NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Skup solidarnosti u Petnjici: Muratović pozvao na poštovanje međunarodnog prava (FOTO I VIDEO)

0

Na skupu podrške palestinskom narodu, održanom u danas  u „Divan bašti“ u centru Petnjice, okupljenima se obratio Ahmedin Muratović u ime Grupe građana iz Petnjice koja je organizovala protest..

U svom govoru , Muratović je pozvao na solidarnost sa civilima u Gazi, osudu zločina nad civilnim stanovništvom i poštovanje odluka međunarodnih sudova. Najavljena je i dalja serija okupljanja širom zemlje, kao i veliki skup solidarnosti u Podgorici u narednom periodu.

Talasi solidarnosti širom CG. Današnji protest u Petnjici dio je koordinisanih skupova koji se održavaju u 10 opština (između ostalog u Baru, Bijelom Polju, Rožajama, Beranama, Cetinju…), u organizaciji građanskih inicijativa, nevladinih organizacija, islamskih zajednica i Pokreta solidarnosti sa Palestinom. gradski.medan.co.me

Kontekst i brojke

Prema posljednjem OCHA izvještaju, 61.722 Palestinca su poginula, a 154.525 ranjeno u Gazi od oktobra 2023. do 13. avgusta 2025.; UN ističe pogoršanje gladi i rast smrtnih ishoda povezanih s neuhranjenošću.

Novinari pod vatrom. UN i međunarodne novinarske organizacije pozvale su na punu istragu nakon napada 10. avgusta u kojem je, prema CPJ/IFJ, ubijeno više novinara i medijskih radnika, dok ukupni broj stradalih novinara u ratu bilježi dramatičan rast.

Pravni okvir. Međunarodni sud pravde je 24. maja 2024. dodatno precizirao privremene mjere u predmetu JAR protiv Izraela, naglašavajući obavezu sprječavanja djela iz Genocidne konvencije i zaštite civila, što je u fokusu poruka sa protesta.

Integralno govor Muratovića:

Na početku želim da se zahvalim svima vama koji ste došli ovdje da pružite podršku narodu Palestine u ovom teškom trenutku – ne samo za Palestinu, nego i čitav svijet. Vaše prisustvo znači mnogo. Ono šalje poruku da Petnjica misli na napaćeni narod Palestine i da Petnjica odbija da ćuti na nepravdu.

Zahvaljujem i Pokretu solidarnosti sa Palestinom, koji su nam pomogli da organizujemo ovaj današnji skup. Oni su do sada organizovali brojne proteste širom Crne Gore, humanitarne akcije za prikupljanje pomoći Gazi i mnoge druge aktivnosti.
Današnji skup je samo jedan od desetak skupova koji se upravo danas odvijaju širom naše zemlje, a istovremeno i uvod u veliki protest koji će se organizovati u Podgorici 14. septembra na koji vas pozivamo da dođete.

Kao što znamo, narod Palestine se već decenijama suočava sa nepravdom. Njihova sloboda je uskraćena, zemlja oduzeta, kuće porušene i djeca ubijana. Generacije odrastaju u stalnom strahu. Gazu nazivaju “najvećim zatvorom na svijetu”, a u posljednje dvije godine, za Gazu možemo slobodno reći da je “pakao na Zemlji”.
Cionistički aparthejd režim već skoro dvije godine pokušava etnički očisti Gazu. Već skoro dvije godine Izrael bez prestanka ubija nedužne civile na najsvirepije načine. Mediji pominju brojke od od 80 hiljada ubijenih civila i taj broj još uvijek raste. Meta su bolnice, škole, džamije, crkve, skloništa, medicinsko osoblje, humanitarni radnici… Narod Gaze gladuje, jer nemaju hranu niti vodu, a ostalim uslovima da ne pričamo. Gaza je potpuno odsječena od svijeta i umire u tami. A uz to, Izrael naročito cilja na novinare.

Zašto novinare? Zato što Izrael pokušava da prikrije ono šta se dešava u Gazi. Zbog toga je bitno da i mala Petnjica digne glas – zato što pokušavaju sve nas da ućutkaju. Okupili smo se ovdje da pokažemo da nismo kao neke druge zemlje koje uporno ćute na ono što Izrael radi, a mnoge od njih mu u tome čak i pomažu. Mi odbijamo da ćutimo dok Izrael, pred našim očima, vrši GENOCID u Gazi, jer ćutanje znači dopuštanje zlu da ruši sve civilizacijske vrijednosti za koje se borimo da bismo svijet učinili boljim mjestom za čitavo čovječanstvo.

Ovo nije pitanje politike, religije ili nacionalnosti – ovo je pitanje pravde i istine. U Crnoj Gori vidimo kako su se svi građani ujedinili u stavu prema ovom zločinu. Ko može da ostane ravnodušan na slike djece čija su tijela raskomadana bombama ili ljudi koji bivaju živi spaljeni. Ko može da ostane ravnodušan na priče kao što je ona o petogodišnjoj Hind Radžab čiju su čitavu porodicu zločinci ubili na jednom mjestu, a nju ostavili živu da satima, prestravljena, među mrtvim tijelima svoje porodice moli za pomoć? Čekali su medicinske radnike koji su došli da joj pomognu da bi ih ubili, a na kraju su ubili i nju. Ovo je samo jedan od bezbroj potresnih primjera.

Zbog toga smo mi ovdje – da dignemo glas protiv nepravde i da sa ostalim građanima Crne Gore pozovemo naše političare da ne ignorišu volju naroda. Da ne ignorišu peticiju Pokreta koja je potpisana u rekordnom roku i osude genocid. Da slijedimo primjer Slovenije, Španije, Irske i drugih zemalja koje su to uradile. Tražimo da se poštuju odluke međunarodnih sudova. Pridružimo se milionima ljudi širom svijeta koji svojim glasom brane pravo na život.

Cionisti Palestince nazivaju životinjama, a Palestinci i u svom tom užasu odgovaraju osmjesima, kao onaj otac koji pokušava da utješi svoju ćerku, dok oko njih padaju bombe. Ljekari jure da pomognu ranjenima, a novinari da svijetu pokažu sav užas koji njihov narod preživljava, iako znaju da će izraelski snajperi prvo na njih da pucaju. Pred prijetnjom nestanka, Palestinci i dalje stvaraju umjetnost, poput mladog pjesnika Hajdara El Gazalija, čiji stihovi opisuju situaciju u Gazi, kao npr. u pjesmi:

Smrt djeteta

Ubili su te kao leptire,
I sabah je dovio za tebe,
Jer iz jamice na tvom obrazu dan sviće.
Ubili su te da se sabah nikad ne vrati,
Tako da ostanemo u tami, bez vida.
Rekli su da si prijetio zemlji
Eksplozivnim pojasom oko svog struka
Samo ja
Sam znao
Koliko mnogo si volio
Pojaseve od ruža.

Zapamtimo, Palestinci nemaju kud da pobjegnu i samo čekaju smrt. Zato ne dozvolimo da Gaza nestane. Sloboda Palestini!

Petnjica uz Podgoricu: Heroji protiv vatrene stihije

0

Pripadnici Službe zaštite i spašavanja Petnjica su na ispomoći kolegama u Podgorici u gašenju požara koji su zahvatili veliki broj naselja u toj opštini.

Pored naših vatrogasaca, angažovani su i broji vatrogasci iz drugih opština, vojska, gradjani, riječ je o dosta nepristupačnom terenu pa je nekim požarima nemoguće prići kopeninim putem.

Podgorica i okolina već danima vode iscrpljujuću borbu sa požarima. Dajbabska gora je u međuvremenu lokalizovana, ali su žarišta i dalje aktivna u Piperima i Kučima, gdje vatrogasci i Vojska Crne Gore, uz pomoć međunarodnih timova, rade na suzbijanju vatre u teškom terenu. Prema izvještajima, na terenu su angažovane i ekipe iz Austrije i Švajcarske kroz EU Mehanizam civilne zaštite, dok iz vazduha pomažu i helikopteri partnerskih zemalja.

Vlada je, povodom pogibije mlađeg vodnika Dejana Božovića tokom gašenja požara u rejonu Kuča, proglasila četvrtak, 14. avgust 2025, Danom žalosti. U nesreći je povrijeđen i vodnik Marko Iković. Javnost i institucije odaju počast stradalom pripadniku Vojske, a pomoć stiže i kroz humanitarne inicijative.

.

IZ PROŠLOSTI U PROPALU BUDUĆNOST(3) – MOBILIZACIJA POLTRONA: Drndanje teških mastiljavih mašina najavljuje predstojeći odraz ”slobodne volje građana“

0

Jutarnji sunčani zraci se pripremaju da zagospodare horizontom.
Polako se sve budi.
Rani cvrkut ptica presječe poneko promuklo pjevanje sve rijeđih pijetlova, koji nam najavljuju novi dan i novu nafaku. Na okolnim pokošenim rosanim livadama već ojačala i druga ruka koja će za koju heftu stasati za kosidbu. Vrijedne pčele ko, zapete puške čekaju, da im jutarnja rosa ustu-pi prostor, pa da užurbano pohitaju da privode kraju ovogodišnji hizmet i da pripune svoje saće. I njih je sve manje, pa se često dosjetljivi pčelari, na sreću ne svi, u nedostatku pravog meda bave raznim mućkama i eksperimentima, kako bi zadovoljili sve veće prohtjeve tržišta za pravim medom. Pritom su i cijene zakovali, ne možeš kilo meda kupit ispod 20 Eura da ti je za iljač.
Ono što nam je poklon od Svevišnjeg Gospodara svjetova, što mi nazivamo prirodom, funkcioniše besprekorno, sve dok najsuperiornije živo biće ne dođe u kontakt sa njom i aktivno uzme učešća u permanentnom stvaranju haosa u toj harmoniji, tu onda nastaju peripetije raznih oblika.
Najšizofreniji paradoks univerzuma.
Sva ta jedinstvena savršenstva dobijena na korišćenje od Allaha dž.we teala, najviše uništava nje-govo najuzvišenije stvorenje – čovjek, a stvorena su da bi njemu bila na usluzi. Ima li kud dalje?
E ne, Božja ti je vjera, što bi godinama unazad vrlo često čuo od starijih ljudi.
Ljudi zbog svoje bahatosti (opet na sreću ne svi), nijesu u stanju da spoznaju svoju sićušnost, da se pomire sa njom, i nikako da shvate da je prolaznost tako blizu, oni nastoje što više sebi prigra-biti i oteti od prirode, što ostavlja ogromne tragove uništenja i posljedice nesagledivih razmjera.

Centar grada: smrad, gužve i izostanak reda

Prilazeći samom centru grada, ambijent naglo mijenja oblik, iz one prigradske i seoske idile gdje dominira cvrkut ptica i zujanje pčela i žagor zrikavaca, u samom centru nadvladava sve glasnija zuka dosadnih muha, koje su se u ogromnom broju sakupile, oko jedne nevješto prokopane pu-tanje kojom se neka kanalizacija odliva sa novosagrađenog platoa u pravcu rijeke Popče, kao nekada na ondašnjim predizbornim DPS mitinzima. Ništa nije bolja situacija ni oko nestručno raspoređenih i prepunih metalnih kontejnera. To im dođe kao ona poznata mutigamba oko onih izbornih štabova.
U ovim ljetnjim danima, je i ogromna saobraćajna gužva, koju prave bijesni automobili stranih tablica, i bahato parkiranje njihovih vlasnika, bukvalno gdje stignu, i kako stignu. Kladim se da tu naviku koju ovdje praktikuju, ne smiju tamo gdje su ta auta kupili, jer bi bili propisno sankcionisani.
Jedan od naših ”Bihorizama“, koji se teško ili nikako ne liječi. Jedino dobrom i paprenom kaznom. Komunalne, kao i ostale službe se nešto posebno ne staraju oko toga, jer ih ne možes pohvatati, raštrkani rotiraju po kafićima i lenčare po vas bijeli dan. Nikad do sada nijesam ima prilike da vidim, neku njihovu intervenciju, ili da su nekom zabranili da se negdje parkira, Bože sačuvaj da zavedu nekakav red, nego ti često ljeti treba dobrih desetak minuta samo da prođeš kroz centar Petnjice.
Tu bi mi koji smo vani, trebali da pokažemo to kvazi elementarno vaspitanje (strah od kazni), koje su nas zapadni sistemi izdresirali, pa da ga mi 1 kroz 1, (1/1) prenesemo na Bihor, a ne da redovno i uporno dokazujemo da tolike godine ništa nijesmo naučili.


Asfalt kao vjesnik izbora i kratkog daha

Sa okolnih brda, povjetarac nam donosi miris dobro poznatog naftnog derivata pomiješanog sa drobljenim pijeskom srednje granulacije, koji se najkraće zove – asfalt, što nam svojom aromom najavljuje nove izbore. Njegovo nevješto i namjerno tanko premazivanje je vjesnik nekog budućeg izbornog procesa. Kao što su nas nekada učili iz biologije, da su ljubičice i zvončići vjesnici proljeća, i da nam opadanje tamno-žutog lišća sa grana nagovještava duboku jesen i ulazak u hladnu zimu, tako nam i drndanje teških mastiljavih mašina najavljuje predstojeći odraz ”slobodne volje građana“. (smijem se dok vam ovo pišem).
Nikako mi nije jasno, koliko je naš narod mentalno utučen i fizički zgnječen, da se iznova i opet raduje tom asfaltu, gdje čitam komentare i neke hvalospjeve na račun opštine i njenog predsjednika.
Neodoljivo me podsjećaju na onaj vanvremenski komentar neponovljive baba Živane iz Batočine: ”ovo je predsjednik je živ i zdrav i da peva i da mu kuća peva, i da naši unučići idu po avlije i da pevu i da igraju i da gledau u asfalt…“, samo da se ne igraju previše, će ga ur-nišu.
Bog vas ne ubio, da vas ne ubije.
Brate, taj asfalt ti je samo 3-4 cm debljine, ugrađen bez valjane pripreme i kvalitetnog tampona i bez ikakve nivelacije, puknut će ti kod prve jače smrzline, raspršit će ti se do sljedećeg ljeta, i opet ćeš nevoljno čekati na neke nove izbore i na novo premazivanje. I opet će mu se iznova, kao prvi put radovati.
Što reče jedan moj prijatelj, oni ti to naruče u asfaltnu bazu, a okolo preko svojih poltrona glasno puste halabuku i priču i uveliko sakupljaju novac od brojne dijaspore i seljana da asfaltiraju puteve, i na kraju samo ga razmažu i dogodine pojeo vuk magarca.
Sakupljeni novac, naravno strpaju u svoje džepove, asfalt dobili od partije ili od Vlade.
Bihorci opet nasankani i prevareni, i hajmo opet u krug.

Mobilizacija poltrona: dženaze, šifre i „država je u pitanju“

Svima je primijetna i opšta mobilizacija ogromnog broja poltrona.
Sad je njihov momenat.
Ovu priliku nikako ne smiju da propuste.
Toliko su razradili njihove bolesne mehanizme, skoro do savršenstva, svaki put sve perfidnije i beskurpuloznije. Zamisli, najbolja prilika im je neka dobroposjećena dženaza, gdje se oni kao na-vodno ”ožalošćeni“, i kao slučajno sakupe u jedan buljuk, i među sobom dijele instrukcije i pov-jerljive informacije, ko bajagi od presudnog značaja. Centralnu ulogu u tom buljuku ima drugi čovjek, jer prvi je tu samo da ga presluša, i eventualno nešto ispravi, ili nešto bitno doda, ukoliko ovaj nešto presefi ili zaboravi, a taj drugi ne smije ništa propustiti. Najjače je ono kad kažu: ”država je u pitanju, ako je sad ne spasimo, ima da je nema, ima da prsne u trijeske, poniješe je“.
Kod oskudno inteligentnih ljudi to nabija strašan adrenalin, koji se brzinom svijetlosti penje do neslućenih granica pojačava ionako jaku dozu patriotizma i budi potajnu i nesuđenu životnu želju za vječnom slavom, a svi znamo šta to znači iz njihove perspektive. Punije jasle.
Poslije dženaze se na nekoj namjerno pristojno odmerenoj i propisnoj distanci, u probranoj i ciljanoj masi šifrovano poluglasno dovikuju:
”Videl mi za ono, jesil bio kod onoga, šta ti reče ona za ono, završil mi ono za onoga, kad ćemo otić onamo, šta bi čul se ti sa onijem, mogal šta učinet“? – to ti je najlakša odrednica i putokaz za raspoznavanje poltrona i špijuna.
Kad god čuješ takvu njihovu šifrovanu komunikaciju, znaj da ti je to najbolji indikator za poltro-na. Ko od njih više pitanja postavlja, taj je u toj hijerarhiji žešći, i ima jača ovlašćenja dobijena od glavnoga, a onaj što daje odgovore je buduća poltronska nada, a od odgovora zavisi mnogo.
I na kraju kad ovaj nadređeni razočarano glasnije kaže: “ništa od tebe, moraću to sam da sredim”- tu ti on iznenada patosira ovog podređenog poltrončića, koji se zrtvovao, završio on posao ili ne završio, jer mora jasno da mu se malo pristrahne, da mu se da do znanja ko кosi, a ko vodu nosi, inače sve ovo gubi na smislu.

Plijen poslije izbora: ko kosi, a ko vodu nosi

Onim zaslužnim iz prvih redova se odmah, i to čak za vrijeme kampanje pozna i osjeti, a tek na-kon izbora znaju i ljepota da se oparu, pa se krišom ide u obnovu, mijenjaju se starija auta za novija i bolja, obnavlja se pokućanstvo i namještaj po kući, čak se nekima, čuo sam i novi zubi ujdurišu. Asfalt pojedinim dolazi do pred vrata. Ulična rasvjeta do pred kuću, kontejneri na najbližu raskrsnicu, itd. i tome slično. Da nije smiješno, bilo bi za plakanje.
Tu ti se na kraju vidi ko je bio veći baja.
Pripadne mu veći dio kolača.
Mogo je ruku dublje u ćesu da zavuče. U najprostijem prevodu ti to znači da je dobio više para da plati glasače, a on nije, nego ih je ostavio sebi, ili veći dio. Iako je najveći dio posla odradila sitna poltronska boranija, ovi žešći mnogo bolje sa parama prođu. Tu dolazi ono obavezno i moćno zaključno diskretno došaptavanje: “zvo sam juče ove glavne u centralu stranke u Podgoricu, reko sam im da si ti odradio veliki poso, da je tvoj doprinos bio najveći, i da u buduće moraju više da računaju na tebe, sljedeći put si odma` do mene”, i namigne mu.
Ima li veće satisfakcije, na vas bijeli svijet? E ne da j… oca.

IME AUTORA POZNATO REDAKCIJI

KAZIVART I   ŽUBOR BIHORA  SRDAČNO  POZDRAVLJENI U ROŽAJAMA

0

Piše: Emir PAŠIĆ

 U čitaonici biblioteke, pri Centru za kulturu -Rožaje, 12.avgusta,održana je promotivno-edukativna tribina na kojoj je diskutovano o zborniku priča Žubor Bihora i 5.broju časopisa KazivART ali i stvaralaštvu između prošlosti i budućnosti. Opšti je utisak da je riječ o dva nova vrijedna izdanja Centra za kulturu-“Bihor“, koji već osamnajesto ljeto organizuje Festival priče „Zavičajne staze“ – priziva respektabilne stvaraoce, otvara debate, podstiče talentovane i objavljuje po Konkursu odabrane priče inspirisane bihorom-zavičajem.

U pričama  zbornika „Žubor Bihora“  ne nalazimo  samo lokalni motiv, već i univerzalnu sliku – glas mjesta koje govori kroz priče, podsjećajući nas da su i najmanji krajevi nosioci velikih ljudskih drama i ljepota, – kazao je prof. dr Draško Došljak, uz detaljna pojašnjenja slojevitosti knjige.

“U književnom kontekstu, ove 22  kratke priče motivisane Bihorom, oslanjaju se na snažnu lirsku komponentu, bogat jezik i realističan prikaz lokalnog mentaliteta. Autori, bilo da su rođeni u Bihoru ili su ga doživjeli kao prolaznici, crpe motive iz prirode – ali i iz ljudskih sudbina: djetinjstva, odlazaka i povrataka, ljubavi koje nadživljavaju granice, teških zima i proljeća punih obećanja. One predstavljaju dragocjen dio bošnjačke i jugoslovenske književnosti. Priče su most između stvarnog i imaginarnog, između prošlosti i sadašnjosti. „Žubor Bihora“ nije samo zvuk vode – to je literarni simbol postojanja, trajanja i pripadnosti. Kroz ove priče čuvaju se i prenose vrijednosti jednog kraja, a istovremeno se otvara prostor univerzalnog razumijevanja ljudske sudbine”- naglasio je Došljak

U vremenu ubrzane digitalizacije i globalizacije, povratak književnom nasljeđu postaje nužnost  ne kao bijeg od savremenosti, već kao povratak izvorima koji nam daju autentičnost. Nije to pvratak književnom pepelu, već povratak književnom plamenu – naglasila je prof.mr Dženisa Mujević.

“Žubor Bihora je zbirka snažnih, emocionalnih i autentičnih priča koje reflektuj identitet, jezik i život. Snažno se oslanja na književnu tradiciju – bošnjačko pripovjedačko nasljeđe. A nasljeđe ne smije biti zaboravljeno, niti prepušteno zubu vremena, na što nas Festival “Zavičajne staze” svake godine podsjeti i ohrabri. Njegovanjem tradicije i proučavanjem izvorne umjetnosti, stvaramo temelje za snažniju, svjesniju budućnost. Otuda je ulga Festivala  u književnom kontinuitetu jako važna, predstavlja most između usmene i savremene književnosti a književnost je ipak najglasniji, najsnažniji i najtrajniji glas naroda”- pojasnila je Mujević.

Profesor Agim Ljajić, je apostrofirao priče koje kao i duruge, tematizuju Bihor kao toponim i hronotop ali  mogu biti primjer modernog pristupa priči i sižeu.

„Zbirka kratkih priča  Žubor Bihora bogatija je za nekoliko autorskih tekstova (Saladin Dino Burdžović, Keml Musić i  Refik Ličina)  koji svojom poetikom i književnim pristupom poštuju osnovnu temu zbirke ali imaju moderan pristup priči i sižeu, što je posebno značajno jer se radi o afirmisanim autorima koji mogu poslužiti kao dobar primjer budućim mladim piscima – kako se može spojiti tradicionalna tema i leksika sa modernom strukturom priče.  Napominjem da je najbolji argument za to i naš veliki pjesnik i prozaista Husein Bašić koji se bavio prepoznatljivim (tradicionalnim) temama o stradalačkom putu Bošnjaka kroz istoriju, ali na posve originlan način, naravno mislim na roman „Crnoturci“ koji je klasičan primjer modernog romana u našoj književnosti.Jasno je da forma ne može i ne smije biti suština knjževnog izražavanja, apsolutno, ali smatram da se treba dati šansa mlađim autorima da izađu iz okvira očekivanog i podrazumijevanog pripovijedanja“ –sugerisao je Ljaić.

U raspravu su se uklučili i posjetioci tibine, a među njima i profesorica Mirsda Šabotić, koja je iz ličnog ugla posvjedočila, da je  festival u Bihoru podstakao i ohrabrio mnoge žene i mlade autore da pišu, objavljuju, osvajaju nagrade. Od nastavka te važne misije svakako će zavisiti i modernist pisanja i autorskih sazrijevanja – kazala je Šebotić uz pohvale i čestitke organizatorima festivala “Zavičajne staze”i uredniku KazivArta, Mirsadu Rastoderu.

Novi broj “KazivArta” , časopisa za kulturu, umjetnost i društvene teme, peti po redu, predstavlja sadržajno bogatu ponudu čitaocima, ocijenio je Draško Došljak i predstavio sažetak tematskih cjelina i autorskih priloga.

“Velikom jubileju sevdalinke (450 godina) i Hasanaginice (250 godina) posvećeni su odlični tekstovi dr Seada Šemsovića, dr Nadije Rebronja i Emsure Hamzić, Dva teksta Mirsada Rastodera i dr Saita Šabotića su osvrti na prvu kulturno-istorijsku Čitanku Bošnjaka u Crnoj Gori. Posebno je dragocjen “Dijalog mislima” dva intelektualca, književnika Esada Kočana i Miraša Martinovića. U ovom zanimljivom i poučnom dijalogu, Esad Kočan kaže: “Crna Gora je zemlja iznijansiranih identiteta: nacionalnih, religijskih, kulturoloških. Ako svoje nijanse osvijetli i osvijesti kao dragulj, ova zemlja biće i ljepša i bogatija u svakom značenju  te riječi. Ako ne  –  opet slijede isprazna junačenja, zveket praznine i pramenovi tame”, a Miraš Martinović poručuje: “Mudraci pomažu, ali je ovo doba bez mudraca, doba u kojem se mudraci ne slušaju. Prazno doba bez odjeka… Osvješćenje je najteži i najduži process u čovjeku, društvu i vremenu. No, ne treba posustajati propovijedati ljubav, toleranciju i razumijevanje”. Od prve do 84 stranice časopis nudi mudre poruke, sjećanja i riječi širenja prijateljstva – kazao je Došljak.

Prisutnima se obratio i direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, Dženis Nurković i najavio da će Fond još odgovornije  podržavati  projekte koji imaju kvalitet i opšti značaj.Tribinu je ne nametljivo i sažeto moderirala Sajma Husić -Mujević uz tehničku podršku ekipe iz JU Centa za kulturu  Rožaje.  Štampanje Zbornika priča i časopisa Kazivart podržao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.

„Bešare“ Faruka Fara Šabotića – promocija u Petnjici 15. avgusta

0

U okviru XI Bihorskog kulturnog ljeta, JU Centar za kulturu Petnjica organizuje promociju knjige „Bešare“ autora Faruka Fara Šabotića. Događaj će biti održan u petak, 15.08.2025. u 14h, u prostorijama JU Centra za kulturu Petnjica.

Na promociji učestvuju dr Draško Došljak, Melida Murselović Rebronja i Faruk Šabotić, dok će program moderirati Sinan Tiganj. Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Organizatori pozivaju publiku i ljubitelje knjige da prisustvuju i upoznaju se sa novim djelom autora, u sklopu višednevnog programa XI Bihorskog kulturnog ljeta.

AGOVIĆ: PUT PETNJICA – BIOČA VAŽAN ZA RAZVOJ BIHORSKOG KRAJA

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović osvrnuo se na početak rekonstrukcije puta Petnjica – Bioča. Saopštenje prenosimo integralno.

“Veliko mi je zadovoljstvo što mogu da podijelim radost sa gradjanima naše opštine, ali i susjednih opština Bijelog Polja i Berana, koji gravitiraju na putnom pravcu Bioča – Petnjica, a koji je upravo  započet sa temeljnom rekonstrukcijom.

Ovaj putni pravac je od izuzetne važnosti za buduci razvoj ove sredine jer ce se njegovom izgradnjom dodatno stvoriti uslovi za iskoristavanje svih poljoprivrednih, turistickih potencijala, ali i stvoriti uslovi za otvaranje novih proizvodnih pogona.

Ovaj putni pravac je priritet Lokalne uprave  od osnivanja Opštine, i velika je radost za nas što je konacno doslo do realizacije ovog projekta. Lokalna uprava je uspjela da obezbijedi projekat, koji je finansirala nekadašnja Uprava javnih radova, na čijem je čelu tada bio Rešad Nuhodžić, i tada je koštalo preko 80. 000 eura.

Nakon nekoliko godina, iako je sve urađeno po propisima, kandidatura Lokalne uprave za finansiranje ovog projekta iz kapitalnog budžeta, nije dobila zeleno svjetlo, medjutim, nijesmo odustajali i iz godine u godinu smo ovaj projekat upućivali kao prijedlog ka kapitalnom budžetu Vlade Crne Gore. Polaganje kamena temeljca za fabriku u Ljesnici, bio je povod dolaska premijera Spajica, i tom prilikom i sam premijer je razumio da je ovaj putni pravac od životne vaznosti za nase žitelje, pa je zahvaljujuci našoj argumentaciji i više nego jasnim stavovima gradjana, investitora, obecao da ce izgradnja ovog puta biti prioritet za finansiranje iz kapitalnog budžeta . Uprava za saobraćaj je veoma brzo obezbijedila preprojektovanje po EUROCODU, što je otvorilo vrata za ovaj projekat.

Interesatno je da je početak izgradnje ovog puta vezan za period od skoro tri decenije, uz podršku MZ, lokalnog stanovnoštva, dijaspore, opštine Berane i Bijelo Polje, Vladi Crne Gore, kao predsjedniku Režijskog odbora za izgradnju puta, na čelu sa Nadzipom Kočanom, i moramo napomenuti da veliku zahvalnost dugujemo tadašnjem potpredsjedniku Skupštine, rahmetli Rifatu Rastoderu.

Vrijeme je pokazalo da ovaj put ima izuzetnu frekvenciju, a samim tim i znacaj za ovaj prostor, pa je vise nego prirodno što smo istrajno tražili modernizaciju ovog puta. Zahvalan sam i opštinama Bijelo Polje i Berane, koje su podržale našu inicijativu pa smo se objedinjenim zahtjevom obratili Vladi  Crne Gore za podršku. Naši napori, strpljenje i upornost ocigledno su se isplatili, zahvalni smo svim poslanicima i institucijama koje su podržavale izgradnju ovog puta.  Želim da naglasim da je procijenjena vrijednost ovog puta 11, 7 miliona eura, dužina oko 9 km i rok za izvođenje 18 mjeseci. Nadam se da ce, ukoliko ne bude nekih nepredvidjenih problema, biti ispostovan rok za zavrsetak radova, koje izvodi naša renomirana kompanija BEMAX. . Molim sve gradjane da imaju strpljenja dok se izvode radovi i da budu od pomoci svi oni koji su svojom imovinom vezani za izgradnju ovog puta.

Ovaj putni pravac ce bit u perspektivi tranzitni put, shodno našim planovima za buducu izgradnju puta Petnjica– Tutin, saobracaj ce biti usmjeren upravo ovom rutom, jer je to najbliža veza Pesterske visoravni sa našom zemljom i buducim koridorima autoputeva i buducih brzih cesta.

Vjerujemo u bolje dane i dinamicniji razvoj naseg kraja zahvaljujuci našoj viziji, svim naporima koje ulažemo oko izgradnje modernih putnih pravaca, a sve uz podrsku države Crne Gore  i medjunardnih partnera”.

Bihorci u pripravnosti: Apel poljoprivrednika zbog opasnosti od požara

0

Dok centralni i južni dio Crne Gore već danima vode bitku sa opasnim požarima, i Bihor se suočava sa sličnom prijetnjom. Visoke temperature i dugotrajna suša povećavaju rizik od izbijanja vatre, a nedostatak opreme i ljudstva dodatno otežava situaciju.

Predstavnici Klastera i lokalni poljoprivrednici uputili su javan apel svim mještanima, naglašavajući da je odgovornost svakog pojedinca ključna u prevenciji požara.

„Najveći uzročnici požara su i dalje neodgovorni pojedinci,“ upozoravaju iz Klastera, dodajući da je sada, više nego ikad, važno izbjegavati paljenje vatre na otvorenom, te prijavljivati i sprječavati svaku rizičnu situaciju.

Poseban poziv upućen je poljoprivrednicima koji posjeduju velike i manje cisterne – inače korištene za osoku – da ih stave na raspolaganje u slučaju požara. Ova vozila mogu biti presudna u dopremanju vode do vatrogasaca ili na uske šumske puteve kojima kamioni ne mogu proći.

„Cisterne i njihovi vlasnici trebali bi biti u pripravnosti i, po potrebi, djelovati u koordinaciji sa nadležnim službama,“ poručuju iz Klastera.

U poruci koja je poslana „u ime prirode i životinja koje u njoj žive“, poljoprivrednici podsjećaju da je zajednička odgovornost svih građana zaštititi livade, šume i pašnjake Bihora od potencijalne katastrofe.

ALMINA LIČINA

Dvije tribine u Petnjici: Od društvenog humora do nagrađenih priča

0

U okviru XVIII Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2025“, program „Žubor Bihora i Kazivart“ donosi dvije tribine u subotu, 16. avgusta 2025. u sali JU Centar za kulturu Petnjica.

19:00 — Društveno-humoristička tribina „Udavimo se u plitkoj pameti“

Uz duhovite dosjetke poput: „Građani će progledati kad ne budu vidjeli ove što gledaju“ i „On kaže da ja danas živim bolje no ikad. Valjda on bolje zna“, učesnici će kroz satiru protresti našu svakodnevicu.
Učestvuju: Dragan Mitov Djurović (publicista), Velizar Radonjić (dramski pisac–satiričar) i Jasmin Ćorović (prof. fil., aforističar).

20:00 — Svečana tribina „Veče nagrađenih priča“

Pod motom: „Nije važno je li ono što se priča istina — da pouči, ili izmišljeno — da zabavi, nego da se pričajući i slušajući dva puta živi“, autori nagrađenih priča čitaće i razgovarati o svojim tekstovima.
Učestvuju: Emina Selimović, Nada Bukilić, Dino Lotinac, Senada Užičanin i Ivona Grgić.

Program je dio Bihorskog kulturnog ljeta.
Organizator: NVO Centar za kulturu Bihor (uz podršku partnera navedenih u programu).

ELDAR ADROVIĆ (SDP): NADAMO SE DA ĆE REKONSTRUKCIJA PUTA PETNJICA – BIOČA ZNAČITI I POVEZIVANJE SA TUTINOM

0
Danas je počela rekonstrukcija puta Petnjica-Bioča, kao jedan od ključnih pravaca koji vodi prema Petnjici a nadamo se i koji trasira povezu sa susjednom državom Srbijom.
“Nas iz SDP-a Petnjica posebno raduje intenziviranje ovih aktivnosti, kao i sve građane Petnjce. Svjesni trasiranja svog programa i sprovođenja istog na djelu. Upravo inicijativama i radom ka trasiranju datog putnog pravca i samim probijanjem usmjerenih iz reda naših bihorskih prvaka, pa do ostalih programskih načela koja su prepoznale mnoge političke partije i organizacije.
Ono što treba naglasiti da hitna reakcija treba biti na povezu Petnjice sa Srbijom preko Bora i Savin Bora sa Tutinom jer je to bihorskom kraju jedina i prava smjernica za razvoj i popravak ekonomske slike.
Nažalost, sve ono što je dobro izgleda da mnogo kasnije ugleda svjetlost dana, a posledica toga jeste upravo nedostatak učešća u lokalnoj vlasti.
Mi se iskreno nadamo, da će naša ključna programska načela u Petnjici biti realizovana, za koja se već duži niz godina borimo i zalažemo a tiču se opstanka i ostanka Bihoraca u Bihoru.
Opstanak i ostanak znači bolja putna infrastruktura, vodosnabdijevanje, zelenija i čistija Petnjca, sa svim propratnim komunalnim rješenjima. Više ulaganja u sport i mlade, kao i poljoprivredu i ruralni razvoj, visoki stepen zdravstvene zaštite.
Naša Petnjica, kao mlada opština ne zaslužuje da bude na začelju rangiranih lista po stepenu razvijenosti i standardu življenja, a posebno prosječnim zaradama i procentu zaposelnosti.
Moramo više posvetiti pažnje najispravnijem kadrovskom raspoređivanju i širem spektru osnivanja i osnaživanja lokalnih i državnih službi i institucija.
Veliku važnost zauzima pravac uređenja užeg jezgra Petnjice koja zaslužuje autentičnu čaršijsku posebnost sa širim opsegom uređenosti.
Budimo generacije koje stvaraju bolje uslove života, jer naša zajednica je naša obaveza”, naveli su iz OO SDP Petnjica.

DURAKOVIĆ: POČETAK REKONSTRUKCIJE PUTA DO BIOČE JE VELIKI DAN ZA BIHORCE

0

Predsjednik Opštinskog obora Bošnjačke stranke Ervin Duraković je za portal radiopetnjica.me saopštio da je početak rekonstrukcije puta Petnjica – Bioća veliki dan za našu opštinu i za sve njene građane.

“Koristimo priliku da čestitamo svim Bihorcima početak realizacije ovog važnog infrastrukturnog projekta i da pohvalimo Vladu Crne Gore koja je prepoznala važnost ovog putnog pravca.
Ne želeći da umanjimo zasluge ostalih konstituenata državne vlasti, osjećamo potrebu da istaknemo doprinos koji je dala Bošnjačka stranka za realizaciju ovog projekta.
Za vrijeme 43. Vlade Crne Gore kada je Ministarstvo kapitalnih investicija vodio mr Ervin Ibrahimović izvršena je prekategorizacija ovog putnog pravca što je bio neophodan preduslov za ovo što imamo danas.
Takođe, prilikom rekonstrukcije 44. Vlade Crne Gore kroz Sporazum o učešću Bošnjačke stranke u Vladi koji je potpisan sa premijerom Milojkom Spajicem ovaj putni pravac je označen kao prioritetan infrastrukturni projekat iz naše opštine na čijoj realizaciji će raditi aktuelna Vlada.
Bošnjačka stranka i ovim putem pokazuje da ispunjava obećanja data svojim biračima, da ulaže napor u razvoj nerazvijenih sredina, posebno sredina u kojima dominantno žive Bošnjaci, da brine o životnom standardu građana i da nastavlja sa vođenjem ispravne politike”, saopštio je Duraković