RADIO PETNJICA – KONJEVIĆ: CRNA GORA MOŽE OPSTATI SAMO KAO GRAĐANSKA, MULTIETNIČKA I MULTIKONFENSIONALNA DRŽAVA

Radio Petnjica
-
0
RADIO PETNJICA – KONJEVIĆ: CRNA GORA MOŽE OPSTATI SAMO KAO GRAĐANSKA, MULTIETNIČKA I MULTIKONFENSIONALNA DRŽAVA

Zamjenik predsjednice SDP i poslanik te partije u crnogorskom parlamentu Raško Konjević je u razgovoru za Radio Petnjicu rekao da je SDP za Petnjicu uradio puno. On je podsjetio da je za vrijeme njegovog mandata na mjestu prvog čovjeka crnogorskog MUP-a Petnjica dobila status opštine.

“Puno smo uradili u mjeri u kojoj smo mogli da uradimo. Danas smo u opoziciji, jer smo se protivili mnogim ekonomskim greškama koje je napravila DPS”, rekao je Konjević.

On je podsjetio da danas u Petnjici živi mnogo manje ljudi nego 2013.godine, te da se DPS od 2013. pa do danas ne može pohvaliti boljim životnim standardom građana.

“Svake sedmice jedan mladi Petnjičanin napusti rodni kraj, s dobar dio građana se izdržava kroz donacije i pomoći iz inostranstva. Tu se postavlja pitanje čemu služi vlast u Petnjici. Da li služi da bi ljudi odlazili ili da bi se ljudi okupljali”, pita zamjenik predsjednice SDP-a.

Loš izbornih rezultat SDP na poslednjim lokalnim izborima Konjević pravda činjenicom da dvije trećine ljudi sa odborničke liste ne živi više u Petnjici, ali i negativnom kampanjom DPS-a.

„Imali smo listu mladih ljudi na čelu sa dr Almirom Rebronjom koji je danas istaknuti urolog u KBC. Ti naši mladi ljudi više ne žive u Petnjici. Lošijem rezultatu doprinijela je i kampanja koju je DPS sprovodio kroz priču da je SDP izdao neka svoj ključna opredjeljenja i navodno izdala Crnu Goru u tom segmentu. Sada je jasno i ljudi to ovdje vide da se radilo o klasičnoj političkoj manipulaciji”, tvrdi Konjević.

Govoreći o aktuelnom trenutku u Crnoj Gori i protestnim litijama zbog Zakona o slobodi vjeroispovjesti Konjević je rekao da je Crna Gora sekularna država i da se ne smije dozvoliti da bilo koja vjerska zajednica utiče na postupanje države.

„Značajan broj ljudi je na litijama iz revolta prema socio-ekonomskom stanju u CG, zbog nepravde i zloupotreba. Političke i druge strukture svako nezadovoljstvo naroda žele politički kanalisati. Tu leži opasnost zloupotrebe građana koji, za sada mirno iskazuju svoj stav. O različitim stavovima treba da se vodi dijalog, ali moramo čuvati tekovine koje smo do sada mi, SDP i LSCG, razvijali još 90-tih godina, a kasnije se pridružile i druge strukture, a to je da Crna Gora može da opstane samo kao građansko, multietničko i multikonfesionalno društvo”, rekao je Konjević.

Rješenje trenutne situacije Konjević vidi u razgovoru, dijalogu.

„Vlada je predložila zakon i na njoj je da vodi dijalog i nađe rješenje sa što većim stepenom saglasnosti. Zakon o slobodi vjeropispovjesti je dobio pozitivno mišljenje Venecijanske komisije kao ključnog espertskog tijela Savjeta Evrope i niko do sada nije imao ozbiljnije primjedbe na druge članove zakona osim na član 62,62 i 64. Ne mislim da bi ikome u CG trebalo da smeta da ta imovina pripadne državi jer, ako pripada državi, onda pripada svima. U svakoj evropskoj državni spomenici kulture su državno vlasništvo. Vjerovatno su su pojedine odredbe pomenutih članova zakona mogle pravno drugačije biti napisane. Važno je da se u svim tim procedurama obezbijedi pravna zaštita u Crnoj Gori i jasna pravna zaštita kod međunarodnih sudova, odnosno kod suda u Strazburu. Nažalost, kod ovakvih stvari politika se više umiješa nego što bi trebalo i političke partije se umiješaju više nego što je trebalo. Mi smo svoj stav saopštili i glasali smo za taj zakon, vjerujući da on na bilo koji način ne ugrožava ničija prava, već daje mogućnost da se kroz određenu upravnu i sudsku proceduru, određena sporna pitanja riješe“, istakao je između ostalog zamjenik predsjednice SDP.

On smatra da je DPS državne institucije pretvorio u partijske i koristi ih od izbora do izbora “zastrašujući i ucjenjujući ljude”.

“Takve institucije su onda zarobljene i ne mogu da reaguju u duhu zakona bez diktata političkih ćelija”, kaže on i dodaje da je od nepravde gora selektivna pravda.

“Selektivne pravde u Crnoj Gori ima dosta, a imamo najbolji primjer iz BiH. U sektoru drvne industrije radi 30 hiljada ljudi. Nekoliko ključnih firmi u BiH su otvorila nova tržišta. Iz države koja je ratom porušena i mnoge zločine koji su se tamo dešavali, na drvnoj industriji se razvija. Šta se dešava kod nas u CG. DPS je cijelu drvnu industriju i cijelo šumsko bogatstvo dao jednom ili dvojici DPS tajkuna od kojih je jedan Vektra Jakić. Zato ni poslije 14 godina nijesmo uspjeli da drvnu industriju stavimo na noge. Institucije nijesu reagovale i otuda se javlja nezadovoljstvo. Najbolji primjer je da, recimo ako neko danas ovdje posiječe drva za ogrijev, dobiće šest mjeseci zatvora, a Svetozar Marović je pokrao milione i sjedi u Beogradu”, rekao je Raško Konjević, zamjenik predsjednice SDP gostujući u programu Radija Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

RASTODER: NIKO NEMA PRAVO DA BILO KOME USKRAĆUJE AUTOHTONOST I DRŽAVNOST ZBOG VJERE ILI NACIJE

FOLKORAŠI ODRŽALI SKUPŠTINU, PREDSJEDAVAO SINAN TIGANJ

Radio Petnjica
-
0
FOLKORAŠI ODRŽALI SKUPŠTINU, PREDSJEDAVAO SINAN TIGANJ

Proteklog vikenda u multumedijalnoj Sali KIC-a “Budo  Tomović “ u Podgorici  održana je Skupština UFACG (Udruženje folklornih ansambala Crne Gore).

U svečanom dijelu sjednice  UFACG upriličena je dodjela plaketa čuvarima kulturno –istorijskog nasleđa Crne Gore, a plakete je uručio Lazar Božović.

Dobitnici su:

  1. Shtjefen Ivezaj – Tuzi
  2. Zoran Radimiri – Kotor,
  3. Miljan Živković – Kuči,
  4. Kuća Pepića – Rožaje
  5. Marina Radović – Nikšić

U ime nagrađenih obratio se najmalađi lauret Miljan Živković.

“Kao što rekoše antički  mislioci istorija je svjedok vremena, svjetlost istine, život uspomena, vjesnik davnina i učiteljica života. Iako sam mlad, većinu svog života sam posvetio sakupljanju i očuvanju starina, priča iz prošlosti života, koji svakim danom sve više pada u zaborav. Počeo sam sa osam godina a već punih 15 ljeta zalaganja za očuvanje prošlog a samim tim I vrijednog. Tu veliku ljubav prema porodici i plemenu krunisao sam Monografijom i istorijom Živkovića, a cijelu tu priču je ukrasio zvucima gusala i pjesme etno grupe.

Vjerujem da će za naše etno zbirke ubuduće biti sve više zainteresovani etnolozi ,ali I turistički poslenici  uz pomoć kojih očekujemo još veću valorizaciju naših etno potencijala jer samo tako možemo  očuvati našu etnološku raznolikost u procesu globalizacije .Ova nagrada je za sve nas velika čast I obaveza I mi ćemo  glas   Crne  Gore na najljepši moguči način pronositina sve meridijane zemljine kugle”, rekao je Živković

Najstariji laureat Shtjefen Ivezaj, iako je zašao u devetu deceniju, zahvalio se UFACG na dodjeli plakete i kazao da će svoju etnološku građu čuvati i na onom svijetu.

Na sjednici su takođe dodijeljeni sertifikati – licence  koje je uručio član Savjeta  Emin Đečević .

Zvanje i licencu  Umjetnički rukovodioc stekli su  :

  • Danijela Ćosović  – FA “ Nikola Đurković “ Kotor i Vlado Vuksanović  FA “ Naliovgrad “

Dobitnici licence i zvanje Učitelj su:

  1. Biljana Pićurić –  A.KIC “ Budo  Tomović  “
  2. Draško Pejović –  KUD “Njegoš “,
  3. Nikola Vujović  –   KUD ” Zahumlje “
  4. Radule Petrušić – KUD “ Zahumlje “

Licence za Demonstratora dobili su :

  1. Bojana Radonjić –   FA “ Nikola Đurković “
  2. Maja Agrijević –   KUD “ Boka “
  3. Nemanja Madžgalj –   ACNIP “ Iskra “ 
  4. Nikola Mrvaljević –   FA “ Nikola Đurković”

Na sjednici kojom je predjsedavao predsjednik Skupštine Sinan Tiganj  nakon iscrpnog  podnošenja izvještaja o radu u protekloj godini u kojoj je obilježen jubilej  10 godina rada i postojanja UFACG koji je podnijela izvršna direktorica Danijela Bokan . Ona je istakla da je UFACG tokom protekle godine  realizovala  15 aktivnosti od kojih izdvajamo :XIII Seminar foklora na temu “ Igre I instrumenti Malesije” u Tuzima, Polaganje licenci za rad ,okrugli sto na temu” Gusle I diple u Crnoj Gori” na Cetinju  , Kolo prijateljstva u Tivtu, Festival folklora Skoči kolo da skočimo u Podgorici, VI Internacionalni festival izvornog stvaralaštva u Petnjici, II susrete veterana u Nikšiću, Veče horskog I klapskog pjevanja “ Biserom je okićena moja mila Crna Gora”, veliki koncert na Cetinju povodom Jubileja UFACG koje su izvele članice i Veče fokloraša U Podgorici I dr.

Izvršna direktorica Danijela Bokan je predložila plan rada  za tekuću godinu koji će takođe biti veoma  sadržajan  i pozvala sve da daju konstruktivne ideje  Upravnom odboru kako bi ramatrane  na sjednicma .

Skupština je jednoglasno usvojila :

– Izvještaj  o realizovanim aktivnostima u protekloj godini

– finansijski izvještaj  za period 08.02.2019 do 08.02.2020 godine .

– Plan rada za 2020 godinu

SINAN TIGANJ

 

SLOBODAN SIMOVIĆ PORUČIO IZ PETNJICE: SPC HOĆE SRPSKU CRNU GORU, ALI CG NEMA BEZ SVIH NARODA

 

 

POLOŽENI VIJENCI NA SPOMENIK PALIM BORCIMA NA GNILICI

Radio Petnjica
-
0
POLOŽENI VIJENCI NA SPOMENIK PALIM BORCIMA NA GNILICI

Predstavnici Udruženja saveza boraca Petnjica, na čelu sa predsjednikom Faikom Adrovićem, položili su vijenac na spomenik palim borcima na Gnilici povodom 15. februara 1943. godine stradanja borca u Kaludri u Drugom svjetskom ratu.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

HRONIKA PETNJICE – SAMIR AGOVIĆ: OD DRŽAVE U 2020. JOŠ 520.000 EURA ZA PUTEVE U PETNJICI

FERID MURATOVIĆ MEĐU PISCIMA

Radio Petnjica
-
0
FERID MURATOVIĆ MEĐU PISCIMA

Piše: Faiz Softić

Ferid Muratović je dijete poniklo u Petnjici na sjeveru Crne Gore, pa, iako je rano ostao bez roditelja, zahvaljujući brizi svoje nane Hanife – očeve majke, ni on ni njegova dva mlađa brata, nisu izostajala za djecom toga kraja.

Dobroćudan i druželjubiv, pun šala i dosjetki, omiljen u krugu prijatelja, od prije desetak godina počeo je svoja iskustva pretakati u stihove. Njegovo ime počelo se pojavljivati na stranicama novina i raznih portala, a onda je, u relativno kratkom roku, objavio tri stihozbirke i knjiga kratkih priča. U početku je bilo zapliatanja, ali je iz mjeseca u mjesec, iz godine u godinu – sve više napredovao, pa se, poslije zbirki poezije:  Spremište za moju tugu, Pjesme noći i Jorgan od kamena, pojavio i njegov prozni prvijenac – knjiga kratkih priča „Čovjek u vodi“.

To su neposredno ispričani događaji iz njegovog djetinjstva sa svim potrebnim elemntima dobre književne priče. U svakoj od njih sve, naprosto, vrvi odi života sela, i života seljaka u bihorskim bespućima gdje se, da bi se preživjelo, moralo dovijati na razne načine. I to je priča, pa ako je poduzme istinski taletovan pisac – ona se pretvara u filigranski izvezenu pripovijest, koja, na originalan način svjedoči i čuva prošlost od zaborava, čineći je ljepšom.
Imao sam možda i nezahvlnu ulogu u nastajanju i književnom sazrijevanju Ferida Muratovića. Uređujući njegove priče valjalo ih je stislski dograditi, a u isto vrijeme sačuvati njihovu originalnost, i ne okrnjiti slikovitost kojima obiluju Feridovi iskazi.
Mnogo puta sam ponovio, a to činim i sada:

Bio bih jako sretan da sam se sa Feridom susreo još prije tridesetak godina, kada sam i sam počinjao, i kada mu ne bi bilo kasno da još mnogo šta iščita i da još spremniji uđe u, za njega, očito je, književnu avanturu.

No, bilo kako bilo, Ferid Muratović ostaje kao neobično spisateljsko ime svoga zavičaja – Bihora i Petnjice o kojoj je mnogo puta pisao sa izrazima ljubavi, čežnje i topline.
Kao ilustarciju svega rečenog objavljujemo njegovu priču „Strah od nalaza“.

 STRAH OD NALAZA

Omerčić, kako su ga ponekad zvali, nabavi odnekud staro bisiklo bez guma, pa ga očisti i podmaza kolamastom iz Rahmanove vlačare, nađe tvrdo vodeno kablo i njime obloži felme bicikla. Bio je to sada njegov mercedes. Tako ga je zvao, tako su ga zvali i drugi. Stizao je na njemu do u treće selo, čak do Bioče. Djeca su se divila dok je špartao biorskim putevima, a on likovao.
Malo što bješe dijete bez roditelja, malo zbog njegovih šerluka – voljelo ga je cijelo selo. I nije bilo djeteta, i nije bilo žene, niti čovjeka da nisu poznavali Omera Jasiku i njegovog mercedesa.
Ali, majstor Tule, pronalazač kakvog nemaše cijeli Bihor, niti preko Lima, napravi mu malu radiostanicu kojom se uključivao na kanale radija. Doduše to je moglo samo kada je bio u blizini radio aparata, ali njemu je to bilo dovoljno da pravi zbrke od kojih se narodu dizala kosa na glavi.
Hvala majstor-Tulu, ali – ne lezi vraže…
Podrani on tako jednog proljećnog jutra kod tetke Naile u Studeni Do, a tih dana nekakva malaksalost bješe oborila muža joj, i tetka njegovog Vehbiju Sokolovića, te bješe davao nalaze u Dom zdravlja u Bijelo Polje, i sad, onako bolešljiv, Vehbija je više ležao kući nego je išta drugo radio.
Ode Omer iza kuće, sjede na kladu i sačeka da završe vijesti koje je Vehbija bez daha slušao, pa kad završiše – Omer uključi svoju spravu: – Pažnja, pažnja! – odjeknu iz crnog duguljastog radija pored Vehbijine glave. On se prenu:  – Šta li je sad, za Boga miloga? – kao da je slutio da se o njemu radi. – Vehbiji Sokoloviću iz bihorskog sela Studenii Do ne valjaju nalazu, ni hič… Odmah da se javi u Dom zdravlja u Bijelo Polje ili ni zoru neće iščekat.
– Aiiih… – skoči Vehbija kao oparen.

– Ženo, đeco, kamo vas?… – kao bez glave jurio je po sobi i skupljao odjeću. – Kaiš, kamo mi kaiš, juče sam s njim bio haruna, đe ga ostavih?…
– Šta bi, Vehbija, za Boga miloga, šta bi?…
– Gotov sam, gotovo je sa mnom, Boga mi sam sanjo đe propadam u neki mutan jaz, obistini se… Sve meni san kaže, sve… I ne trebaju mi doktori… Radio javlja da su mi nalazi katastrofalni i da se hitno javim, o Naila… U koliko ono ima autobus sa Glavice? Koliko je to sati? Valja li mi ovaj kaput, đe su mi one crne pantole?… Vehbija je unezvijereno trčao po kući. Omerčić ostavi spravu pod strehom i uđe u sobu: – Šta je tetak? – Upita ga kroz smijeh, a on ga tako ošinu pogledom da se ovaj umalo prevrnu na leđa. – Tebi do smijeha, a meni život o koncu, je li?! – razdera se Vehbija i Omer umuknu.
I dok je krupnim koracima gabio niz baštu, Omer je dozivao:
– Tetak, ja sam se šalio! – ali se Vehbija nije obazirao; ni lijevo ni desno, grabio je naprijed i ponavljao:  – Aiiih, Aiiih….
Poče i kiša, nekoliko puta Vehbiji se poklizaše cipele ali se on održa. Omer je trčao za njim i ponavlja: To sam se ja šalio, o tetak… On se ni dalje nije obazirao. Ono što je čuo na radiju za njega je bilo svetinja, a ovo što Omer trčkara za njim i pominje nekakvu šalu nije ni čuo. Došao je do rijeke Grnčarke koja u proljeće toliko zna podivljati da zajmi nositi sve mostike. I sada je bila mutna i nadošla. Mostika je čvrsto stajala, a i utvrđivao je bješe baš i Vehbija ni hefta ne bješe sastavila. Bijelele su se glatke podnice iznad mutne vode. Vehvija zakorači na mostiku. Napravi nekoliko koraka i pokliza se. I dok mu je u glavi odzvanjalo: da se hitno javi u Dom zdravlja u Bijelo Polje, obje mu noge poletješe na desnu stranu, on krenu da se uhvati za dugačku letvu za koju bi se prolaznici pridržavali, ali je bilo isuviše kasno, samo je uprazno mlatarao rukama dok su ga bukovi mutne vode preuzimali u svoja njedra. Omer Jasika dječak tek zauzeo četrnaestu, vrištao je iz glasa, trčeći nizvodno. Nekoliko puta je i pokušao da uskoči u mutne bukove Grnčarke, da ga spašava, ali se nije usuđivao.

***

Ima Boga. Tvrdim i svjedočim. Njegovom naredbom Salem Dolovac i brat mu Ešef kojega zovahu Gomila, nađe se kraj nabujale Grnčarke, pružiše dugački kolac za koji se uhvati Vehbija Sokolović i izvukoše ga na obalu, ali onako mokar i isprepadan nije mogao na lijevu nogu. Nekako ga dovukoše do svojih kola, smjestiše na zadnje sjedište i – pravac bolnica. Tamo su mu ustanovili iščaš noge i napuklinu desne podlaktice. Tu, u bolnici, provede cijelo veče i sutradan sav u zavojima, bi pušten na kućno liječenje. Nalaze niti on, niti bilo ko drugi nije pominjao. Poštom su mu dostavljeni sedam dana kasnije i medicinska sestra Joka Svirala koja je obilazila bihorska sela i ponekom, ko je onemoćao, udarala injekcije u debelo meso, reče da su mu nalazi kao u momka. Vehbija se osmjehnu, odzvanjale  mu jesu riječi sa radija, ali je se ipak osmjehivao…
– Ako već pravite radiostanice – veli mi neki dan, sada već odrastao i jedan kroz jedan domaćin Omer Jasika, onda sa njih ne širite šale koje čovjeku mogu glave doći. Reče to, pa se duboko zamisli…
Kajao se. I smijao se…

PROČITAJTE JOŠ:

RASTODER: NIKO NEMA PRAVO DA BILO KOME USKRAĆUJE AUTOHTONOST I DRŽAVNOST ZBOG VJERE ILI NACIJE

 

RASPISAN JAVNI POZIV: 11.000 EURA ZA SPORTSKE ORGANIZACIJE U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
RASPISAN JAVNI POZIV: 11.000 EURA ZA SPORTSKE ORGANIZACIJE U PETNJICI

Sekretarijat za lokalnu upravu raspisao je Javni oglas za sufinansiranje progama rada sportskih organizacija za 2020.godinu

Pravo na sufinansiranje mogu ostvariti klubovi koji su registrovani na teritoriji opštine Petnjica, u skladu sa Zakonom i takmiče se u okviru zvaničnog matičnog sportskog saveza.

Sredstva planirana Budžetom Opštine Petnjica u iznosu od 11.000 € raspodjeljuju se sportskim organizacijama na osnovu dobijenih bodova za svaki klub posebno.

Sportska organizacija podnosi prijavu na Oglas na propisanom obrascu prijave koji se mogu dobiti na pisarnici Opštine, radnim danom od 09 do 15 časova i na web sajtu Opštine.

Uz prijavu, u zatvorenoj koverti, se prilaže:

– dokaz da je sportska organizacija registrovana u Crnoj Gori i da ima sjedište u opštini Petnjica (Rješenje o registraciji);

– akt o osnivanju i važeći statut;

– narativni izvještaj za prethodne dvije godine;

– finansijski izvještaj za prethodnu godinu sa dokazom da je dostavljen Poreskoj upravi (završni račun);

– potvrdu Saveza da sportska organizacija učestvuje u takmičarskoj sezoni, broj članova, postojanje škole sporta, uspjeh u prethodnoj takmičarskoj godini;

– program rada za period od godinu dana sa procjenom iznosa sredstava koji je potreban za sprovođenje programa;

– ispunjen prijavni obrazac.

Prijave na Oglas sa pratećom dokumentacijom podnose se u zatvorenoj koverti  neposredno  na pisarnici Opštine Petnjica  ili  putem pošte, na adresu: Opština Petnjica, Sekretarijat za lokalnu upravu, sa naznakom: za Oglas za sufinansiranje programa rada sportskih organizacija za 2020.godinu.

Rok za podnošenje prijava na Oglas je 20 dana, od 15. februara 2020. godine do 05. marta 2020. godine.

Neblagovremene i nepotpune prijave neće se razmatrati.

PROČITAJTE JOŠ:

SAČUVAJMO STARE BIHORSKE KUĆE

 

PETNJIČKA UPRAVA POLICIJE: ZA NAJTEŽE SAOBRAĆAJNE PREKRŠAJE ZATVOR I DO 60 DANA

Radio Petnjica
-
0
PETNJIČKA UPRAVA POLICIJE: ZA NAJTEŽE SAOBRAĆAJNE PREKRŠAJE ZATVOR I DO 60 DANA

Petnjička uprava policije obavještava sve građane da će se od 12. februara primjenjivati nove odredbe Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Najznačajnije promjene zakonskih odredbi koje se tiču vozača odnose se na to da je za najteže saobraćajne prekršaje predviđena zatvorska kazna od 15 do 60 dana.

Ovoj kazni podliježu vozači koji upravljaju pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 2g/kg ili većoj, koji upravljaju vozilom pod uticajem opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, koji se u naselju kreću brzinom koja je za 70km/h i više veća od dozvoljene brzine ili van naselja brzinom koja je za 90km/h veća od dozvojene brzine, koji upravljaju vozilom za vrijeme trajanja mjere zabrane upravljanja ili ograničavanja prava na upravljanje motornim vozilom, koji ne zaustave vozilo na propisani znak ili naredbu ovlašćenog policijskog službenika, koji odbiju da se podvrgnu ispitivanju pomoću odgovarajućih sredstava ili aparata radi provjere prisustva alkohola u organizmu, ili postojanja znakova alkoholne poremećenosti ili dejstva opojnih droga.

Takođe, u skladu sa novim zakonskim rješenjem, prema vozačima koji su počinili prekršaj će se preduzimati mjere na osnovu sakupljenih kaznenih bodova koji se vode u Prekršajnoj evidenciji. Iz Zakona je brisana odredba o fizičkom oduzimanju vozačke dozvole na licu mjesta, već će se ograničavanje prava na upravljanje motornim vozilom evidentirati u posebnoj evidenciji, pri čemu će vozači dobijati rješenje.

PJ Uprave policije u Petnjici upućuje apel svim učesnicima u saobraćaju da poštuju Zakonom propisane odredbe i time doprinesu ličnoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju, kao i poboljšanju ukupnog stanja bezbjednosti u saobraćaju na crnogorskim putevima.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

BINASA ZVEROTIĆ: “KUPIĆEMO FERARI, A KOLIKO ĆE BITI STAR ZAVISI OD BROJA OVACA KOJE SE OBLIZNE”

PROIZVOĐAČI IZ PETNJICE NA SAJMU U PODGORICI: BIHORSKI MED, DŽEM I SIRUPI NA ŠTANDOVIMA

Radio Petnjica
-
0
PROIZVOĐAČI IZ PETNJICE NA SAJMU U PODGORICI: BIHORSKI MED, DŽEM I SIRUPI NA ŠTANDOVIMA

U organizaciji Regionalne razvojne agencije “Bjelasica, Komivi & Prokletije” održan je Sajam tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda u Delta City u Podgorici, pod sloganom “Gorska Trpeza”.

Sajam je bio završetak projekta pod nazivom “Lokalni proizvodi” koji je finansiran od strane EU i prekogranične saradnje Crne Gore i Albanije.

Na sajmu su bila prisutna domaćinstva iz sjevernih opština Crne Gore: Berane, Andrijevnica, Plav, Gusinje, Rožaje, Petnjica, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Pljevlja i Žabljak.

Na sajmu je učestvovalo četrdesetak proizvodjača iz Crne Gore sa preko 100 različitih proizvoda, medju kojima su bili proizvodjači iz Petnjice, Amar Muratović, sa proizvodima pekmez šljiva, džem malina, sirup malina i Tufo Ajdarpašić sa medom i proizvodim od meda.

Proizvodjače su obišli uposlenici odjeljenja za poljoprivredu iz opštine Petnjica Adis Ličina i Irfan Agović.

“Utisci sa sajma su izvrsni, upoznali smo se i sa novim klijentima. Bilo je par turističkih organizacija i predstavnika elitnih hotela sa primorja koji su zainteresovani za buduću saradnju i kojima su se jako svidjeli domaći proizvodi,“kaže za portal Radija Petnjica Amar Muratović.

“Učešće na sajmu je bilo veoma korisno. Na sajmu je bilo mladih izlagača, to je dobro, takodje organizacija sajma je bila na velikom nivou. Prodaja je bila dobara, zadovoljni smo. Očekujemo slične sajmove.  Zahvalio bi se organizatoru i našim upošljenicima u lokalnoj upravi za poljoprivredu što su nas posjetili,”kaže za portal Radija Petnjica Tufo Ajdarpašić.

ENKO KORAĆ

SAČUVAJMO STARE BIHORSKE KUĆE

SLOBODAN SIMOVIĆ PORUČIO IZ PETNJICE: SPC HOĆE SRPSKU CRNU GORU, ALI CG NEMA BEZ SVIH NARODA

Radio Petnjica
-
0
SLOBODAN SIMOVIĆ PORUČIO IZ PETNJICE: SPC HOĆE SRPSKU CRNU GORU, ALI CG NEMA BEZ SVIH NARODA

Potpredsjednik SUBNOR-a Slobodan Simović je juče u Petnjici poručio da je Crna Gora  ispunjena protivurječnostima, a da te protivurječnosti možemo prepoznati u tzv. litijama, oodnosno protesnim šetnjama.

“SPC neće Crnu Goru. Hoće Crnu Goru, ali srpsku Crnu Goru. Ali, takve Crne Gore nema. Nema takve Crne Gore. Ili postoji crnogorska država u kojoj su ravnopravni Srbi, Hrvati, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Muslimani, Bošnjaci itd ili je neće biti. Možemo mi to zvati bratstvo i jedinstvo, možemo i drugačije, ako nekome smeta takav naziv, možemo naći drugu terminologiju, drugi žargon. Ali suštinski je to. Amfilohije Radović je ispoljio svoju agresiju prema Crnoj Gori kada je postavio onu skalameriju od crkve na Rumiji. Onda je on pokazao svoje pravo lice. A nije bilo protiv udara i ako smo na našim skupovima, sjednicama, predsjedništvu, kongresima u velikom broju govorili kritički da se ta skalamerija mora skinuti i ukloniti, jer je to divlji objekat. Taj krst kojeg su tri vjere iznosile na sami vrh Rumije, nijesu usvojile ni UN, taj simbol nijesu usvojile nikakve konvencije, nikakvi naučni skupovi i umovi. To je izraz crnogorske čojstvosti i tu čovječnost nijesu htjeli da sačuvamo. Ja vjerujem da vrijeme radi i da je naklonjenije nama i da će ta crkva da ode tamo i gdje joj je mjesto. Predstavnici sve tri vjere sa vrha Rumije poručile su Amfilohiju Radoviću – Ne, nedamo Crnu Goru. Poruka je otišla u etar širom zemaljske kugle. Narod se ne da“, istakao je između ostalog Simović.

DENIS BOŽOVIĆ

IZBORNA SKUPŠTINA SUBNORA I ANTIFAŠISTA: ADROVIĆ PREDSJEDNIK, SIMOVIĆ PORUČIO – AKO SE NE BORIMO, VRATIĆE SE FAŠIZAM

Radio Petnjica
-
0
IZBORNA SKUPŠTINA SUBNORA I ANTIFAŠISTA: ADROVIĆ PREDSJEDNIK, SIMOVIĆ PORUČIO – AKO SE NE BORIMO, VRATIĆE SE FAŠIZAM

Juče je održana II sjednica Izborne skupštine SUBNOR-a i antifašista Petnjica. Za predsjednika je izabran novi/stari predsjednik Faik Adrović, a funkciju sekretara će i dalje obavljati Safet Pljakić.

Sjednici su prisustovali predsjednik SUBNOR-a Crne Gore, akademik Zuvdija Hodžić i potpredsjednik SUBNOR-a Slobodan Simović. U ime SUBNOR-a Berane predsjednik Miroslav Joksimović sa sekretarom Borisom Marsenićem, predsjednik opštine i SO, Samir Agović i Mehmed Meša Adrović sa saradnicima.

Potpredsjednik Slobodan Simović se zahvalio na dočeku i dobro odrganozovanoj izbornoj skupštini ističući da pripremljena skupština predstavlja jednu sliku rada, ponašanja i življenja iz ugla SUBNOR-a i Antifašista Crne Gore.

„Rekao bih da je to antifašističko življenja, jer mi svoj život nemamo kome da posvetimo osim antifašizmu. Ako se ne budemo borili, vratiće se fašizam. Ima danas jedna teorija da se fašizam nikad neće vratiti. To je uspavljuća teorija. To je teorija koja želi da nas prizemi. Da nas uspava, da nas demotiviše. Neće se javiti Hitlerov model fašizma, neće se javiti Musolinijev model fašizma ali, ta ekstremna desnica koja hara nemalo ovim našim prostorom i pljačka narodni novac, a šta je drugo nego fašizam. Možemo mi to nazvati kako god hoćemo i želimo, ali laž možeš obući u zlato, laž ostaje laž.

Pod kojim se imenom zove, o tome treba da razgovaramo na javnim skupovima i tribina, glasno i otvoreno kako bi antifašizam bio vladajući sistem mišljenja u Crnoj Goru“, istakao je u uvodnom govoru Slobodan Simović, potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore.

U ime lokalne uprave, predsjednik opštine Samir Agović je pozdravio delegate izborne skupštine i poželio dobrodošlicu ističući zadovoljstvo što je čelni čovjek organizacije, Zuvdija Hodžić u Petnjici.

„Boračke organizacije kako sa nivoa države tako i sa nivoa opštine, su organizacije koje baštine najbolje vrijednosti NOR-a i time sve mlade generacije koje prihvataju jedan takav način i odnos prema tome, razviju i nose u sebi. Opštinsko rukovodstvo kao i najveći broj stanovnika naše opštine, podržava vrijednosti antifašizma. Upravo smo se na antifašizmu najbolje razvijali, školovali, razvili zajednicu, Crnu Goru ali i velike Jugoslavije. Od vas, dragi drugovi, očekujemo da nas zasipate idejama, da tražite našu podršku, da uvijek oživljavamo sjećanje na slavnu borbu naših predataka, na slavne bitke iz drugog svetsko rata i sve one koje vrijednosti koje je taj rat donio kao pobjedu nad najvećim zlom – fašizmom, koji se desio u istoriji čovječanstva. Što se tiče nas iz lokalne uprave, hvala vam na iskazanom poštovanju. Uvijek ćemo da dajemo podršku na prave vrijednosti koje baštini vaše udruženje“, između ostalog je istakao Samir Agović.

Na sjednici su izabrana i ostala tijela ove organizacije, skupštinski odbor koji broji sedam članova i nadzorni odbor za finansije od tri člana.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

ESMANA ADROVIĆ, JOŠ DVIJE GODINE DO STOTE: “DANAS JE SINKO NAROD NERVOZAN, SVEGA IMA, A OPET SU SVI NERVOZNI”

NVO “VIS LEGIS” POMAŽE STARIJIM OSOBAMA U BIHORU

Radio Petnjica
-
0
NVO “VIS LEGIS” POMAŽE STARIJIM OSOBAMA U BIHORU

U Petnjici je formirana NVO “VIS LEGIS” sa ciljem pomoći starijim osobama koje nijesu u mogućnosti da samostalno obezbijede dnevne potrebe.

Oni su se saopštenjem obratili javnosti.

“Uvaženi Bihorci i Bihorke. Ovom prilikom želimo da se obratimo svima vama u Bihoru kao i u dijaspori povodom formiranja nevladine organizacije sastavljene od mladih i ambicioznih Bihoraca sa ciljem dobrotvornog rada na prostoru Bihora.

Nevladina organizacija, prije svega ima za cilj da pomogne i olakša svakodnevni život starijim osobam na području opštine Petnjica.

Glavni razlog pokretanja ideje upravo je ugrožena populacija starijeg doba koji nijesu u mogućnosti da samostalno obezbijede dnevne potrebe, (ljekovi, namirnice, ogrijev u zimskom periodu, prevoz, kao i sve ostalo).

Ukazivanje na eventualni problem i realizivanje istog, sprovodimo u saradnji sa svima koji žele da učestvuju u ideji i budu dio organizacije.

Pozivamo Vas, da se bez ustučavanja obratite članovima organizacije putem društvenih mreža facebook, e-mail, viber i whatsApp”, saopštili su iz ove NVO.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

PETNJICA: KRENUO PROJEKAT “POSAO BEZ BARIJERA U RURALNOM PODRUČJU”

 

1...381382383...865Stranica 382 of 865