Da se ljubav ne mjeri novcem i kvalitetom, najbolje nam može poslužiti primjer Sulja Halilovića iz Godočelja.
Ovaj 86-godišnji Bihorac, i pored toga što ima mogućnosti da kupi i vozi automobile novije generacije, on se odlučio da penzionerske dane provodi za volanom marke “Reno 4”. Ovaj automobil, zbog položaja menjača, imao je širok spektar nadimaka, od šaltera zbog načina otvaranja prozora do kišobrana zbog položaja menjača.
Suljo je auto kupio sredinom 90-tih godina prošlog vijeka.
„Kupio sam ga kod doktorice iz Herceg Novog i ona je bila njen prvi vlasnik. Tada sam ga platio pet i po hiljada maraka. Nijesam žalio novac jer je to bio auto godine. Volio sam tu marku i taj model. Ostarali smo obojica samo što je on u boljoj poziciji od mene. On je bolje očuvan“, kroz šalu dodaje Suljo. Bez razmišljanja Suljo ode i na dalje i duže destinacije. Podgorica, Novi Pazar, Sarajevo, samo su u nizu lokacija sa kojima Suljo obiđe za volanom svog ljubimca. Gdje god da se pojavi, prva rekacija i pitanje jeste – bi li ga prodao, koliko para.
Čak i na graničnim prelazima privlači pažnju.
„Trpim kritike i od mojih. Svi žive dobro, ekonomski su jaki a kritikuju me zašto vozim ovaj automobil i nagovaraju me da mi kupe nešto novo. Naravno, ne pada mi na pamet da se odvajam od moje stare i provjerene četvore. Uživanje je sjesti u njega i vozit ga“, ističe Suljo Halilović.
U Luksemburgu je 37.put organizovan tradicionalni festival dijaspore. Među brojnim štandovima, svoje gastronomske specijalitete i kluturno bogatstvo predstavila su i dva crnogorska udruženja. Na toj manifestaciji, koju organizuje država Lukemburg, svake godine ucestvuju predstavnici mnogih zemalja, a posjeti je na hilajde gostiju.
Država Luksemburg, koja broji oko 600 hiljada stanovnika, dom je za brojne nacionalnosti. Raznolikost kultura, nacija, jezika, običaja, predstavlja dodatno bogatstvo zemlje, koja je među najrazvijenijim u Evropi. Tradiciju i nasljeđe Crne Gore, već deceniju na Festivalu dijaspore predstvljanju dva crnogorska udruženja – Zavičajni kub Bihor i Udruženje Luksemburg – Montenegro..
“Danas ovdje imate prisutnih preko 150 različitih nacija, iz razlicitih zemalja, država, svih kultura svijeta. Luksemburg je zemlja koja gaji multikulturalnost, građanski opredijeljena. Različitosti su te koje spajaju ljude. Za nas iz Zavičajnog kluba Bihor i iz dijaspore Crne Gore, ovo je vrlo važan festival. Mi svo ovdje u kontinuitetu već jedanaesta godina, želja nam je da pokažemo Crnu Goru, našu kluturu, naš identitet, našu emociju, ljubav i poštovanje koje gajimo prema Crnoj Gori. Naša dijaspora ovdje je ostvarila sebe i željeli smo da posaljemo poruku luksemburškom društvu i zajednici i i svima ovdje da je Crna Gora snažno prisutna u Luksemburgu, i da je mi, na ovakav način promovišemo, cijenimo i poštujemo”, kaže za TVCG Esko Halilović, predsjednik ZK Bihor.
Među brojnim tradicionalnim kostimima, mogla se vidjeti i crnogorska nošnja, koju je ponosno nosio stasiti Omar Muhović.
“Meni je baš drago i čast da ovdje budem sa drugovima, prijateljima, sa familijom i predstavljam našu finu Crnu Goru, u našim odijelima i to mi baš puno znači”, kaže Muhović.
Posjetioci su imali priliku da probaju i bogatu gastrnomsku ponudu vrijednih domaćica iz bihorskog kraja.
“To su tradicionalni specijaliteti iz naše domovine, iz Crne Gore. Od slatkiša tu su tufahije, urmašice, tulumbe, baklave… Trudimo se da u najboljem svjetlu predstavimo našu državu i posjetioci su jako zainteresovani. Vizuelno im je primamljivo, ai kad probaju zadovoljni su, vraćaju se”, kaže jedna od domaćica.
Gradonačelnik Lusemburga, Moris Bauer ponosan je na kosmopolitiski duh koji nudi njegov grad i država.
“Izazov je da na istom prosturu imamo 170 različitih nacija, koji ne žive u jednom kvartu ili jednoj opštini, već se nalaze u cijeloj zemlji. Na nama je da iskristimo adute koje naša zemlja može da ponudi svim našim građanima – Luksemburg je kosmopolitska zemlja, po mjeri čovjeka. Kulturno bogatstvo, otvorenost ka svijetu nudi svim ljudima koji dolaze iz drugih zemalja mogućnost da se osjećaju ugodno u novoj sredini”, kaže Moris Bauer, gradonačelnik Luksemburga.
Festival dijaspore održava se 37. godinu zaredom i svake ogodine okuplja više hiljada posjetilaca.
Predsjednik Socijaldemokrata Crne Gore Ivan Brajović se, godstujući u programu Radija Petnjica, osvrnuo na aktuelnu priču u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijseti.
“Čuli ste iz poslaničkih klupa poruke da se vi “manjinci” ne miješate jer je ovo naša, navodno, pravoslavna stvar. To su najužasnije i najopasnije poruke. Nije ovo zakon o slobodi pravoslavne, islamske, niti katoličke vjere. Ovo je zakon o vjerosipovijesti koji je Crna Gora morala da donese, zato što smo imali prethodni iz 1977. godine. Ovo je moderan zakon, donesen po najvišim evropskim standardima, usaglašen sa najvećim pravnim autoritetom – Venecijanskom komisijom”, rekao je Brajović.
On je dodao da je zakon predmet manipulisanja na litijama, na kojima se ne priča o vjeri već o politici i biznisu.
“Kako iz susjedne države može da nam se poručuje kako ne daju svetinje. Pa to su svetinje Crne Gore. Džamije, katedrale, crkve su kulturno istorijski spomenici Crne Gore. Naši preci su ih gradili. Oni su svih nas koji živimo u Crnoj Gori. Ništa nikom se ne otima. Želimo da se u Crnoj Gori svi komotno osjećaju. Ne propagiramo kako će ko praktikovati vjeru. Zakon treba da važi jednako za sve, da ne postoji država u državi, da svako plaća svoj porez, da se identifikuje imovina. Naša najveća svetinja je građanska, sekularna Crna Gora u kojoj će sve vjere i svi pojedinci izražavati svoje vjerske potrebe”, kaže Brajović.
On je dodao da nema povlačenja Zakona i da je dobro što je Vlada inicirala dijalog.
“Treba da se razgovara o implementaciji Zakona, ali se ne može praviti kompromis oko krucijalnih državnih pitanja. Država Crna Gora je članica NATO-a i institucinalno je dovoljno jaka da zaštiti sebe i svakog građanina Crne Gore”, jasan je Brajović.
Predjsednik SD Crne Gore Ivan Brajović, je u razgovoru za Radio Petnjica rekao da na sljedećim izborima očekuje bolje rezultate u Petnjici iako je, kako kaže ta partija, pored DPS-a jedina koja ima odbornike u svakoj crnogorskoj opštini.
“Zaslužili smo to odgovornim i korektnim radom. Predstojeći Kongres će označiti početak kampanje za parlamentarne izbore i pokazati snagu, jedinstvo i homogenost partije”, tvrdi Brajović.
On kaže da u većini gradova SD dobro sarađuje sa DPS-om ali da to nije slučaj i u Petnjici gdje je situacija drugačija.
“Pružamo ruku za saradnju svima koji misle da rade u korist svoje sredine i Crne Gore. U Petnjici nam nijesu uzvratili, jer da su Socijaldemokrate u prilici da imaju vlast nikad je ne bi sami vršili, već bi pružili ruku partnerima koji žele da rade za dobro sredine. Postojali su dogovori i mislim da nije dobro što nije regulisano. Socijaldemokrate će uradite sve da nikad više ne bude apsolutne vlasti u Petnjici”, jasan je Brajović.
On je podsjetio i na to da će auto-put puno donijeti sjeveru Crne Gore ali i Petnjici i da je infrastruktura veoma važna. Dodao je da Petnjica ima veliki broj ljudi u inostranstvu te da je često u kontaktu sa njima.
“Osjetio sam ponos kad je predsjednik Skupštine Luksemburga rekao kako su iseljenici iz Crne Gore, Petnjice, sjajni ljudi, dobri domaćini ozbiljni i odgovorni ljudi”, rekao je Brajović.
Socijaldemokrate su juče održale treću predkongresnu Konvenciju OO SD-a Petnjica, na kojoj je prisutvovalo 85 delegata.
Na Konvenciji su birani delegati za ll Kongres Socijaldemokrata Crne Gore kao i lista kandidata za članove GO Socijaldemokrata Crne Gore koji će biti birani na II Kongresu partije.
“Na Konvenciji je konstantovano da su Socijaldemokrate jedini pravi čuvari socijaldemokratske ideje u Petnjici, da je ta ideja zahvaljujući SD-u u Petnjici sačuvana, koja je u jednom trenutku u Petnjici bila na ivici sunovrata.
Konstantan priliv novih mladih članova Socijaldemokratama u Petnjici, jasan je pokazatelj da su Socijaldemokrate preoznate prije svega kao istinski predstavnici mladosti, predstavnici politike održivosti, jednakosti, partnerskog odnosa, politike odlučnosti, istrajnosti i odgovornosti. Socijaldemokrate su prepoznate u Petnjici kao politika budućnosti koja obećava i garantuje još bolju i snažniju podršku gradjana Socijaldemokratama u Petnjici”, stoji u saopštenju OO SD Petnjica.
Konvenciji su prisustvovali predsjednik Socijldemokrata Crne Gore Ivan Brajović, potpredsjednik Damir Šehović, generalni sekretar partije Danilo Mirotić kao i menadžer OO SD-a Petnjica Elvir Klica.
Povodom gostovanja predsjednika opštine, Samira Agovića, u emisiji Hronika Petnjice i njegove tvrdnje da je Skupština lokalne uprave zakasnila sa procedurom davanja imena ulica, trgova i naselja, Radiju Petnjica se saopštenjem za javnost obratila služba SO Petnjica. Saopštenje prenosimo u cjelosti.
„Savjet za davanje imena ulica, naselja i trgova, razmatrao je pristigle prijedloge i na zasijedanju 15. novembra 2018. godine od istih su napravili izbor i donijeli odluku. Shodno Zakonu, a prateći proceduru, skupštinska služba je uputila ministarstvu zahtjev za dodatna pojašnjenja procedure radi otklanjanja nastalih nedoumica.
Nakon toga, nacrt Odluke smo poslali ministarstvu kulture, jer je to u njegovoj nadležnosti. Iz ministarstva smo dobili dopis u kojem nas upućuju da je prije imenovanja ulica, koje se daju po znamenitim ličnostima ili značajnom datumu, potrebno da predsjednik opštine donese Plan i program podizanja spomen obilježja. I ovaj plan od strane predsjednika opštine ide kod ministarstva kulture na saglasnost.
Tek nakon toga Skupština može da imenuje ulice. Ne želimo da se stvori pogrešna slika u javnosti da Skupština nije obavljala poslove iz svoje nadležnosti, a vezano za imenovanje ulica, jer sve što je bilo Zakonom predviđeno, naša služba je uradila.
Ponavljamo, onog trenutka kada dobijemo Plan podizanja spomen obilježja, koji treba da preda predsjednik opštine, mi ćemo proceduru privesti kraju i ulice će dobiti nazive na osnovu Javnog poziva koji je Savjet za imenovanje sproveo.
Takođe, napominjemo da su članovi Savjeta neke odluke jednoglasno, a neke konsenzusom, donijeli i odabrali nazive ulica od predloga koji su pristigli.
Začuđujuće je to što predsjednik opštine nije saopštio do kraja proceduru, tj.zašto nije istakao da je njegova nadležnost bila da donese plan i program podizanja spomen obilježja. Stiče se utisak da je namjerno prećutao tu činjenicu a svu krivicu preusmjerio na službu SO.
Mišljenja smo da je ipak njegova služba zatajila, namjerno ili nenamjerno ili nijesu imali dovoljno znanja da na vrijeme urade plan o spomen obilježima”.
Udruženje pčelara Petnjica održalo je redovnu godišnju Skupštini sa više tačaka dnevnog reda. Prezentovan je finansijski izvještaj za 2019. godinu, a predstavljeni su planovi i ciljevi za tekuću godinu.
Na redovnoj godišnjoj Skupštini usvojen je izvještaj o radu, finasijski izvještaj i plan o radu za tekuću godinu.
“U oblasti pčelarstva tokom prošle godine ostvareni su značajni rezultati. Pčelarska organizacija realizovala je brojne projekte u cilju razvoja i popularizacije ovog sektora”, saopšteno je na redovnoj godišnjoj Skupštini.
Sekretar udruženja Adis Ličina je naveo da je Opština u prethodne tri godine putem Programa podsticajnih mjera mladim pčelarima početnicima podijelila oko 90 pčelinjih zajednica i da je u ovoj godini planirana nabavka opreme u pčelarstvu.
Ličina je akcenat stavio na izgradnju objekta za potrebe udrženja. Početak izgradnje očekuje ove godine. On je predložio da se izabere odbor za izgradnju objekta te da se na čelu tog izabere Munever Halilović. Prisutni su podržali predlog.
Feho Cikotić je predložio da odbor za izgradnju čine još: Adis Ličina, Sabro Ramčilović, Irfan Agović i Rifat Agović.
Prisutni pčelari su prihvatili predlog Cikotića.
Jedna od najvažnijih stvari je i ta da Udruženje svake godine obnavlja i kupuje novu opremu i mehanizaciju uz pomoć lokalne uprave i ulaže u kvalitet proizvodnje i prerade meda i drugih pčelinjih proizvoda.
Udruženje pčelara posljednjih godina kupuje opremu za potrebe svojih članova uz podršku opštine Petnjica.Posjeduju dvije savremene mašine za topljenje voska, ručnu presu za izradu satnih osnova i sterilizator voska. U planu je kupovina dva sublimatora za tretiranje varoe oksalnom kisjelinom sa pratećomm opremom.
„Protekla godina nije bila generalno dobra, jul je popravio situaciju. Izmedju ostalog, usvojen je finansijski izvještaj, plan o radu za tekuću godinu i izvještaj o radu. Razgovarali smo o svim problemima koje tište naše pčelare i došli smo do zaključka da formiramo odbor za izgradnju pčelarske kuće u Petnjici koja, ne samo da bi korisna bila mještanima Petnjice, nego i pčelarima susjednih opština. Petnjica bi postal regionalni centar pčelarstva. Do kraja godine očekujemo tri predavanja za naše pčelare u saradnji sa lokalnom upravom i očekujemo nabavku dodatnih pomagala koja će nam olakšati pčelarenje“, zaključuje za portal Radija Petnjica predsjednik Udruženja pčelara Petnjica Sabro Ramčilović.
U BKC Sandžak održano je predavanje na temu “Komparacija Šerijata i svjetovnog prava”.
Gost predavač bio je dekan Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru prof.dr Enver Gicić.
Govoreći o šerijatu kao pravnoj normi koja predstavlja skup svih propisa iz oblasti vjerskog i svjetovnog prava na osnovu kojih se uredjuju odnosi u porodici i široj zajednici. Profesor je istakao da se na našim prostorima Šerijat primjenjivao i da je na savršen način doprinosio pravdi i pravičnosti.
Primjena svjetovnog prava je zasnovana na strahu, dok je primjena Šerijata zasnovana na ubjeđenju.
Dekan je zaključio da ko želi da se upusti i govori o Šerijatu prije toga mora se temeljno upoznati sa svim disciplinama Šerijata i svjetovnih prava koje svaki pojedinac ili zajednica treba da poštuju.
Danas je delegacija OO SPP iz Petnjice posjetila spomen obilježje u Bijelom Polju povodom otmice Bošnjaka prije 27. godina u mjestu Štrpci.
“Nakon 27. godina otmice u Štrpcima i zločina nad Bošnjacima samo zato što su Bošnjaci, nažalost i danas možemo sa nekih političkih adresa čuti “ispostavljanje fakture” krivnje nama Bošnjacima. Podsjećanjem danas na 27. februar 1993. godine želimo pravdu za nevine žrtve. Želimo napomenuti one u čije ime je uradjeno neljudsko i nečojsko djelo zločina da se moraju konačno i sami ograditi od zločinaca koji imaju ime i prezime”, saopštio je Almir Muratović zamjenik predsjednika SPP-a u Crnoj Gori.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je, gostujući u emisiji Hronika Petnjice, istakao važnost priprema za predstojeću gradjevinsku sezonu kako bi je spremno dočekali i realizovali usvojeni Budžet.
“Trenutno radimo na objavljivanju tenderskih procedura, konkursa i javnih oglasa vezano za ono što su naše obaveze koje proističu iz zakona o lokalnoj samoupravi. Raspisivanje tendera koji se tiču gradjevinskih poslova. U realizaciji smo obaveza prema NVO sektoru i sportskim organizacijama.
Ažurni smo bili za raspisivanje Javnih konkursa za sportske organizacije i NVO sektor, objavili smo Javni poziv za raspodjelu sredstava. Vjerujem da ćemo do kraja marta ili početkom aprila uspjeti da raspišemo sve Javne oglase za koja smo sredstva predvidjeli kroz Budžet.
Zaključili smo ugovor za nabavku gradjevinskog materijala, ugovor za nabavku betonskih cijevi, potpisali smo ugovor za nabavku kancelarisjkog materijala. Takodje radimo na pripremi tendera za veće gradjevinske projekte, aplicirali smo prema IFAD-u za putnu infrastrukturu i dvije aplikacije za rješavanje vodosnabdijavanja na lokalnim mrežama u pet naših sela.
Aplikacije su u vrijednosti do 200.000. eura, s tim da opština za svaku aplikaciju ima udio od 25%. Radimo u interesu gradjana i odredjujemo prioritete u skladu sa njihovim zahtjevima i kao lokalna vlast koji smo u pred izbornom programu zapisali. Procedure su veoma zahtjeve i treba vremna do konačnog epiloga realizacije aplikacija.
Konačni cilj nam je održivost i korištenje tih projekata. Prioritet imaju mjesta koja imaju poljoprivredna gazdinstva i očekujemo u julu mjesecu da počne realizacija aktivnosti. Vremenske prilike su bile povoljne i nijesmo mnogo novčanih sredstava potrošili za čišćenje snijega.
Umjesto da čistimo snijeg mi nasipamo puteve. Sačuvaćemo sredstva za potrebe sljedeće zime i o tome moramo voditi računa. Posvećeni smo održavanju puteva zimi. Ulažemo napore da odradimo svoje obaveze. Uz Komunalno preduzeće, tu su mjesne zajednice koje sa pojedincima sa svojom mehanizacijiom doprinesu dobrom modelu i veoma korisnom za održavanje puteva u zimskom periodu.
Konačno ove godine očekujemo da se završi eksproprijacija zemljišta, neuskladjena kanalizaciona mreža sa tehničkim karakteristikama. Moralo se raditi iznova, prije neki dan, firma koja je zadužena da radi projekat obalu utvrde i kanalizacionu mrežu Petnjice, najavila da će do kraja marta biti sve završeno.
Predvideli smo 150.000. eura za saobraćajnicu u centru Petnjici. Akcenat će ove godine biti na izradi projektne dokumentacije koja će rješiti infrastrukturnih problema u centru Petnjice. Razlozi zašto se nije realizovalo su nedostatak finansijskih sredstava i prioriteti koje smo morali riješiti. Mnogo vremena trošimo pišući zahtjeve ministarstvu finansija da se dio nekretnina odnosno parcela koje po svim parametrima treba da pripadaju lokalnoj upravi a trenutno pripadaju državi. Već smo vratili nekoliko parcela i sada su vlasništvo opštine. Trudimo se da ono što smatramo da pripada nama to i ostvarimo”, rekao je Agović.
Kao aktuelnost predjednik opštine je istakao da je, shodno Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, donesena odluka o nazivima ulica koje su privremenog karaktera.
“Tu sam odluku donio 21.februara i privremenog je karaktera. Zakonsku mogućnost smo iskoristili i odredili se prema ovom zakonu pozitivno. Procedura je bila drugačija. Najprije je trebao Savjet, koji je imenovan od strane SO Petnjica, da radi na tome. Savjet jeste imao zapaženu aktivnost u toku svog rada ali, na žalost, nije došlo do konačnog rješenja. Kada je rad Savjeta u pitanju. Ja kao predsjednik opštine nemam nikakve ingirencije. To je skupštinsko tijelo a sastavljeno je na način tako što su politički subjekti kandidovali određeni broj svojih ljudi. Taj Savjet je mimo nadležnosti predsjednika opštine. Kao predsjednik opštine sam bio dužan da donesem odluku koja je privremenog karaktera i to želim posebno da građanima pojasnim. Ona ostaje takvog karaktera sve dok se ne steknu uslovi da SO Petnjica donese tu odluku. Nadležni državni organ treba da se izjasni oko toga poštujući pravila i zakonsku proceduru koja je potrebna za to.
Savjet kao i svako tijelo je imalo u jednom dijelu i različite stavove. Nakon toga su ti stavovi bili približeni ali, vidjećemo kakav će epilog biti. Na osnovu predloga državnog organa i na osnovu javne rasprave koja treba da se desi na prostoru gdje se imena ulica daju, može se ići prema SO i lokalni parlament može konačno da donese odluku.
Privremeno, u samom centru smo se odredili da imamo 12 ulica i one su iskazane samo numeričkim vrijednostima i tako će nositi naziv. To bi značilo Centar I, Centar II i tako redom do Centar XII. Svaka ulica će biti obilježena tablama a svako domaćinstvo će imati svoj broj. Već smo pokrenuli popis stanovnika u ulicama kako bi blagovremeno obezbijedili tačan broj table za domaćinstva.
Ubijeđen sam da ćemo vrlo brzo, dio koji je pod detaljnim planom, biti završeno za par dana a onda nam ostaje za seoska područja i ostale MZ. Svaki vlasnik objekta je dužan da izvrši ugradnji table koje mi obezbjeđujemo. Naravno, tamo gdje bude potrebno, kao što je sa ljudima iz dijaspore koji nijesu u Petnjici, tu ćemo da iznađemo rješenje kako bi završili posao, jer nam je dužnost da za 60 dana sve aktivnosti sprovedemo.
Čim Savjet i SO završi posao, ova odluka prestaje da važi i stoga jeste privremenog karaktera. Nijesam se upuštao u detalje rada Savjeta ali sam upoznat da je bilo dosta predloga oko davanja imena ulica i naziva. Svako ima pravo da kandiduje kao člana savjeta ali, bila je javna rasprava gdje su ljudi mogli slobodno da daju prijedloge. Veliki broj građana je želio da se te ulice nazovu po određenim osobama koje su povezane sa licima ili grupa koje su takve predloge davale što ništa nije sporno. U procedure, kako sam informisan, nadležno ministarstvo kulture kada su određene osobe u pitanju, treba da da saglasnost.
Upoznat sam od strane sekretara skupštine da su se prijedlozi sabrali i čeka se ocjena ministarstva kulture. Nakon završetka, savjet može da nastavi sa radom. Ovo nije pitanje predsejdnika opštine, već pitanje SO i mjesne zajednice u kojoj se dešava a u ovom slučaju je to MZ Centar. Treba da se završi jedna demokratska procedura gdje se moraju poštovati zakonska procedura”, istakao je Samir Agović.
Ovaj 86-godišnji Bihorac, i pored toga što ima mogućnosti da kupi i vozi automobile novije generacije, on se odlučio da penzionerske dane provodi za volanom marke “Reno 4”. Ovaj automobil, zbog položaja menjača, imao je širok spektar nadimaka, od šaltera zbog načina otvaranja prozora do kišobrana zbog položaja menjača.
„Kupio sam ga kod doktorice iz Herceg Novog i ona je bila njen prvi vlasnik. Tada sam ga platio pet i po hiljada maraka. Nijesam žalio novac jer je to bio auto godine. Volio sam tu marku i taj model. Ostarali smo obojica samo što je on u boljoj poziciji od mene. On je bolje očuvan“, kroz šalu dodaje Suljo. Bez razmišljanja Suljo ode i na dalje i duže destinacije. Podgorica, Novi Pazar, Sarajevo, samo su u nizu lokacija sa kojima Suljo obiđe za volanom svog ljubimca. Gdje god da se pojavi, prva rekacija i pitanje jeste – bi li ga prodao, koliko para.
Čak i na graničnim prelazima privlači pažnju.
