ukoliko su zajedno s njim pobijedili i drugi. Bajram je prilika da slavimo uspjeh Ramazana i podsticaj za činjenje dobrih djela u budućnosti. Svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori i dijaspori, Bajram šerif mubarek olsun“, poručio je Muratović.
