Opština Petnjica nastavila da radi na poboljšanju infrastrukturu i modernizuje putne pravce širom naše opštine. Od Ministarstva finansija i opštine Petnjica opredijeljeno je 600.000 eura za modernizaciju putne infrastrukture.
Juče je završeno asfaltiranje puta u MZ Bor u dužini od 500metara.
Radovima su prisustvovali predsjednik Opštine Samir Agović sa saradnicima, pa evo šta je poručio sa lica mjesta za portal Radio Petnjica.
,,Odlučili smo da asfaltiramo ovaj putni pravac iz dva razloga. Prvo ovdje živi veliki broj ljudi, koji se isključivo bave poljoprivredom, a sa druge strane veliki broj naših ljudi koji žive i rade u dijaspori, koji su porijeklom iz ove MZ je finansirao put kroz zaseok Mehoviće, tako da je uz pomoć opštine danas ovaj put asfaltiran. Kada modernizujemo sve ove puteve, na području ove MZ, uz ranije riješeni problem vodosnadbijevanja, uz naglasak da želimo i dalje da poboljšamo kvalitet vode i da pomognemo ljudima koji se bave isključivo poljoprivredom, kroz nabavku nove mehanizacije i sve ono što radi lokalna uprava mislim da daje snažan zamajac ljudima da opstanu na ovom prostoru i budu ugledni domaćini kakvi jesu sada”
Predsjednik opštine Samir Agović je takođe istakao da će se i dalje nastaviti radovi na prostoru ove mjesne zajednice, preciznije na Ponoru.
,,Želim da kažem da je Ministrastvo Javne uprave i opština Petnjica su obezbijedili oko 600.000 eura za modernizaciju ovih puteva. Prošle nedelje smo uradili jedan vrlo značajan putni pravac na Orahovu u dužini od 1km, takođe smo asfaltirali putni pravac između MZ Trpezi i Kalica u samom selu Kalica smo položili 500 metara asfalta i na taj način smo pokazali da ravnomjerno želimo da razvijamo našu opštinu.
Istakao je da su sredinom ove godine položili oko 5km asfalta i kada se realizuju predviđeni radovi za ovu godinu, tačnije još dodatnih 6km u opštini Petnjica će biti, do kraja godine postavljeno oko 11km novog asfaltnog puta.
,,Mi iz lokalne uprave ne želimo da se na bilo koji način reklamiramo i govorimo ,,MI smo to uradili” ,,Mi smo zavrsili. Svi oni koji proteklih dana pokušavaju da prikupe jeftine političke poene, slikajuci se sa narodom i ljudima, apsolutno grijese i nece imati nikakvog efekta, građani znaju da se ovo radi novcem Vlade Crne Gore i novcem lokalne samouprave, a i Vlada Crne Gore i lokalna uprave se finansiraju od poreza i novca građana, pa tako ne treba nikog ni reklamirati, već razumjeti da je ovo program lokalne uprave, da je ovo realizacija naših predizbornih obećanja i da ćemo nastaviti, to smo radili prošle godine, to smo radili i ove i u narednom periodu ćemo nastaviti sa stvaramo što bolje uslove za život naših građana. ” , ne, lokalna uprava je dužna da čini, pomaže i stvara bolje uslove za život svih njenih građana” zaključio je Agović.
Autorsko veče Safeta Hadrovića Vrbičkog, održano 3. decembra 2025. godine u svečanoj sali Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju, bilo je događaj koji je prevazišao uobičajenu formu književne promocije. U prostoru posvećenom znanju i śećanju, ova književna noć pretvorila se u susret riječi, i etičke odgovornosti jednom od najdosljednijih čuvara bošnjačke kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori. Posebno je istaknuto da je ovaj projekat podržan od Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, što mu daje dodatnu težinu u kontekstu očuvanja kulture, identiteta i književnog nasljeđa bošnjačkog naroda u Crnoj Gori.
Tri govornika, svaki iz sopstvenog stručnog i duhovnog ugla, dali su jedinstvenu sliku stvaralaštva Safeta Hadrovića Vrbičkog i njegovog neprolaznog značaja. Književnik i publicista Božidar Proročić govorio je o drugom tomu monumentalnog “Divana”, naglašavajući da ova knjiga pored toga što je zbir eseja, poezije, proze i zapisa, svojevrsni živi dokument jednog naroda i njegove borbe da sačuva istinu o sebi. Hadrovićev “Divan” opisan je kao knjiga koja “diše onđe đe istorija ponekad zanijemi”, dok ciklusi poput “Vrijeme sakatih umom”, “Žedni preko vode” i “Pisma iz provincije” otkrivaju moralne zablude epoha, metafore izgona i pozive na buđenje savjesti. Safet Hadrović Vrbički, rečeno je, ostaje stražar jezika i identiteta, pisac koji pero nosi kao amanet, a riječ kao zakletvu protiv zaborava.
Profesor književnosti Veljko Đukanović ukazao je na pedagošku i etičku dimenziju Hadrovićevog opusa. Podsjetio je da se izbor iz njegovih djela nalazi u školskim čitankama, čime se mlađim generacijama prenosi vrijednost riječi koja pamti i opominje. Hadrovićev spoj dokumentarnosti i poetičnosti stvara književna svjedočanstva koja ne dopuštaju da se patnja pretvori u statistiku. U ciklusima poput “Paukovoj mreži”, “Zapisima iz lavirinta vremena” i pripovijestima o izgonu, Đukanović je prepoznao pisca koji precizno spaja istoriju i intimnu dramu ljudske sudbine. Njegova riječ, istakao je, predstavlja “stećak probuđenog pamćenja” i omogućava da se moralna istina nikada ne izgubi.
Kulturolog Saša Božović istakla je da je Hadrovićeva riječ amajlija bošnjačkog naroda duhovni predmet ali i svojevrsni otpor zaboravu i brana poništavanju identiteta. Govoreći o ciklusima “Izgon kao sudbina”, “Paukova mreža”, “Zapisi iz lavirinta vremena” i “Pisma iz provincije”, naglasila je da Hadrović u svojoj književnosti spaja dokument i metaforu, istorijsko iskustvo i unutrašnju anatomiju trauma. Njegov “Divan” predstavljen je kao knjiga koja nadilazi nacionalne okvire i podśeća da se bez istine ne može govoriti ni o pomirenju ni o budućnosti. Nakon osvrta pročitala je odlomak iz knjige.
Na kraju večeri, Safet Hadrović Vrbički iskreno je zahvalio organizatorima, govornicima i prisutnoj publici. Najdublji i najemotivniji trenutak nastao je kada je pročitao dva odlomka iz svog stvaralaštva jedan posvećen Bosni i drugi, posebno snažan, posvećen Srebrenici. Tišina koja je ispunila prostor bila je potvrda da njegova riječ ostaje živa i djelotvorna, jer kako njegova knjiga poručuje, śećanje se ne smije prepustiti volji slučaja, a istina je ono što narode održava uspravnim. Autorsko veče Safeta Hadrovića Vrbičkog na Cetinju ostalo je zabilježeno kao događaj kulture, ljudskosti i moralnog priśećanja noć u kojoj je riječ, zaista, bila amajlija.
Na putu Petnjica – Lagatore, ispred kuće i poslovnog objekta Isada Muratovića, već duže vrijeme nalazi se velika rupa u kojoj se, nakon svake kiše, skuplja voda i pravi gotovo neprohodnu „barijeru“ za prolaznike. Posebno su ugroženi učenici osnovne i srednje škole, koji svakodnevno tuda prolaze i, kako mještani kažu, „rijetko kad prođu a da ne pokvase noge“.
Muratović se, u pisanom obraćanju javnosti, najprije izvinio građankama i građanima opštine Petnjica zbog otvorenih rupa i vode koja se zadržava na tom dijelu puta, ali naglašava da više ne može da trpi da mu voda ulazi u kuću i lokal.
„Ja se u svoje ime izvinjavam svim mojim Bihorcima za ovu situaciju, ali ne mogu da dozvolim da mi voda ulazi u kuću kod majke i u poslovni prostor. Mislim da ni vi ne biste pristali da vam se to dešava“, poručuje Muratović.
On podsjeća da je, kako tvrdi, godinama ulagao sopstvena sredstva u komunalnu infrastrukturu u tom kraju – od rasvjete, preko mosta, do čišćenja snijega – dok, sa druge strane, problem odvodnje i asfalta ispred njegove kuće ostaje nerešen.
Prema njegovim riječima, opštinsko rukovodstvo mu je još prije više godina obećalo da će pomoći da se riješi problem otpadnih voda i slivova koji dolaze od Radmanaca i sa okolnog brda, ali su, kako tvrdi, obećanja ostala neispunjena. Muratović izričito optužuje predsjednika opštine Samira Agovića da, zbog ličnog animoziteta prema njemu, koči sanaciju ovog dijela puta i rješenje čitavog problema.
Navodi i da je materijal za dio radova morao da plati iz svog džepa, i da nikada nije refundiran.
Dodatni problem, kaže, nastao je nakon što je dio rupa na putu krpljen, ali bez podizanja i nivelacije asfalta kako je ranije, tvrdi on, dogovoreno.
„Rečeno mi je da će asfalt biti podignut i da će voda biti pravilno odvedena u kanal. Umjesto toga, sada je asfalt na pojedinim mjestima još viši, rupa je ostala, a voda se još više sliva u kuću i lokal“, navodi Muratović.
On dodaje da sličan problem imaju i komšije u neposrednoj blizini, koje, kako kaže, takođe traže da se put i odvodnja izvedu kako je ranije obećano.
Lokaciju su ovih dana obišli i predstavnici Opštine Petnjica, koji su na licu mjesta mogli da vide u kakvim uslovima se odvija saobraćaj i kretanje pješaka na tom dijelu puta. Mještani očekuju da će nakon te posjete biti pronađeno trajno rješenje kojim će se istovremeno obezbijediti bezbjedan prolaz za djecu i druge građane, ali i spriječiti da voda završava u privatnim objektima.
Povodom 3. decembra – Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, predsjednik NVO lica sa invaliditetom Denis Ramdedović upućuje iskrene čestitke svim osobama sa invaliditetom, njihovim porodicama, organizacijama i svima koji se zalažu za društvo jednakih šansi.
Ramdedović ističe da ovaj dan nije samo simboličan datum, već prilika da se podsjetimo na važnost dostojanstva, inkluzije i punog učešća osoba sa invaliditetom u svim sferama života.
„Ovaj dan nas obavezuje da zajednički radimo na uklanjanju barijera, unapređenju pristupa pravima i stvaranju sredine u kojoj će svaka osoba sa invaliditetom imati mogućnost da razvija svoje potencijale, doprinosi zajednici i živi dostojanstveno,“ poručuje Ramdedović.
Naglašava da je napredak vidljiv, ali da su pred Crnom Gorom i dalje brojni izazovi od pristupa obrazovanju, zdravstvu i zapošljavanju, do pristupačnosti javnih prostora i usluga. „Naše društvo može biti napredno samo ako je pravedno i dostupno za sve,“ dodaje on.
Ramdedović se zahvaljuje svim partnerima, institucijama i pojedincima koji doprinose poboljšanju položaja osoba sa invaliditetom, uz poruku da se promjene postižu zajedničkim radom, solidarnošću i uvažavanjem različitosti.
U mjesnoj zajednici Trpezi, na putu prema vrelu Balina voda, u toku je sanacija jednog od najstarijih puteva u opštini Petnjica. Riječ je o starom karavanskom putu koji je u davnim vremenima služio za trgovinu i kretanje ljudi, a kasnije i kao važna saobraćajnica za izdizanje stoke na katune, kao i za vezu sa Rožajama. Ovaj put nije bio samo obična staza – predstavljao je žilu kucavicu života i komunikacije mještana Trpezi sa okolnim područjima.
U neposrednoj blizini ovog puta nalaze se i dvije izuzetno zanimljive pećine: Vilina pećina i Tamna pećina. Posebno je atraktivna Tamna pećina, koja je razvijena na dva nivoa i krije brojne ukrase u vidu stalagmita. Zbog svojih osobina, ove pećine bi mogle da budu veoma interesantne ne samo za izletnike i turiste željne avanture, već i za stručnjake koji se bave proučavanjem pećina i podzemnog reljefa. Uređivanjem pristupa i adekvatnom promocijom, ovaj lokalitet bi mogao postati prepoznatljiva tačka na turističkoj karti ovog kraja.
Akcija sanacije puta je u toku i odvija se uz podršku dobrog dijela bratstva Skenderovića, kao i mještana Trpezi. Njihovim zajedničkim angažovanjem ovaj stari karavanski put dobija novi život. Vjerujemo da, nakon završetka radova, put može postati veoma lijepa i sigurna staza za turističke obilazke, šetnje, planinarenje i vođene ture prema pećinama i okolnim vidikovcima.
Dodatnu vrijednost čitavom području daje i etno selo koje se nalazi u samom podnožju. Promocijom Viline i Tamne pećine, ponuda turističkih potencijala etno sela bila bi značajno unaprijeđena – posjetioci bi, osim uživanja u tradicionalnoj arhitekturi, običajima i gastronomiji, mogli da dožive i jedinstven spoj prirodnih ljepota i kulturno-istorijskog nasljeđa. Od etno sela do Baline vode vodi put dužine oko 500 metara, koji prolazi kroz klisuru Trpeške rijeke i pruža prizore prelijepog pejzaža, što dodatno upotpunjuje doživljaj svakog posjetioca.
Sve navedeno ukazuje da se sanacijom ovog starog puta i boljom valorizacijom obližnjih pećina otvara mogućnost za snažniji razvoj seoskog i avanturističkog turizma u MZ Trpezi. Ovaj kraj ima šta da ponudi – potrebno je samo da nastavimo započetim putem, čuvajući svoju tradiciju i prirodu, ali ih istovremeno približavajući svima koji žele da ih upoznaju.
SAMIR RASTODER
Karavanski put u Trpezima: Sanacija i valorizacija dvije pećine
1 of 10
Karavanski put u Trpezima: Sanacija i valorizacija dvije pećine
Petnjica je prostor koji obiluje prirodnim ljepotama koje nažalost, do sada nijesu valorizovane na pravi način. Uloga Turističke organizacije je da prezentuje i afirmiše turističke potencijale naše opštine kako bi bili vidljiviji na turističkoj mapi Crne Gore.
Segment koji je u prethodnih par godina prepoznat kao realna šansa za razvoj ovog kraja su i seoska turistička domaćinstva koja u sinergiji sa poljoprivredom mogu biti pokretači snažnijeg razvoja ruralnog turizma u Petnjici.
U sklopu svojih aktivnosti na promociji seoskog turizma nedavno smo posjetili seosko domaćinstvo „Jahova voda“ smješteno u istoimenom zaseoku na području mjesne zajednice Trpezi.
Seosko domaćinstvo ,,Jahova voda” u vlasništvu Melja Muratovića, nalazi se na nadmorskoj visini od 1.200m u selu Trpezi. Nudi smještajni kapacitet od 10 ležajeva, uz planiranu izgradnju dodatna četiri bungalova.
Ovo seosko domaćinstvo se nalazi na svega nekoliko kilometara od Petnjice. Do seoskog domaćinstva vodi seoski put kroz šumu.
Pored smještajnog kapaciteta, domaće hrane i saune za opuštanje i odmor, nudi i prelijepi panoramski pogled na okolne planine koje okružuju našu opštinu. Ono što je važno istaći da ovo seosko domaćinstvo posjeduje i sezonski bazen.
U ponudi je priprema hrane ispod sača (jagnjetina, teletina, jaretina) sa svim proizvodima petnjičkog kraja, kao i mliječni proizvodi, planinski čajevi i organsko povrće.
️Seosko domaćinstvo „Jahova voda“ je pravi primjer kako se ljubav prema zavičaju i život u skladu sa prirodom može pretvoriti u jedinstvenu turističku ponudu.
Uskoro donosimo priču i promovišemo neko drugo seosko domaćinstvo iz naše opštine.
Poljoprivredni klaster Crne Gore organizovao je mirno okupljanje ispred Ministarstva poljoprivrede, sa jasnim ciljem – ukazati na ozbiljne probleme u sektoru i zahtijevati konkretne i hitne mjere.
Protest je podržao i klaster iz Petnjice “Farmeri sa Bihora”.
Poljoprivrednici iz svih krajeva države okupili su se dostojanstveno, ali odlučno. Naša poruka institucijama bila je jasna- potrebna je nova i bolja politika prema domaćoj proizvodnji — odmah.
“Kao Klaster istakli smo ključne zahtjeve: povećanje agrobudžeta i stabilnu finansijsku podršku, zaštitu domaćih proizvoda i ograničavanje nelojalnog uvoza,
uređen otkup i pravednije cijene, funkcionalniji sistem koji omogućava opstanak gazdinstava, a ne njihovo gašenje.
Takođe smo naglasili da ćemo, ukoliko izostane konkretna reakcija institucija, zatražiti odgovornost i pokrenuti inicijative za ostavke nadležnih — jer poljoprivreda više ne može čekati.
Hvala svim proizvođačima koji su došli, kao i svima koji su izrazili podršku.
Ovo je početak jačeg i organizovanijeg zajedničkog djelovanja. Nastavljamo borbu za selo, domaću proizvodnju i fer uslove za svakog poljoprivrednika.
Klaster stoji uz vas — i ide do kraja”, navodi se u objavi organizatora mirnog okupljanja poljoprivredih proizvođača.
Realizovan je još jedan amandman Kluba poslanika Bošnjačke stranke na Budžet za 2025. godinu, koji je postao sastavni dio Zaključka Skupštine Crne Gore, javili su iz te partije.
U opštini Petnjica asfaltira se lokalni putni pravac Orahovo – Bare u MZ Tucanje, u dužini od 1000m.
“Mještani ove mjesne zajednice decenijama su čekali na asfaltiranje ovog putnog pravca. Poseban značaj ovaj putni pravac ima jer povezuje opštine Petnjica i Bijelo Polje.
Bošnjačka stranka nastavlja da radi na stvaranju boljih uslova života u svim našim sredinama”, objavljeno je na FB profilu.
Na Brodu, mjestu u mjesnoj zajednici Radmanci, na platou ispred objekta u kojem je smješteno područno odjeljenje OŠ „Mahmut Adrović“, započeti su radovi na izgradnji prostora za okupljanje mještana i društvene aktivnosti.
Kako je za portal Radio Petnjica kazao predsjednik MZ Radmanci Enver Rastoder, ovih dana završeni su grubi radovi – izravnan je plato i uređeno mjesto za parking, a planirano je da na tom prostoru može boraviti oko 2.000 ljudi.
„Ideja je da ovo bude mjesto okupljanja za naša druženja, manifestacije i razne društvene aktivnosti. Mislim da Radmanci to zaslužuju“, kaže Rastoder.
U finansiranje projekta djelimično su se uključili mještani, uglavnom oni koji žive i rade u inostranstvu, i to iz tri bratstva: Rastodera, Ličina i Kožara. Podršku je pružila i Opština Petnjica sa 1.500 eura.
Rastoder najavljuje da će se u narednoj fazi pristupiti završnim radovima na uređenju platoa.
Na pitanje da li je planirana i izgradnja pratećih objekata, on podsjeća da je sve dio idejnog projekta rahmetli Rifata Rastodera, u okviru kojeg je predviđena i izgradnja bungalova za prenoćište, koji bi, osim osnovne namjene, imao zadatak da podstakne razvoj seoskog turizma u ovom kraju.
„S obzirom na to da se lokacija nalazi nedaleko od Radmanske klisure, arheološkog nalazišta Torine i pećine Gradina, uvjeren sam da ovaj projekat može biti ne samo značajno mjesto za okupljanje mještana, već i zamajac za razvoj eko i seoskog turizma u Radmancima“, poručuje predsjednik MZ Radmanci Enver Rastoder.
