NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Kanalizacija opet na ulici: Centar Petnjice kao otvorena septička jama

Radio Petnjica
-
0
Kanalizacija opet na ulici: Centar Petnjice kao otvorena septička jama

Centar Petnjice ponovo je dočekao prolaznike onako kako nijedan centar jedne opštine ne smije da dočeka svoje građane, goste i djecu – izlivenom kanalizacijom, lokvama otpadnih voda i smradom koji se, kako kažu mještani, ne može prenijeti ni fotografijom ni snimkom.

Na fotografijama i snimku koji su dostavljeni redakciji vidi se improvizovana „riječica” tamne, prljave vode koja iz šahte izlazi i sliva se preko šljunka i razrovane površine do trotoara i kolovoza. Poklopac šahte je pomjeren i nakrivljen, oko njega su polomljeni komadi betona i razbacan šut, a voda se zadržava u baruštinama tik uz put. Sve to – u samom centru, na mjestu gdje ljudi svakodnevno prolaze, gdje staju vozila, gdje se završavaju poslovi i počinju školske obaveze.

Upravo tu je i suština problema.

Portal Radio Petnjica o ovom problemu već je pisao – i to ne jednom. Još 2017. godine objavljen je tekst o izlivanju kanalizacije i “poplavljenom centru”, a kasnije i o “privremenom rješenju”. U novembru 2022. ponovo se pisalo o izlivanju fekalija, a nekoliko dana kasnije i o tome da je problem “riješen”. Najsvježije, u junu 2025. portal je upozoravao na “otvorenu kanalizaciju u centru Petnjice”, uz poruku koja je zvučala kao crni humor, a danas izgleda kao realan opis stanja – “turistička atrakcija” za dobrodošlicu.

Pa ako je “riješeno”, zašto se vraća?
Ako je “privremeno”, koliko dugo traje privremeno u Petnjici – osam godina?
Ovo što gledamo nije samo neprijatnost. Ovo je zdravstveni i bezbjednosni rizik. Otpadne vode na površini znače bakterije i kontaminaciju, posebno opasno u periodu otapanja snijega kada se sve razliva i raznosi. Znače klizav teren, opasnost za pješake, prskanje vozila, a prije svega – poniženje za građane koji plaćaju račune i doprinose, a dobijaju smrad i sramotu ispred ulaznih vrata centra.

Najgore od svega je navika. Navika da se na ovo ćuti dok “ne prođe”. Navika da se na par sati ili par dana nešto “zakrpi”, pa opet isto.

Građani ne traže čuda. Traže normalno, da kanalizacija bude u cijevima, a ne na ulici. Traže da se šaht zatvori i sanira kako treba, da se ispita uzrok (začepljenje, oštećenje, loš pad, nedovoljan profil cijevi, nestručno izvedeni radovi), da se uvede redovno održavanje, i da se javno saopšti šta je problem i kada će biti trajno riješen.

Zato je sada vrijeme da nadležni prestanu sa “privremenim” i počnu sa odgovornim. Da Opština Petnjica i komunalne službe izađu pred javnost sa konkretnim informacijama.

Centar Petnjice ne smije biti mjesto gdje prvo osjetite smrad, pa tek onda vidite gdje ste došli. Fotografije i snimak su dokaz stanja, ali ono što ne staje u kadar je ono najgore – miris, sramota i osjećaj da se problem godinama gura pod šljunak, baš kao što se i ovdje, bukvalno, pokušava “prekriti” ono što izbija na površinu.

SAMIR RASTODER

ALBIN ĆEMAN: AKO NE ZAUSTAVIMO STIHIJSKO ISELJAVANJE, PETNJICA GUBI LJUDE – A PRIORITETI SU PUT, VODA I JAVNI PREVOZ

Radio Petnjica
-
0
ALBIN ĆEMAN: AKO NE ZAUSTAVIMO STIHIJSKO ISELJAVANJE, PETNJICA GUBI LJUDE – A PRIORITETI SU PUT, VODA I JAVNI PREVOZ

Intervju sa Albinom Ćemanom, poslanikom Demokratske Crne Gore i potpredsjednikom partije, urađen je u okviru projekta Radio Petnjice koji kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima mapira ključne probleme i razvojne šanse Petnjice i Bihora – od iseljavanja i položaja mladih, do infrastrukture, ekonomije i uloge dijaspore. Ćeman ocjenjuje da iz Petnjice najviše odlaze mladi odmah nakon srednje škole, najčešće zbog posla i osjećaja besperspektivnosti, upozoravajući da se “ne smije dozvoliti da iseljavanje postane stihijsko”. Kao najveće komunalne boljke izdvaja lošu putnu infrastrukturu, nepostojanje javnog prevoza i problem otpada i divljih deponija, dok za razvoj vidi šansu u realnom sektoru, poljoprivredi i turizmu, uz jačanje povjerenja i partnerstva sa dijasporom.

Zaustavljanje iseljavanja

RADIO PETNJICA: Kada pogledate oko sebe – ko najviše odlazi iz Petnjice: mladi, čitave porodice, stručni ljudi…?
ĆEMAN: Ono što se da primijeti, jeste, da najviše odlaze mladi ljudi, obično po završetku srednje škole. U početku to bude sezonski u potrazi za poslom, što kasnije rezultira i definitivnim odlaskom. Nažalost, odlaze i cijele porodice ali i stručni kadar koji je itekako deficitaran u našoj opštini.

RADIO PETNJICA: Šta su, po vašem mišljenju, tri glavna razloga zbog kojih se ljudi odlučuju da odu iz Petnjice?
ĆEMAN: Svakako, brojni su razlozi koji navode naše sugrađanke i sugrađane da napuste Petnjicu. Osnovni razlog jeste egzistencijalne prirode, a to je potreba za zaposlenjem, zatim potreba da se živi u sredini koja nudi više sadržaja, te samim tim i više mogućnosti za daljim napredovanjem i usavršavanjem, što je po prirodi stvari potreba svih a naročito mladih ljudi, ali i jedan vid letargije i besperspektivnosti usled mnogobrojnih problema koji tište naše sugrađane i sugrađane.

RADIO PETNJICA: Da li vi ili neko iz vaše uže porodice ozbiljno razmišljate o odlasku? Šta bi prevagnulo da ostanete?
ĆEMAN: Trenutno, veliki dio svog vremena boravim u Podgorici, kako zbog svog primarnog, ljekarskog poziva a koji je vezan za KCCG u Podgorici, tako i zbog političkog angažmana kao poslanik u Skupštini Crne Gore ali kad god mogu i kada obaveze to dozvole, rado se vraćam svom zavičaju.

RADIO PETNJICA: Koliko na odluku o odlasku utiču: posao, plate, obrazovanje djece, zdravstvo, putna povezanost, osjećaj nepravde / zapostavljenosti?
ĆEMAN: Umnogome ovi prethodno nabrojani razlozi utiču na odlazak naših Petnjičana. Prema indeksu razvijenosti Petnjica je godinama unazad među najnerazvijenim opštinama u Crnoj Gori a to svakako se odražava i na iseljavanje. Kao ljekar mogu konstatovati, da smo tek 2021 godine, uspjeli formirati svoju Jedinicu za HMP, te smo na taj način obezbijedili 24-časovnu zdravstvenu zaštitu na primarnom nivou u našoj opštini što je svakako pomak ali naravno da treba i dalje raditi i na tom planu.

RADIO PETNJICA: Šta je ono zbog čega, uprkos svemu, i dalje želite da ostanete u Petnjici?
ĆEMAN: Mislim da i one koji žive u Petnjici, ali i one koji su je zbog raznih razloga, uglavnom nevoljno morali napustiti, veže ista nit, a to je ljubav prema svom zavičaju koju nose gdje god da su. Zavičaj između ostalog znači, disati, hodati, živjeti po onim stazama po kojima ste odrastali i koje su dio vas i vaših uspomena, u kojima duša nađe svoj smiraj i što vas uvijek nanovo tjera da mu se vraćate, a to je potreba i bit svakog čovjeka.

Uloga dijaspore u ostanku

RADIO PETNJICA: Koliko vama i vašoj porodici znači podrška dijaspore (finansijska pomoć, sezonski poslovi, investiranje)?
ĆEMAN: Kao dijete ali i sada kao odrastao čovjek, uvijek sam se radovao dolasku svoje rodbine iz inostranstva, obično su to bili jul i avgust mjesec, odnosno mjeseci odmora ili ferija kako vole kazati naše brude iz inostranstva. Uvijek su to lijepa druženja, muhabet i posjedak do u kasne sate, zvuk zrikavaca i miris pokošene trave koji uvijek evociraju posebne uspomene. Naravno, uvijek bi “pala” i po koja para koja je posebno značila u tim đačkim i studentskim danima. Dijaspora je naš neraskidiv most i naša podrška, to su naše sestre i braća, odnosno naša krv, važnijih od njih u svakom smislu nemamo. Mnogim porodicama svaki vid njihove podrške itekako znači, naravno i finansijski, i to je lijep adet koji oni njeguju prema svom topraku, svojoj porodici koja je ostala da živi u našoj Petnjici.

RADIO PETNJICA: Imate li utisak da pomoć dijaspore doprinosi ostanku ljudi ovdje, ili se uprkos toj pomoći iseljavanje nastavlja? Zašto?
ĆEMAN: Svakako da pomoć dijaspore na jedan način doprinosi ostanku ljudi u Petnjici. Svi zajedno moramo raditi na povećanju povjerenja kada su u pitanju projekti koji se tiču razvoja naše opštine a gdje oni iskažu želju da investiraju i pomognu. Tačno je da se, u nekim stvarima, dosta zakasnilo, i zbog toga imamo između ostalog nastavak iseljavanja ali nije sve izgubljeno. Moramo se svi zajedno boriti. Ne smijemo nikako dozvoliti da iseljavanje postane stihijsko te da do kraja izgubimo našu biološku supstancu, odnosno ljude.

Komunalni i infrastrukturni problemi

RADIO PETNJICA: Koji komunalni problem najviše utiče na vaš svakodnevni život (voda, put, otpad, rasvjeta, internet, javni prevoz…)?
ĆEMAN: U prvom redu je to putna infrastruktura, gdje je naročito u zimskim mjesecima pravi izazov voziti se tom dionicom puta. Naravno, u najskorijem vremenu mora se iznaći rješenje adekvatnog odlaganja otpada, te na taj način spriječiti dalji nastanak divljih deponija koje su prave ekološke bombe koje loše utiču na zdravlje naših sugrađana. Nedostatak javnog prevoza je takođe jedan od gorućih problema našim sugrađanima u ostvarivanju zdravstvenih, administrativnih i drugih potreba, čiji nedostatak dodatno utiče na njihov kućni budžet.

RADIO PETNJICA: Kako nepostojanje autobuske linije iz Petnjice utiče na vas / vašu porodicu (odlazak u školu, na posao, ljekaru, u Berane/Podgoricu)?
ĆEMAN: To je jedan od velikih problema naše opštine. Nažalost, moramo konstatovati da smo imali bolje organizovan međugradski prevoz prije nego smo vratili status opštine, nego li sada kada smo samostalna opština i to je nešto što stvara ogroman problem u funkcionisanju i mobilnosti stanovništva, te na taj način utiče na zadovoljavanje svakodnevnih potreba.

RADIO PETNJICA: Kakva je situacija sa vodosnabdijevanjem u vašem naselju ili selu – da li imate vodu redovno, kakav je kvalitet, da li ste se obraćali nadležnima?
ĆEMAN: Vodosnabdijevanje u mom zaseoku je na zadovoljavajućem nivou. Radi se o vodovodu koji je prije više od dvadeset godina realizovan zajedničkom akcijom mještana nekoliko zaseoka.

RADIO PETNJICA: Šta vidite kada izađete iz kuće: uredne ulice, rasvjeta, riješen otpad – ili su problemi vidljivi na prvi pogled?
ĆEMAN: Činjenica je da Petnjica kuburi sa brojnim komunalnim problemima koji su vidljivi praktično na svakom koraku. Argument da smo relativno mlada opština je donekle tačan, ali je činjenica da će se ove godine navršiti 13 godina od vraćanja statusa opštine, što je, priznaćete, ne tako mali vremenski period i sasvim dovoljan za rješavanje ovakvih problema. Tako da sa opravdanjima se mora stati i “zasukati” rukave kako bi ovi problem bili riješeni na zadovoljstvo građana.

RADIO PETNJICA: Da morate da napravite listu prioriteta, kojim redosledom bi trebalo rješavati komunalne probleme u Petnjici?
ĆEMAN: Adekvatno vodosnabdijevanja mora biti visoko na agendi kada je naša opština u pitanju. Paradigma je da bez vode nema života. Naši krajevi su bogati izvorima vode tako da svaki zaseok u Bihoru mora imati riješen ovaj problem. Putna infrastruktura mora biti bolja, tačno je da u ovom dijelu ima pozitivnih pomaka, ali i ima dosta izazova koje treba rješavati u narednom periodu. Problem adekvatnog uklanjanja otpada i veliki broj divljih deponija je gorući problem koji iziskuje hitno rješenje. Kanalizacioni sistem u centralnom dijelu opštine je na nezadovoljavajućem nivou. Rješavanje problema obaloutvrde uz rijeku Popču koji predstavlja veliki problem, naročito poljoprivrednicima.

RADIO PETNJICA: Imate li utisak da lokalna vlast i nadležna preduzeća reaguju brzo na prijave građana, ili se problemi vuku godinama? Navedite primjer.
ĆEMAN: Generalni utisak građana kada je u pitanju rad lokalne vlasti i nadležnih preduzeća je da je sve nekako stalo, da je sve usporeno, nedovoljno i letargično. Imate osjećaj funkcionisanja jednog sistema koji je doživio svoju fazu zasićenja i da više nema šta da ponudi građanima, te ih na taj način drži u nekom vakumu, gdje najveću štetu trpe sami građani. Svjedoci smo sami da se isti problemi vrte godinama, odnosno više od deceniju. Treba li podsjećati da smo jedina opština koja nema benzinsku stanicu, autobusku stanicu, javni prevoz itd. To su samo neki od primjera čija se realizacija godinama obećava a nije se ništa uradilo u tom pravcu, to svakako demotiviše zajednicu u mnogim aspektima.

Ekonomski položaj Petnjice i Bihora

RADIO PETNJICA: Kako biste opisali mogućnosti za zaposlenje u Petnjici danas – ima li posla, kakvog, za koga?
ĆEMAN: Mogućnosti za zaposlenje u Petnjici su skromne, ali ipak postoje. Treba raditi na otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru, tu je šansa za Petnjicu. Projekti kakav je fabrika za proizvodnju djelova za dizel električne agregate u Lješnici, vlasnika Adisa Ramdedovića iz Njemačke, je jedan od dobrih primjera koji otvara prostor u ovom pravcu. Mislim da i u srednjim školama treba otvarati i afirmisati smjerove koji se tiču zanatstva. Prostora ima i poljoprivrednoj proizvodnji, obradi mesa i mesnih prerađevina, zatim mlijeka i mlječnih prerađevina, svim vidovima turizma pa i zdravstvenog, prodaji ljekobilja, preradi pečuraka, preradi voća i sl. Naravno, lokalna samouprava ima svoje mogućnosti, samo ih treba razviti na pravi način ali i državne ustanove i preduzeća.

RADIO PETNJICA: Šta najviše koči pokretanje malih biznisa ovdje: nedostatak kapitala, birokratija, mala kupovna moć, nedostatak radne snage, nešto drugo?
ĆEMAN: Svi ovi nabrojani faktori dijelom doprinose kočenje pokretanja malih biznisa, uključujući i strah ljudi da započnu biznis, koji je prirodno prisutan kod svakog, jer svaki početak u nekom poslu sam po sebi nosi dozu neizvjesnosti. Međutim, mora postojati i doza rizika, kao i za sve u životu, kako bi se krenulo sa početne tačke.

RADIO PETNJICA: Da li znate za uspješne primjere malih biznisa, posebno onih koje su pokrenuli lokalni ljudi ili povratnici iz dijaspore? Šta mislite zašto su uspjeli? Koliko su poljoprivreda, stočarstvo i prerada hrane i dalje realna šansa za pristojan život u Bihoru? Šta najviše nedostaje (otkup, prerađivači, sertifikati, podsticaji)?
ĆEMAN: Ima nekoliko takvih primjera. Kada su povratnici u pitanju mislim da su tome doprinijele usvojene radne navike tokom boravka vani ali i usvojena znanja i vještine koje su u međuvremenu stekli. Poljoprivreda i stočarstvo su jedne od strateških grana razvoja Bihora, na taj način su stasavale mnoge generacije Bihoraca. Dobro je što imamo modernizacijaciju i nabavku opreme za naše poljoprivrednike u čijem obezbjeđivanju učestvuje Vlada kroz različite evropske projekte.

RADIO PETNJICA: Vidite li potencijal za razvoj turizma (planinski, seoski, kulturni, vjerski)? Šta bi prvo trebalo uraditi da bi ovdje došlo više turista?
ĆEMAN: Petnjica predstavlja prirodnu oazu za odmor i rekreaciju i naravno da je sa tog aspekta i turistički atraktivna. Međutim, da bi se to valorizovalo na pravi način moramo je mnogo bolje turistički predstaviti i mapirati. Turista mora imati uvid gdje dolazi, šta je to čime se možemo predstaviti u turističkom smilsu, moramo voditi evidenciju o njihovom prisustvu, kakvi su njihovi utisci, šta je dobro a šta bi trebalo promijeniti. Sve ovo iziskuje adekvatnu pripremu, prije svega infrastrukturnu. Naravno, svaki turista ima želju da osim utisaka ponese i neki autentični suvenir, tako da otvaranje neke suvenirnice u Petnjici bi imalo smisla, sve to na neki način upotpunjuje turističku ponudu.

RADIO PETNJICA: Smatrate li da postoje jasne i transparentne mjere podrške preduzetnicima u opštini Petnjica? Da li ste se lično prijavljivali na neki konkurs / projekat? Kakva su iskustva?
ĆEMAN: Mislim da ovdje postoji ogroman prostor za rad i napredak kako bi se na transparentan način podržalo preduzetništvo. Savjetodavni aspekt u pokretanju nekog posla je jako važan. Edukacije u tom pravcu mogu imati efekta.

Obrazovanje i položaj mladih

RADIO PETNJICA: Kako ocjenjujete uslove u školama u Petnjici (nastava, oprema, vannastavne aktivnosti, digitalne vještine)?
ĆEMAN: Koliko je meni poznato, uslovi u školama u Petnjici su na zadovoljavajućem nivou. Naravno, ima prostora za dodatnu infrastrukturnu adaptaciju u smislu izgradnje fiskulturnih sala, adaptaciju sanitarnih čvorova u određenim školama, nabavku određene opreme koja bi dodatno olakšala rad prosvjetnim radnicima i učenicima i sl. Vannastavni sadržaji bi mogli biti bogatiji, međutim kada govorimo o ovome moramo imati u vidu mogućnosti funkcionisanja u mjeri mogućeg. Drago mi je što smo dodatnim naporima i saradnjom sa tadašnjim Ministarstvom prosvjete nauke kulture i sporta u periodu 2020-2021 godine, uspjeli da obezbijedimo kombi vozilo za prevoz đaka, čime smo im dodatno olakšali prevoz do škole.

RADIO PETNJICA: Koliko mladi u Petnjici imaju prostora da se bave sportom, kulturom, omladinskim aktivizmom – postoje li klubovi, udruženja, mjesta za okupljanje?
ĆEMAN: Mladi u Petnjici imaju veoma malo prostora za bilo kakvim aktivizmom. Kada govorimo o sportu, u prvi plan “iskače” fudbal, što je naravno važno da postoji ali je nedovoljno. Primjećujem da mladi imaju priliku da treniraju karate, što je važno za razvijanje sportskog i takmičarskog duha, ali i onog najvažnijeg, a to je očuvanje zdravlja. Pohvaljujem napore u postojanju KUD-a Bihor koji je jako važan sa aspekta promocije kulture ali i druženja naše omladine, kao i postojanje Planinarsko-sportskog kluba Bihor za ljubitelje planina. Treba raditi na izgradnji mjesta gdje bi se mladi mogli okupljati, družiti i ramjenjivati ideje.

RADIO PETNJICA: Imate li utisak da se glas mladih čuje u opštini – da li se pitaju za bilo šta što se tiče njihove budućnosti?
ĆEMAN: Nemam takav utisak. Ono što bi Skupština opštine trebala formirati kao radno tijelo, jeste skupštinski odbor, koji bi se bavio pitanjima mladih i gdje bi aktivno učestvovali mladi, čime bi se na najbolji način artikulisale njihove potrebe i interesovanja.

RADIO PETNJICA: Da li mladi koje poznajete planiraju da ostanu u Petnjici, da odu u veće gradove Crne Gore ili u inostranstvo? Šta navode kao glavne razloge?
ĆEMAN: Jedan dio mladih koje poznajem žele ostati u Petnjici, ali moram biti iskren, oni su u manjini. Uglavnom mladi žele da odu u Podgoricu ili u neku od zemalja Zapadne Evrope.

RADIO PETNJICA: Šta bi po vama najviše pomoglo mladima da ostanu: više stipendija, više posla, bolja infrastruktura, mjesta za izlaske i druženje, nešto drugo?
ĆEMAN: Sve prethodno nabrojano bi sigurno uticalo da mladi više ostaju u Petnjici. Što bolji uslovi i više sadržaja za mlade, itekako bi doprinijelo tome da sve više njih ostane na svom kućnom pragu.

Očuvanje kulturnog identiteta i tradicije

RADIO PETNJICA: Da li mislite da se u Petnjici dovoljno radi na očuvanju bihorske kulture i tradicije (manifestacije, festivali, Revija „Bihor“, kulturni centar, folklor…)?
ĆEMAN: Mislim da je rad po ovom pitanju na zadovoljavajućem nivou. U mjeri mogućeg imamo organizovanje različitih manifestacija, što je dobro. Naravno, ima prostora za napredak.

RADIO PETNJICA: Koje manifestacije ili događaji vam najviše znače – imate li osjećaj da okupljaju i lokalne ljude i dijasporu?
ĆEMAN: “Dani dijaspore” su jako važan most koji spaja Bihorce u zavičaju i dijaspori. Tako da je to manifestacija sa velikim značajem. Izdvojio bih i promocije i druženja s knjigom, jer su to pisani tragovi koji ostaju kao trajni pečat očuvanja naše kulture i identiteta. Naravno, čovjek sam od krvi i mesa, volim i pjesmu, ali igre i kola u izvedbi naše bihorske mladosti iz folklornog društva. Mislim da je promocija Bihorskog ćilima jako važna za naš kraj, i tu bih svakako pohvalio rad dr Ismeta Latića na njegovoj promociji. Raduje me što smo uspjeli da obezbijedimo sredstva i što ćemo u ovoj godini krenuti sa izgradnjom Kuće Ćilima u Petnjici, gdje će osim izložbenog prostora i prostora za skladištenje ćilima, postojati prostor za druženje i organizovanje kulturnih manifestacija.

RADIO PETNJICA: Da li su djeca i mladi zainteresovani za tradicionalnu muziku, priče, običaje, ili se taj interes gubi? Zašto?
ĆEMAN: Mislim da tu ima sve manje interesovanja, što nije dobro. Ja sam odrastao uz priče i anegdote starijih, počev od mojih roditelja. Sve je to važno u oblikovanju ličnosti i njenom odrastanju, kao i očuvanju posebnosti individue, što se reflektuje i na očuvanju identiteta našeg kraja.

RADIO PETNJICA: Koliko vam znače mediji iz Petnjice (Radio Petnjica, portali, lokalni autori) u njegovom očuvanju – šta rade dobro, a šta bi moglo bolje?
ĆEMAN: Mediji su jako važan dio ukupnog društvenog ambijenta. Lokalni mediji nose posebnu važnost, jer su glas zavičaja i mislim da tu postoji veliko interesovanje naših sugrađana. Činjenica je da društvene mreže kreiraju mnoga dešavanja i takođe su izvor informacija, ali je važno postojanje medija, naročito onih koji pravovremeno i objektivno izvještavaju. Radio Petnjica ima svakako važno mjesto u informisanju Bihoraca.

Uloga dijaspore u razvoju lokalne zajednice

RADIO PETNJICA: Kako vidite dijasporu – više kao ekonomsku podršku (doznake, pomoć) ili kao partnere u razvoju (investicije, projekti)?
ĆEMAN: Dijasporu vidim kao porodicu, koja je fizički van svog zavičaja ali u mislima je uvijek tu. Oni su jako važni partneri u sveukupnom razvoju Petnjice. Moram kazati da su u prethodnom periodu njihove časne namjere nekada bile izmanipulisane, što je dovelo do pada povjerenja, koje u narednom periodu mora biti ojačano.

RADIO PETNJICA: Šta mislite, da li dijaspora dovoljno zna o stvarnim problemima u Petnjici (voda, putevi, posao), ili ima uljepšanu sliku kroz kratke dolaske ljeti?
ĆEMAN: Mislim da dijaspora nema sliku stvarnog stanja u Petnjici. Ta slika naše opštine, često bude uljepšana u mjesecima kada oni borave ovdje, što nije dobro, jer se na taj način problemi guraju pod tepih a zajednica trpi.

RADIO PETNJICA: Da li smatrate da opština ima dobar i organizovan odnos prema dijaspori (savjet dijaspore, zajednički projekti, javni pozivi)? Šta bi nedostaje?
ĆEMAN: Potreban je ogroman zaokret u odnosu opštine prema dijaspori u smislu njihov aktivnog uključivanja kroz Savjet dijaspore ili neki drugi oblik aktivnog organizovanja. Potrebne su neke zajedničke inicijative, novi projekti gdje bi oni bili u punom smislu uvaženi, a sve na dobrobit naše lokalne zajednice.

RADIO PETNJICA: Šta biste poručili ljudima iz dijaspore: u šta bi, po vama, trebalo da ulažu u Petnjici da bi to osjetili i oni koji žive ovdje svaki dan?
ĆEMAN: Svako od njih može pomoći svojoj porodici koja je ostala da živi u Petnjici, bilo kroz finansijsku ili iskustvenu pomoć u pokretanju nekog mikro ili malog biznisa. Naravno treba ulagati u projekte koji će donijeti korist i njima samima ali i zajednici, po mogućnosti otvaranje nekih pogona odnosno fabrika. Zašto Petnjica ne bi imala neki pogon za preradu voća, preradu mesa, ljekobilja, neku fabriku za proizvodnju namještaja i sl. Izgradnja regionalnog putnog pravca Petnjica-Bioča koja je u toku, će između ostalog, dodatno stvoriti elementarne uslove za adekvatan transport i promet robe, što stvara nove mogućnosti i na šta sam posebno ponosan.

RADIO PETNJICA: Da li biste podržali ideju da se jednom godišnje u Petnjici organizuje skup dijaspore i lokalne zajednice na kojem bi se javno dogovarali konkretni projekti za narednu godinu?
ĆEMAN: Mislim da je to odlična ideja, koja može samo pomoći Petnjici i apsolutno je podržavam.

SAMIR RASTODER

OPŠTINA PETNJICA: U REKORDNOM ROKU OČIŠĆENO VIŠE OD 150 LOKALNIH I NEKATEGORISANIH PUTEVA

Radio Petnjica
-
0
OPŠTINA PETNJICA: U REKORDNOM ROKU OČIŠĆENO VIŠE OD 150 LOKALNIH I NEKATEGORISANIH PUTEVA

Od ranih jutarnjih sati na području Opštine Petnjica intenzivno se radi na sanaciji zimskih uslova i obezbjeđivanju prohodnosti puteva. Kako se navodi u saopštenju, „od ranih jutarnjih sati sva raspoloživa mehanizacija i ljudstvo komunalnog preduzeća su angažovani i rade na čišćenju snijega na lokalnim putevima na čitavoj teritoriji naše opštine“.

Pored angažmana komunalnog preduzeća, lokalna uprava je, u saradnji sa mjesnim zajednicama, pojačala kapacitete na terenu. U saopštenju se ističe da je „lokalna uprava u saradnji sa mjesnim zajednicama angažovala veći broj lokalnih ljudi iz gotovo svih mjesnih zajednica koji posjeduju mehanizaciju, takozvane traktroske voze“, te da je i njihovo učešće bilo od velikog značaja.

Rezultati rada na terenu, prema navodima iz saopštenja, vidljivi su već sada: „u rekordnom roku očišćeno više od 150 lokalnih i nekategorisanih puteva naše opštine“. Istovremeno, iz Opštine poručuju da je stanje stabilno i da se saobraćaj odvija bez zastoja: „sa zadovoljstvom konstatujemo da se saobraćaj na čitavoj teritoriji naše opštine odvija neometano“.

U saopštenju se dodatno naglašava da su priprema i planiranje presudni u ovakvim situacijama: „blagovremene pripreme i jasni planovi su ključ za efikasnost u radu svake institucije ili organizacije“, uz poruku da je Opština „još jednom pokazala organizovanost i ažurnost“, kako bi građani mogli nesmetano funkcionisati i u uslovima pojačanih sniježnih padavina.

Nadležni pozivaju građane da prijave eventualne probleme uzrokovane snijegom i zimskim uslovima. Kako se navodi u saopštenju, „ukoliko postoji bilo kakav problem koji se tiče zimskih uslova, odnosno posljedica koje snijeg uvijek donosi, građani se mogu javiti i mogu računati na to da ćemo brzo reagovati“.

Na kraju, Opština podsjeća da je ovakav sistem rada potvrđen i ranijih godina: „podsjećamo da smo svih prethodnih godina na ovaj način uredno održavali puteve i redovno dobijali pohvale od građana“.

„Kancelarija za povratnike“ kao nova adresa za dijasporu: Azemović o planu da sjever ponovo živi

Radio Petnjica
-
0
„Kancelarija za povratnike“ kao nova adresa za dijasporu: Azemović o planu da sjever ponovo živi

Novi zakon o dijaspori donosi otvaranje Kancelarije za povratnike, dok Ministarstvo paralelno gradi Registar dijaspore i mrežu saradnje sa više od 90 udruženja širom svijeta. U intervjuu za Radio Petnjica, ministar Mirsad Azemović govori o tome kako država želi da smanji iseljavanje sa sjevera, ukloni administrativne barijere za ulaganja, te uključi mlade i stručnjake iz dijaspore u razvoj Bihora i drugih sjevernih opština. Ovaj intervju je dio serijala u okviru projekta „Priče iz Bihora – između sjećanja i budućnosti“, koji se bavi iseljavanjem i povezivanjem lokalne zajednice i dijaspore kroz kontinuirano lokalno novinarstvo.

Strategija protiv iseljavanja: povratak i uključivanje dijaspore kao cilj

RADIO PETNJICA: Strategija protiv iseljavanja: Koji su danas ključni strateški ciljevi Ministarstva dijaspore kada je riječ o smanjenju iseljavanja sa sjevera, i kako mjerite uspjeh (konkretni indikatori)?

AZEMOVIĆ: Ministarstvo dijaspore je, između ostalog, osnovano sa ciljem da kreira i sprovodi politike čiji je krajnji cilj da naše ljude koji trenutno žive i rade u inostranstvu uključi u društvene tokove naše zajedničke države, u konačnom, da ih vrati u državu. Pred Crnom Gorom je jedna nova, izvjesnija budućnost, koja nudi nove prilike svim našim građanima. Vlada Crne Gore intenzivno radi na realizaciji kapitalnih projekata na sjeveru koji mogu otvoriti nova poglavlja razvoja, naročito ako uzmemo u obzir svu ljepotu i potencijale sjevera.

Povratak na sjever: Kancelarija za povratnike i podrška biznisu

RADIO PETNJICA: Povratak – realne poluge: Šta država trenutno nudi čovjeku iz dijaspore da se vrati na sjever (posao, poreske olakšice, podrška biznisu), i šta planirate da uvedete novo u narednih 12–18 mjeseci?

AZEMOVIĆ: U kontekstu odgovora na ovo pitanje izdvajamo da je novim zakonom koji je usvojen prije nekoliko dana predviđeno i otvaranje Kancelarije za povratnike – na taj način pružaćemo administrativne i druge vidove podrške ljudima koji žele da se vrate u Crnu Goru i da stečeni kapital pretoče u nove vidove biznisa. O svim detaljima blagovremeno ćemo obavijestiti našu dijasporu i cjelokupnu javnost. Cilj nam je da na taj način jačamo povjerenje dijaspore u naše institucije. To je najvažniji korak u procesu građenje sigurnog poslovnog ambijenta koji će ih motivisati da ulažu u našu zajedničku državu.

Bihor i Petnjica: infrastruktura, turizam, poljoprivreda i prvi rezultati

RADIO PETNJICA: Bihor kao prioritet: Da li Bihor/Petnjica imaju poseban tretman u planovima Ministarstva (posebni programi/linije), ili su dio šire politike za sjever? Šta konkretno možete obećati kao “prvi rezultat” u ovoj godini?

AZEMOVIĆ: Jedan od prioriteta Vlade je upodobljavanje putne i druge infrastrukture u lokalni zajednicama na sjeveru kako bi se stvorili uslovi za valorizaciju prirodnog bogatstva cijele regije. Razvoj sjevera se temelji se na valorizaciji prirodnih resursa kroz održivi turizam, posebno planinski, eko i seoski turizam, kao i na razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije. Biće potrebno da zajedničkim snagama – Vlade, lokalnih uprava i dijaspore, aktivno i u kontinuitetu radimo na njenom ostvarenju. Izgradnja autoputa već donosi sjeveru određene benefite. Konkretno u Bihoru uskoro počinje sa radom značajan proizvodni pogon što nam pokazuje da dijaspora kreće u proces investiranja u zavičaj. To nam uliva optimizam i garantuje da u susret EU Crna Gora postaje država koja nudi siguran poslovni ambijent.

Registar dijaspore: baza za politiku povratka, investicija i umrežavanja

RADIO PETNJICA: Registar dijaspore: Ima li Crna Gora funkcionalan registar dijaspore po opštinama/porijeklu (npr. Bihor), i ako nema – kada će biti uspostavljen i kako će se koristiti (investicije, donacije, stručnjaci)?

AZEMOVIĆ: Ministarstvo je formiralo Registar za dijasporu. S obzirom da se niko do sada nije bavio konkretnim brojem naših ljudi koji živi u dijaspori, to nam je bio jedan od polaznih coljeva. Registar je zvanična, institucionalna baza podataka koja služi za evidentiranje građana porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u inostranstvu. Njegova osnovna svrha je da država ima tačne i ažurne informacije o dijaspori kako bi mogla planirati politike saradnje, očuvanja identiteta i uključivanja dijaspore u razvoj zemlje.

U registru se, najčešće na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju podaci kao što su: osnovni lični podaci, država boravka, obrazovanje, zanimanje, profesionalne vještine i interes za saradnju sa institucijama u Crnoj Gori. Poseban fokus je na mladim i visokoobrazovanim ljudima, čije znanje i iskustvo mogu biti od velike koristi.

Cilj nam je da kroz zvanični registar uspostavimo bolju komunikaciju između države i dijaspore, lakše umrežavanje stručnjaka, realizovanje projekata, kao i kreiranje programa povratka, privremenog angažmana ili investicija. Ukratko, to je alat koji će nam pomoći da se veza između dijaspore i matične države učini sistematičnom, organizovanom i korisnom za obije strane.

Udruženja i klubovi: 90 partnera i ideja o formalnim sporazumima za sjever

RADIO PETNJICA: Saradnja sa iseljeničkim klubovima: Koliko aktivnih iseljeničkih udruženja/klubova sarađuje sa Ministarstvom, i da li planirate formalni “sporazum o saradnji” sa klubovima koji okupljaju ljude sa sjevera?

AZEMOVIĆ: Ministarstvo sarađuje sa preko 90 udruženja u dijaspori i raduje nas to što interesovanje udruženja iz dana u dan raste. Takođe ističemo da je Ministarstvo, u saradnji sa udruženjima dijaspore, samo u toku protekle godine realizovalo više od 100 projekata koji se bave očuvanjem našeg kulturnog identiteta. Programi su realizovani u zemljama prijema. Za njih je izdvojeno oko 320 000 eura.
Ideja o formiranju sporazuma sa klubovima koji okupljaju ljudr sa sjevera je prisutna, naročito jer bi takav vid dodatne saradnje bio platforma za investiciono oživljavanje sjevera kroz podršku naših ljudi koji žive i rade u inostranstvu.

Investicije dijaspore: administracija i nepovjerenje kao glavne barijere

RADIO PETNJICA: Investicije dijaspore – prepreke: Šta dijaspora najčešće navodi kao prepreku ulaganjima na sjeveru (administracija, nepovjerenje, zemljište, spori procesi), i šta Ministarstvo radi da te prepreke smanji?

AZEMOVIĆ: Naši ljudi koji žive i rade u inostranstvu u domenu prepreka ulaganjima često ističu administrativne barijere i nepovjerenje u institucije. Ministarstvo sprovodi brojne inicijative koje kontinuirano jačaju povjerenje dijaspore u društvene i ekonomske procese u našoj zemlji. Približavanje naše države članstvu u EU govori u prilog ispravnosti sveukupnog angažmana svih resora Vlade na tom polju.

Stručnjaci iz dijaspore: Savjet za saradnju kao nova poluga

RADIO PETNJICA: Uključivanje stručnjaka iz dijaspore: Imate li plan da uključite visokoobrazovane ljude iz dijaspore u razvojne projekte sjevera (mentorski programi, kratkoročni angažmani, gostujuća predavanja, tele-rad za CG)?

AZEMOVIĆ: Ministarstvo sprovodi važne aktivnosti i u toj oblasti. Izdvojili bismo to da u narednim danima krećemo u formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima koji će, između ostalog, imati zadatak da informiše i povezuje dijasporu sa matičnom zemljom, te da inicira preduzimanje privrednih i drugih aktivnosti od interesa za Crnu Goru i dijasporu. Savjet će biti jedna od važnih poluga na polju realizacije različitih programa i projekata.

Mladi i dijaspora: škola jezika, online kurs i mehanizmi za studente

RADIO PETNJICA: Mladi i veze sa dijasporom: Kako planirate da iskoristite dijasporu za prilike mladih na sjeveru (prakse, stipendije, mreže kontakata, zapošljavanje na daljinu)?

AZEMOVIĆ: U fokusu našeg djelovanja su mladi. Sa njima intenzivno ostvarujemo saradnju. Posebno izdvajamo Ljetnju školu jezika i kulture Crne Gore, namijenjenu djeci iseljenika iz Crne Gore. Škola pod nazivom “Crna Gora moja postojbina” traje 10 dana. Održava se u julu, na Ivanovim koritima.

Ponosni smo na mlade polaznike ove škole koji su s ljubavlju i entuzijazmom učestvovali u brojnim programskim aktivnostima učeći o jeziku, kulturi i tradiciji Crne Gore.

Posebno bismo naglasili da je Ministarstvo, po prvi put, pokrenulo Online kurs jezika. Riječ je o projektu koji sprovodimo uz tehničku podršku Zavoda za školstvo. Namijenjen je pripadnicima dijaspore sa prebivalištem u SAD, Kanadi i zemljama Evrope, a koji su stariji od sedam godina.

Nastava je nedavno počela i trajaće tri mjeseca. Interesovanje mladih za ovaj program je veliko. Prijavio se preko 170 polaznika. Najviše prijava je bilo iz SAD – a. Nastavu izvode sertifikovani nastavnici CSBH jezika.

Novim zakonom o dijaspori – iseljenicima konačno se stvara kvalitetna normativna osnova za saradnja sa studentima u dijaspori. Znanje i iskustvo mladih ljudi u dijaspori izuzetno je važno za razvoj Crne Gore. Riječ je o generaciji koja je stekla obrazovanje, radne navike i profesionalne standarde u razvijenim sredinama, a to znanje može biti snažan pokretač inovacija, modernizacije institucija i jačanja ekonomije. Mi stvaramo konkretne mehanizme koji će mladima iz dijaspore pokazati da su dobrodošli i da njihov doprinos ima stvarnu vrijednost.

Transparentnost i naredni koraci: Dani dijaspore i biznis forumi za sjever

RADIO PETNJICA: Transparentnost i rezultati: Koliko je investicija/donacija ili razvojnih projekata u sjevernom regionu realizovano uz podršku Ministarstva dijaspore u posljednjih godinu dana? Možete li navesti 3 konkretna primjera i šta je sljedeće na listi?

AZEMOVIĆ: Ministarstvo dijaspore je skoro osnovano. Pored realizacije brojnih programa koji se tiču očuvanju kulturnog identiteta naše dijaspore, aktivno upodobljavamo normativnu platformu koja će našim ljudima koji žive i rade u inostranstvu konačno pružiti siguran pravni okvir za buduća ulaganja. Sva rješenja donesena su na bazi snažne koordinacije svih relavantnih subjekata.

Upravo iz tog razloga, prošlog ljeta je fokus manifestacije Dani dijaspore bio na sjevernim opštinama. Organizovali smo biznis forume koji su okupili ugledne privrednike iz dijaspore i lokalnih zajednica. Cilj nam je bio da razmijenimo ideje i evidentiramo barijere koje stoje na putu ulaganjima. Uključili smo i predstavnike lokalnih uprava da sa njihovog aspekta daju doprinos u kreiranju prilika za priliv investicija. U toku panela detaljno su predstavljeni razvojni potencijali sjevera koji će, u kontekstu novih ulaganja u infrastrukturu i realizaciju kapitalnih projekata iza kojih stoji Država, zasigurno biti u fokusu investitora koji žele da svoj kapital prošire i na teritoriju svoje zemlje.

SAMIR RASTODER

„Mi smo tu“: Radio spot koji podsjeća Petnjicu da su prava OSI prava svih nas

Radio Petnjica
-
0
„Mi smo tu“: Radio spot koji podsjeća Petnjicu da su prava OSI prava svih nas

Početkom oktobra 2025. godine počela je realizacija projekta „Mi smo tu – kampanja za vidljivost i razumijevanje“, koji sprovodi NVO Lica sa invaliditetom Petnjica u partnerstvu sa NVO Centar za seoski razvoj, uz podršku NVO Vis Legis. Projekat finansira Evropska unija kroz grant šemu CORDIAL, čiji je nosilac Caritas Srbije, a cilj je da se u opštini Petnjica smanje diskriminacija i predrasude prema osobama sa invaliditetom i da se njihov glas bolje čuje u zajednici, saopštio je Denis Ramdedović, predsjednik NVO Lica sa invaliditetom.

RADIO SPOT:

Povod za obraćanje javnosti je promocija radio spota koji nosi poruku „uključi se“ – za sebe, za majku, za porodicu – uz jasnu poruku da se osoba sa invaliditetom svakodnevno bori da bude ravnopravno uključena i da ima jednaka prava kao svi. Kroz medijsku kampanju, radionice, javne događaje i digitalne sadržaje planirano je da se poveća vidljivost OSI u lokalnoj zajednici, dok će institucije, škole i lokalne organizacije civilnog društva biti ohrabrene i osposobljene da osobe sa invaliditetom uključuju sistematičnije i održivo, uz konkretne priče iz zajednice, saradnju s medijima i aktivniju upotrebu društvenih mreža.

 

ZEĆIR RAMČILOVIĆ: Iseljavanje se ne može svesti samo na ekonomiju – riječ je i o povjerenju i perspektivi

Radio Petnjica
-
0
ZEĆIR RAMČILOVIĆ: Iseljavanje se ne može svesti samo na ekonomiju – riječ je i o povjerenju i perspektivi

Intervju sa Zećirom Ramčilovićem, bivšim ambasadorom Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori i čovjekom porijeklom iz Petnjice, nastao je u okviru projekta „Priče iz Bihora – između sjećanja i budućnosti“, koji ima cilj da kroz kontinuirano i etički utemeljeno lokalno novinarstvo unaprijedi informisanost i javnu raspravu o iseljavanju i drugim temama važnim za Petnjicu i sjever Crne Gore, uz snažnije povezivanje lokalne zajednice i dijaspore.

SARADNJA DVIJE DRŽAVE: ŠTA JE OSTALO IZA MANDATA

RADIO PETNJICA: Kao bivši ambasador Sjeverne Makedonije u Crnoj Gori, šta biste izdvojili kao najkonkretniji rezultat saradnje dvije države tokom Vašeg mandata?
RAMČILOVIĆ: Iako su ovakva pitanja razumljiva iz ugla medijske percepcije, važno je istaći da ambasadorski mandat po svojoj prirodi ne funkcioniše po principu ličnih ili izolovanih konkretnih rezultata, već kao dio šire državne politike i institucionalnog djelovanja. U tom smislu, uspjeh ambasadora mjeri se kroz kontinuitet i unapređenje odnosa i jačanje povjerenja, unapređenje ekonomske saradnje, a time i benefite za građane i privredu.
Ipak imajući u vidu projavljeni interes posebno bih izdvojio potpisane ugovore i protokole o liberalizaciji teretnog transporta između misnistarstava saobraćaja, te elektronskoj razmjeni podataka prije dolaska robe na granici između carinskih uprava, što će dalje jačati ekonomsku saradnju. Zatim ugovore u kulturi, obrazovanju, javnoj upravi i informatičkom društvu, koji na već postojeće kvalitetnu ugovornu osnovu u drugim oblastima, su dodatni impuls za unapređenje odnosa dviju država. Zatim, pored jačanja postojeće, uspostvaljna je i nova biznis saradnja, što je rezultiralo značajnim rastom trgovinske razmjene, i to od 40 miliona eura u 2022. godini, na skoro 55 miliona eura u 2024., što predstavlja rast od oko 35% u relativno kratkom periodu, na šta sam posebno ponosan.
Moram napomenuti uspješnu saradnju između država pri evakuaciji makedonskih, odnosno crnogorskih građana iz Izraela i Palestine, te pomoći Crne Gore u gašenju požara u Makedoniji. U tom smjeru su i dešavanja, koja su rezultat međunarodnog ugovora između Sjeverne Makedonije i Grčke, kada shodno pruzetim obavezama u svim zemljama, tako i u Crnoj Gori se moglo ući samo sa novim pasošem Sjeverne Makedonije. Svojim ličnim angažmanom i razumjevanjem crnogorskih vlasti i stečenog povjerenja i prijateljstva, na žalost bez podrške tada makedonske vlade u tehničkom mandatu, ponovo smo obezbjedili ulaz makedonskih građana u Crnu Goru samo sa ličnim kartama, bez obzira dali su sa starim ili dopunjenim imenom Sjeverna Makedonija. Ova odluka ima snažan simbolički, ali i praktični značaj jer je direktno olakšala kretanje ljudi, turizam i poslovne kontakte.
I da bih završio kako sam počeo odgovor na ovo pitanje, moram napomenuti intenzivni politički dijalog, odnosno za samo dvije godine u Crnoj Gori ostvareno je 77 zvaničnih posjeta i sastanka na najvišem i višem nivou, te još desetine sastanaka najviših predstavnika pravosuđa, kao i lokalnih vlasti. Na unapređenje odnosa i jačanju povjerenja akcent sam stavio i na kulturnoj diplomatiji kao značajan most saradnje, sa brojnim događajima koji su Makedoniju učinili prepoznatljivom u crnogorskoj javnosti.

NEISKORIŠĆENI POTENCIJALI I “BRZA POBJEDA”

RADIO PETNJICA: U kojim oblastima vidite najveći neiskorišćeni potencijal CG–Sjeverna Makedonija: ekonomija, turizam, obrazovanje, kultura, lokalne samouprave? Šta je “brza pobjeda” koju je moguće ostvariti?
RAMČILOVIĆ: Najveći neiskorišćeni potencijal vidim u daljem unapređenju ekonomske saradnje i trgovine, turizmu, te kulturi i obrazovanju.
„Brza pobjeda“ bi bila uspostavljanje direktne avio-linije Skoplje–Podgorica ili Skoplje–Tivat, na čemu sam tokom mandata intenzivno radio. Ova linija bi imala direktan uticaj na turizam, biznis i mobilnost građana. Za Crnu Goru je značajno da se odredi u kom smjeru će razvijati aviosaobraćaj, a iskustva Sjeverne Makedonije sa koncesijama aerodroma pokazuju jasne pozitivne efekte, te i lakše uspostavljanje novih aviolinija.

REGIONALNI MEHANIZMI: ŠTA JE MOGLO BOLJE

RADIO PETNJICA: Koliko su se u praksi koristili mehanizmi regionalne saradnje (CEFTA, Berlin proces i sl.) i gdje je, po Vama, Crna Gora mogla više da dobije?
RAMČILOVIĆ: Mehanizmi poput CEFTA-e, Berlinskog procesa i dr., korišćeni su, ali ne u punom kapacitetu. Smatram da je Crna Gora mogla više da dobije kroz aktivnije pozicioniranje svojih interesa, naročito u infrastrukturnim i energetskim projektima, kao i zajedničkim nastupom na trećim tržištima i koordinisanije korišćenje regionalnih fondova. Regionalna saradnja ne smije ostati samo na političkoj retorici, već mora biti mjerljiva kroz projekte i investicije od kojih korist imaju građani i privreda. Ali, mora se napomuti da bolje ostvarivanje rezultata ne zavisi samo od Crne Gore, već i od ostalih država regiona.

BIHOR IZ UGLA DIJASPORE: PROMJENE I REALNOST

RADIO PETNJICA: Vi ste porijeklom iz Petnjice. Šta je, iz ugla nekoga ko je dugo van zavičaja, najveća promjena u Bihoru u posljednjih 10–15 godina – i pozitivna i negativna?
RAMČILOVIĆ: Pozitivno je to što je Bihor danas administrativno i politički vidljiviji, i to daje nadu za njegov razvoj. Uz to unapređena je i infrastruktura, ali moglo je i više. Bez paralelnog razvoja privrede i radnih mjesta, pomenuti pomaci nemaju značajniji efekat.
Negativno ostaje kontinuirano iseljavanje i nedostatak održive ekonomske dinamike. Lokalna samouprava, slabo koristi povoljnosti i pozive međunarodnih fondova i organizacija, a nedostatak gotovih projekata se odražava i na iskorištavanje sredstava iz državnog budžeta. Ovo ne treba shvatiti kao opravdanje za državu, jer centralna vlast mora da vodi više računa o ravnomernom regionalnom razvoju.

ISELJAVANJE: EKONOMIJA, POVJERENJE I PERSPEKTIVA

RADIO PETNJICA: Iseljavanje se često opisuje kao glavni problem sjevera i Bihora. Da li je to prije svega ekonomsko pitanje ili i pitanje povjerenja u institucije i osjećaja perspektive?
RAMČILOVIĆ: Iseljavanje je višeslojni fenomen koji se ne može svesti na samo jedan uzrok. Ipak, ekonomski faktori prednjače kao ključni pokretač odlazaka, ali u isto vrijeme je riječ o pitanju povjerenja u institucije, te da se trud i znanje ne vrednuju dovoljno, što stavlja pod znak pitanja svaki pozitivni osjećaj i perspektivu za budućnost.
Ekonomska nerazvijenost i manjak radnih mjesta na sjeveru ostaju glavni motivatori za odlazak. Mladi ljudi Bihora napuštaju svoje ognjište da bi našli sigurnije i bolje plaćene poslove u centralnim i primorskim dijelovima zemlje, ali i u inostranstvu. Dodatna motivacija je situacija sa zdravstvom, prevozom, uslugama…, uz nepovjerenje da će institucije i javne politike stvoriti pravično i bolje okruženje. Previše kompleksno i nemoguće za riješiti u kratkom roku, ali mora se početi sa rješenjem koje treba biti sveobuhvatno, gdje osim kreiranja radnih mjesta, potrebno je graditi i sistem koji vraća povjerenje.

POVRATAK DIJASPORE: ŠTA FALI DA BI SE LJUDI VRATILI

RADIO PETNJICA: Šta ljudi iz dijaspore najčešće kažu kad objašnjavaju zašto se ne vraćaju – i šta bi bio minimalni paket uslova koji bi ih naveo da ozbiljno razmisle o povratku?
RAMČILOVIĆ: Ovdje bi važio isti odgovor kao i na prethodno pitanje “zašto se ljudi iseljavaju iz Bihora”. I ne bih se ponavljao, ali osim prethodno navedenog odgovora, smatram da državi je lakše da stvori bolje uslove pojedincima, odnosno pravnim subjektima da investiraju i kreiraju radna mjesta na sjeveru Crne Gore, a time stvaraju uslove za povratak. U tom smjeru, ljudi porijeklom iz Bihora žele da pomognu njegov razvoj i smanje iseljavanje, ali moraju da imaju i ekonomski interes, kao jeftiniju radnu snagu, poreske olakšice, subvencije od strane države i sl. Po mojim saznanjima i kontaktima najčešće se pominju nesigurnost ulaganja, birokratija, nejasna pravila i nedostatak povjerenja u institucije. Mislim da “minimalni paket” za ozbiljno razmišljanje o povratku uključuje: pravnu sigurnost, transparentne projekte, kako rekoh poreske i administrativne olakšice i pouzdanog sagovornika u opštini i državi.

OD EMOCIJE DO INVESTICIJA: ŠTA KOČI ULAGANJA

RADIO PETNJICA: Kakav odnos dijaspora ima prema zavičaju: da li je još uvijek dominantan emotivni odnos (posjete, donacije) ili raste interes za poslovna ulaganja? Šta koči prelazak sa emocije na investicije?
RAMČILOVIĆ: Odnos dijaspore prema zavičaju karakteriše snažna emotivna povezanost, ali raste i svijest o mogućnostima za investicije. Emotivna veza, se gleda u izraženom osjećaju pripadnosti koji se manifestuje kroz redovne posjete zavičaju, često sezonski, najmanje godišnje, te uz finansijske doznake koje se šalju porodici, koje čine značajan dio i crngorskog GDP-a.
Neću reći ništa što nije već poznato, ali glavni faktori koji koče prelazak sa emotivnog na investiciono djelovanje su nepovjerenje u institucije i pravna sigurnost, a na žalost postoje i negativna iskustva u biznis krugovima. Nema dovoljno jasnih pravila, sistem nije predvidiv i da se teško mogu zaštititi prava u slučaju pojave tekovnih ili nepredvidljivih okolnosti. Zatim ponoviću, olakšice za strane investitore, poreske i subvencije, često se pominju od naših uspješnih ljudi, iako koliko znam država je često najavljivala programe podrške investitorima. Možda je i u ovom slučaju nedostatak kvalitetne komunikacije i transparentnosti. Dok, administrativne barijere i “spore” procedura je lako za riješiti. Drugim riječima, da bi se emocija pretvorila u konkretno djelovanje: ulaganja i povratak radnika, potrebno je izgraditi sveobuhvatan okvir povjerenja i mogućnosti.

KAKO IZGRADITI POVJERENJE: ULOGA OPŠTINE I DRŽAVE

RADIO PETNJICA: Šta biste savjetovali opštini Petnjica i institucijama države: kako da izgrade povjerenje dijaspore (transparentnost projekata, jedinstvena kontakt tačka, javni registar ulaganja)?
RAMČILOVIĆ: Povjerenje dijaspore se ne može obezbjediti jednim potezom, nego kroz konzistentne, transparentne i mjerljive korake koji pokazuju da su institucije pouzdani partneri za investicije, povratak i dugoročnu saradnju. Opštini Petnjica i državnim institucijama prije svega bih savjetovao transparentnost i profesionalizam. Zato je važno uspostaviti jasne i institucionalne kanale komunikacije sa dijasporom, uključujući jedinstvenu kontakt-tačku u opštini i državi, gdje bi povratnici i zainteresovani građani mogli dobiti pouzdane informacije i podršku, bez lutanja kroz birokratski sistem. Jednako važno je da svi razvojni projekti budu javno dostupni, transparentni i mjerljivi, kako bi se izgradilo uvjerenje da se sredstva koriste odgovorno i u interesu zajednice. Institucije moraju pokazati da funkcionišu predvidivo, jednako za sve i bez selektivnosti, jer upravo tu leži ključ povjerenja. Kada ljudi vide da pravila važe jednako, da se odluke donose profesionalno i da postoji spremnost da se odgovori na realne potrebe građana i dijaspore, neminovni su pozitivni rezultai.

“LIČNI MOSTOVI” I SAVJETODAVNA MREŽA ZA RAZVOJ

RADIO PETNJICA: Koliko su u diplomatskom radu važni “lični mostovi” poput Vašeg – ljudi koji poznaju i zavičaj i sistem države domaćina? Da li biste bili spremni da učestvujete u nekom obliku savjetodavne mreže za razvoj sjevera/Bihora?
RAMČILOVIĆ: „Lični mostovi“ u diplomatiji su izuzetno važni,. Ljudi koji imaju lične kontakte i izgrađeno povjerenje i prijateljstva, poznaju i zavičaj i sistem države domaćina mogu djelovati kao prirodni posrednici povjerenja. Takvi mostovi ne zamjenjuju institucije, ali ih dopunjuju, olakšavaju komunikaciju, otvaraju vrata i ubrzavaju procese koji bi mogli trajati znatno duže. U tom smislu, svakako sam spreman da učestvujem u “savjetodavnoj mreži” ili sličnom formatu koji bi imao za cilj razvoj sjevera i Bihora, pod uslovom da postoji ozbiljna i iskrena inicijativa, sa definisanim ciljevima i odgovornostima. Smatram da znanje, iskustvo i kontakti stečeni tokom diplomatskog mandata imaju smisla samo ako se, u odgovarajućem okviru, stave u funkciju opšteg interesa i dugoročnog razvoja zajednice, u ovom slučaju Bihora.

KULTURA I IDENTITET: MOST PREMA ISELJENIŠTVU

RADIO PETNJICA: Kako ocjenjujete kulturnu saradnju i očuvanje identiteta: šta bi bila dobra inicijativa koja povezuje Petnjicu/Bihor sa iseljeništvom u Sjevernoj Makedoniji i šire (manifestacije, škola jezika, kulturne rute, arhiva sjećanja)?
RAMČILOVIĆ: Kulturna saradnja i očuvanje identiteta predstavljaju najtrajnije i najotpornije mostove između zavičaja i iseljeništva. Dok se ekonomske i političke okolnosti mijenjaju, kultura i identitet ostaju stabilna osnova povezivanja, posebno u sredinama poput Bihora, gdje je dijaspora brojna i emotivno snažno vezana za svoje porijeklo.
Tokom mog mandata, upravo sam zato insistirao da kulturna diplomatija ne bude protokolarna, već živa i sadržajna. Jedna od inicijativa šireg značaja, ali i direktno korisna za povezivanje Bihora sa iseljeništvom u Sjevernoj Makedoniji, za koju se nadam da će se nastaviti ka realizaciji, jeste otvaranje Kulturno-informativnih centara u Skoplju i Podgorici. Takvi centri ne bi bili samo prostori za povremene događaje, već stalne tačke susreta, kulture, tradicije i savremenog stvaralaštva, otvorene i za dijasporu i za lokalnu javnost. Pored toga, smatram da bi zajednička kulturna manifestacija Bihora i iseljeništva, koja bi se naizmjenično održavala u Petnjici i u Sjevernoj Makedoniji, imala snažan simbolički i praktični efekat. Ne manje važne su kontinuirane promocije knjiga, izložbe, koncerti, folklorni nastupi…, koji bi omogućili trajno povezivanje književnika, umjetnika, kulturnih radnika i mladih iz obje sredine, ali i čuvanje i afirmaciju identiteta. Svakako i institucionalni oblici saradnje, poput bratimljenja opština. Primjer bratimljenja Petnjice i Petrovca pokazuje koliko takvi odnosi mogu biti korisni i simbolički snažni, a dodatno treba raditi na bratimljenju i sa drugim opštinama, poput Saraja i Velesa sa Petnjicom, gdje živi značajan broj iseljenika iz Bihora.

PORUKA MLADIMA: ŠTA MORA DA SE MIJENJA

RADIO PETNJICA: Kada biste morali da pošaljete jednu poruku mladima u Bihoru koji razmišljaju o odlasku – šta biste im rekli, i šta biste poručili državi da uradi da bi ti mladi imali razlog da ostanu?
RAMČILOVIĆ: U svijetu i vremenu kojem živimo, brzim promjenama, gdje prostor i vrijeme imaju drugačiji značaj od prije par godina, da ne govorim prije par decenija, mobilnost je sve veća i svako ima pravo izbora, posebno mladi. Zato jedino želim da ukažem, da država mladima mora ponuditi razlog da ostanu, ne samo u Bihoru, već i u cijeloj državi. Taj razlog podrazumijeva obrazovanje koje je povezano s tržištem rada, vladavinu prava, jake i funkcionalne institucije, jednake šanse za sve i jasnu, predvidivu perspektivu. Ne želim zvučati pesimistično, ali bez toga, na žalost, odlazak će ostati racionalan izbor. Ipak, vjerujem da će nove generacije koje ostanu u Crnoj Gori, kao i oni koji svoju perspektivu traže vani, ostati duboko vezane za svoj zavičaj. Upravo ta povezanost i ljubav prema domu mogu postati snaga koja pokreće promjene, one male, svakodnevne, ali i velike, sistemske, kako bi svi krajevi, a samim tim i cijela država, postali bolje mjesto za život, mjesto u kojem će mladi ostajati, ali i rado se vraćati i osjećati da ovdje mogu graditi svoju budućnost.

SAMIR RASTODER

MURATOVIĆ: “Kapitalna ulaganja i projekti opština – Žabljak naspram Petnjice, Rožaja, Plava i Gusinja”

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: “Kapitalna ulaganja i projekti opština – Žabljak naspram Petnjice, Rožaja, Plava i Gusinja”

Nezavisni odbornik u loklanom parlamentu Opštine Petnjica, Aldin Muratović je na svom FB profilu uporedio kapitalna ulaganja u opštinama sa pretežno bošnjačkim stanovništvom u odnosu na, nasumično izabranu, Opštinu Žabljak. On smatra da razlog velike razlike u ulaganjima nije u diskriminaciji već u sposobnosti odnosno nesposobnosti lokalnih menadžmenata, odnosno vlasti u tim opštinama, Objavu prenosimo integralno.

“Tokom usvajanja Budžeta Crne Gore svjedočili smo, po ko zna koji put, “trci za asfaltom” kroz partijske amandmane – asfaltom koji se razmazuje po sokacima gotovo pustih sela. Ipak, moj cilj nije kritika takvog pristupa, već ukazivanje na jednu, po meni, nevjerovatnu činjenicu kada su u pitanju kapitalni projekti na lokalnom nivou.

U ovom trenutku pažnju mi je posebno privuklo poređenje sposobnosti lokalnih vlasti u opštini Žabljak sa četiri opštine u kojima pretežno žive Bošnjaci: Petnjica, Rožaje, Plav i Gusinje.

Neki bi zlonamjerno ovo mogli tumačiti kao diskriminaciju po nacionalnoj ili vjerskoj osnovi. Ne. Ja to ne mislim. Razlog je jednostavan – ključni problem nije diskriminacija, već nedostatak gotovih i razvojnih projekata na lokalnom nivou, posebno onih koji ne podrazumijevaju isključivo izgradnju puteva.

Opština Žabljak je u tom smislu pozitivan primjer. Sa jasno pripremljenim projektima, ova opština je u kapitalnom budžetu obezbijedila čak 35 miliona eura, iako ima manje stanovnika od svih uporednih opština. To je rezultat odgovorne lokalne vlasti, koja je shvatila da grad nestaje i da nema vremena za političku galamu, već za rad. Kako narod kaže – rad se poznaje.

Na Žabljaku vlast vrši građanska lista „Durmitorska inicijativa“, zajedno sa ostalim političkim subjektima.
Sa druge strane, u uporednim opštinama vlast vrše partije:
– Petnjica, gdje DPS samostalno vrši vlast, ima kapitalne projekte u iznosu od 1.741.000 eura, što je najmanje u ovom poređenju.
– Rožaje, sa preko 25.000 stanovnika i vlašću Bošnjačke stranke, delegira projekte u iznosu od svega 7.741.000 eura, što uglavnom govori o završavanju davno započetih projekata.
– Gusinje, gdje vlast vrši BS sa koalicionim partnerima, u odnosu na broj stanovnika ima najveća ulaganja među ove četiri opštine, što zaslužuje pohvalu, a iznosi 9.791.000€.
– Plav, pod upravom Evropskog saveza, pripremio je projekte u iznosu od 4.000.000 eura – iskreno, očekivao sam više.

Zaključak je jasan: četiri opštine imaju manje spremnih projekata od opštine Žabljak, iako su brojnije i politički znatno zastupljenije na državnom nivou.

Postavlja se pitanje – da li je u pitanju neznanje, neodgovornost, nerad, korupcija, ili svjesna trgovina interesima sopstvenog naroda zarad ličnih benefita i migracija prema Podgorici i primorju?

Posebno zabrinjava činjenica da iz ove četiri opštine dolaze četiri poslanika u Skupštini Crne Gore i četiri ministra u Vladi, od kojih su dvojica potpredsjednici Vlade. A razlika u kapitalnim projektima za 2026. godinu između Žabljaka i ove četiri opštine iznosi 8 miliona eura u korist Žabljaka.

Šta nam to govori? Da li su lokalne vlasti nesposobne da pripreme projekte? Da li su državni funkcioneri otuđeni od građana koji su im dali povjerenje? Ili se i dalje oslanja na staru matricu  “lako ćemo sa našim narodom”?

Važno je pomenuti i da je Vlada, za strateške projekte mimo sredstava koja su tražile lokalne samouprave, opredijelila preko 40% kapitalnog budžeta države. Iskreno vjerujem da će se ta sredstva utrošiti odgovorno i da će sjever Crne Gore dobiti bolje uslove za život.
Poštovani građani ovih opština, ovo su činjenice. Ovo je način na koji vlast brine  ili ne brine  o interesima običnih ljudi.

O ovim temama sam govorio uvijek i smatram ih suštinski važnim. Kao neko koga ste birali, iako bez velikog uticaja na odluke, osjećam obavezu da vam ove činjenice prenesem. Za mene je politika amanet u interesu zajednice – lokalne i državne – i za te ciljeve ću se boriti, bez obzira na cijenu.

Vjerujem da ćete ovo zapamtiti i da sljedeći put nećete pogriješiti”.

ZIMSKA IDILA U PETNJICI (FOTO)

Radio Petnjica
-
0
ZIMSKA IDILA U PETNJICI (FOTO)

Snijeg je Petnjici donio, osim infrastrukturnih problema i posebnu čar i prizore kao sa razglednice. Bijeli pejzaži, okićena stabla i tišina zimskog dana najbolje se vide kroz objektiv. Pogledajte foto-album zimske idile iz Petnjice.

FOTO: IBRO RASTODER

PODRUMSKE PROSTORIJE “MARKETA TREF” POD VODOM: “Kanalizacija se izliva iz novih cijevi, niko ne reaguje”

Radio Petnjica
-
0
PODRUMSKE PROSTORIJE “MARKETA TREF” POD VODOM: “Kanalizacija se izliva iz novih cijevi, niko ne reaguje”

Petnjički biznismen Eldar Tiganj, vlasnik “Marketa Tref” u centru Petnjice, dostavio je našem portalu fotografije na kojima se vidi da su njegove podrumske poslovne prostorije – uključujući magacin i prateće prostorije u donjem dijelu objekta – ponovo pod vodom.

Na fotografijama se uočavaju velike količine vode na podovima, mokra ambalaža i roba u skladišnom prostoru, što, kako kaže Tiganj, pričinjava značajnu materijalnu štetu.

“Žalio sam se više puta i ovo nije prvi put da se kanalizacione vode izlivaju. Najgore je što se to, prema onome što vidimo na terenu, dešava iz novih kanalizacionih cijevi. Šteta se već mjeri u hiljadama eura, a reakcije nema – ni iz Lokalne uprave, ni od bilo koga nadležnog”, kaže Tiganj za naš portal.

On navodi da problem traje duže vrijeme i da su se slične situacije dešavale i ranije, te da se nakon rekonstrukcije centra Petnjice i izgradnje nove kanalizacione mreže očekivalo trajno rješenje, a ne, kako ističe, “nova glavobolja i nova šteta”.

Prema njegovim riječima, voda ulazi u podrumski dio objekta i plavi magacinski prostor, zbog čega su ugroženi roba i oprema, a otežan je i normalan rad.

Tiganj apeluje na nadležne službe da hitno izađu na teren, utvrde uzrok izlivanja i saniraju kvar, kako bi se spriječilo ponavljanje ovakvih situacija.

SAMIR RASTODER

OČIŠĆENO PREKO 150 LOKALNIH PUTEVA: SAOBRAĆAJ NEOMETAN U OPŠTINI

Radio Petnjica
-
0
OČIŠĆENO PREKO 150 LOKALNIH PUTEVA: SAOBRAĆAJ NEOMETAN U OPŠTINI

Od ranih jutarnjih sati sva raspoloživa mehanizacija i ljudstvo komunalnog preduzeća su angažovani i rade na čišćenju snijega na lokalnim putevima na čitavoj teritoriji naše opštine. Osim njih, lokalna uprava je u saradnji sa mjesnim zajednicama angažovala veći broj lokalnih ljudi iz gotovo svih mjesnih zajednica koji posjeduju mehanizaciju, takozvane traktroske voze, pa je i njihovo angažovanje bilo značajno, tako da je u rekordnom roku očišćeno više od 150 lokalnih i nekategorisanih puteva naše opštine.

“Sa zadovoljstvom konstatujemo da se saobraćaj na čitavoj teritoriji naše opštine odvija neometano.

Blagovremene pripreme i jasni planovi su ključ za efikasnost u radu svake institucije ili organizacije, pa je još jednom opština pokazala organizovanost i ažurnost, tako da i u ovakvim uslovima svi naši građani mogu funkcionisati.

Ukoliko postoji bilo kakav problem koji se tiče zimskih uslova, odnosno posljedica koje snijeg uvijek donosi, građani se mogu javiti i mogu računati na to da ćemo brzo reagovati

Podsjećamo da smo svih prethodnih godina na ovaj način uredno održavali puteve i redovno dobijali pohvale od građana”, stoji u saopštenju Lokalne uprave.

 

 

123...973Stranica 1 of 973