U Petnjici je danas obilježen 8. novembar – Dan sjećanja na šehide Petnjice, nevino stradale mještane koji su na ovaj datum 1941. godine ubijeni tokom napada četničkih jedinica. Okupljeni građani, predstavnici lokalne vlasti, porodica stradalih i Islamske zajednice odali su počast žrtvama, uz poruku da sjećanje na njihovo stradanje, ali i otpor branilaca Petnjice, mora ostati trajno sačuvano od zaborava.

Skup je otvorio Elmir Muratović, predstavnik porodica šehida Petnjice, koji je podsjetio na događaje koji su prethodili napadu 8. novembra 1941. godine, okolnosti pod kojima je napad izveden, kao i na otpor koji su pružili branioci ovog kraja.

„Nakon što su italijanske okupacione snage 4. novembra 1941. godine mobilisale i odvele 70 najsposobnijih Bošnjaka radi oslabljivanja odbrane Petnjice, uslijedio je napad četničkih jedinica na Mitrovdan, 8. novembra. Napadači su se poslužili prevarom obukavši tradicionalnu nošnju Bošnjaka Sandžaka kako bi ušli u mjesto, a ciljevi su im bili stanica milicije, kuća Mula Osmana Rastodera i kula predsjednika opštine Šefkije Kršića“, kazao je Muratović.

Govoreći o stradanju nedužnog stanovništva i odlučnosti onih koji su se suprotstavili napadačima, Muratović je istakao da je odbrana Petnjice bila pitanje opstanka, ali i ljudskog dostojanstva.

„Uz podršku italijanskih minobacača, napadnuti su ljudi čiji je jedini ‘grijeh’ bio to što su Bošnjaci. Branioci su odbili predaju oružja, izabravši čast umjesto poniženja. Naša namjera je trajno sjećanje na šehide bez čije žrtve ni nas danas ne bi bilo“, poručio je Muratović.

BUDUĆE SPOMEN-OBILJEŽJE KAO TRAJNI PODSJETNIK NA STRADANJE

Nakon obraćanja predstavnika porodica šehida, prisutnima se obratio potpredsjednik Opštine Petnjica Selvudin Šabotić, koji je predstavio idejni projekat budućeg izgleda spomen-obilježja, kao i uređenja prostora na kojem se tradicionalno okupljaju građani kako bi odali počast stradalima.

Predstavljanje idejnog rješenja predstavlja važan korak u nastojanjima da mjesto sjećanja na žrtve iz 1941. godine dobije trajnije i dostojnije obilježje, koje će budućim generacijama svjedočiti o jednom od najtragičnijih događaja u istoriji Petnjice.

„BIHORE, NE ZABORAVI“ – STIHOVI POSVEĆENI STRADALIMA

Poseban dio programa bio je posvećen poeziji. Književnik Reho Ramčilović govorio je stihove svoje autorske pjesme „Bihore, ne zaboravi“, u kojoj je oživio sjećanje na stradanje i otpor petnjičkih branilaca, ali i na Popču, rijeku koja je ostala nijemi svjedok tih događaja.

„Davno si, Bihore, ubicama oprostio,
ali nijesi im zločine velike zaboravio.
Tvoji bi te znali, vječno proklinjali,
jer su za tebe, Bihore, život dali.

Popčom rijekom, oni su se ponosili,
svoje živote dali i krv prolivali.
Tad je Popča krvlju obojena bila,
tužno žuborila, petnjičkim borcima se divila,
plakala je za šehidima, žalila, tugovala.“

U pjesmi Ramčilović podsjeća da žrtva branilaca nije bila samo odbrana njihovih domova, već i budućnosti generacija koje su došle poslije njih.

„Talasi rijeke valoviti, pjenušavi tekli,
herojstvo Popčom prenosili,
krv što su lili, za svoj porod se borili,
živote položili.

Zato, moj Bihore, ne zaboravi ih,
a Bogu se moli da ove branioce
u Džennetu smjesti i oveseli.“

Pjesnik završava upozorenjem koje sjećanju daje i poruku za budućnost:

„Bihorci, plemeniti ljudi,
ne dozvolite da vam drugi sudi.
Ako treba, da budemo na braniku prvi,
ne smijemo se opet iznenaditi,
da se sličan pokolj ponovi,
da nas dušmanin zarobi.“

ISTORIJSKO SJEĆANJE I DOVA ZA STRADALE

U nastavku programa Husein Ramčilović dao je istorijski osvrt na teške dane novembra 1941. godine, podsjećajući na okolnosti u kojima se Petnjica našla na udaru napadačkih snaga i na stradanje stanovništva tokom tog perioda.

O značaju šehida u islamskoj tradiciji govorio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Petnjica, Armin-ef. Korać, koji je ukazao na uzvišeno mjesto koje u islamu pripada onima koji su izgubili živote braneći svoje domove, porodice i dostojanstvo.

Skup je završen zajedničkim učenjem dove za rahmet dušama svih nevino stradalih, uz prisjećanje na žrtve čija su imena i sudbine ostali dio kolektivnog pamćenja Petnjice i Bihora.

Porodice šehida Petnjice zahvalile su svim građanima, predstavnicima institucija i vjerske zajednice koji su prisustvom odali počast stradalima i doprinijeli očuvanju sjećanja na događaje od 8. novembra 1941. godine.

Osamdeset pet godina nakon tih događaja, poruka sa skupa ostala je ista: stradali ne smiju biti zaboravljeni, a istina o njihovoj sudbini mora biti sačuvana za generacije koje dolaze.

Iako je osnovana tek 2026. godine, bjelopoljska firma Elektro RS na tržište je zakoračila sa značajnim praktičnim iskustvom, realizovanim projektima širom Crne Gore i ambicijom da postane prepoznatljiv partner u oblasti elektroinstalacija i savremenih elektroenergetskih rješenja. Iza nje stoje kilometri postavljene javne rasvjete, desetine hiljada kvadrata izvedenih elektroinstalacija i više od stotinu objekata opremljenih sistemima video-nadzora.

KLIKNI ZA VIŠE INFORMACIJA

Sa sjedištem u Bijelom Polju, Elektro RS nudi širok spektar usluga, od klasičnih elektroinstalaterskih radova do ugradnje savremenih sistema koji doprinose bezbjednosti, energetskoj efikasnosti i funkcionalnosti stambenih, poslovnih i javnih objekata.

Djelatnost firme obuhvata izvođenje instalacija jake i slabe struje, telekomunikacione sisteme, video-nadzor, alarmne i interfonske sisteme, kao i projektna rješenja i realizaciju LED i javne rasvjete. Poseban segment ponude čine solarni sistemi, koji dobijaju sve značajnije mjesto u savremenoj energetici.

REZULTATI KOJI GOVORE O ISKUSTVU

Iako je Elektro RS novo ime na tržištu, iskustvo koje stoji iza firme mjeri se konkretnim rezultatima.

Prema podacima kompanije, kroz dosadašnji rad uspješno je realizovano više od pet kilometara sistema javne rasvjete, elektroinstalaterski radovi na površini većoj od 30.000 kvadratnih metara, kao i sistemi video-nadzora u više od 100 objekata širom Crne Gore.

Takav obim izvedenih radova predstavlja značajnu osnovu za dalji razvoj kompanije i širenje poslovanja, kako na sjeveru države, tako i u ostalim djelovima Crne Gore.

OD PRVE INSTALACIJE DO SAVREMENIH ENERGETSKIH RJEŠENJA

U vremenu kada elektroinstalacije odavno ne podrazumijevaju samo kablove, utičnice i prekidače, Elektro RS nastoji da klijentima ponudi cjelovita rješenja, prilagođena njihovim potrebama.

Bilo da je riječ o elektroinstalacijama u novom stambenom objektu, modernizaciji poslovnog prostora, postavljanju javne rasvjete, ugradnji sigurnosnih sistema ili korišćenju solarne energije, cilj je isti – kvalitetno, funkcionalno i dugoročno pouzdano rješenje.

U kompaniji posebno ističu da su kvalitet ugrađenog materijala, preciznost izvođenja radova, bezbjednost i poštovanje dogovorenih rokova principi na kojima žele da grade odnos sa investitorima i klijentima.

Za Elektro RS, 2026. godina predstavlja početak samostalnog poslovnog puta, ali ne i početak sticanja iskustva.

Sa bazom u Bijelom Polju, iskustvom stečenim na projektima širom države i širokom ponudom elektroenergetskih usluga, ova firma želi da gradi ime koje će klijenti povezivati sa pouzdanošću, kvalitetom i odgovornim odnosom prema poslu.

Elektro RS – od ideje do sigurnog i kvalitetnog elektroenergetskog rješenja.

Ministarstvo za dijasporu Crne Gore dužno je da se nedvosmisleno i javno izjasni da li je saglasno sa stavovima svog upošljenika državnog sekretara Aldina Muratovića, koji je javno prozivao dijasporu nazivajući je „taster glasačima“ i poručivao da se dijaspora ne treba miješati u političke odluke u Crnoj Gori.

Posebno zahtijevamo odgovor na pitanje da li Ministarstvo podržava stavove i inicijative kojima bi se dijaspori ograničilo ili oduzelo pravo glasa, uključujući prijedloge koji bi doveli do brisanja naših građana iz biračkog spiska.

Kako je moguće da zaposleni u Ministarstvu čiji je osnovni zadatak saradnja sa dijasporom javno zastupa stavove koji dijasporu ponižavaju i osporavaju joj pravo da učestvuje u odlučivanju o budućnosti svoje države?

Zato tražimo jasan odgovor:

Da li Ministarstvo za dijasporu  Crne Gore podržava prijedlog zakona Ministarstva unutrašnjih poslova  Crne Gore kojim bi se dijaspori oduzelo ili ograničilo pravo glasa?

Dijaspora nije ničiji „taster glasač“ i nije teret Crne Gore. Dijaspora je neodvojivi dio naše države i naroda. Naši ljudi širom svijeta godinama pomažu svojim porodicama, ulažu u Crnu Goru, grade kuće, pokreću poslove i čuvaju neraskidivu vezu sa svojim zavičajem.

Poručujemo jasno i glasno: nećemo dozvoliti da nam bilo ko oduzme prava koja nam pripadaju kao građanima Crne Gore!

Nećemo prihvatiti da se dijaspora koristi onda kada treba slati novac, ulagati u domovinu i pomagati svojim porodicama, a da joj se, kada dođe vrijeme da iskaže svoju političku volju, poručuje da nema pravo da učestvuje u odlučivanju.

Pravo glasa je osnovno demokratsko pravo i o njemu se ne može odlučivati prema tome ko je politički podoban, a ko nije.

Dijaspora Crne Gore će se organizovano, demokratski i odlučno suprotstaviti svakom pokušaju da joj se oduzme pravo glasa i veza sa svojom državom. Ne tražimo nikakve privilegije – tražimo samo da se poštuju naša prava.

Očekujemo da se Ministarstvo za dijasporu  jasno odredi prema ovim pitanjima i da kaže da li stoji uz dijasporu ili podržava inicijative koje bi građanima Crne Gore širom svijeta oduzele jedno od njihovih osnovnih demokratskih prava.

Dijaspora neće ćutati. Dijaspora neće odustati. I dijaspora neće dozvoliti da joj se oduzme pravo da učestvuje u budućnosti svoje domovine!

Forum za dijasporu SPP u Crnoj Gori
Predsjednik Foruma Admir Camić

Danas je u Petnjici predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, sa saradnicima – potpredsjednicima opštine dr Nerminom Muratović i Selvudinom Šabotićem, menadžerom Alenom Pljakićem, kao i Harisom Adrovićem, rukovodiocem Odjeljenja za urbanizam i Šejlom Šabotić, savjetnicom iz Službe predsjednika, u zvaničnu posjetu primio ambasadorku Republike Slovenije u Crnoj Gori, Nj.E. Bernardu Gradišnik sa saradnicom Dr Evom Nastav, kao i direktora Caritasa Crne Gore Marka Đelović, sa saradnicama Lidijom Vulević i Milicom Božović.

Predsjednik opštine je na samom početku sastanka poželio dobrodošlicu gostima, pohvalivši dosadašnju uspješnu saradnju sa ambasadom Slovenije u ranijem periodu. On je izrazio čvrsto uvjerenje i nadu da će se ova dobra praksa nastaviti i u budućnosti kroz nove zajedničke projekte.

Tokom sastanka je naglašeno da izgradnja biljnog prečišćivača, koja je završena prije par godina, uz podršku ambasade Slovenije trenutno nije u funkciji, i to prvenstveno zbog zastoja u projektu „Izgradnja obaloutvrde i kanalizacione mreže rijeke Popče“, za koju Vlada Crne Gore još uvek nije raspisala neophodan tender.

Takođe, predsjednik je preko ambasadorke Slovenije, uputio i veliku zahvalnost Izetu Rastoderu, velikom humanisti, koji trenutno donira našem kraju brojne kilometre asfalta i čini da se modernizuju putevi u našim ruralnim mjestima.

Istaknuta je i odlična saradnja sa Caritasom Crne Gore, koja se u kontinuitetu unapređuje i sa zadovoljstvom je istaknuto da su 3 projekta u fazi implementacije. Strane su izrazile veliko zadovoljstvo zbog pokretanja sjajnog novog projekta. U tom kontekstu, zvanično je raspisan tender za dostavljanje ponuda za izvođenje građevinskih i elektro-instalaterskih radova na izgradnji objekata hlornih stanica na vodovodnim sistemima Opštine Petnjica. Pored toga, ovaj tender obuhvata nabavku, isporuku, montažu i puštanje u rad savremene opreme za automatsko hlorisanje vode.

Ovim projektom Opština Petnjica, u partnerstvu sa međunarodnim i humanitarnim organizacijama, postavlja stabilne osnove za dugoročno unapređenje lokalne infrastrukture i obezbjeđivanje visokog kvaliteta života za sve svoje građane.

Nakon sastanka je upriličen i obilazak izgrađenog biljnog prečišćivača u Gusarama.

Asocijacija France Monténégro oštro je reagovala na javne istupe državnog sekretara Ministarstva dijaspore Aldina Muratovića i najavljena zakonska rješenja koja bi, kako upozoravaju, mogla dovesti do brisanja crnogorskih državljana koji rade u inostranstvu iz evidencije prebivališta, a time i iz biračkog spiska. Iz Asocijacije podsjećaju Muratovića na doprinos dijaspore obnovi statusa opštine Petnjica, ali i na decenije pomoći zavičaju, pitajući ga zašto su isti ti ljudi danas problem kada žele da ostvare svoje biračko pravo.

„Nije vam smetala dijaspora kada se borila za vraćanje statusa opštine Petnjica. Nije vam smetala ni kada su ljudi iz dijaspore svojim novcem, donacijama i konkretnim akcijama pomagali Petnjici i drugim opštinama na sjeveru Crne Gore. Tada je doprinos dijaspore bio dobrodošao, tada se pozivalo na jedinstvo i solidarnost. Zašto je danas dijaspora problem kada želi da ostvari svoje građansko pravo?“, navodi se u saopštenju Asocijacije France Monténégro.

Iz ove organizacije poručuju da se odlučno protive svakom pokušaju ograničavanja ili oduzimanja građanskih i političkih prava crnogorskim državljanima koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, uključujući pravo glasa.

Naglašavaju da ljudi nijesu napuštali Crnu Goru zato što su prestali da je vole, već zbog posla, egzistencije i boljih životnih uslova.

„Mnogi se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, ali su i dalje vezani za svoju domovinu, imaju porodice, imovinu i prijatelje u Crnoj Gori, šalju novac, ulažu i pomažu svojim krajevima“, ističu iz Asocijacije.

OKANI SE ĆORAVA POSLA

Iz France Monténégro posebno ukazuju na, kako ocjenjuju, paradoks da se u vrijeme kada evropske države pokušavaju da privuku i zadrže radnu snagu, u Crnoj Gori otvara pitanje ograničavanja prava sopstvenih državljana koji rade u inostranstvu.

„Dok evropske države traže načine da zadrže i privuku radnike, kod nas se otvara pitanje kako građane koji rade van granica države udaljiti od njihovih prava i političkog odlučivanja“, navodi se u saopštenju.

Muratoviću su uputili i direktnu poruku:

„Zato poručujemo gospodinu Muratoviću: okani se ćorava posla i pokušaja da se dijaspora predstavi kao problem koji treba ukloniti iz biračkih evidencija. Uređivanje registara može biti legitimna potreba države, ali ne smije biti izgovor za kolektivno kažnjavanje građana koji se privremeno nalaze van granica svoje države.“

NE TREBAJU NAM PROTOKOLARNE POSJETE I FOTOGRAFISANJE

Asocijacija France Monténégro poručuje Muratoviću da, ukoliko zastupa takve stavove prema građanima na privremenom radu u inostranstvu, nema potrebe ni da dolazi u posjete dijaspori.

„Ukoliko ovakve stavove zastupa prema ljudima koji se nalaze na privremenom radu u inostranstvu, nema potrebe da dolazi u obilazak dijaspore radi susreta, fotografisanja i predstavljanja navodne brige za iseljenike. Dijaspori nijesu potrebne protokolarne posjete i prazna obećanja, već poštovanje, zaštita prava i konkretna podrška“, poručuju iz Asocijacije.

U saopštenju podsjećaju i da su političke funkcije privremene, dok odnos države prema svojim iseljenicima ostavlja dugoročne posljedice.

„Vlast je prolazna, ali država i njeni građani ostaju. Nijedna funkcija nije trajna, a odnos prema dijaspori pamti se mnogo duže od jednog mandata“, zaključuje se u saopštenju Asocijacije France Monténégro.

S.R.

Aldin Korać, crnogorski državljanin porijeklom iz Petnjice koji živi i radi u inostranstvu, oštro je reagovao na izjave državnog sekretara Ministarstva dijaspore Aldina Muratovića, posebno na pominjanje „500 taster birača“ u kontekstu izbora u Petnjici. Korać od Muratovića zahtijeva javno izvinjenje, a od Ministarstva dijaspore da se izjasni da li takav odnos prema građanima koji žive van Crne Gore predstavlja zvaničan stav institucije.

Povod za reagovanje su, kako navodi Korać, Muratovićeve izjave o građanima koji iz inostranstva dolaze u Crnu Goru kako bi učestvovali na izborima, ali i najavljene izmjene propisa o prebivalištu i boravištu, za koje strahuje da bi mogle ograničiti ostvarivanje biračkog prava dijaspore.

„Gospodine Muratoviću, ja nijesam ničiji ‘taster birač’! Nijesam ničiji politički instrument, ničija glasačka mašina, niti čovjek čijom savješću i odlukama neko upravlja pritiskom na dugme. Nemam političkog vlasnika, nemam partijskog nalogodavca i ne postoji daljinski upravljač kojim bilo ko može usmjeravati moj glas“, poručio je Korać.

On ističe da ima samo jedno državljanstvo, crnogorsko, i jednu matičnu državu, Crnu Goru, te da odlazak na rad u inostranstvo ne znači odricanje od domovine i građanskih prava.

„Nijesmo otišli zato što nijesmo voljeli Crnu Goru. Mnogi su otišli upravo zato što u njoj nijesu imali mogućnost da od svog rada obezbijede dostojanstven život“, navodi Korać.

Posebno zamjera Muratoviću što, kao čovjek porijeklom iz Petnjice i državni sekretar Ministarstva dijaspore, prema njegovom mišljenju, ne pokazuje dovoljno razumijevanja za ljude koji su napustili Bihor.

„Umjesto da te ljude predstavljate kao problem, očekivao bih da se kao državni sekretar Ministarstva dijaspore borite da njihove veze sa Crnom Gorom budu snažnije, a njihova prava sigurnija“, ističe Korać.

BIRAČKI SPISAK NE SMIJE BITI SREDSTVO POLITIČKE SELEKCIJE

Korać naglašava da ne osporava potrebu uređivanja biračkog spiska i evidencije prebivališta, ali upozorava da se zakonska rješenja ne smiju pretvoriti u sredstvo političkog isključivanja građana.

„Birački spisak mora biti tačan, ali ne smije postati sredstvo političke selekcije“, poručuje Korać.

Zato javno postavlja pitanje da li je cilj najavljenih rješenja zaista uređenje sistema ili smanjenje broja birača čije se političko opredjeljenje ne može unaprijed predvidjeti.

Prema njegovim riječima, građani koji žive u inostranstvu često nijesu dio lokalnih partijskih mreža i ne zavise od političkih funkcionera, zbog čega se otvara pitanje da li pojedine političke strukture u njihovoj nezavisnosti vide problem.

„Dijaspora ne smije biti kažnjena zato što je politički nezavisna, niti se pravo građana smije prilagođavati očekivanim izbornim rezultatima“, navodi on.

MURATOVIĆU ZAMJERA I POLITIČKU NEDOSLJEDNOST

Osvrćući se na političku karijeru državnog sekretara, Korać podsjeća da je Muratović tokom godina mijenjao političke organizacije i opredjeljenja, što smatra njegovim legitimnim pravom, ali mu istovremeno postavlja pitanje političke dosljednosti.

„Ali ako Vi imate pravo da mijenjate političku adresu, zar ja nemam pravo da ostanem vjeran svojim principima?“, pita Korać.

„Ja nijesam mijenjao svoje državljanstvo, nijesam mijenjao svoju domovinu i nijesam prodao svoju građansku savjest za političku poziciju. Moj glas nije roba. Moje dostojanstvo nije predmet političke trgovine“, dodaje on.

Korać smatra da se problemi sa zakonitošću prebivališta ili upisom u birački spisak moraju rješavati pojedinačno, u skladu sa Ustavom i zakonom, a ne kolektivnim etiketiranjem građana koji žive izvan granica države.

„Ne prihvatam ni da se dužina godišnjeg odmora, broj dana provedenih u rodnom kraju ili mjesto zaposlenja koriste kao mjerilo nečijeg patriotizma“, poručuje.

TRAŽI IZVINJENJE I ZVANIČAN STAV MINISTARSTVA

Korać od Muratovića zahtijeva lično i nedvosmisleno izvinjenje svim građanima koji su se osjetili uvrijeđenim izrazom „taster birači“, posebno ljudima porijeklom iz Petnjice.

Od Ministarstva dijaspore i resornog ministra traži da javno saopšte da li takav način obraćanja predstavlja stav institucije ili lični politički stav državnog sekretara.

Istovremeno poziva nadležne institucije da predstave sva predložena zakonska rješenja koja bi mogla uticati na status prebivališta i ostvarivanje biračkog prava građana u inostranstvu, uz mogućnost da dijaspora neposredno učestvuje u raspravi.

„Ne tražim nikakvu privilegiju. Ne tražim poseban zakon za sebe. Ne tražim pravo koje ne pripada drugima. Tražim jednakost pred zakonom, poštovanje građanskog dostojanstva i garanciju da se zakon neće koristiti kao instrument političkog isključivanja“, naglašava Korać.

Na kraju reagovanja Muratoviću poručuje da političke funkcije i saveznici mogu da se mijenjaju, ali da niko ne može promijeniti činjenicu da Crna Gora pripada i njenim građanima koji žive van njenih granica.

„Ja nijesam ničiji taster. Ja sam slobodan čovjek, crnogorski državljanin, čovjek porijeklom iz Petnjice, sa svojim dostojanstvom, svojim uvjerenjima i svojim glasom.“

„Crna Gora nije privatno vlasništvo nijedne partije, nijedne koalicije i nijednog političkog funkcionera. Ona pripada svim svojim građanima“, zaključio je Korać.

S.R.

U organizaciji NVU „Lica sa invaliditetom“ Petnjica, u utorak, 10. novembra 2026. godine, biće održano takmičenje u stonom tenisu i pikadu, koje će okupiti učesnike iz više gradova Crne Gore.

Takmičenje će biti održano u prostorijama Bošnjačkog kulturnog centra u Petnjici, sa početkom u 11 časova.

Pored domaćina, učešće će uzeti i gosti iz Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju i osobe sa invaliditetom Nikšić, Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama u razvoju „Lipa“ Plav, kao i Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju Berane.

Ovaj događaj predstavlja priliku za druženje, upoznavanje, razmjenu iskustava i promociju sporta kao važnog sredstva socijalnog uključivanja i aktivnog učešća osoba sa invaliditetom u društvenom životu.

Za najbolje takmičare obezbijeđene su nagrade, pehari i medalje.

Organizatori ističu da je cilj ovog okupljanja podsticanje sportskog duha, prijateljstva, međusobnog poštovanja i stvaranje jednakih mogućnosti za sve učesnike.

Sponzor takmičenja je opština Petnjica.

Kako se nekada živjelo u Bihoru, čime su se ljudi bavili, kakvim su se alatima služili i šta je činilo svakodnevicu njihovih domaćinstava, pitanja su na koja mlađe generacije sve rjeđe znaju odgovor. Upravo zato mini-muzej u Trpezima, koji je nastao zahvaljujući inicijativi Džemile Duraković, ima posebnu vrijednost. On čuva predmete, ali i priče o vremenu koje polako nestaje iz živog sjećanja.

U Trpezima je održana manifestacija povodom početka novog, šestomjesečnog projekta, koji predstavlja nastavak aktivnosti započetih prije dvije godine. Nosilac projekta je Džemila Duraković, a njegovu realizaciju finansijski je podržao Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Mini-muzej, smješten na adresi Kutnje brdo bb u Trpezima, tokom trajanja projekta biće otvoren za posjetioce svakog dana.

Poseban akcenat stavljen je na mlade, kojima se želi približiti način života njihovih predaka, tradicionalni običaji, predmeti iz domaćinstava i kulturno nasljeđe bihorskog kraja.

Na manifestaciji je održano i predavanje posvećeno istoriji Bihoraca i njihovom nekadašnjem načinu života. Kroz istorijski prikaz, prisutnima je približena svakodnevica prethodnih generacija, njihove životne navike i okolnosti u kojima su stvarali i podizali porodice.

Podsjetimo, Radio Petnjica je još u martu 2024. godine pisao o pokretanju mini-muzeja u Trpezima, kada je Džemila Duraković započela prikupljanje starih predmeta, alatki, rukotvorina i drugih eksponata karakterističnih za nekadašnja bihorska domaćinstva.

Tada je istakla da joj je želja da kroz muzej prođe što više mladih ljudi, kako bi upoznali kulturnu baštinu svoga kraja i razumjeli značaj njenog očuvanja.

Novi projekat nastavlja tu ideju, nastojeći da mini-muzej ne bude samo prostor u kojem se čuvaju starine, već i mjesto susreta generacija, učenja i upoznavanja sopstvenih korijena.

Jer, predmeti koji su nekada bili sasvim običan dio života naših predaka danas su dragocjena svjedočanstva jednog vremena. A da bi ta svjedočanstva nešto značila i budućim generacijama, nije dovoljno samo sačuvati ih. Potrebno je ispričati i priču koja stoji iza njih.

SAMIR RASTODER

Povodom Dana šehida Petnjice, u petak, 6. novembra, nakon džuma-namaza, biće organizovana posjeta spomen-ploči šehidima Petnjice, gdje će građani i potomci stradalih odati počast nevinim žrtvama.

Poziv građanima da prisustvuju obilježavanju uputio je Elmir Muratović, u ime porodica potomaka šehida Petnjice, ističući značaj očuvanja sjećanja na one koji su položili živote za slobodu, vjeru i dostojanstvo.

„Pozivamo sve građane koji u srcu nose pijetet prema nevinim žrtvama da nam se pridruže i zajedno odamo počast šehidima Petnjice, čuvarima časti i slobode našeg kraja“, navodi se u pozivu.

Obilježavanje Dana šehida prilika je da se još jednom podsjeti na stradanje nevinih ljudi, ali i na obavezu da se sjećanje na njih sačuva i prenese budućim generacijama.

Iz porodica potomaka šehida poručuju da je zajedničko okupljanje izraz zahvalnosti, poštovanja i trajnog sjećanja na žrtve.

SAMIR RASTODER