Danas je u Opštini Petnjica održan sastanak sa Caritasom Crne Gore i Caritasom Austrije.
Ispred lokalne samouprave sastanku su prisustvovali: Sekretar Sekretarijata za lokalnu upravu Ziko Alilović, Menadžer opštine Alen Pljakić, samostalna savjetnica u Službi predsjednika opštine Šejla Šabotić i rukovoditeljica jedinice Centra za socijalni rad Petnjica Anela Muratović koji su ugostili šeficu Odjeljenja za Evropu iz austrijskog Caritasa gospođu Gudrun Gusel, gospodina Manuela Aignera atašea Saveznog ministarstva za rad, socijalna pitanja, zdravlje, njegu i zaštitu potrošača pri Ambasadi Austrije, gospođu Ljeposavu Laketić saradnicu atašea i Direktora Caritasa Crne Gore Marka Đelovića sa saradnicama, sa kojima su razgovarali o projektu “Program u kući”.
Tema razgovora uglavnom je bila vezana za geronto program čiji su korisnici starija lica sa prostora opštine Petnjica. Istaknuto je da su ovi programi od velikog značaja za našu lokalnu zajednicu.
Predstavnici lokalne uprave izrazili su spremnost da žele da podrže sve projekte koje pokreće Caritas u skladu sa nadležnostima i finansijskim mogućnostima kojima raspolažu.
Predstavnici Caritasa naglasili su da bi realizacija ovih programa otežano funkcionisala ako se ne pruži adekvatna podrška i ako se ne uključe svi.
Opština Petnjica ostaje posvećena unapređenju socijalne zaštite, jačanju partnerstva sa nadležnim institucijama i stvaranju uslova za kvalitetniji život svojih građana.
Postoje časopisi koji informišu, a postoje i oni koji ostavljaju trag. Za mene je Revija BIHOR mnogo više od časopisa – ona je čuvar našeg identiteta, kulture, jezika, tradicije i kolektivnog pamćenja.
Svaki novi broj pročitam sa posebnim zadovoljstvom, jer na njegovim stranicama pronalazim bogatstvo tema koje nas obrazuju, inspirišu i povezuju. U Reviji BIHOR nalazimo istoriju, književnost, kulturu, obrazovanje, psihologiju, zdravlje, biznis, priče o uspješnim ljudima, događajima iz dijaspore i mnoge druge sadržaje koji obogaćuju naše znanje i šire vidike. Zaista, teško je pronaći oblast važnu za našu zajednicu koja nije zastupljena u ovom izuzetnom časopisu.
Listajući najnoviji broj, ponovo sam se uvjerila koliko je kvalitetan, sadržajan i profesionalno urađen. Svaka stranica svjedoči o velikom radu, znanju i ljubavi uloženoj u njegovo stvaranje. Revija BIHOR nije samo informativno glasilo – ona je most između zavičaja i dijaspore, između prošlosti i budućnosti, između ljudi koji, bez obzira gdje žive, nose iste vrijednosti u srcu.
Posebne riječi poštovanja i zahvalnosti upućujem njenom neumornom autoru i uredniku Faizu Softiću, istaknutom književniku, publicisti i kulturnom radniku. Njegova predanost, vizija i upornost učinili su da Revija BIHOR postane jedno od najvažnijih glasila naše dijaspore. Zahvaljujući njegovom radu, sačuvane su brojne priče, uspomene, vrijednosti i svjedočanstva koja će ostati trajno zabilježena za buduće generacije.
U vremenu kada se površne informacije brzo smjenjuju i zaboravljaju, Revija BIHOR ostaje primjer ozbiljnog, odgovornog i kvalitetnog novinarstva i publicistike. Ona nas podsjeća ko smo, odakle dolazimo i koliko je važno da čuvamo svoje korijene, a istovremeno pratimo savremene tokove života.
Od srca čestitam Faiz Softic i cijeloj redakciji na ovom vrijednom djelu koje već godinama služi našoj zajednici. Želim vam još mnogo uspješnih izdanja, inspirativnih tekstova i zadovoljnih čitalaca.
Revija BIHOR nije samo časopis. Ona je ogledalo naše zajednice, glas dijaspore, riznica znanja i ponos svih nas koji živimo daleko od zavičaja, a nosimo ga u srcu
Potpredsjednica Mjesne zajednice Lagatori Sabaheta Novalić pozvala je Opštinu Petnjica i nadležne organe da hitno utvrde odgovornost za oštećenje puta Kutnje Brdo–Javorova, navodeći da su tokom izgradnje dionice duge oko kilometar teško oštećena još približno sedam kilometara postojećeg puta, dok su pojedine privatne kuće dovedene u opasnost.
Novalić se, kako je saopštila, po drugi put javno obraća zbog, kako tvrdi, neodgovornog odnosa nadležnih prema ovom problemu.
Prema njenim riječima, preduzeće „Tofi“ iz Rožaja, koje je za Opštinu Petnjica izvodilo radove na dionici dugoj oko jednog kilometra, mehanizacijom je teško oštetilo znatno duži dio postojećeg puta.
„Osim što je put ozbiljno devastiran, na samom početku ove dionice ugrožene su i privatne kuće, što dodatno povećava zabrinutost mještana za bezbjednost ljudi i njihove imovine“, navela je Novalić.
Mještani tvrde da su obećanja ostala neispunjena
Ona ističe da su građani tri mjesne zajednice više puta ukazivali na problem i tražili sanaciju nastale štete.
„Dobijali su obećanja da će put biti vraćen u prvobitno stanje, ali do danas ništa nije preduzeto. Zbog toga se mještani osjećaju izigrano i prevareno“, saopštila je Novalić.
Pozvala je Opštinu Petnjica i ostale nadležne organe da izađu na teren, utvrde odgovornost izvođača i investitora i obezbijede potpunu sanaciju puta, kao i zaštitu ugroženih privatnih objekata.
Najavljuju obraćanje nacionalnim medijima
Novalić je najavila da će se mještani, ukoliko izostane konkretna reakcija lokalne uprave, obratiti nacionalnim televizijama i drugim medijima.
„Ne tražimo privilegije, već odgovornost, poštovanje datih obećanja i bezbjedne uslove za život svih mještana“, zaključila je potpredsjednica Mjesne zajednice Lagatori.
Poslije godina provedenih u Holandiji, Ferid Škrijelj vratio se u rodni kraj sa željom da ovdje živi, radi i prenese makar dio iskustva zemlje u kojoj sistem ne zavisi od poznanstava i političke volje. Umjesto podrške, kaže, dočekali su ga problemi koje je Evropa odavno prestala da smatra problemima, neuredno vodosnabdijevanje, loši putevi, nestabilna električna mreža i institucije pred čijim vratima građanin često ostaje sam.
Kada je odlučio da se iz Holandije vrati u Bihor, Ferid nije imao iluziju da će sve biti jednostavno. Znao je da Petnjica nije Terneuzen, grad u kojem je proveo veliki dio života, niti je očekivao da se preko noći mogu nadoknaditi decenije propuštenih prilika.
Nije, međutim, očekivao ni da će se u 21. vijeku i dalje voditi borba za ono što bi moralo da bude podrazumijevano.
Za vodu u kući. Za bezbjedan put. Za stabilno napajanje električnom energijom. Za mogućnost da građanin uđe u instituciju i dobije odgovor, a ne da traži vezu, posrednika ili političku preporuku.
„U Holandiji čovjek ne razmišlja da li će iz slavine poteći čista voda, da li će dijete bezbjedno stići u školu ili hoće li ga neko saslušati kada traži ono što mu po zakonu pripada. Ovdje se i dalje troši energija na stvari koje su u uređenim državama odavno riješene“, kaže Ferid.
Povratak među svoje ljude
Uređen život u inostranstvu nije bio dovoljan da ga zadrži daleko od kraja u kojem je odrastao. Vukla ga je, kaže, želja da se vrati među svoje ljude i da ono što je naučio u jednoj evropskoj zemlji pokuša da primijeni u Petnjici. Vratio se sa nadom da iskustvo, rad i dobra namjera mogu otvoriti vrata.
Umjesto toga, često je nailazio na zid.
„Najveća prepreka nije priroda, niti udaljenost naših sela. Najveća prepreka su ljudi koji obavljaju važne funkcije, a zaboravljaju da su na tim mjestima zbog građana. Funkcija ne bi smjela da bude nagrada niti sredstvo za lični uticaj. Ona je obaveza“, poručuje Ferid.
Posebno ga, kaže, pogađa što u Petnjici i okolnim selima još postoje domaćinstva koja nemaju pouzdano vodosnabdijevanje, pristojan put i stabilnu električnu mrežu.
To za njega nije politička tema koja se otvara pred izbore, već pitanje dostojanstva.
„Ne tražimo luksuz. Voda, put i struja nijesu privilegije. To su osnovni uslovi da bi čovjek mogao da živi u svom domu.“
Ljudi nijesu odlazili zato što nijesu voljeli Bihor
Ferid ne prihvata objašnjenje da su iseljavanje i gašenje sela nekakav neizbježan proces protiv kojeg se ništa ne može učiniti.
Porodice nijesu napuštale svoja ognjišta zato što nijesu voljele Bihor. Odlazile su jer su željele posao, sigurnost i normalne uslove za svoju djecu. Mnogi su birali život u tuđini jer im njihov zavičaj nije pružio dovoljno razloga da ostanu.
Najopasnije je, smatra, što se danas odlazak sve češće prihvata kao jedino rješenje.
„Ne želim da vjerujem da je sudbina Petnjice da iz nje svi odu. Ako je moguće izgraditi sistem koji služi građaninu u jednoj evropskoj državi, onda mora biti moguće da se to uradi i kod nas. Evropske vrijednosti ne počinju u Briselu. Počinju u svakoj kući koja ima vodu, na svakom sigurnom putu i u svakoj instituciji koja odgovara građanima“, kaže Ferid.
On ne zagovara preslikavanje holandskog modela, niti tvrdi da Petnjica može preko noći postati Terneuzen. Želi, međutim, da se preuzme ono najvažnije, ozbiljno planiranje, odgovornost, poštovanje zakona i svijest da opština postoji zbog ljudi, a ne ljudi zbog opštinske administracije.
Jedna od njegovih ideja je i uspostavljanje saradnje, a u budućnosti eventualno i pobratimstva Petnjice i Terneuzena. Tokom godina provedenih u tom holandskom gradu, kaže, izgradio je dobre odnose sa predstavnicima lokalne uprave i vjeruje da bi se kroz takvu saradnju mogla razmijeniti korisna iskustva.
„Ljudi žele promjene, ali nijesu imali kome da vjeruju“, poručuje Ferid.
Ohrabrenje mu daju porodica, rođaci i ljudi koji mu svakodnevno pružaju podršku. U razgovorima sa njima, kaže, sve češće čuje istu poruku – građani žele promjene, ali su godinama ćutali jer nijesu vidjeli dovoljno ozbiljnu alternativu.
„Ljudi su se povlačili jer nijesu vjerovali da mogu nešto da promijene. Neki su se plašili posljedica, drugi su izgubili povjerenje u politiku. Promjene se, međutim, ne mogu napraviti bez građana. Potrebni su nam jaka volja, ozbiljan program i ljudi koji će stajati iza svoje riječi“, kaže Ferid.
Upravo je to razlog zbog kojeg je odlučio da se uključi u Bihorsku inicijativu. Ne, kako navodi, da bi dobio funkciju ili privilegiju, već da bi pokušao da doprinese stvaranju opštine iz koje se neće odlaziti čim se ukaže prva prilika.
Njegova poruka građanima je da se oslobode straha, uključe i javno kažu kakvu Petnjicu žele.
„Pozivam ljude da ne čekaju da neko drugi riješi njihove probleme. Treba da se okupimo, razgovaramo i radimo zajedno. Petnjica može biti jaka i stabilna opština, ali samo ako njeni građani povjeruju da imaju pravo da odlučuju o njenoj budućnosti.“
Ferid Škrijelj se vratio jer je mogao da bira gdje će živjeti. Izabrao je svoj kraj.
Sada želi da Petnjica postane mjesto u koje će se i drugi vraćati – a ne opština iz koje će odlaziti zato što je sistem zaboravio da uradi svoj posao.
SAMIR RASTODER
This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).
Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Nastavak 27. redovne sjednice Skupštine opštine Petnjica ni iz drugog pokušaja nije održan, jer u skupštinskoj sali ponovo nije bilo dovoljno odbornika za kvorum. Prema informacijama iz opozicije, sjednici nijesu prisustvovali ni svi odbornici DPS-a, što je dodatno otvorilo pitanje postoji li u lokalnom parlamentu većina koja može obezbijediti njegovo normalno funkcionisanje.
Riječ je o sjednici koja je prvi put bila zakazana za 6. jul, ali ni tada nije održana zbog nedostatka kvoruma. Pred odbornicima su tri tačke dnevnog reda: završni račun Budžeta Opštine Petnjica za 2025. godinu, izmjena sastava Odbora za statut i propise i Godišnji izvještaj o realizaciji programa obavljanja komunalnih djelatnosti za prošlu godinu.
OPOZICIJA: U ZGRADI OPŠTINE TRAJALI PREGOVORI UNUTAR DPS-a
Opozicija je nakon još jednog neuspjelog pokušaja održavanja sjednice saopštila da je ostala jedinstvena i da predstavnici vlasti odbornicima nijesu objasnili zbog čega zasjedanje kasni.
„Nakon 20 minuta čekanja niko od predstavnika vlasti nije se pojavio u skupštinskoj sali da objasni razloge kašnjenja sjednice. U zgradi Opštine trajali su pregovori unutar DPS-a. Ono o čemu se spekulisalo sada se i potvrdilo – ne postoji većina ni uz pomoć odbornika SNP-a“, navodi se u saopštenju opozicije.
Prema informacijama odbornika, na sjednicu nijesu došli ni svi predstavnici DPS-a.
„Opozicija će o narednim koracima upoznati javnost. Nećemo dozvoliti da građani trpe ovakvo stanje“, poručili su opozicioni odbornici.
ŠTA KAŽE ZAKON
Zakon o lokalnoj samoupravi propisuje da Skupština može odlučivati samo ukoliko sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja odbornika. Bez tog broja nema zakonskih uslova za raspravu i donošenje odluka.
Zakon, međutim, ne predviđa automatsko raspuštanje lokalnog parlamenta zbog dva neuspjela pokušaja održavanja sjednice. Član 40 propisuje da sjednica mora biti održana najkasnije 15 dana od sazivanja i završena najkasnije u roku od tri mjeseca od dana kada je sazvana. To znači da predsjednik Skupštine može ponovo zakazati nastavak, ali 27. sjednica mora biti okončana u propisanom roku.
Tek ukoliko Skupština duže od šest mjeseci ne održava sjednice ili ne izvršava zakonske obaveze, čime se onemogućava ostvarivanje prava građana ili nanosi znatna materijalna šteta, Vlada je može upozoriti da uspostavi rad. Ako se ni nakon upozorenja stanje ne promijeni, Vlada može, na predlog nadležnog ministarstva, raspustiti lokalni parlament.
Do tada, politička i institucionalna kriza ostaje na lokalnoj vlasti i odbornicima, dok završni račun budžeta i druga pitanja značajna za građane Petnjice i dalje čekaju skupštinsku raspravu.
Članovi Udruženja boraca i antifašista narodnooslobodilačkih ratova iz Petnjice, predvođeni predsjednikom Safetom Pljakićem, položili su danas vijenac na spomenik ispred Centra za kulturu Petnjica.
Na taj način odata je počast borcima narodne revolucije stradalim u periodu od 1941. do 1945. godine.
Polaganje vijenca na spomenik palim borcima tradicionalno se organizuje u Petnjici svake godine 13. jula, povodom Dana državnosti Crne Gore, u znak sjećanja na antifašističku borbu i žrtve koje su položene za slobodu.
Iz Lokalne uprave saopšteno je, da su i ove godine predstavnici institucija, privrede i civilnog drustva, kao i gradjani iz Petnjice boravili u Potočarima i odali počast nevino stradalim žrtvama. Medju njima bili su predsjednik Opstine Petnjica, Samir Agović, direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj, šef kluba Stranke pravde i pomirenja u lokalnom parlamentu Almir Muratovic, šef kluba Socijaldemokrata u lokalnom parlamentu Isljam Ceman, privrednik Asad Zverotic, hadžija Nizar Skenderovic, kao i drugi naši gradjani.
Tim povodom, predsjednik Opštine, Samir Agović, izjavio je sljedeće: “Saosjećanje sa porodicama stradalih ukazale su hiljade ljudi, a među njima bili smo i mi iz Petnjice. Ljudski um ne može da shvati zbog čega se to desilo i zašto. Dolina bijelih nišana zaista opominje koliko je veliko ljudsko zlo, koliko može potonuti čovjek kada ga obuzme mržnja i kada dođe do pomračenja uma.
Civilizovan svijet je osudio ovaj zločin i 11. jul proglasio Danom sjećanja i time na neki način pokazao da ima osjećaj za pravo, pravdu i dostojanstvo, za život svakog čovjeka, svake zajednice na ovoj planeti. Uvijek i iznova čovječanstvo mora osuditi i kažnjavati počinioce genocida, ko god da to čini, bilo kome, bilo gdje. Čovjek ima pravo na život, rad, slobodu i dostojanstvo, ali to pravo, istorija nas uči, upravo osporava opet čovjek.
Zato su od suštinske važnosti i potrebne jake institucije na svim nivoima kako bi to proklamovano pravo štitile i čuvale, ali i kažnjavale svakog ko pokuša da čini zlo. Očigledno je da 1995. godine mnoge međunarodne institucije nijesu bile kadre ili nijesu željele da spriječe ovo najveće zlo na tlu Evrope poslije Drugog svjetskog rata.
Crna Gora je svojim odlukama stala na stranu Srebrenice i time se svrstala u red država koje su osudile genocid i koje gaje duboka osjećanja prema porodicama koje su izgubile svoje najmilije, prema majkama Srebrenice, ali i prema državi Bosni i Hercegovini.
Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, svim građankama i građanima Petnjice, Crne Gore i našoj dijaspori širom svijeta upućujem iskrene čestitke, uz želju da ovaj značajan praznik obilježimo u duhu mira, zajedništva, međusobnog uvažavanja i ponosa.
Trinaesti jul predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u istoriji naše države, simbol slobode, antifašističke tradicije i istrajne borbe za očuvanje državnosti i dostojanstva Crne Gore.
Posebne pozdrave upućujem našim ljudima koji žive van domovine, a koji svojim radom, zalaganjem i vezanošću za rodni kraj daju značajan doprinos razvoju i očuvanju veza sa Crnom Gorom i Petnjicom.
Sa osjećajem odgovornosti prema prošlosti i budućnosti, nastavimo zajedno da gradimo društvo zasnovano na razumijevanju, solidarnosti i napretku, na dobrobit svih građana naše opštine i naše države.
U ime Skupštine opštine Petnjica i u svoje lično ime, želim vam srećan 13. jul – Dan državnosti Crne Gore.
Predsjednik Skupštine opštine Petnjica
Mehmed Adrović
Svim građanima u zemlji i dijaspori, u ime Lokalne uprave, svojih saradnika i svoje lično ime, upućujem čestitke povodom nastupajućeg državnog praznika – 13. jula.
Ovaj datum je jedan od najvažnijih u bogatoj istoriji Crne Gore, on simbolizuje državnost, nezavisnost, slobodu, antifašizam, ali i savremene evropske vrijednosti. Naša opština počiva na tim vrijednostima, koje su i prepoznate čak i od strane Savjeta Evrope dobijanjem Evropske diplome za 2026. godinu, pa ovaj praznik, kao i Dan nezavisnosti, proslavljamo dodatno ponosni i okrenuti budućem evropskom progresu i razvoju naseg društva u cjelini, a samim tim i naše opštine.
Srećan Dan državnosti – 13 jul i neka je vječna Crna Gora i Petnjica u njoj.
U okviru Evropskog filmskog festivala, večeras će u JU Centar za kulturu Petnjica biti prikazan film „Hidden People“, u režiji Mihe Hočevara.
Projekcija počinje u 20 časova, a ulaz je besplatan.
Film je nastao u produkciji Islanda, Slovenije i Srbije, a njegovo prikazivanje u Petnjici dio je programa Evropskog filmskog festivala, koji publici širom Crne Gore donosi ostvarenja evropske kinematografije.
Organizatori pozivaju građane da prisustvuju projekciji i uživaju u još jednom filmskom sadržaju u Centru za kulturu Petnjica.
