U okviru prekograničnog projekta „Kulturni preporod od Skadarskog jezera do Kosova (TIME TRAVEL)“, finansiranog od strane Evropske unije, u Petnjici je formirana tematska pješačka staza sa nazivom „Zavičajna staza“, koja turistički valorizuje kulturno nasljeđe petnjičkog kraja. Kružna pješačka staza polazi iz centra, kod Opštine, obilazi Koraćki krš, arheološko nalazište Torine, Radmansku pećinu, osnovnu školu u Radmancima i spuštajući se, vraća na početak.
Tematska staza govori o dvije teme – literarnom talentu i arheološkom blagu petnjičkog kraja. Osim literarne zaostavštine tradicionalnih susreta „Zavičajne staze“ u organizaciji Centra za kulturu Petnjica, staza je posvećena i Ćamilu Sijariću, jednom od najvećih jugoslovenskih pisaca, rodom iz Bihora.
Na jednim od najvažnijih crnogorskih arheoloških nalazišta – Torine i Radmanska pećina, staza je sadržajem okrenuta praistoriji, ostacima ljudskih zajednica starim nekoliko hiljada godina.
Ove dvije teme ispričane su na turističkim, ilustovanim tablama. Značajno je reći da je sadržaj tematske staze dvojezičan.
U okviru projekta, od 18. – 20.07.2025, u Rožajama i Petnjici se održala edukativna radionica/trening za pružaoce turističkih usluga iz Crne Gore i Kosova na temu „Kreiranje doživljaja i iskustava kulture kroz turizam na primjeru tematskog proizvoda „Putovanje kroz vrijeme“.
Radionica, koju je organizovao Centar za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) iz Podgorice (CG), namijenjena je za planinarske i gradske vodiče, turističke agencije i lokalne turističke organizacije iz Crne Gore i Kosova. Učesnici radionice su se upoznali sa najnovijim trendovima u kreiranju kulturno-turističkih tura i tehnikama interpretativnog vođenja, u cilju poboljšanja kvaliteta doživljaja i iskustava destinacije.
Time Travel projekt traje od 2023. godine i realizuje se tokom 30 mjeseci. Projekat sprovodi Fond za razvoj zajednice (CDF), u partnerstvu sa Opštinom Kline, Centrom za inicijative iz oblasti održivog turizma (CSTI) iz Podgorice i Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore (NTOCG).
Stranka pravde i pomirenja ( SPP) pozdravlja odluku Javne ustanove “Ratkovićeve večeri poezije”da ukloni ime Radovana Karadžića, ratnog zločinca osuđenog na doživotnu kaznu zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja,sa spiska dobitnika nagrade dostupnog na zvaničnom sajtu.
Test je sada na Skupštini Opštine Bijelo Polje,tu će se pokazati pravo lice vlasti,a i opozicije u Bijelom Polju!
Sevad Adrović, član Eko grupe iz Petnjice, samoinicijativno je pokupio smeće na putu prema Gusarima, pokazujući da se povremene, često jalove rasprave mogu pretvoriti u konkretnu akciju — i da jedan čovjek zaista može napraviti razliku.
Sevad je aktivista i član lokalne Eko grupe i odlučio je da pređe s riječi na djela. Tokom vikenda je sam pokupio smeće na dionici puta prema Gusarima, ostavljajući za sobom čistiju i uredniju sredinu.
Ovaj gest je primjer kako se rasprave sa društvenih i Viber/WhatsApp grupa — koje često ostanu bez ishoda — mogu pretvoriti u stvarnu promjenu kada neko napravi prvi korak. Umjesto da čeka organizovanu akciju, Sevad je pokazao da inicijativa pojedinca može biti dovoljno snažna da pokrene i druge.
Njegov potez jasno poručuje da briga o zajedničkom prostoru nije obaveza „nekog drugog“, već svakog od nas. Uredniji prilaz Gusarima sada je vidljiv podsjetnik koliko malo truda treba da Petnjica bude čistija i ljepša.
Članovi Eko grupe ističu da ovakvi primjeri motivišu zajednicu da se češće okuplja oko korisnih inicijativa — od čišćenja divljih deponija do edukacije najmlađih o pravilnom odlaganju otpada. Svako može doprinijeti – podizanjem i jednog papirića, prijavljivanjem nepropisno odbačenog otpada, ali i odgovornijim ličnim navikama.
Lokalne vlasti i komunalne službe kroz kontinuiranu saradnju sa građanima mogu dodatno podržati ovakve akcije postavljanjem kanti, češćim odvozom otpada i jasnim obavještenjima o rasporedu i pravilima. No, primjeri poput Sevadovog pokazuju da promjena počinje upravo od nas.
Petnjica ima ljudi koji vole svoj kraj. Kada se dobra volja pretoči u djelo, rezultat se odmah vidi — čistije staze, zdravija priroda i bolji osjećaj zajedništva.
Dok se smijemo klipovima Vladislava Dajkovića klerikalni nacionalizam postaje viralan kroz storije, statuse i lažne uzbune.
On nije novo lice, nego stara priča sa novim filterom. Ikonografija umjesto ideje, klikovi umjesto glasova, performans umjesto politike. Realno, riječ je o partijskom mikro igraču koji je karijeru pretvorio u trajni self-marketing. Odbornik u Podgorici, v.d. šef gradske Službe za građane i predsjednik svoje minijaturne partije. Sve ostalo je buka na društvenim mrežama.
Spomenik Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru bio je idealan za slikanje ovog branioca srpske priče u zimskom i ljetnjem period. On na licu mjesta, kamere upaljene, grandiozne parole. IDEALNO.
Šta je epilog?
Ministarstvo kulture je naložilo uklanjanje, a statua sklonjena. Pravo u crkvu. Onako usput, novinari i fotoreporteri zamalo su prošli kao oni u Gazi, a policije ni na vidiku. To što svi znamo da se i najmanji šund vašar i lokalna utakmica ne može zamisliti, niti početi bez makar jednog “predstavnika zakona u plavom”, nije važno. Važno je da je performans u Zaostru bio kao stvoren za Dajka. Spektakl je napravljen, istorijski revizionizam normalizovan, a publika nahranjena.
Što je tvrdnja šokantnija, to bolje. Priča o navodnoj ulici u Petnjici nazvanoj po Osmanu (H)Rastoderu vrtila se društvenim mrežama, ali na terenu tabla nije zatečena, a Opština i Ministarstvo jasno su rekli – takvu odluku nikad nijesu donijeli. I ministrca kulture i medija Tamara Vujović prošetala je Petnjicom i tražila ono što je Dajković “otkrio”, ali ništa. Nema table. Znao je to i Dajko ali… senzacija je pojela činjenice, kao i obično.
Isto važi i za hvalisanje tuđim odlukama. Uklanjanje spomen-obilježja Jusufu Čeliću u Plavu, pa onda i izvjesnom Rudolfu Karužiću Njunju u Herceg Novom. Sve je to rezultat postupanja nadležnog ministarstva a ne Dajkovićev “zviždački” doprinos.
Jasna je strategija kodnog imena – “DAJKO” – pumpaj identitetsku tenziju, nakalemi crkveni okvir, dodaj malo anti-NATO buke i predstavi sve kao odbranu naroda. Klikovi stižu, podjele rastu.
Da se razumijemo, mada vjerujem da se već razumijemo, Dajković nije veliki, samo je glasan. Hodajući selfi-bilbord koji od jezika pravi baklju, a od istorije scenografiju.
Lijek je jednostavan – raskrinkati svaki spin, citirati činjenice, i prestati da hranimo algoritam koji od laži pravi karijeru.
U Bijelom Polju je počela sa radom poliklinika AK MEDICA, opremljena savremenom medicinskom opremom za preciznu dijagnostiku i pravovremeno liječenje. Njihova misija je da svakom pacijentu pruže pouzdanu, sveobuhvatnu i stručnu zdravstvenu uslugu, uz primjenu savremenih medicinskih protokola.
U okviru poliklinike dostupne su specijalističke usluge iz sljedećih oblasti:
kardiologija
gastroenterologija
pulmologija
reumatologija
hematologija
endokrinologija
neurologija
alergologija
ultrazvučna dijagnostika
terapija bola
psihijatrija
U poliklinici ordiniraju stručni i posvećeni doktori iz različitih oblasti medicine. Njihovo znanje i iskustvo kontinuirano se unapređuju kroz praksu, naučnoistraživački rad i edukacije u zemlji i inostranstvu.
Doktori u poliklinici AK MEDICA:
dr Aleksandar Zlajić – psihijatar
dr Milan Madžgalj – neurolog
dr Erol Muratović – kardiolog
dr Damir Muhović – gastroenterohepatolog
dr Stefan Stojković – gastroenterohepatolog
dr Nataša Bogavac – endokrinolog
dr Nikola Delević – alergolog
ZU POLIKLINIKA “AK MEDICA”, smještena je u centru Bijelog Polja, na adresi:
Ul. Voja Lješnjaka br. 47.
Više informacija možete dobiti putem kontakt telefona: +382 68 955 555 ili putem profila na društvenim mrežama.
JU Centar za kulturu Petnjica organizuje likovnu koloniju „Boje Bihora”, koja će biti održana od 23. do 27. avgusta 2025. godine u Petnjici. Događaj se realizuje uz podršku Opštine Petnjica i Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Na koloniji učestvuju umjetnici iz zemlje i regiona: Evgenija Morozova (Rusija), Bojan Toševski (Makedonija), Skender Muja (Kosovo), Skender Strica (Albanija), Ena Kalaba (BiH), Emina Zećirović (BiH), Mehmed Suljević (Bijelo Polje), mr Irvin Masličić (Berane), Tamara Osmajlić (Berane), Denis Nogović (Pljevlja), Nermin Ćeman (Rožaje), Kaltrina Hoti (Plav), Muslija Agović (Berane) i Faik Cikotić (Petnjica).
Kolonija „Boje Bihora” okuplja autore različitih poetika i slikarskih senzibiliteta, a radovi nastali tokom susreta biće predstavljeni publici u Petnjici. Organizatori pozivaju građane da prate program i podrže učesnike.
Npoznati vandal devastirao je Jukinu česmu na Stenicama. Skinute su slavine, a korito i prilaz napunjeni su otpadom. Mještani su ujutro zatekli uništenu seosku česmu, koju smatraju simbolom mjesta i važnom tačkom za putnike-namjernike.
Prema riječima mještana, ovo nije prvi put da je česma meta vandalizma. Uprkos naporima zajednice da je održava, jutrošnja slika zatekla je sve zatečene: bez slavina i sa razbacanim otpadom u i oko objekta.
Jukina česma je u narodu poznata kao zajedničko dobro. Prije desetak dana mještani su organizovali akciju i sakupili desetak vreća smeća oko česme. Ipak, otpad se ponovo gomila, naročito oko kante, uprkos apelima da se prostor ostavlja čistim.
„Ako nekome treba materijal – cijev, slavina, daska, vijak – neka nam se javi, može i anonimno. Kupićemo i ostaviti gdje se dogovorimo. Nema potrebe da se bilo šta odnosi sa česme niti da se išta devastira“, poručuju mještani.
Zajednica podsjeća da bacanje otpada i uništavanje infrastrukture nisu ‘mangupluk’, već čin koji poništava volonterski rad komšija i ruži zajednički prostor. „Ljepše je svima pogledati čistu okolinu“, poručuju.
Mještani dodaju da problem nije u djeci – „djeca su često svjesnija od odraslih“ – te apeluju na sve, uključujući i dio naše dijaspore i „domaće“, da se ponašaju onako kako se to očekuje u svakoj uređenoj sredini: ne parkirati gdje se ometa saobraćaj, ne bacati kese iz automobila i ne „hraniti“ rijeke i potoke smećem.
Poziv na akciju
Ponesite svoj otpad sa sobom ili ga propisno odložite.
Ne dirajte i ne odnosite dijelove česme i mobilijara.
Pristojno opomenite prijatelje kada pogriješe.
Pridružite se narednoj akciji čišćenja – makar jednom u sezoni.
Poziv svjedocima
Svi koji imaju informacije o noćašnjem vandalizmu ili su uočili sumnjiva kretanja u okolini česme, mogu se javiti redakciji ili nadležnim službama. Moguće je javiti se i anonimno.
Nezavisni odbornik u SO Petnjica Aldin Muratović pozvao je predsjednika Opštine Samira Agovića da posebnom odlukom nagradi petnjičke vatrogasce koji su pomagali kolegama iz Podgorice prilikom nedavnih požara u tom gradu.
“Imajući u vidu složenu situaciju u Crnoj Gori kada su upitanju požari, a posebno na području Glavnog grada, u kojoj su učestvovali brojni pripadnici službi zaštite i spašavanja iz Crne Gore, regiona, EU i članica NATO-a, među kojima i pripadnici Službe zaštite i spašavanja Petnjica, ovim putem pozivam predsjednika Opštine Petnjica da posebnom odlukom nagradi njihove zasluge varijabilom, u skladu sa mogućnostima Budžeta Opštine.
Dodatno, cijeneći da su pripadnici službi zaštite i spašavanja radili u izuzetno zahtjevnim okolnostima, Vlada će pokriti troškove sedmodnevnog boravka svih angažovanih vatrogasaca u Institutu “Dr Simo Milošević”.
Institucije sistema moraju biti prva linija podrške ljudima koji ulažu ogroman napor i rizikuju svoje živote radi zaštite građana i očuvanja prirodnih resursa”, rekao je Aldin Muratović, odbornik u SO Petnjica.
U okviru XVIII Festivala priče „Zavičajne staze – Bihor 2025“ i programa „Žubor Bihora i Kazivart-a“, u Petnjici je održana društveno-humoristička tribina na kojoj su predstavljene sadržajne i motivacione bliskosti sa Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, jer i jedan i drugi festival promovišu satirično stvaralaštvo, otvaraju aktuelna društvena pitanja, prizivaju najbolje i one koji to mogu biti. Oba festivala se uspijevaju održati zahvaljujući upornosti i entuzijazmu osnivača i organizatora, kao i podršci razumnih, čestitih ljudi, i ne prihavataju ničije tutorstvo. U namjeri da oslobođena misao zabavi i probudi uspavane između prošlosti i budućnosti, promovisane su knjige i sentence brojnih autora, s akcentom na zbornike aforizama Gluva dolinaVelizara Radonjića i Polazeći od sebeJasmina Ćorovića, koji je zapisao: Ubijeđen sam da ćemo preskočiti sve evropske zemlje – trideset godina hvatamo zalet! Aforizmi Ćorovića protkani su svakodnevicom u kojoj duboko i efektno zapaža suštinske devijacije i upozorava na njih. Iz opravdanih razlog anje stigao u Petnjicu ali su njegovi aforizmi toplo pozdravljeni od publike.
Dragan Mitov Djurovic
U program naslovljenom “Udavismo se u plitkoj pameti“, učesnici su brojnim citatima, poput: On kaže da ja danas živim bolje no ikad. Valjda on bolje zna, problematizovali odnos prema kulturi i manifestacijama koje imaju širi značaj.
– U metežno doba, koje decenijama vlada na našim prostorima, priča i smijeh ostaju kao jedini, i to prijeki lijek. Jer, davno je pjesnik poručio: tako ti je to u nas, glavu diže prazan klas – podsjetio je Dragan Mitov Đurović, osnivač i direktor Crnogorskog festivala humora, satire i karikature.
– Zato, već dvije i po decenije, srećom bez društvene pomoći, Festivalom crnogorskog humora, satire i karikature, koji organizuje Kulturno-informativni centar ,,Bijeli Pavle“ iz Danilovgrada, pravimo otpor primitivizmu, koji je uzbičio, kako u politici, tako i u mnogim društvenim oblastima. To je borba sa vjetrenjačama i ljuta trava na ljutu ranu… Da smo na tom zadatku uspješni, potvrđuju uvijek puna sala danilovgradskog Centra za kulturu, brojne knjige koje smo štampali i, napokon, humoristički časopis „Žuč“, koji ponekad prati festivalske dane – naglasio je Đurović, uveseljavajući prisutnu publiku sjajnim aforizmima Radomira Rackovića, Luke Lagatora i drugih autora.
Mirsad Rastoder
– Festival „Zavičajne staze“ je punoljetan i slobodan. Može da bira kojim putevima će dalje da brodi, saopštio je urednik programa Mirsad Rastoder i podsjetio:
– Rođen je u glavama sanjara 2007., a prohodao 2008. godine i to uz sa film „Moj zavičaj“, kao kulturno-turistička i razvojno-podsticajna manifestacija, sve do juna 2013., u organizaciji NVO Centra za seoski razvoj i Centra za kulturu Bihor. Tih godina, Bihorci su opet priželjkivali Opštinu. I ona je slučajno došla. Slučajno, ako zaboravimo trud, znanje, mudrost i nesebično pegalaštvo jednog broja ljudi, vizionara i entuzijasta, umjetika i zavičajnih patriota, ali i naših prijatelja. Zajedno smo budili i probudil nadu opstanaka na ovim prostorima. „Zavičajne staze“ to i dalje čine, a vi – razmislite.
– Festival čuva duh i dušu Bihora, tematizuje različite segmente života i stvaralaštva i svemu daje karakter univerzalnosti – konstatuju naši gosti. „Bihorski Makondo inspiriše književne stvaraoce i umjetnike sa širih prostora, da Bihoru posvete umjetničku kreativnost, duboku misaonost i uzvišene imaginacije, od kojih čitavim regionom i dalje, Bihor žubori žuborom književne ljepote i umjetničkih vrijednosti“, citirao je Rastoder i nabrojao da je objavljeno: 13 zbornika odabranih priča, 4 izbora poezije, knjiga novela, dvije monografije i 5 brojeva časopisa „KazivArt“ .
Nije mi što nas žedne prevode preko vode, nego što nas koriste kao čamce
Knjiga Gluva dolina, VelizaraRadonjića, zbirka je satiričnih priča, aforizama i satiričnih pjesama. U dobrom dijelu, u knjizi su tekstovi nagrađivani na festivalima humora i satire, kao što su: „Nušićijada“ u Ivanjici, „Dani Vuka Bezarevića“ u Pljevljima, Festival crnogorskog humora i satire u Danilovgradu…
Velizar Radonjić
– Moja satira pogađa u čelo, među oči. Ne zabada prst u oko, jer nema smisla da nekome izbijem oko. Ja pokušavam da mu pomognem da otvori oči i da progleda – pojasnio je Radonjić i citirao uvodnu crticu iz svoje knjige:
Na početku bješe mrak.
Onda reče Bog: Neka bude svjetlost.
I bi svjetlost.
I opet reče Bog: Neka budu izbori.
I bjehu izbori. A mi smo glasali.
I nasta mrak.
– Sva nepočinstava na planeti, počela su onoga dana kada smo na izborima glasali umjesto da biramo, opominje Radonjić. – I nemojte se ljutiti ako vam se ne sviđa satira koju stvaram. Ni meni se ne sviđaju pojave koje su mi bile inspiracija za stvaranje satire. Satira i nastaje zbog toga da bi, na jedan malo drugačiji način, ukazala na naše slabosti, sa željom da popravimo svijet kako bi bio ljepše mjesto za život. Gluva dolina je jedna slojevita priča o Crnoj Gori, bolje reći slika savremene i svevremene Crne Gore, onakve kakvu je onaj koji umije da gleda, a uz to je dobronamjeran, vidi sa vrh Lovćena, jer – Kona Lovćen ak’ imalo sjedi, više vidi no onaj iz Podgorice…
Iste večeri, Radonjić je poklonio svoju obimnu monografiju Hronika graditeljstva u Crnoj Gori biblioteci JU Centar za kulturu – Petnjica. Istoj ustanovi, knjige aforizama i satiričnih priča, poklonio je Dragan Mitov Đurović u ime Festivala crnogorskog humora, satire i karikature. Čitaoci u Petnjci, na poklon su dobili i primjerke zbornika priča „Žubor Bihora” i časopisa “KazivArt“, koji su publikovani uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u Crnoj Gori.
Udruženje „Vrijedne ruke“ iz Bihora uspješno je predstavilo motive Bihorskih ćilima na Festivalu ćilima, koji je održan u Ulcinju od 15. do 17. avgusta 2025. godine.
Bihorski ćilim, zaštićen kao nematerijalno kulturno dobro opštine Petnjica i Crne Gore, privukao je veliku pažnju posjetilaca festivala. Specifičan po prepoznatljivim motivima, bogatoj simbolici i načinu izrade koji se prenosi generacijama, ovaj ćilim predstavlja jedno od najznačajnijih kulturnih blaga sjevera Crne Gore.
Na čelu udruženja „Vrijedne ruke“ nalazi se Sabaheta Novalić, koja je i zvanično prepoznata kao čuvar nematerijalnog kulturnog dobra Bihorskih ćilima. U izjavi za medije, Novalić je istakla značaj ovakvih manifestacija:
“Festival ćilima nije samo prilika za predstavljanje rukotvorina, već i važna platforma za očuvanje tradicije i razmjenu iskustava među tkaljama iz različitih krajeva. Ponosni smo što smo predstavili Bihor i njegovu bogatu kulturnu baštinu, a posebno što je publika prepoznala autentičnost i vrijednost naših ćilima.”
Članice udruženja predstavile su više unikatnih primjeraka ćilima, izrađenih tradicionalnom tehnikom na tkačkom razvoju koristeći prirodne materijale i motive karakteristične za Bihorski kraj.
Učešće na ovom festivalu dodatno je učvrstilo ulogu udruženja kao značajnog čuvara i promotera kulturnog identiteta Bihora, te podstrek za dalji rad na očuvanju i valorizaciji nematerijalne kulturne baštine Crne Gore.
