NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Na tragovima prošlosti: Pohod PSK Bihor do srednjovjekovne tvrđave “Bihor” iznad Lješnice (FOTO I VIDEO)

0

Na uzvišenju iznad ušća rijeke Lješnice u Lim, na 1.056 metara nadmorske visine, i danas stoje ostaci tvrđave Bihor – nijemi svjedoci burne i slojevite prošlosti ovog kraja. Sa tog strateški važnog mjesta nekada se nadziralo čitavo područje, kao i značajni karavanski putevi koji su prolazili kroz Bihor, povezujući različite krajeve i civilizacije.

U želji da sačuvaju sjećanje na jedno od najvažnijih istorijskih mjesta Bihora, Planinarsko-sportski klub PSK Bihor organizovao je pohod do tvrđave Bihor. U pohodu su učestvovali planinari i ljubitelji prirode iz Petnjice i Berana, koji su još jednom pokazali koliko je važno njegovati odnos prema sopstvenoj istoriji, tradiciji i kulturnom nasljeđu.

Tvrđava po kojoj je cijeli kraj dobio ime datira još iz ilirskog doba. Sam naziv Bihor označavao je uzvišenje, odnosno utvrđenje na brdu. Tokom vjekova, ova tvrđava je više puta obnavljana, osvajana i prelazila iz ruku u ruke, jer je zbog svog položaja predstavljala izuzetno značajnu stratešku tačku.

U pisanim izvorima češće se pominje od 1455. godine, kada su Osmanlije, predvođene sultanom Mehmedom II Osvajačem, nakon osvajanja Carigrada 1453. godine i Svetozareva 1454. godine, zauzele i Bihor. Od tada su tvrđava i važni karavanski pravci bili pod njihovom kontrolom sve do Balkanskih ratova.

Od 1912. godine tvrđava je napuštena i prepuštena zubu vremena. Ipak, i danas su vidljivi brojni ostaci zidina koji svjedoče o njenoj nekadašnjoj snazi i značaju. Sačuvani su djelovi zidova utvrde, ostaci prostorija koje su se koristile unutar tvrđave, kao i cisterna za sakupljanje kišnice, koja je, prema pretpostavkama, služila posadi tokom osmanskog perioda.

Prije nekoliko godina na ovom lokalitetu vršena su arheološka iskopavanja, ali su radovi ubrzo obustavljeni. Danas je prostor tvrđave prilično zapušten. Rastinje polako osvaja teren i prijeti da prekrije i ono malo sačuvanih ostataka, dok je prilaz tvrđavi gotovo zarastao.

„Nije ni čudo kada nas nema da obiđemo mjesto do kojeg nam treba svega jedan sat pješačenja, a kamoli da ga uredimo i održavamo“, naglašava član PSK Bihor i licencirani planinarski vodič Ermin Nino Skenderović.

Pohod do tvrđave Bihor nije bio samo planinarska aktivnost, već i podsjećanje na obavezu zajednice da čuva i njeguje svoje istorijske vrijednosti. Ostaci stare tvrđave i dalje odolijevaju vremenu, čekajući više pažnje, zaštite i poštovanja koje zaslužuju kao jedan od najznačajnijih simbola Bihora.

Reportažu pripremio: Elmir Muratović, PSK Bihor

MUHOVIĆ: PETNJICI SU POTREBNE PROMJENE, NOVA ENERGIJA I NOVA SNAGA

0

Masovno iseljavanje, politički pritisci, slaba infrastruktura i izostanak ozbiljnijih investicija glavni su razlozi zbog kojih Petnjica, uprkos obnovljenom statusu opštine, i dalje ne uspijeva da zaustavi odlazak stanovništva, ocjenjuje Adnan Muhović. U razgovoru za Radio Petnjica, Muhović govori o svom angažmanu u Bošnjačkoj stranci, ulozi BS-a u projektima važnim za Petnjicu, odnosima u vlasti, ali i potrebi da građani sami pokrenu promjene i preuzmu odgovornost za budućnost svog kraja.

ANGAŽMAN U BOŠNJAČKOJ STRANCI

RADIO PETNJICA: Nedavno ste imenovani za stručnog konsultanta poslanika Bošnjačke stranke. Kako je došlo do tog angažmana i šta on za Vas predstavlja?

MUHOVIĆ: Za stručnog konsultanta poslanika BS sam imenovan po osnovu važeće „Odluke o utvrđivanju visine, načina i postupka korišćenja namjenskih sredstava opredijeljenih klubovima poslanika za angažovanje sekretara i stručnih konsultanata klubova“, te „Zakona o obligacionim odnosima“ i „Statuta BS“. Ljudi iz Bošnjačke stranke su prepoznali moj dosadašnji rad u nacionalnoj politici i borbi za prava i bolji položaj Bošnjaka u Crnoj Gori, i cijeneći moj rad i rezultate pozvali me da budem stručni konsultant. Inače, imam dobru saradnju sa svim poslanicima BS, posebno sa potpredsjednikom Ćorovićem koji me je i angažovao za svog savjetnika.

ISELJAVANJE I ODGOVORNOST LOKALNE VLASTI

RADIO PETNJICA: Često govorite o iseljavanju iz Petnjice. Ko snosi najveću odgovornost za takvo stanje?

MUHOVIĆ: Iako su masovna iseljavanja fenomen koji se ne može vezati samo za Petnjicu, već za cijeli sjever, manje-više, pa i sve zemlje regiona su pogođene ovim problemom iseljavanja i depopulacije određenih područja, ipak se od odgovornosti ne mogu abolirati oni koji ne preduzimaju gotovo ništa da to stanje zaustave ili promijene, a to su svakako ljudi i stranke koje vrše vlast u Petnjici. Oni su direktni krivci za iseljavanje i spori razvoj naše opštine.

Složićete se sa činjenicom da vlast koju predvodi DPS od osnivanja opštine Petnjica vrlo malo toga učinila za ovu opštinu. Nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu, nijesu osnovane sve neophodne institucije, nema ulaganja i direktnih stranih investicija u onom obimu koji je najavljivan. Svjedočimo političkim pritiscima vlasti u Petnjici na brojne građane koji drugačije misle i rade. Zato mene i ne čudi odlazak mladih ljudi. Prosto, Petnjica vapi za promjenama.

MOGUĆNOST DJELOVANJA VAN LOKALNE VLASTI

RADIO PETNJICA: Koliko ste Vi lično mogli da pomognete Petnjici, imajući u vidu političke okolnosti?

MUHOVIĆ: Politički i institucionalno nisam mogao pomoći jer nisam u vladajućoj partiji u Petnjici. Čak čujem da lokalne vlasti opstruiraju neke projekte koje dogovore druge stranke, konkretno BS, iz državne vlasti, što nije dobro. Ne smiju se stavljati politički interesi jedne lokalne vladajuće partije ispred opšteg interesa građana Petnjice.

ŠTA JE BOŠNJAČKA STRANKA URADILA ZA PETNJICU

RADIO PETNJICA: Koje konkretne projekte i rezultate Bošnjačke stranke u Petnjici izdvajate?

MUHOVIĆ: Ono što ja znam jeste da je zahvaljujući BS prekategorisan lokalni put Bioča–Petnjica u međuopštinski, tj. državni put, pa su na taj način stvoreni uslovi da se taj putni pravac isprojektuje sa dvije trake i da se finansira iz državnog budžeta. To je značajan uspjeh, s obzirom na to da BS ne vrši vlast na lokalnom nivou.

Takođe, brojni seoski putevi u Petnjici su asfaltirani zahvaljujući upravo intervenciji poslanika BS u parlamentu, gdje su izdvojena sredstva za njihovu realizaciju, kako u prošlim godinama tako i za narednu, tj. tekuću, gdje se najavljuju nova asfaltiranja. Kroz brojne druge podrške i pomoći BS doprinosi razvoju Petnjice.

BS U VLADI SA PARTIJAMA DRUGAČIJE POLITIČKE ORIJENTACIJE

RADIO PETNJICA: Kako komentarišete to što je Bošnjačka stranka dio vlasti u kojoj su i politički subjekti sa kojima ranije nije dijelila iste stavove?

MUHOVIĆ: Bošnjačka stranka ima potpisan koalicioni sporazum sa PES-om. To što je u istoj Vladi i stranka Andrije Mandića ne znači da BS podržava njihov program. Uostalom, važno je da Bošnjačka stranka sa novom vlašću nije promijenila svoja programska načela i stranačke ciljeve.

Ako hoćete, vidjećete da ova Vlada više radi i više ispunjava one ciljeve koji su bliži programu BS nego onima koji se vezuju za tvrde prosrpske partije. Učlanjenje Crne Gore u EU je u fokusu ove Vlade, a to je definitivno cilj koji je bliži Bošnjačkoj stranci nego nekima drugima. Takođe, vidimo da se i ti drugi politički subjekti polako mijenjaju i dolaze na naša stajališta. Nekad je to bio slučaj sa DPS-om, kada su se od velikosrpske ideologije okrenuli ka osamostaljenju Crne Gore i njenom učlanjenju u NATO i EU, pa ja ne isključujem promjenu nabolje ni kod ovih drugih.

BOŠNJACI, DPS I POLITIČKA STAGNACIJA

RADIO PETNJICA: Često upozoravate i na političku pasivnost birača u Petnjici. Na šta konkretno mislite?

MUHOVIĆ: Dok god Bošnjaci, koji mahom čine stanovništvo Petnjice, bezrezervno budu davali podršku DPS-u, Petnjica će služiti samo kao rezervoar sigurnih glasova i opština koja će stagnirati. Od ove lokalne vlasti korist imaju samo pojedinci iz DPS-a, dok narod čeka bolja vremena.

OPŠTINA PREŽIVLJAVANJA I DIJASPORA KAO OSLONAC

RADIO PETNJICA: Da li je Petnjica danas više opština razvoja ili opština preživljavanja?

MUHOVIĆ: Apsolutno smo opština preživljavanja, i to, dobro ste rekli, na račun doznaka dijaspore. Ali, dokad ćemo imati i te doznake i dohotke od dijaspore? Je li to nepresušni izvor prihoda? Naravno da nije. Naša dijaspora je jaka dok je još vitalna ova ili još jedna generacija, već ona tamo generacija je generacija stranaca, a ne naša dijaspora. To su djeca koja su rođena u Njemačkoj, Luksemburgu, Americi i drugdje i neće imati isti osjećaj prema domovini kao njihovi očevi.

Šta onda? Šta kad presuše izvori tih prihoda? Umjesto da se bavimo sada problemima i održivim razvojem Petnjice, da se uzdamo u naše snage i volju, Petnjica je prepuštena samovolji nekolicine ljudi koji ne mogu da ponude ništa novo i ništa više. Opet se vraćamo na isti zaključak da su Petnjici potrebne promjene, neka nova energija i nova snaga.

TREBA LI ČEKATI DRŽAVU

RADIO PETNJICA: Koliko Petnjica može da očekuje od države, a koliko mora sama da učini za sebe?

MUHOVIĆ: Ja ne bih previše čekao od države. Mi smo ti koji moramo da mijenjamo stvari. Petnjičani treba da uzmu stvar u svoje ruke i da prije svega mi pokažemo zainteresovanost za sebe i sudbinu naše omladine, pa tek onda da očekujemo pomoć i podršku drugih. Ako mi pokažemo zainteresovanost za našu sudbinu, onda će podrška doći i od drugih, a čekati da nam drugi rješava naše probleme je infantilno i nevizionarsko ponašanje.

ZAŠTO SE U MALIM SREDINAMA TEŠKO MIJENJA VLAST

RADIO PETNJICA: Zašto je, po Vašem mišljenju, u malim sredinama tako teško doći do političkih promjena?

MUHOVIĆ: Male sredine imaju niz nedostataka, svako svakog zna, neće niko nikom da se zamjera i lako je kontrolisati ljude. Zato je i aktuelna vlast izračunala da im je lakše i jeftinije napraviti dobar politički rezultat raznim političkim mahinacijama, trgovinama, pritiscima i slično, nego da ozbiljno zavrnu rukave i da se pokažu kvalitetnim radom i rezultatima.

POVRATAK STATUSA OPŠTINE NIJE BIO DOVOLJAN

RADIO PETNJICA: Da li je činjenica da Petnjica i dalje gubi stanovništvo, uprkos vraćenom statusu opštine, svojevrstan poraz lokalne politike?

MUHOVIĆ: To jeste poraz. Ljudi su najvredniji resurs, ako njega izgubimo džaba nam sve ostalo. Za koga onda radimo i za koga se borimo? Petnjica je vratila status opštine, ali to se pokazalo kao nedovoljno za zaustavljanje depopulacije i iseljavanja. Pošteno bi bilo od aktuelne vlasti da kaže: mi nismo uspjeli, ne možemo ovo, ljudi nam odlaze, daj neka proba neko drugi. Nažalost, daleko smo mi od te svijesti. U Petnjici je potrebno upravo to – generalna promjena svijesti i nova energija.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

PETNJICA U ZNAKU TRADICIJE: ODRŽANA XI REGIONALNA BOŠNJAČKA SMOTRA FOLKLORA

0

U Petnjici je 4. aprila 2026. godine održana XI Regionalna bošnjačka smotra folklora,  koja već godinama okuplja folklorne ansamble iz regiona i dijaspore sa ciljem očuvanja i promocije bogatog bošnjačkog kulturnog nasljeđa. Programu koji  je organizovan u sali JU Centra za kulturu Petnjica koji je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, što najbolje govori o interesovanju publike i značaju ove smotre je prethodio defile od Centra za kulturu, pored džamije do opštine.

Na ovogodišnjoj smotri predstavili su se  ansambli koji njeguju tradicionalnu igru, pjesmu i običaje. Publika je uživala u nastupima KUD „Budućnost“ iz Luksemburga, koji je donio dašak dijaspore i pokazao kako se tradicija brižljivo čuva i van matične zemlje, zatim ansambla „Ljiljan“ iz Skoplja, čiji je nastup bio prožet energijom i preciznošću koraka, kao i KUD-a „Šarski behar“ iz Prizrena, KUD „Tutin“ iz Tutina i KUD „Halaturko“ iz Gusinja. Posebno mjesto u programu pripalo je domaćinu, KUD ,,Bihor” koji je još jednom pokazao da s pravom nosi epitet jednog od najvažnijih čuvara tradicije u ovom kraju.

Veče je proteklo u znaku raznolikosti, gdje su se smjenjivali ritmovi različitih krajeva, šarene narodne nošnje i bogata koreografska rješenja. Svaki ansambl je kroz svoj nastup donio dio identiteta sredine iz koje dolazi, stvarajući mozaik kulturne raznolikosti koji je publika nagradila aplauzima.

Organizatori ističu da je osnovni cilj smotre očuvanje kulturnog identiteta, njegovanje folklorne tradicije i jačanje saradnje između kulturno-umjetničkih društava iz regiona i dijaspore. Ovakvi događaji, kako naglašavaju, imaju poseban značaj za mlađe generacije, koje kroz folklor uče o svom porijeklu, običajima i vrijednostima.

Realizaciju XI Regionalne bošnjačke smotre folklora podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore za zaštitu i, čime je još jednom potvrđena važnost institucionalne podrške očuvanju kulturne raznolikosti.

Predsjednik KUD-a” Bihor “ Sinan Tiganj je između ostalog kazao

,,Ovogodišnja smotra u Petnjici još jednom je pokazala da folklor nije samo čuvanje tradicije, već i snažan most koji povezuje ljude, kulture i generacije. Uz pjesmu, igru i zajedništvo, Petnjica je te večeri bila centar kulturnih dešavanja i mjesto gdje tradicija živi punim plućima. On je izrazio žaljenje što večeras nijesu doputovali članovi ANIP-a iz Goražda zbog smrti koreografa Muidina Đoza Kike i pozvao prisutne da minutom ćutanja i učenjem Fatihe iskažu zaljenje i poštovanje prema čovjeku koji svoj život posvetio follkloru.”

Prisutnima se u ime Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Salem Canović:

,,Poštovani domaćini, dragi učesnici i gosti, čast mi je da vam se obratim u ime Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava i u svoje ime i poželim dobrodošlicu na jedanaestu regionalnu smotru folklora  Petnjica 2026. Folklor nije samo tradicija, to je puls jednog naroda. Svaki korak na ovoj pozornici, svaki takt muzike, svaka nošnja, to je priča o našem postojanju. Neka Petnjica bude večeras mjesto gdje se ponos ne samo vidi, već i osjeća. Večeras nismo samo publika i izvođači, večeras smo čuvari kulture, ambasadori našeg nasljeđa i svjedoci ljepote koju generacijama ostavljamo u amanet.

Želim uspjeh u izvođenju programa i da ova smotra nastavi rasti kao simbol kulture, bogatstva i nasljeđa.”

Vasilije Bato Rogošić predsjednik Udruženja folklornih ansambala Crne Gore je kazao da je počastvovan što je u prilici da večeras prisustvuje velikoj manifesraciji i  izrazio zahvalnost na ukazanoj prilici da se obrati.

,,Dobro veče svim ljudima Petnjice i dobro veče svim gostima danas u Petnjici. Pripada mi čast i zadovoljstvo da u ime Udruženja folklornih ansambala Crne Gore poželim mnogo lijepe igre, mnogo lijepe pjesme i mnogo lijepog druženja omladini koja će se večeras pojaviti na ovoj pozornici, a vama da uživate u pjesmi i igri, jer ste ljubitelji tradicije naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori i na Balkanu.

Svi ljudi koji poštuju svoju prošlost imaće svoju budućnost.”

Otvarajuću smotru predsjednik opštine Samir Agović je kazao:

,,Dragi ljubitelji tradicije, dame i gospodo, uvaženi prijatelji, dobrodošli i hvala vam što podržavate ovaj tradicionalni festival. Drago mi je što Petnjica postaje značajno mjesto na kulturnoj mapi Crne Gore. Ovaj festival svakako je podigao ljestvicu za nekoliko nivoa, a za to su najzaslužniji upravo ljudi koji se bave kulturom, odnosno folklorom.

Zato mi je velika čast da najprije pozdravim gospodina Canovića, da pozdravim Bata Rogošića sa sjajnim ljudima iz njegovog udruženja, kao i predstavnike svih udruženja koja su ovdje prisutna, i da još jednom ukažemo na potrebu i na veličinu ovog kulturnog stvaralaštva koje večeras čini da budemo jedinstveni i ponosni.

Hvala i direktoru Kneževiću iz Plava što je sa nama, sa svojim saradnicima, i hvala svim dragim prijateljima koji su večeras ovdje.

Najveću zahvalnost svakako upućujemo mladim igračima i ljudima koji će igrom i nošnjom podsjetiti na bogatu tradiciju ovog kraja, i drugih krajeva iz bivše Jugoslavije, ali je posebno važno naglasiti da imamo jedno kulturno-umjetničko društvo koje čak u Luksemburgu baštini tradiciju i kulturu. Molim vas za sve njih, ali posebno za njih, jedan gromki aplauz, jer su prevalili toliki put i u srcu svog zavičaja odlučili i naumili da pokažu šta su naučili u srcu Evrope.

Navikli smo na ovakve festival i ubijeđen sam da je Crna Gora velika – iako mnogi znamo da je velika ne samo folkloru, nego po brojnim tradicionalnim vrijednostima i po mnogo čemu, ne zbog svoje veličine, već zbog bogatstva raznolikosti  folklora, nasljeđa i tradicije. Takva je i naša Petnjica – iako geografski mala, bogata je tradicijom i kulturom. Ta tradicija i kultura očuvala se zahvaljujući upravo našem kulturno-umjetničkom društvu koje na najbolji način predstavlja ono što su naše generacije u prošlosti stvarale.

Zato zaista veliko hvala upravi KUD-a i igračima, ne samo ove generacije, već i brojnim generacijama koje su sa ponosom predstavljale Petnjicu, davale joj život, snagu i impuls i na taj način pokazivale da je ovo mjesto mnogo više nego što mnogi misle.

Isto smo nadmašili sebe u mnogim oblastima. Evo 11 godina kako ovaj festival traje, ali vam iskreno kažem da smo u kulturi možda najviše nadmašili sebe i time pokazali da smo na pravom putu, da smo čuvari tradicije i običaja i da smo zapravo ponosni zbog toga.

Zato ova večerašnja manifestacija ima i svoju simboliku jedinstva, sloge i nade da su sadašnje generacije dostojne prethodnih, ali i da će ove generacije ostaviti u amanet nekim novim generacijama kulturno nasljeđe. I zaista smo ponosni na naše kulturno-umjetničko društvo koje ima četiri autentične igre, četiri autentična kulturna nasljeđa koja smo upravo zaštitili zahvaljujući postojanju kulturno-umjetničkog društva i entuzijazmu koji ono pokazuje.

Naravno, naše društvo ne bi bilo ni tako veliko ni tako sjajno da nema prijatelja koji ga podržavaju svih ovih godina i dolaze. Posebno se zahvaljujem Batu Rogošiću, jer svi ansambli koje se  večeras predstavljaju dolaze kod nas i daju snagu multietničnosti i multikulture i u ovoj oblasti.

Zato, dragi prijatelji, ova noć je velika, ova noć nas povezuje i ova noć nas raduje. Raduje nas jer smo svjesni postojanja i trajanja, raduje nas jer znamo, umijemo i želimo. Neka ova noć bude još jedna poruka svima, da želimo mir, ljubav i dostojanstvo. Svaka mlada generacija je ponosna kada ima generacije koje su joj u nasljeđe ostavile nešto čime se može dičiti. A pošto je večeras smotra  mladosti, ljubavi i dostojanstva, a znamo da je danas i Dan studenata, svim studentima upućujemo čestitke i želimo da ova noć bude noć poruke mira u svijetu, sreće i blagostanja u Crnoj Gori.

Neka pjesma i igra vječno traju,jer  dok god ima pjesme i igre, ima i života, ima i nade, ima i ponosa.

Srećno i proglašavam ovaj festival otvorenim.”

Veče je proteklo u znaku raznolikosti, gdje su se smjenjivali ritmovi različitih krajeva, šarene narodne nošnje i bogata koreografska rješenja. Svaki ansambl je kroz svoj nastup donio dio identiteta sredine iz koje dolazi, stvarajući mozaik kulturne raznolikosti koji je publika nagradila aplauzima.

Poseban trenutak večeri bio je nastup domaćina. KUD ,,Bihor” je premijerno izveo svoju novu koreografiju pod nazivom „Igre iz Bosne“, koju je pripremio  muzičar Sulejman Beća Kujević. Ova koreografija predstavljala je spoj tradicionalnih bosanskih igara i savremenog scenskog pristupa, a izvođači su svojim sigurnim i uigranim nastupom uspjeli da prenesu emociju i duh narodne igre na publiku. Reakcije prisutnih bile su više nego pozitivne, a aplauzi su potvrdili kvalitet i trud uložen u pripremu.

Na kraju programa  predsjednik KUD-a je svim učesnicima uručio zahvalnice i skromne poklone koji će ih podsjećati na ova događaj i najavio da već sledećeg vikenda članovi KUD-a “Bihor” putuju u Ljubljanu na manifestaciju “ SANDŽAČKA NOĆ” koju organizuje KŠD “ Sandžak “ iz Ljubljane

Melis Zverotić

Adrović Vulić tvrdi da je trpjela pritiske u ŽPCG: „Ćutanje više nije opcija“

0

Pravnica i dugogodišnja zaposlena u Željezničkom prevozu Crne Gore Kalina Adrović Vulić saopštila je da je, nakon višemjesečnog upozoravanja na nepravilnosti u toj kompaniji, u svom radnom prostoru bila izložena verbalnom napadu predsjednika Odbora direktora Gorana Simovića. Ona tvrdi da se ne radi o izolovanom incidentu, već o pritisku zbog njenog ukazivanja na sporne odluke i moguće nezakonitosti u radu društva.

Kalina Adrović Vulić, diplomirana pravnica i dugogodišnja zaposlena u Željezničkom prevozu Crne Gore, javno je optužila predsjednika Odbora direktora Gorana Simovića za verbalni napad i pokušaj zastrašivanja, navodeći da je tome prethodilo više od šest mjeseci njenog upozoravanja na nepravilnosti u radu kompanije.

Kako je navela, tokom tog perioda je kroz službenu komunikaciju upućivala dopise Odboru direktora, izvršnoj direktorici i drugim nadležnim adresama, ukazujući na poteze koje je smatrala nezakonitim i štetnim po ŽPCG.

„Više od šest mjeseci kontinuirano sam, kroz službenu komunikaciju, upozoravala na nepravilnosti i postupanja u Željezničkom prevozu Crne Gore koja sam, kao pravnik i dugogodišnja zaposlena, smatrala nezakonitim i štetnim po Društvo“, navela je Adrović Vulić.

Prema njenim riječima, posebno je ukazivala na odluke i inicijative koje su, kako tvrdi, mogle proizvesti negativne finansijske i pravne posljedice, uključujući angažovanje eksternih pravnih usluga koje je smatrala neosnovanim, kao i moguće postojanje sukoba interesa u pojedinim slučajevima. Dodaje da o svemu postoji dokumentovana komunikacija.

Ona tvrdi da je problem eskalirao nakon što je o svojim stavovima progovorila javno.

„Svoj stav sam iznosila odgovorno, najprije interno, a kada sam isti iznijela javno, isključivo u cilju zaštite zakonitosti rada i interesa Društva, Simović je nenajavljen došao u moju kancelariju sa namjerom da me uplaši“, navela je ona.

Adrović Vulić dalje tvrdi da se incident dogodio tokom radnog vremena, u njenom radnom prostoru.

„Danas oko 15.30 časova, u svom radnom prostoru i tokom radnog vremena, bila sam izložena verbalnom napadu od strane predsjednika Odbora direktora Gorana Simovića. Komunikacija je bila neprimjerena profesionalnom okruženju i praćena vidnom uznemirenošću Simovića, koji je bio van sebe“, istakla je ona.

U saopštenju naglašava da ovakvo ponašanje doživljava kao pritisak zbog njenog kontinuiranog ukazivanja na nepravilnosti u radu i upravljanju društvom.

„Ovakvo postupanje doživljavam kao pritisak i pokušaj zastrašivanja zbog mog kontinuiranog i javnog ukazivanja na nepravilnosti u radu“, poručila je Adrović Vulić, dodajući da je i u toj situaciji ostala profesionalna i svoje stavove iznijela „jasno i argumentovano“.

Ona ocjenjuje da događaj nije izolovan incident, već posljedica njenog ranijeg djelovanja, a izrazila je i zabrinutost da cijeli slučaj može imati elemente diskriminacije, uključujući i po osnovu nacionalne pripadnosti, zbog čega očekuje reakciju nadležnih organa.

Najavila je da će o svemu biti obaviještene nadležne institucije, od kojih očekuje hitnu i nepristrasnu istragu, kao i utvrđivanje odgovornosti. Istovremeno, javno je zatražila hitnu reakciju nadležnih, ispitivanje načina donošenja odluka u ŽPCG, utvrđivanje eventualnog sukoba interesa i zaštitu zaposlenih od pritisaka i neprimjerenog ponašanja na radnom mjestu.

„Ćutanje više nije opcija. Ja neću da ćutim i ne plašim se jasno izgovorenih činjenično potkrijepljenih stavova“, poručila je Adrović Vulić.

SAMIR RASTODER

PREUZETO: STANDARD

BD-FOND nastavlja misiju pomoći: za godinu realizovano 38.100€ humanitarne pomoći

0

Bošnjačko donatorska fondacija BD-FOND iz Luksemburga, koja već 19 godina
kontinuirano djeluje na polju humanitarnog rada i solidarnosti, u protekla dva mjeseca
realizovala je tri značajna humanitarna projekta, pružajući pomoć onima kojima je bila
najpotrebnija.

Podrška gospodinu Avdiću
Prvi projekat odnosio se na pomoć gospodinu Izberu Avdiću, koji je teško povrijeđen na
radilištu u Luksemburgu. Nakon nesreće, gospodin Avdić je mjesecima bio na liječenju, a
njegov život je u jednom trenutku bio ozbiljno ugrožen. Tokom liječenja, između ostalog,
uklonjen mu je bubreg, a određeni period bio je i vještački prehranjivan.

Situaciju je dodatno otežavala činjenica da gospodin Avdić nema boravišne papire, te samim
tim nije imao ni zdravstveno osiguranje. BD-FOND je pokrenuo humanitarnu akciju,
zahvaljujući kojoj je prikupljeno i uplaćeno ukupno 9.000 € za troškove liječenja i oporavka.

Pomoć djevojčici Zverotić iz Podgorice
Drugi projekat bio je usmjeren na prikupljanje sredstava za mladu djevojčicu, Lajlu Zverotić
iz Podgorice, koja se bori sa teškom bolešću – leukemijom. Zahvaljujući solidarnosti članova,
donatora i prijatelja fondacije, prikupljeno je ukupno 6.100 €, koji su uplaćeni za potrebe
njenog liječenja i oporavka.

Podrška porodici Kozar iz Petnjice
Treći projekat odnosio se na pomoć porodici Kozar iz Petnjice, koja je pretrpjela znatnu
materijalnu štetu u požaru koji je zahvatio njihovu štalu. U požaru su stradale ovce i jagnjad,
a s obzirom da je poljoprivreda jedini izvor prihoda ove porodice, posljedice su bile posebno
teške.

BD-FOND je za ovu porodicu uplatio 1.000 € kao vid hitne pomoći i podrške u saniranju
štete i nastavku njihove poljoprivredne djelatnosti.

Kontinuirana podrška tokom godine
Pored navedenih projekata realizovanih u protekla dva mjeseca, BD-FOND je tokom ove
godine nastavio i dugogodišnje aktivnosti podrške jetimima našeg naroda,(djeca bez jednog
ili oba roditelja) kao i dodjelu stipendija studentima. Za ove namjene ukupno je izdvojeno
22.000 €.
Ukupno realizovano: 38.100 €

BD-FOND nastavlja svoju misiju pomaganja i solidarnosti, oslanjajući se na povjerenje
donatora i podršku zajednice. Već 19 godina zajedno dokazujemo da humanost nema granice
i da zajedničkim djelovanjem možemo olakšati život onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Zahvaljujemo se svim donatorima, članovima i prijateljima fondacije koji kontinuirano
podržavaju naš rad i omogućavaju realizaciju ovakvih projekata.

ADMINISTRATIVNI SAVJET BD-FONDA DIFFERDANGE 26.03.2026

BIHOR NAŠ

0
Svaki moj polazak kući, u Bihor, počinje isto.
Iz ravne i uređene Nizozemske, preko Njemačke, čiji autoputevi podsjećaju na beskrajne tokove metala u pokretu — sve jasno, obilježeno, uređeno.
Kako se približavaš slivu Dunava, pejzaž se mijenja. Brda zatvaraju horizont, zrak postaje drugačiji. I tada biraš put: preko Bosne, kraće a sporije, ili preko Srbije, duže ali sigurnije.
A onda, pred sam dolazak — počinje ono što nema veze ni sa geografijom ni sa klimom.
Od Bijelog Polja prema Beranama, putokazi vode svuda: Berane, Rožaje, Novi Pazar, Beograd.
Samo ne vode u Petnjicu.
U Bioči — mala, nakrivljena tabla. Jedva vidljiva. I to je sve.
Opština — a kao da ne postoji.
Ako ne znaš put, nećeš ga naći. Nema ga na raskrsnicama, nema ga na magistrali. Nema ga.
Pitao sam zašto.
Kažu: „Nadležnost.“
I tu sve staje.
Ne zato što ne može — nego zato što niko ne insistira da može.
A onda pogledaš turističku mapu.
Nema Musine jame. Nema Hodrovice. Nema Radmanaca. Nema Ponora sa vodama koje uviru da bi se kasnije niže ponovo rodile. Nema petnjičke džamije.
Nema ničega.
Kao da taj kraj postoji samo za one koji su već tamo.
A mogao bi biti mnogo više.
Zrak, priroda, tišina — sve ono što drugi traže, mi imamo.
Ali nemamo putokaz.
Nemamo oznaku.
Nemamo volju da kažemo: „Ovdje smo.“
Dovedeš prijatelje.
Dođu jednom. Oduševe se.
I ne vrate se.
Ne zato što nema ljepote — nego zato što do nje ne vodi put.
I svaki put kad krenem kući, nosim isto pitanje: kako je moguće da se jedan kraj izgubi — ne zato što ga nema, nego zato što ga njegovi ljudi ne pokazuju?
RAHIM AGOVIĆ

POČINJE ČETRNAESTO IZDANJE AKCIJE “PODIJELIMO TERET”

0

Elektroprivreda Crne Gore od 1. aprila 2026. godine pokreće četrnaesti ciklus akcije “Podijelimo teret”, kojom se kupcima iz kategorije domaćinstava pruža mogućnost da dug za utrošenu električnu energiju izmire pod izuzetno povoljnim uslovima. Akcija će trajati do 30.juna 2026. godine.

Tokom trajanja akcije, svi korisnici kojima ističu raniji sporazumi iz prethodnih ciklusa, kao i nova domaćinstva koja žele da se priključe, mogu iskoristiti ovu pogodnost i sklopiti novi Sporazum pod posebnim uslovima.

Ko može učestvovati?

Pravo na priključenje imaju sva domaćinstva koja do dana zaključenja Sporazuma uplate iznos koji je jednak ili veći od iznosa poslednje fakture kojoj je istekao valutni rok..

Koje su pogodnosti?
Domaćinstva koja se priključe akciji ostvaruju pravo na:
• Otplatu prethodnog duga u fiksnim mjesečnim ratama od po 20 eura,
• Obustavu obračuna zatezne kamate,
• Zaštitu od prinudne naplate, sve dok se Sporazum uredno poštuje.

Maksimalan broj rata je 22, a ako je dug manji od 440 eura, broj rata se određuje proporcionalno (npr. dug od 320 eura otplaćuje se u 16 mjesečnih rata po 20 eura).

Šta je sa isključenim korisnicima?
I korisnici koji su trenutno isključeni sa mreže mogu se priključiti akciji, pod uslovom da, pored osnovnih kriterijuma, izmire i troškove ponovnog priključenja.

Za sve dodatne informacije, građani se mogu obratiti besplatnim pozivom na broj 19100, posjetiti sajt www.epcg.com, kontaktirati putem zvanične Fejsbuk stranice, poslati na mejl: [email protected], ili se obratiti direktno na informativno-naplatnim punktovima lokalnih jedinica Snabdijevanja.

 

Mini cirkus stiže u Petnjicu: “Magic Kondor” 1. aprila u Centru za kulturu

0

U JU Centar za kulturu Petnjica u srijedu, 1. aprila 2026. godine, gostuje Mini cirkus “Magic Kondor”, koji publici donosi zanimljiv i zabavan program ispunjen atrakcijama, humorom i mađioničarskim tačkama.

Predstava počinje u 13 časova, a cijena ulaznice iznosi 3 eura.

Kako je navedeno na plakatu, posjetioce očekuje maxi zabava, a u programu će biti upriličen niz cirkuskih i zabavnih sadržaja. Organizatori posebno najavljuju i specijalne goste programa, što će dodatno obogatiti nastup i učiniti ga zanimljivim najmlađoj publici.

Cirkus “Magic Kondor” poznat je po spoju zabave, smijeha i mađioničarskih trikova, pa se očekuje da će gostovanje u Petnjici privući veliki broj djece i roditelja.

Svi ljubitelji ovakvog vida zabave imaće priliku da u srijedu provedu dan uz nesvakidašnji cirkuski program u sali Centra za kulturu.

Petnjica domaćin XI Regionalne bošnjačke smotre folklora

0

Petnjica će u subotu, 4. aprila 2026. godine, biti domaćin XI Regionalne bošnjačke smotre folklora, manifestacije koja okuplja kulturno-umjetnička društva i ansamble iz više država regiona i dijaspore.

Ovaj značajan kulturni događaj biće održan u JU Centar za kulturu Petnjica, sa početkom u 17 časova, u organizaciji Kulturno-umjetničkog društva “Bihor” Petnjica.

Publika će imati priliku da uživa u bogatom programu tradicionalne igre, pjesme i narodnih nošnji, a na smotri će nastupiti učesnici iz Luksemburga, Sjeverne Makedonije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije, Crne Gore i Petnjice.

Prema plakatu, učesnici smotre su:

  • KUD “Budućnost” – Luksemburg
  • Ansambl “Ljiljan” – Skoplje
  • ANIP “CZK” – Goražde
  • KUD “Šarski behar” – Prizren
  • KUD “Tutin” – Tutin
  • KUD “Halaturko” – Gusinje
  • KUD “Bihor” – Petnjica

Organizatori najavljuju veče ispunjeno bogatstvom bošnjačke tradicije, folklora i kulturnog nasljeđa, uz druženje i promociju zajedničkih vrijednosti naroda regiona.

XI Regionalna bošnjačka smotra folklora još jednom potvrđuje značaj Petnjice kao mjesta susreta kulture, tradicije i umjetnosti.

Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore

S.R.

AKCIJA ZA ZAVRŠETAK DŽAMIJE U SKENDERSKOJ KALICI: CILJ JE OTVARANJE U RAMAZANU 2027. GODINE

0

Radovi na izgradnji džamije u Skenderskoj Kalici počeli su 2022. godine, na inicijativu mještana ovog bihorskog sela, sa željom da svojim zajedništvom podignu vakuf koji će ostati trajni simbol vjere, sloge i ljubavi prema zavičaju.

U proteklom periodu dinamika radova bila je zadovoljavajuća i sve je ukazivalo na to da bi džamija mogla biti otvorena tokom ramazana 2026. godine. Ipak, zbog nedostatka finansijskih sredstava, taj cilj za sada nije ostvaren.

Mještani Skenderske Kalice ne odustaju od svoje namjere. Njihova želja i cilj su da se radovi nastave punim intenzitetom, kako bi džamija bila završena i otvorena u ramazanu 2027. godine.

Pored same džamije, započeta je i izgradnja munare. Do danas je izgrađeno šest metara, dok je planirana visina 30 metara. To dodatno potvrđuje odlučnost pokretača ove hajr akcije da se započeti posao uspješno privede kraju.

Završnu akciju za nastavak i okončanje radova pokreću važni subjekti iz Bihora: Džamijski odbor za izgradnju džamije u Skenderskoj Kalici, na čelu sa Suadom Skenderovićem, Medžlis Islamske zajednice Petnjica, kojim rukovodi Rifat Agović, kao i direktor NVO “Tvrđava dobra” Mirsad Hadrović.

Oni upućuju poziv svim ljudima dobre volje, kako u Crnoj Gori tako i u dijaspori, da se uključe i pomognu ostvarenje ovog važnog cilja. Donacije se mogu uputiti u novcu ili materijalu, a svaka pomoć predstavlja veliki korak ka završetku ovog vrijednog projekta.

Pokretači akcije uvjereni su da će već narednog ramazana ezan odjeknuti iz džamije u Skenderskoj Kalici i da će vjernici po prvi put klanjati teravih-namaz u ovoj novoj bihorskoj ljepotici.

Za dodatne informacije zainteresovani mogu kontaktirati Suada Skenderovića na broj telefona 069 987 012. Uplate je moguće izvršiti i putem žiro računa.