Povodom jubilarnog jubileja — 20 godina obnove nezavisnosti Crna Gora, sa ponosom obilježavamo 21. maj, datum koji je trajno upisan u istoriju naše države i našeg naroda.
Dvije decenije slobodne, nezavisne i međunarodno priznate Crne Gore predstavljaju godine izazova, uspjeha, zajedništva i istrajnosti. Ovo je dan kada slavimo ljubav prema domovini, njene vrijednosti, kulturu i ljude koji je grade i čuvaju.
Neka nas ovaj veliki jubilej podsjeti da zajedno možemo stvarati još uspješniju, pravedniju i prosperitetniju budućnost za generacije koje dolaze.
Srećan 21. maj — Dan nezavisnosti!
Da je vječna Crna Gora!
Predsjednik SO-e Petnjica Mehmed Adrovic
Slušaj radio Petnjica uživo

NAJNOVIJE OBJAVLJENO
PREDSJEDNIK SO PETNJICA ČESTITAO DAN NEZAVISNOSTI
SPP CG ČESTITALA DAN NEZAVISNOSTI CRNE GORE
Stranka pravde i pomirenja u Crnoj Gori,svim građanima u dijaspori i Crnoj Gori cestita 21 Maj- Dan nezavisnosti.
I ako su praznični dani moramo konstatovati da su u proteklom periodu bili vidljivi česti politički kompromisi koji je dovode u stanje da i sada mora biti oprezna od uticaja nekih ideologija i politika vam Crne Gore.
SPP podsjeća da se bošnjački narod tada, kao i mnogo puta u istoriji ponio domaćinski prema Crnoj Gori, učestvujući i očekujući uspostavu države pravde i jednakih šansi.
DPS PETNJICA: SREĆAN DAN NEZAVISNOSTI – PETNJICA JE I PRIJE 20 GODINA ZNALA GDJE PRIPADA CRNA GORA
Opštinski odbor DPS Petnjica čestita svim građankama i građanima Crne Gore 21. maj – Dan nezavisnosti, jedan od najvažnijih datuma u savremenoj crnogorskoj istoriji.
Prije 20 godina Crna Gora je demokratski, dostojanstveno i mirno obnovila svoju nezavisnost. Tog dana građani su jasno poručili da žele državu koja će samostalno odlučivati o svojoj budućnosti, čuvati svoj građanski karakter, multietnički sklad i evropski put.
Petnjica je i tada, u ogromnom procentu, pokazala da razumije istorijski trenutak. Bihor je bio uz Crnu Goru kada se odlučivalo o njenom imenu, dostojanstvu i pravu da sama bira svoj put. Zato danas s posebnim ponosom ističemo da je Petnjica dala snažan doprinos obnovi crnogorske nezavisnosti.
Dan nezavisnosti nije samo datum iz prošlosti, već obaveza za sadašnjost i budućnost. Obaveza da čuvamo građansku, evropsku i antifašističku Crnu Goru; državu svih njenih građana, svih vjera, nacija i kultura.
Danas, kada se ponovo pokušavaju relativizovati vrijednosti 21. maja, naša je dužnost da jasno kažemo: Crna Gora je naša država, njena nezavisnost je trajna, a njen evropski put nema alternativu.
U ime Opštinskog odbora DPS Petnjica, svim građankama i građanima čestitamo Dan nezavisnosti.Sreća n 21. maj. Da je vječna Crna Gora!
Predsjednik OO DPS Petnjica Rešad Muratović
NOVA SJEDNICA, NOVA KRIZA: ODBORNICI 25. MAJA O SMJENI MEHMEDA ADROVIĆA
Predsjednik Skupštine opštine Petnjica Mehmed Adrović sazvao je 25. redovnu sjednicu lokalnog parlamenta za ponedjeljak, 25. maj, sa samo jednom tačkom dnevnog reda – Prijedlogom odluke o razrješenju predsjednika Skupštine opštine Petnjica. Time se politička kriza u Petnjici, nakon neuspjele smjene predsjednika Opštine Samira Agovića, nastavlja u novoj institucionalnoj fazi, sada kroz pitanje povjerenja prvom čovjeku lokalnog parlamenta.
Sjednica će biti održana u zgradi Opštine Petnjica, u sali Skupštine opštine, sa početkom u 10 časova.
U sazivu koji je potpisao predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović navodi se da je sjednica zakazana na osnovu člana 11 Poslovnika o radu Skupštine opštine Petnjica, a odbornicima je predložen dnevni red sa samo jednom tačkom:
Prijedlog Odluke o razrješenju predsjednika Skupštine opštine Petnjica.
U pozivu se, kao i u ranijim skupštinskim sazivima, navodi da je prisustvo sjednici obavezno, dok eventualno odsustvo odbornici treba da najave sekretaru Skupštine opštine.
KRIZA SE SELI SA PREDSJEDNIKA OPŠTINE NA PREDSJEDNIKA SKUPŠTINE
Zakazivanje ove sjednice dolazi svega nekoliko dana nakon politički burnog zasijedanja lokalnog parlamenta na kojem se odlučivalo o razrješenju predsjednika Opštine Samira Agovića. Ta inicijativa nije dobila potrebnu većinu, ali je sama rasprava, tok sjednice i konačan ishod dodatno produbio političke podjele u Petnjici.
Agović je tada ostao na funkciji, ali rezultat glasanja nije zatvorio krizu. Naprotiv, pokazao je da odnosi u lokalnom parlamentu nijesu stabilizovani, već da je politička većina, makar formalno, preživjela na tankoj liniji.
Za razrješenje Agovića glasalo je 13 odbornika, protiv je bilo 15, dok je jedan odbornik bio uzdržan. Na sjednici nijesu bili prisutni nezavisni odbornik Aldin Muratović i odbornik SD-a Isljam Ćeman, dok je odbornik SNP-a Zaim Ličina bio uzdržan. Upravo su ta odsustva i uzdržani glas presudno uticali na konačan ishod glasanja.
ADROVIĆ POD PRITISKOM ZBOG NAČINA VOĐENJA SJEDNICA
Nakon te sjednice, grupa odbornika podnijela je predlog za razrješenje Mehmeda Adrovića sa funkcije predsjednika Skupštine opštine Petnjica. U obrazloženju inicijative, kako je ranije objavljeno, navodi se više razloga – od navodnog nepoštovanja odredbi Poslovnika, preko pristrasnog vođenja sjednica, do onemogućavanja ravnopravnog učešća odbornika u radu lokalnog parlamenta.
Posebno se problematizuje način na koji su vođene ranije sjednice, uključujući i one na kojima se odlučivalo o izboru, odnosno razrješenju predsjednika Opštine. Podnosioci inicijative tvrde da je takvim postupanjem narušeno demokratsko načelo jednakog učešća i odlučivanja odbornika.
U predlogu za razrješenje, kako je ranije navedeno, ističe se i da je postupanje predsjednika Skupštine dovelo u pitanje povjerenje u rad lokalnog parlamenta, njegovu regularnost i politički legitimitet.
FEBRUARSKI IZBOR KAO POČETAK OTVORENIH PODJELA
Aktuelna kriza nije počela majskom sjednicom. Ona se razvija još od februara, kada je lokalni parlament odlučivao o novom mandatu Samira Agovića na čelu Opštine Petnjica. Tada je Agović ponovo izabran, ali je i ta sjednica otvorila pitanja odnosa snaga u lokalnom parlamentu, discipline unutar DPS-a, ponašanja opozicije i mogućih političkih dogovora iza kulisa.
Upravo od tog trenutka politička scena Petnjice ušla je u period stalnih tenzija. Ono što je tada izgledalo kao privremeno zatvaranje jednog političkog pitanja, vrlo brzo se vratilo kroz inicijativu za Agovićevu smjenu, a sada i kroz zahtjev za razrješenje Mehmeda Adrovića.
Zbog toga sjednica zakazana za 25. maj neće biti samo proceduralno izjašnjavanje o predsjedniku Skupštine. Ona će biti novi test odnosa snaga u lokalnom parlamentu.
KO IMA VEĆINU, A KO SAMO FORMALNO SJEDI U VLASTI
Petnjička politička matematika posljednjih mjeseci pokazuje da formalni odnosi vlasti i opozicije ne daju uvijek potpunu sliku stvarne većine. Glasanje o Agoviću pokazalo je da prisustvo, odsustvo i uzdržanost odbornika mogu biti jednako važni kao i jasno izjašnjavanje za ili protiv.
Zato će i predstojeća sjednica biti važna ne samo zbog sudbine Mehmeda Adrovića, već i zbog šire poruke: da li u Petnjici još postoji stabilna skupštinska većina ili se lokalna vlast održava od sjednice do sjednice, uz stalne političke kalkulacije.
Ako predlog za razrješenje Adrovića dobije podršku, Petnjica ulazi u novu fazu političkog preslaganja, jer bi ostanak bez predsjednika Skupštine otvorio pitanje funkcionisanja lokalnog parlamenta, sazivanja sjednica i daljih odnosa među odbornicima.
Ako, međutim, inicijativa ne prođe, to bi značilo da je aktuelna struktura vlasti uspjela da preživi još jedan politički udar. Ali, kao i nakon glasanja o Agoviću, ni takav ishod ne bi nužno značio kraj krize.
Naprotiv, posljednja dešavanja pokazuju da su politički odnosi u Petnjici ozbiljno narušeni i da se svaka nova sjednica lokalnog parlamenta pretvara u test povjerenja, lojalnosti i stvarne političke snage.
SJEDNICA 25. MAJA KAO NOVI TEST LOKALNE POLITIKE
Dvadeset peta redovna sjednica Skupštine opštine Petnjica zakazana je za 25. maj u 10 časova.
Na papiru, odbornici će odlučivati samo o jednoj tački dnevnog reda. U političkoj stvarnosti, odlučivaće se o mnogo više od funkcije predsjednika Skupštine.
Biće to novo odmjeravanje snaga u parlamentu koji je već pokazao duboke podjele, neizvjesne većine i političke odnose koji se mijenjaju od glasanja do glasanja. Upravo zato sjednica zakazana za ponedjeljak može biti jedan od važnijih trenutaka u nastavku petnjičke političke krize.
SAMIR RASTODER
REVİJALNA UTAKMICA NA GUSARAMA: PETNJICA I LOVĆEN IGRAJU ZA 20 GODINA NEZAVISNOSTI CRNE GORE
Povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore, u Petnjici će sjutra biti odigrana revijalna fudbalska utakmica između omladinskih selekcija U-19 FK Petnjica i FK Lovćen.
Utakmica će biti odigrana 20. maja 2026. godine na zavičajnom stadionu Gusare, sa početkom u 16 časova.
Riječ je o sportskom događaju koji, osim takmičarskog i prijateljskog karaktera, ima i simboličnu poruku — da se značajni državni jubileji obilježavaju i kroz okupljanje mladih, sport i zajedništvo.
Organizatori su poručili da je utakmica prilika da se podrže mladi fudbaleri, ali i da se u sportskom duhu obilježi veliki jubilej obnove crnogorske nezavisnosti.
Pod sloganom „Zajedno iz prošlosti, ponosni u budućnost“, na stadionu Gusare sastaće se dvije omladinske selekcije klubova koji na svoj način čuvaju fudbalsku tradiciju — domaća Petnjica i cetinjski Lovćen, klub sa dugom istorijom i imenom koje u crnogorskom sportu ima posebno mjesto.
Iz FK Petnjica pozivaju građane, ljubitelje sporta, roditelje, mlade i sve prijatelje kluba da dođu na Gusare i podrže učesnike ove revijalne utakmice.
REVİJALNA UTAKMICA
FK Petnjica – FK Lovćen
Srijeda, 20. maj 2026.
Stadion Gusare
Početak: 16.00 časova
NVO „Mreža nevladinih organizacija“: Uređen park na Kutnjem brdu u Trpezima
OBILJEŽAVANJE DANA NEZAVISNOSTI CRNE GORE U LUKSEMBURGU – “Domovino, evo nas!”
I ove godine dva udruženja građana Crne Gore u Luksemburgu: „Luksemburg – Crna Gora“ i „ZK Bihor“, u velikoj hali „Polyvalente“ u gradu Schifflange, organizovali su obilježavanje
jubileja – 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore. Bio je to, po ocjeni gostiju iz Crne
Gore, kao i gostiju iz susednih evropskih zemalja, predstavnika ambasada i luksemburških
zvaničnika, veličanstven događaj, onako kako i zaslužuje ovaj datum – jedan od najznačajnijih u novijoj istoriji Crne Gore.
Hala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta; mnogi od prisutnih su cijelo vrijeme stajali u hali prateći bogat kulturno-zabavni program. Voditelj i moderator programa, Hamdija Rastoder, poslije intoniranja humne Crne Gore, najavio je Halila Agovića, jednog od organizatora građana Crne Gore u Luksemburgu za glasanja na referendumu za nezavisnost 2006. godine, koji se biranim riječima obratio skupu i naglasio da taj proces nije bio nimalo lak, ali da se završio na najbolji mogući način, i da se danas svi ponosimo učinjenim i što smo pred samim ulaznim vratima u društvo razvijenih evropskih zemalja.
Riječ predsjednika udruženja
Poslije Halila Agovića, skupu su se obratili i predsjednici dva udruženja organizatora – dr.
Christiane Kieffer i Remzija Hajdarpašić, dipl. maš. ing.
Predsjednica udruženja Luksemburg – Crna Gora.
Dr. Christtiane Kieffer, predsjednica udruženjaza “Luksemburg – Crna Gora, zahvalila se prisutnima, istakla značaj obilježavanja jubileja, te dodala kako mladi dijaspore čuvaju svoju tradiciju i da su oni budućnost Crne Gore, Luksemburga i budućnost Evrope, zaključila je na kraju predsjednica Kieffer.
Remzija Hajdarpašić, predsjednik udruženja ZK Bihor, rekao je, između ostalog:
– Večeras, okupljeni povodom obilježavanja 20 godina nezavisnosti Crne Gore, prisjećamo se jednog od najvažnijih trenutaka naše savremene istorije – dana kada su građani slobodnom voljom odlučili da Crna Gora obnovi svoju državnost i samostalno krene putem
svoje budućnosti. Prije dvije decenije, kada se odlučivalo o sudbini naše države, dijaspora je pokazala koliko snažno srce može kucati za domovinu.
Čak i onda kada smo hiljadama kilometara udaljeni od nje. Mnogi su tada putovali danima da bi dali svoj glas. Zašto? Zato što odlaskom iz domovine nijesmo ponijeli
sve sa sobom. Na kućnom pragu ostao je dio naše duše – a upravo ta duša, satkana od emocije, pripadnosti i ljubavi prema rodnoj grudi, vodila nas je da budemo dio istorijske odluke. Možda upravo zato mi koji živimo van Crne Gore često osjećamo posebnu
odgovornost fprema njenoj budućnosti. Nemamo privilegije ni ličnu korist – naša ljubav prema domovini je čista, iskrena i nepotkupljiva. Oni koji su tada glasali za nezavisnost nijesu glasali samo za državu kao politički okvir. Glasali su za viziju moderne, građanske i evropske Crne Gore – države jednakih šansi, pravne sigurnosti, ekonomskog razvoja i društva u kojem različitosti predstavljaju bogatstvo, a ne podjele.
Danas, dvadeset godina kasnije, možemo s ponosom reći da je mnogo toga ostvareno. Crna Gora je članica NATO saveza, korak bliže članstvu u Evropskoj uniji i sve bliža evropskim standardima kojima težimo. Ali isto tako moramo biti svjesni da pred nama i dalje stoje ozbiljni izazovi.
Zato je važno da ostanemo jedinstveni, da čuvamo građanski karakter naše države i da
sačuvamo vrijednosti na kojima je obnovljena nezavisnost. Na nama je odgovornost da budemo dostojni generacije koja je 2006. godine vjerovala u slobodnu, evropsku i suverenu Crnu Goru.
Neka nas ovaj jubilej ne podsjeti samo na prošlost, već i obaveže prema budućnosti.
Da zajedno nastavimo graditi Crnu Goru kao zemlju mira, dostojanstva, zajedništva i evropske perspektive. Živjela nezavisna i vječna Crna Gora! Čuvali ste i očuvali ime Crne Gore
Poslanik Demokratske partije socijalista, dr sci. Elvir Zvrko se također obratio prisutnima
i naglasio:
– Posebna je obaveza i odgovornost govoriti pred vama. Mnogi od vas morali su napudstiti
Crnu Goru zato što su tražili bolje uslove za život, obrazovanje i stabilnost koju naša
država u jednom trenutku nije mogla da pruži. Ali ono što je izuzetno važno, i zbog čega vam dugujemo zahvalnost – ne samo ja lično, nego i čitava Crna Gora – jeste vaša privrženost Crnoj Gori.
Vi ste oni koji su čuvali ime Crne Gore, iako ste hiljadama kilometara daleko od nje. Ovdje
ste svojim radom, znanjem, odgovornošću i dostojanstvom uspjeli da izgradite uspješne
karijere, da budete uspješni roditelji i da izvedete svoju djecu na pravi put.
Svi vaši uspjesi u sportu, kulturi i nauci istovremeno su i uspjesi Crne Gore. Jer, ono
što uvijek ističem – vi ste tihi ambasadori Crne Gore – kazao je dr Zvrko.
Nezavisnost kao garancija opstanka
Jubilej su čestitali i toplo se zahvalili na pozivu i Nebojša Čagorović ispred Ambasade Crne Gore u Briselu.
On je najavio otvaranje kancelarije Ambasade u Luksemburgu, na čijem će čelu biti Nedžad Adrović; Alen Balić, predsjednik Skupštine Opštine Plav; Carlo Feiereisen, predsjednik Opštine Schifflange; Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama; Samir Agović, predsjednik Opštine Petnjica; Kenana Strujić-Harbić, poslanica Bošnjačke stranke u Skupštini Crne Gore, koja je u svom podugom i nadahnutom govoru istakla:
– Bošnjaci u Crnoj Gori su, od momenta kada je raspad bivše nam države bio jasan, a to je bilo na samom početku devedesetih, imali jasnu viziju da je nezavisna Crna Gora jedini put
za njen opstanak, ali i jedini put za opstanak Bošnjaka. To svoje opredjeljenje jasno su pokazali 1992. godine na referendumu na kojem se glasalo o ostanku CG u SR Jugoslaviji. I tada smo znali da je nas put – nezavisnost. Nije bilo lako i nas je bilo malo, ali nikada
nismo izgubili nadu da je nezavisnost Crne Gore moguća i zato 21. maj 2006. za nas nije bio nikakav početak nego kruna naše borbe za nezavisnost – kazala je Strujić-Harbić.
Evo mene među svoje
– Evo mene među – tako je svoje obraćanje započeo predsjednik Opštine Petnjica Samir
Agović, koji je dočekan burnim aplauzom, i nastavio:
– Dragi prijatelji Crne Gore, večeras slavimo Dan nezavisnosti Crne Gore; slavimo ga s puno ljubavi, sa puno ponosa! Postoje stanja koja nikada ne možete izmjeriti, a to su ljubav, sreća i radost. Podsjećam vas koliku smo ljubav, sreću i radost osjećali kada smo prije dvadeset godina zaokružili ono, sad već istorijsko, “DA”! Da, za Crnu Goru koju volimo; da, za Crnu Goru kojom se ponosimo, ali se i Crna Gora ponosi s vama. Ponosi se s vama jer ste vi dio Crne Gore, dio one Crne Gore koja je najbolja, najiskrenija i najodanija svojoj zemlji, svojoj kulturi i svojoj tradiciji – kazao je Agović.
Valja napomenuti da su ovo obilježavanje u pravom smislu riječi uljepšala tri folklorna društva: folklor “ZK Bihor”, KUD “Budućnost” i KUD “Evropa”. Muzički program bio je posvećen etabliranoj pjevačici narodnih pjesama iz Crne Gore Jadranki Barjaktarović i njenom bendu, uz učešće sve popularnijeg Eke Durakovića.

I, na samom kraju ovoga teksta, valja napomenuti da će, pored svega, ostati
upamćen i izuzetno emotivan govor Eska Halilovića na svečanom ručku priređenom u čast gostiju iz Crne Gore u restoranu “L’Inconnu” u gradiću Schengen, uz obalu rijeke Mosel, koja prirodno razdvaja Luksemburg i Njemačku.
F. Softić
SATLER U PETNJICI: Snažna podrška evropskom putu Petnjice
Opština Petnjica juče je svečano obilježila Dan Evrope bogatim institucionalnim i kulturnim programom, u okviru koje je bila zvaniča posjeta delegacije Evropske unije predvođene šefom Delegacije EU u Crnoj Gori, NJ.E. ambasadorom Johannom Sattlerom.
Predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović, sa saradnicima, održao je u zgradi Opštine produktivan protokolarni sastanak sa visokom delegacijom, u kojoj su pored ambasadora Sattlera bili i njegovi saradnici Orlando Fusco, Ana Savjak, kao i državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Krsto Rađenović.
Nakon konstruktivnog razgovora, predsjednik Agović je izrazio veliko zadovoljstvo posjetom i saopštio ključne zaključke današnjih sastanaka:
* Snažna podrška evropskom putu Petnjice: Posjeta ambasadora Sattlera potvrda je da Evropska unija prepoznaje Petnjicu kao partnera koji aktivno baštini evropske vrijednosti i predano radi na ispunjavanju standarda važnih za proces integracija.
* Spremnost za povlačenje EU sredstava: Kroz Regionalni info dan i predstavljanje projekta „EU za sve u Crnoj Gori (EU4ALL)”, opštinska administracija je pokazala jasnu viziju i kapacitete za apliciranje na Prvi poziv za dostavljanje predloga projekata. Petnjica je spremna da povuče bespovratna sredstva za infrastrukturne i društvene projekte koji će direktno unaprijediti kvalitet života građana.
* Predsjednik Opštine je uputio i zahvalnost za realizaciju projekata mladi Crna Gora sa Albanijom, finansiranog od strane EU, kao i za sredstva koja su e u prethodnom periodu realizivala preko IFADa i Eko fonda.
* Predsjednik Opstine upoznao je ambasadora Sattlera sa kapitalnim projektima: Izgradnja obaloutvrde i kanalizacione mreze rijeke Popče, rekonstrukcijom glavnog gradskog vodovoda, kao i sa projektnom dokumentacijom koju je Opstina Petnjica izradila za put Petnjica- Savin Bor – granica sa Srbijom. Istakao je da ocekuje nesebicnu podrsku zbog ogromne vaznosti ovog putnog pravca koji ce spojiti regiju Bihora i Pesteri, i stvoriti time uslove za otvaranje granicnog prelaza.
* Uz podršku naših evropskih partnera i napore Lokalne uprave nastavićemo da razvijamo poljoprivredu, infrastrukturu i jačamo kapacitete kako bi svaki građanin Bihora osjetio benefite evropskih integracija.
Naša brojna dijaspora predstavlja najbolje naše lice širom kontinenta, svojim radom, svojim znanjem, poštenjem i lojalnim odnosom prema tom, do sada najsavršenijem demokratskom društvu.
To društvo im je dalo jednkako pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu kao da su rođeni u zemljama Evropske unije.
Veoma smo ponosni na uspjeh koji su postigli naši ljudi, na ličnom, poslovnom ili društvenom planu.
Svakako, ključno je naglasiti da im je sve to omogućio sistem, koji počiva na visoko vrijednim standardima i politikama koje su dominantne u tom društvu.
Mi učimo i prihvatamo evropske vrijednosti, ali ih imamo i širimo u zemljama zapadne Evrope, gdje žive i rade naši ljudi na način da pokazujemo naše gostoprimstvo, naš merhamet, našu spremnost za prihvatanje pravila ponašanja, koja su dominantna u tim društvima.
Dan Evrope, koji danas obilježavamo, ima poseban značaj i težinu za nas, jer smo upravo dobitnici prestižnog evropskog priznanja.
Savjet Evrope nam je dodijelio Evropsku diplomu – nagradu i time smo potvrdili, na naše veliko zadovoljstvo i čast, da smo društvo i zajednica koje njeguje evropski duh i dostojanstvo.
Siguran sam, da je naše partnerstvo i saradnja sa opštinom Rumelanž iz Luksemburga, ali i ostalim opštinama iz regiona i šire, upravo bila snažna preporuka za dodjelu ovog priznanja.
Pokazali smo da i male sredine mogu biti pozitivan primjer i predvodnik društvenih promjena i zalaganja, pa sa pravom kažemo da smo izuzetno veliki evropejci.
Moramo snažiti ekonomski patriotizam i ulivati sigurnost u stabilnost investicija u našoj zemlji i našem kraju.
Ovom prilikom samo ću pomenuti izgradnju proizvodnog pogona u našoj opštini, finansiranu od strane našeg sugrađanina, koji živi i radi u Njemačkoj.
Takve, a i slične investicije zasigurno predstavljaju novu šansu za kvaliteniji život i dobijanje posla mladim ljudima u ovom kraju.
Evropska sredstva koja dobijamo kroz realizaciju određenih projekata, takođe su značajna, uz nadu da će ih biti sve više, posebno za kapitalne projekte, kroz buduće pozive.
Zato je prilika da se još jednom zahvalimo našim prijateljima, građanima Evropske unije, koji pružaju institucionalnu pomoć, zahvaljujući politikama svojih zemalja, koje počivaju na solidarnosti.
Danas, ubijeđen sam, šaljemo snažnu poruku da vjerujemo u budućnost Evrope, da vjerujemo u njene suštinske vrijednosti, da vjerujemo u mlade generacije koje dolaze i koje će,
siguran sam, imati najveće benefite našim članstvom u Evropskoj uniji.
Naša opština će nastaviti da pruža još snažniju podršku evropskim vrijednostima.
Nastavićemo da gradimo društvo u kojem će svaki pojedinac biti važan i da lokalna vlast ima imperativ da sluša građane i da radi u interesu mladih, u interesu poljoprivrednih proizvođača, privrednika, kulturnih stvaralaca, u interesu razvoja sporta i u interesu pružanja još većih usluga prema marginalnim grupama.
Vjerujemo da je naša budućnost – evropska budućnost.
To će biti vrijeme u kojem ćemo stvoriti brojne šanse za mlade, za snažniju ekonomiju, modernije i transparentnije institucije.
Pravo i pravda moraju biti dostupni svima, i na isti način, uz naše trajno opredjeljenje da ne postoji bolja alternativa.
Moramo vječno slaviti i spominjati borbu za slobodu, antifašizam i ne smijemo zaboraviti nijednu žrtvu koja je pala za slobodu.
Neka vlada mir i sloboda među državama i narodima, ne samo Evrope, nego i svijeta.
“Živjela Evropa, njene vrijednosti i Petnjica u njoj”, zaključio je predsjednik Samir Agović.
PROLJEĆNI TURNIR U ZINGU: HAJDARPAŠIĆ – RAMDEDOVIĆ NAJUSPJEŠNIJI
Juče je u prostorijama ZK Bihor u Luksemburgu održan tradicionalni proljećni turnir u zingu. Učestvovalo je 12 ekipa. Igralo se u fer i korektnoj atmosferi, a na kraju su se odvojila tri najbolja para:
Treće mjesto osvojili su Fadil Šabotić i Mifto Šabotić.
Drugo mjesto pripalo je Mersudinu Meru Adroviću i Sadudinu Saku Pačarizu, dok su najviše kartaške sreće i umeća pokazali dvojac: Remzija Hajdarpašić i Sadat Ramdedović.
Ovo takmičenje, pored nadmetanja u kartaškim vještinama i znanju, predstavlja i svojevrsno druženje koje se uvijek obogati duhovitim opaskama, pićem i dobrim zalogajem.
H.R.
JOŠ JEDNA DIVLJA DEPONIJA U PETNJICI: SMEĆE USRED ŠUME, NA 200 METARA OD ČESME (FOTO I VIDEO)
Između Bora i Savinbora, u srcu šumskog pojasa i prirode koja bi morala biti zaštićena od nebrige, nastala je još jedna divlja deponija. Mještani i prolaznici upozoravaju da se smeće gomila, da se šire neprijatni mirisi i da prostor postaje potencijalni izvor zaraze, dok se problem, kako tvrde, više ne može sakriti ni žbunjem ni pokušajima zatrpavanja.
Petnjica se suočava sa novim ekološkim problemom. Na potezu između Bora i Savinbora, usred šume i netaknute prirode, formirana je divlja deponija na kojoj se odlažu kese, plastika, ambalaža, stari predmeti i različiti otpad koji se vremenom proširio niz padinu.
Fotografije i snimke redakciji je poslao jedan od mještana koji tuda često prolazi. Prema njegovim riječima, deponija se nalazi na oko 200 metara od česme, pored mjesta kojim prolaze ljudi, a neprijatni mirisi i razbacani otpad sve više ugrožavaju taj prostor.
Ono što je, kako kaže, u početku bilo skriveno žbunjem i rastinjem, danas je postalo vidljivo i teško sakriveno ruglo u prirodi.
SMEĆE SE VIŠE NE MOŽE SAKRITI
Na dostavljenim fotografijama vidi se veća količina otpada razbacanog po šumskom terenu, među drvećem, travom i žbunjem. Plastične kese, flaše, ambalaža i drugi otpad nalaze se na više mjesta, a dio smeća se već spustio niz padinu.
Prema riječima mještana, na jednom od snimaka vidi se i da je neko pokušavao da otpad zatrpa, ali je količina smeća tolika da se problem na taj način više ne može prikriti.
Umjesto da se otpad ukloni, prostor je, kako tvrde, samo dodatno naružen i ostavljen da se širi.
PRIRODA PRETVORENA U SMETLIŠTE
Posebno zabrinjava činjenica da se deponija nalazi u šumskom području, na mjestu koje bi trebalo da bude prostor za prolazak, odmor i očuvanje prirode. Umjesto toga, mještani danas gledaju gomile smeća u ambijentu koji bi morao biti jedan od najljepših dijelova petnjičke opštine.
Ovakve lokacije nijesu samo estetski problem. One mogu predstavljati i zdravstveni rizik, posebno kada se otpad duže zadržava na otvorenom, kada dolazi do raspadanja, širenja neprijatnih mirisa, okupljanja životinja i mogućeg zagađenja zemljišta i okolnih izvora vode.
PETNJICA PREMALA ZA TOLIKO DEPONIJA
Ovo je, prema informacijama koje pristižu do redakcije, već jedna od više od dvadeset većih divljih deponija evidentiranih na području tako male opštine kakva je Petnjica.
Problem zato odavno ne može biti tretiran kao izolovani incident, niti kao slučajno odložena gomila otpada. Riječ je o sistemskom komunalnom i ekološkom problemu koji se ponavlja na različitim lokacijama — pored puteva, u šumama, uz potoke, na obodima sela i u blizini mjesta gdje ljudi svakodnevno prolaze.
Mještani očekuju da nadležne službe izađu na teren, evidentiraju lokaciju, uklone otpad i utvrde ko ga odlaže. Bez kontrole, kazni i redovnog održavanja, poručuju, svaka očišćena lokacija brzo može ponovo postati smetlište.
PITANJE ZA NADLEŽNE: KO ČUVA PRIRODU PETNJICE?
Divlje deponije u Petnjici sve češće otvaraju isto pitanje — ko je odgovoran za prostor koji pripada svima?
Ako se smeće može odlagati usred šume, na nekoliko stotina metara od česme, na putu kojim prolaze mještani i prolaznici, onda problem nije samo u onima koji bacaju otpad, već i u izostanku efikasnog nadzora i reakcije.
Priroda između Bora i Savinbora danas je još jedno upozorenje da Petnjica ne može čekati da divlje deponije postanu normalan prizor. Jer ono što se jednom pretvori u smetlište, teško se vraća u stanje u kojem je bilo.
Portal Radio Petnjica nastaviće da prati ovaj slučaj i objaviće odgovore nadležnih institucija ukoliko budu dostavljeni.
Ovaj tekst nastao je na osnovu informacija koje ste mi poslali popunjavanjem sljedećeg linka.
SAMIR RASTODER








