FENOMEN: U CRNOJ GORI SMIJETE BITI SVE, SAMO NE CRNOGORAC

Radio Petnjica
-
4
FENOMEN: U CRNOJ GORI SMIJETE BITI SVE, SAMO NE CRNOGORAC

Crnogorsko-njemačko udruženje “MonteKöln” u svomautorskom tekstu ukazuju na  anomaliju u Crnoj Gori u vezi sa slobodom i pravom čovjeka da bude ono što jeste i želi, te upornih pokušaja grupe ljudi da omalovaže sve što predstavlja Crnu Goru.   Tekst objavljujemo integralno.

Za Crnu Goru neki kažu da je demokratska država, neki građanska, neki srpska, bosanska, ali da, prema nikako nije crnogorska.
U Crnoj Gori je dozvoljeno sve, savremeno društvo, moderna shvatanja, svjetski trendovi, sve je na savršenom nivou, samo pravo glasa ravno nuli, a kada je o izjašnjavanju pojedinca riječ.
Bez ikakvog problema se možete izjasniti kao Srbin, kao Bosanac, kao Hrvat, Albanac, ali kao Crnogorac, još ako ste pri tome islamske vjeroispovijesti, e to neće da može, to se mora prokomentarisati!!!

Valjda se zna da nijesu Crnogorci stvorili Crnu Goru već je ona stvorila njih?! Tek posle su se nadograđivali. Crna Gora je vremenom u svoja njedra primala nove ljude ne dirajući im ni u vjeru ni u obicaje, jer to je lična stvar svakog pojedinca i ne bi trebalo biti političko pitanje. Što, složićete se, kod nas i nije slučaj.Tražila je samo i jedno, a to je odanost. Za nju su svi oni njeni, Crnogorci. Fakat je da ne razumiju svi jednako taj pojam. Za neke su Crnogorci samo pravoslavci (to su oni sto misle da im je đed ostavio tapiju na crnogorstvo), za neke su to zapravo Srbi, neki bi se zakleli da nijesu no Hrvati itd. Sad što neki to neće, ne mijenja činjenicu da Crna Gora može bit građanska samo ako njeni nastavatelji nose njeno ime – Crnogorci, kako je oduvijek bilo. Niko nikome ne brani da se osjeća kako se osjeća, da njeguje svoju tradiciju, ali ne može na osnovu toga tražiti privilegije.

Musliman crnogorac, ni pod razno!
Često se pitamo šta im je, čemu toliko nepoštovanje Crne Gore kao zemlje, rodne grude, ne misleći u tom slučaju na političke i razne slične družine, na zemlju konkretno, šta je zemlja skrivila. Politika je promjenljiva, ali zemlja u kojoj je neko rođen nije, šta tu ljudima nije jasno?!

Jednom prilikom smo slušali izlaganje jednog velikog pripadnika jedne grupacije, da'l iz nerazumijevanja ili možda nije napamet naučio što treba kazati, da Amerikanac ne može biti Mađar, već Amerikanac, tako veli i mi, ne možemo biti Crnogorci, već smo Bosanci. Slušajući se moglo zaključiti jedno, da je sam sebe demantovao, na nama je samo da se složimo s njim, sam je sve rekao…!

Zaboli, zaista ponekad! Kada vam neko ničim izazvan kaže, to kako se ti osjećaš je pogrešno, ja ću te naučiti, ti Crnogorac Musliman ne možeš biti, to što si ti tu rođen, a koga to zanima jadan ne bio, od sad ćeš biti, – pa ti navede ono što je njemu neznavenom nametnuto..Igrom slučaja znamo i mišljenje Bosanaca na ovu pojavu, oni to sarkastično dočekuju, nije velika razlika ni sa ovim drugima, što k Beogradu vuku, ali oni nijesu svjesni da će ih ti ljudi gledati drugačije, samim tim što vide da ni svoje ne poštuju, kako bi njihovo?!

Međutim, široko je polje, samo da se nauči poštovati i drugačije mišljenje, drugačije izjašnjavanje, samo da nas pušte da se osjećamo kako mi želimo, da nam ne skaču za oči što “c” spomenemo, a o Crnogorac da i ne pominjemo. Mi pojedini ne možemo da se šaltamo po potrebi nekog tamo centra, za nas nema naređenja, dozvolite nam da budemo ono što smo bili i prije, ono što su bili naši preci.

Ne očekujemo da svi moraju dijeliti naše mišljenje, ali po našem mišljenju izjasniti se kao Musliman Crnogorac nije ništa novo, novo je sve ovo ostalo što sad imamo u ponudi, nema u ovoj priči mjesta trendovima, to je tako kako je i neće se promijeniti, ako eto stavite drugu neku kapu. Ali poštovanje s naše strane će uvijek biti prisutno, bez obzira dijelimo li mišljenje sa nekim ili ne.
Mi poštujemo sve, svako ima pravo da se osjeća kako želi, da se izjašnjava po svojem nahođenju, jedino što mi želimo je da se ne zloupotrebljava svaka naša izgovorena  ili napisana riječ, a kada je u pitanju imenica Crnogorac. Ako već svi traže da budu poštovani, onda po automatizmu trebaju i oni poštovati druge.
Toliko malo nas ima, pa kad se još izdijelimo, neprijatelj se čini mi se samo naslađuje, nije mu ni za zamjeriti, toga trebamo biti svjesni. Mjesto da se svi složimo, čuvamo i tako ujedinjeni krenemo k Evropi, mi kud ko…
Demagogije nikad više, pameti sve manje…! Vječna je Crna Gora!

Crnogorsko njemačko udruženje MonteKöln

IZAŠAO 30. JUBILARNI BROJ REVIJE BIHOR

Radio Petnjica
-
1
IZAŠAO 30. JUBILARNI BROJ REVIJE BIHOR

Nedavno je iz štamparije Merkator u Bijelom Polju, a u izdanju ZK „Bihor“ iz Luksemburga izašao 30. jubilarni broj revije Bihor.

I ovaj broj na 68. str odštampan je u tiražu od 1 000 primjeraka. Za ovo glasilo već godinama vlada posebno interesovanje širom svijeta. Revija donosi širok spektar zanimljivih tekstova kako iz Luksemburga i drugih zemalja u Evropi tako i iz Crne Gore.

Pored Hronike udruženja koja je konnstantno vrlo sadržajna, ovaj broj revije donosi i tekst o Proslavi dana nezavisnosti Crne Gore u Luksemburgu, a glavni i odgovorni urednik Faiz Softić u svom uvodnom tekstu piše o ZK Bihor kao kući dobrih ljudi u koju se rado ulazi, te naglašava kako se kroz ovu reviju afirmisao i taj čuddesni kraj – Bihor, i da se cijelome svijetu pokazalo da Bihor nije niti bolji, niti gori od drugih mjesta na Balkanu. Tekst završava rečenicom: Zbogom kompleksu!

Dr. Šemsudin Adrović donosi intervju sa predsjednikom opštine Petnjica Samirom Agovićem, čovjekom koji je na najboljem putu da preporodi mladu opštinu Petnjica.
U reviji se govori o promociji 29. broja u Švajcarskoj, te o promociji knjige priča Faiza Softića Mutna voda i revije Bihor gdje su promoteri bili Dejan Vuković, pisac i konzul Crne Gore u Njemačkoj, književnik Dino Burdžović, publicista Almir Mehonjić kao i sam autor knjige priča Mutn voda.

Kao i u svakom broju tako i u ovom revija donosi portret jednog od zaslužnih članova ZK Bihor, ovaj put riječ je o Raifu Adroviću, temeljnom stubu ovog udruženja.
Sait Šabotić, magistar istorijskih nauka iz Nikšića piše o Aćifu ef. Skenderoviću, čovjeku koji je čvrdto vjerovao u Sudnji dan.

Esko Muratović mr. Filozofije iz Nikšića i u ovom broju piše o zanimljivim leksemima jezika bihorskog kraja, a Jusuf Babačić donosi opširan tekst o muzeju generala Patona u luksemburškom gradu Etelbriku, generala koji je sa svojim jedinicama protjerao fašiste iz Luksemburga.

Ruždija Kočan u tekstu Hamo – Snovi, legenda i stvarnost govori o neimaru Hamu Koraću koji je na visokoj stijeni iznad Petnjičkog sela Johovice podigao kulu i cijeli kompleks pratećih objekata.  Nažalost, ne dočekavši da vidi svečano ruho svoje građevine – Hamo je nastradao negdje na drumovima Poljske, gdje je često odlazio i gfje živi dio njegove mnogobrojne porodice.

Dr Salija Adrović donosi tekst o KUD „Bihor“ iz Petnjice, a književnik Faruk Šehić iz BiH piše o biznismenima genocida. U rubrici Drugi o Bosni Stefan Simić donosi tekst: Bosna je svet!

Božidar Proročić sa Cetinja potpisuje tekst „Muslimani i Islam na raskršću Evrope“.
U tekstu Ramazan – najdraži gost u svakoj muslimanskoj kući, Džemal Dacić, profesor na podgoričkoj medresi „Mehmed Fatih“ piše o značaju posta i uticaja posta na čovjekovo zdravlje.
U ovom broju revije može se pročitati i tekst o međunarodnom festivalu kulture u Luksemburgu na kojem svake godine zapaženo mjesto zauzima i ZK Bihor iz Luksemburga, a tu je i tekst o posjeti Luksemburgu najboljih đaka završnog razreda bihorskih škola kao i škole sela Polica, te medicinskog tehničara Nataše Đukić koja je skoro svoj cijeli radni vijek provela pomažići bolesnima u bihorskim selima. I ova posjeta bila je u aražmanu ZK Bihor.

U reviji se također može pročitati tekst o bratimljenju opštine Petnjica u Crnoj Gori sa opštinom Rumelonž (Rumelange) iz Luksemburga, ključna zasluga ovome činu pripada ZK Bihor, i doseljenicima iz Bihora i Crne Gore koji žive u ovoj opštini.
Revija Bihor donosi i tekst o Prvomajskim susretima dijaspore, festivalu koji već deceniju organizuje ZK Bihor, te posebno naglašava kako je ove godine iza ove manifesttacije, svojim sponzorstvom,  stalo preko sto preduzeća čiji vlasnici dolaze mahom sa područja Bihora, ali ih ima i iz drugih krajeva Crne Gore, Sandžaka i cijelog Balkana.
Revija objavljuje i tekst Jelene Kontić o mladom crnogorskom reditelju iz Nikšića, porijeklom iz Bihora, Seadu Šabotiću.

Raif Adrović donosi tekst o knjizi priča Ferida Muratovića „Čovjek u vodi“  koja je nedavno izažla iz štampe u izdanju Literarnog kluba „Husein Bašić“ iz Luksemburga.
Božidar Proročić, također piše o časopisu za kulturu, umjetnost i društvena pitanja Kazivar čiji je urednik Mirsad Rastoder, poznati novinar i publicista iz Podgorice, a Safet Hadžibulić, dopisnik revije Bihor iz Frankfurta piše o Frankfurtskoj grupi Monte Art i naglašava kako je ova grupa  nedavno ugostila poznatog kantautora iz Dubrovnika Ibricu Jusića, a onda i glumicu Hasiju Borić iz Sarajeva.
Ovaj broj revije Bihor piše i o mladoj Lei Vratnica iz kraljevine Belgije koja je, prošle godine na muzičkom festivalu „Dijaspora pjeva svojoj Crnoj Gori“ osvojila prvo mjesto.

                      Prva promocija 30. broja 

Prva promocija ovoga glasila organizovana je 15. jula u prostorijama ZK Bihor u luksemburškom gradu Rumelanžu. O novom broju revije govorili su glavni i odgovorni urednik Faiz Softić, kao i predsjednik UO ZK Bihor Esko Halilović. Bila je to prilika da se i dobar dio prisutnih članova ovog udruženja kao i gostiju osvrnu na značaj revije i njenom putu kroz vrijeme dugo deset punih godina. Svi su s eložili u jednom: revija Bihor je poslužila svsi i izrasla u prepoznatljivo printano glasilo u cijeloj dijaspori, kao i u Crnoj Gori.
Sljedeća promocija očekuje se na Festivalu „Bihorsko kulturno ljeto“ 4. avgusta ove godine.
Važno je napomenuti da je tiraž ovoga broja od hiljadu primjeraka rasprodan samo dva dana po izlasku iz štampe. To je činjenica koja puše pod krila reviji i već se vrše pripreme za sljedeći 31. broj.
U ZK Bihor iz Luksemburga i redakciji revije Bihor, već odavno se odomaćio slogan „IDEMO DALJE!“

 Redakcija Revije Bihor

 

SANACIJA I UREĐENJE PUTEVA U MZ VRŠEVO-AZANE

Radio Petnjica
-
0
SANACIJA I UREĐENJE PUTEVA U MZ VRŠEVO-AZANE

Radnici komunalnog preduzeća Petnjica već nekoliko dana rade na sanaciji i uređenju puteva na područuju MZ Vrševo-Azane. Izvode se zemljani radovi, nasipanje oštećenih djelova puteva koji su pretrpjeli dodatna oštećenja od obilnih padavina prije 15 dana. Najviše je bio oštećen putni pravac Zabrnjica – Zverotići koji saniran. Izvršena je i popravka putnih pravaca prema katunima Ciglen i Vrševska brda. Pored zemljanih radova, radnici komunalnog su i vršili čišćenje-sječu izraslih grana duž lokalnih puteva kao i na putu Zabrnjica – Zverotići.

U toku je nabavka betonskih cijevi za propuste koji će biti ugrađeni na potrebnim  mjestima što će doprinijetu očuvanju puteva jer će se atmosferske vode sprovesti i neće odnositi putnu površinu.

“Želimo da se zahvalimo lokalnoj samopuravi koja uvijek razumije naše opravdane zahtjeve i angađuje izvođača radova da se rješavaju problemi koji se jave na podrucju naše MZ i opštine uopšte. Takođe se zahvaljujemo radnicima komunalnog preduzeća na uloženom trudu u uslovima rada”, saopštili su za portal radija iz MZ “Vrsevo-Azane”.

DENIS BOŽOVIĆ

SEVDAH JE NAŠA PROŠLOST I BUDUĆNOST

Radio Petnjica
-
0
SEVDAH JE NAŠA PROŠLOST I BUDUĆNOST

Povodom otvaranja Festivala  “Zavičajne staze “, u okviru bogatog programa Bihorskog kulturnog ljeta, nevladina organizacija Centar za seoski razvoj, uz projektnu podršku Opštine Petnjica, priredila je program VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, 12 jula 2019. godine u Petnjici.

Enver Rastoder

U  programu su nastupili  pjesnici, recitatori i muzičari,a što je najvažnije prijatelji Petnjice i Bihoraca. Orkestar TASLIDŽA iz Pljevalja u sastavu Emir Prekić, Tamir Talović, Zdravko Jestrović i Alen Džakić, za ovo veče pripremio je poseban program sevdaha koji su iz duše pjevali poznati solisti Anastasija Voinović, Esad Memić i Nedžib Delić.

Na samom početku programa, Mirza Luboder izgovorio je poetski kolaž ,,Srebrenička duša ” kao uvod za molitvu i minutu ćutanja za nevine  žrtve genocida u Srebrenici, a  Inera Latić recitovala je stihove posvećene čovjeku.

Ponukan sjećanjem, istaknuti pjesnik sa Cetinja, Sreten Vujović, svoje obraćanje započeo je pjesmom  koju je devedesetih napisao kao vapaj protiv zločina, a  potom i poeziju koja može biti inspiracija za sevdalinku. U istom tonu svoje stihove govorili su Braho Adrović , Amina Kuč i Božidar Proročić.

Na inicijativu Vujovića  učesnici su, Memorijalnoj biblioteci ,,Kadrija Adrović” poklonili primjerke svojih knjiga kao i knjige cetinjske poetese Slavke Daković,  sa željom da Petnjica uskoro dobije zgradu za Etno muzej i gradsku biblioteku.

 Brojnu publiku i  goste, u ime  NVO Centar za seoski razvoj, Petnjica, pozdravio je Enver Rastoder, jedan od istaknutih aktivista koji je predvodio brojne akcije od zanačaja za otkrivanje prirodnih i drugih vrijednosti zavičaja i tradicije Bihora. On je inicijator i akter uređenja preko 60 kilometrara   planinarskih staza, afirmacije domaće radinosti i mnogo toga što sada i drugi prepoznaju kao posebnu vrijednost u petnjičkom kraju. Rastoder  se zahvalio svima što su prisustvom i učešćem potvrdili da sevdah okuplja i zbližava ljude.

Sevdah je ljubav, čežnja,pusta želja,a mi  odavno čeznemo i među drugima tražimo svoje mjesto bez dovoljno saznanja o onome što imamo. I što iz svoje bašče, tradicije možemo da poklonimo prijateljima , kao znak, kao povod za dijalog , prepoznavanje i razumijevanje, kazao je Rastoder.

Naše nane, majke  i setre tkale su ćilime, žnjele žitna polja i spremale  pogaču sa začinima sevadha, strepnje ali ponosa.

Sevdah je naša prošlost i  budućnost, orijentir za ostvarenje života u punom sjaju i o ono najbolje u njemu, ljubav. Sevdalinka nas uči da volimo druge ali i sebe i svoje. Zbog toga je ovo Veče sevdaha i poezije. Da u starijima probudimo emocije a mlade ohrabrimo da ostvaruju svoje   snove. Da uče, uživaju i nesebično  čuvaju svoju kulturu,jezik, običaje i tradiciju. A dio naše tradicije su i Bihorske lile. Plamen ljeta u punom sjaju, da na njiva rodi žito u baščama  rastu plodovi povrća a mladost nađe sebe u igri i sevdisanju. Svako selo u Bihoru ima svoje brdo na kome su, od davnina  lile obasjavanjem oznacavale neformalna takmičenja i radost druženja u prirodi. Čak i svoje majke i nane, od milja smo  oslovljavali sa  Lile! Lile moja, majčice draga. Bihorske lile su  dio viševjekovne tradicije, kao što je recimo sabor na Lađevcu,Aliđun, gudžanje…

U to ime, VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, obasjano je  iskrama  lila, prirodnih baklji, jer “Bihorske lile”, su od davnina karakteristična igra na  ovom području, kao simbol ljetnje svjetlosti , bogatstva , cvjetanja, plodnosti i zabave mladih – ljubavi. Svako selo u Bihoru ima svoje brdo na kojem su paljene lile i pravljena igra oko te vatre, po uzoru na svice ta draga svijetleća bića  kojima se radujemo baš u julu. Moguće da lile vuku korijene iz paganstva ali su nesporno jedistveno naše i  glupost je pripisivati ih drugima a veliki grijeh stavljati lile u kontekst zločina ako se zna da nema nijedne hićaje – priče da su se Bihorčad , zbog lila posvađala sa nekim ili međusobno. U novije vrijeme one su znak rasplamasavanja kulture i pozitivne energije   a nikako negativizma kojim se   neki  služe.

Zahvaljujemo  se Lokalnoj upravi koja je podržala ovaj projekat kao i ostale programe u okviru XII Zavičajnih staza i VI Bihorskog kulturnog ljeta.

  Centar za seoski razvoj, Petnjica     

POGINUO MEHMED BABO AGOVIĆ

Radio Petnjica
-
1
POGINUO MEHMED BABO AGOVIĆ

Sedamdesetosmogodišnii Mehmed Babo Agović, iz Krušcice, danas je tragično izgubio żivot radeći sa traktorom na svojoj njivi u svom selu.

“Bila je velika rosa i klizavo, pa je traktor skliznuo i prevrnuo se. Nije još jasno da li je uzrok nesreće i srčani udar ili samo prevrtanje zbog klizavog terena”, rekao je radiju jedan od mještana sela Kruščica.

MUHOVIĆ ZAPRIJETIO DPS-u: NEĆETE CRNOGORČIT BOŠNJAKE KUNEM VAM SE BOGOM UZVIŠENIM I VELIKIM!

Radio Petnjica
-
1
MUHOVIĆ ZAPRIJETIO DPS-u: NEĆETE CRNOGORČIT BOŠNJAKE KUNEM VAM SE BOGOM UZVIŠENIM I VELIKIM!

Predsjednik OO BS Petnjica Adnan Muhović, reagovao je na objavu i navode direktora Centra za kulturu Petnjica Sinana Tiganja. Reagovanje objavljujemo u cjelosti.

http://www.radiopetnjica.me/2019/07/17/sinan-tiganj-odgovorio-muhovicu-cezne-za-zavicajem-u-podgorici-i-zaboravio-da-je-i-avdo-medjedovic-pjevao-uz-gusle/

“Da nije tužno bilo bi smiješno. Zamislite, Sinan Tiganj reaguje! Očekivano je bilo da petnjički DPS reaguje na moja tekstove od prije nekoliko dana, ali da to urade preko portparola za crnogorsku kulturu i bezbjedonosne službe, nisam očekivao. Da je to uradio Samir Agović koji je 2014. znao da kupi bluzu Armije Bosne i Hercegovine na našem putu prema Tuzli, hajde da čovjek i pozdravi to, iako se i on javno dodvorava kome ne treba. Ispod nivoa mi je da polemišem javno sa nižim funkcionerima DPS-a, ali ću građana radi reći par činjenica, koje oni, doduse, i znaju. DPS Petnjica preko JU Centar za kulturu i njenog direktora Sinana Tiganja, već nekoliko godina sprovodi asimilaciju i to nasilnu nad Bihorom i njegovim stanovništvom. Ne možete meni da kažete da sam se odrekao Bihora zbog Podgorice, jer ja vama i u Podgorici smetam upravo zato što se nisam odrekao svog bošnjačkog naroda i Petnjice. A otišao sam zbog vas izdajnika kojima je preči bio Njegoš i njegov Gorski vijenac koji pljuje po svemu što je muslimansko, nego Bihor, Bošnjaci, vjera i druge naše kolektivne vrijednosti. Ali, i tad sam vas pobijedio i pokazao da mi je interes svoga naroda preči od predsjedničke fotelje! I da znate, nismo mi još završili! Moja borba protiv izdajnika i špijuna biće sve žešća i žešća. Nećete crnogorčit Bošnjake kunem vam se Bogom Uzvišenim i Velikim! Nećete bez žestokog otpora i u tome me neće spriječiti nikakva funkcija u Podgorici i bilo gdje. Govorite o Avdu Međedoviću, ali zašto ne dovedete naše guslare nego uvijek one iz Pipera i sa Cetinja?! U redu, treba i oni da dođu, ali ne uvijek samo oni i da svako bihorsko kulturno ljeto se mora otvorit sa crnogorskim orom! Kao da mi nemamo svoju veliku hiljadugodišnju kulturu!  Petnjica je opština sa 99% Bošnjaka, muslimana i to prosto mora da se ima u vidu. Ne možete od nje praviti ono što nije, ali vi to uporno radite, i još mislite da će to proći brz otpora. E, pa neće. Dok je nas iz opštinskog odbora BS-a sigurno neće. Mi štitimo Bihor i naciju, vjeru i ostale vrijednosti od vas, jer moramo i jer nam je to obaveza. Znam da vas boli, ali znajte i da ćemo se borit još snažnije, jer sve puca kad je najtanje, a zulum kad je najdeblji!  Protjerali ste trećinu građana Petnjice na samo sebi svojstven način i vi ste ti koje treba svi drugi da prozovu za bijelu kugu. Nijedno radno mjesto niste otvorili u realnom sektoru, opština je na aparatima i preživljava zahvaljujući sredstvima iz egalizacionog fonda. Doduše, otvorili ste fabriku šarenih peškira da svjedoci o najvećoj prevari DPS-a u zadnjih 20 godina, kao i fabriku peleta koja evo vrijedno “radi” i zapošljava ljude. Treba da ćutite i da se stidite šta ste uradili Bihoru i da se zatvorite u onaj vaš motel koji ste kupili novcem građana da biste organizovali pijanke. No, za vas je i to kultura…”

USKORO U ŠTAMPI KNJIGA OD BEŠIKE DO KABURA – ŽIVOT I OBIČAJI BOŠNJAKA

Radio Petnjica
-
0
USKORO U ŠTAMPI KNJIGA OD BEŠIKE DO KABURA – ŽIVOT I OBIČAJI BOŠNJAKA

Uskoro bi iz štampe trebala da izađe knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA – Život i običaji Bošnjaka autora Latifa Adrovića.

Latif Adrović

“Zahvaljući dosadašnjim donacijama i kupovini monogarfije; “OD BEŠIKE DO KABURA – Život i Običaji Bošnjaka.” u pretplati, malo nedostaje da mogu da se krene sa štampanjem. Pošto pročitate i sadržaj, nadam se da će biti još voljnih da finansijski pomognu da knjiga bude što prije štampana”, rekao je autor na svom FB profilu.

On je dodao da će knjiga biti štampana u koloru, na 272 stranice u formatu 29 x 24 cm i tvrdo ukoričena. Većinu tematskih tekstova ilustrovao je sa 240 autorskih fotografija i dvadesetak crteža.
SADRŽAJ
Str. 5. – RIJEČ AUTORA
7. – BOŠNJACI (ime, vjera, jezik)
9. – ISLAM
9. -Šehadet
10. -Namaz
10. -Zekat
10. -Post
10. -Hadžiluk
11. -DŽAMIJA
13. -MUSLIMANSKI PRAZNICI
Hidžretska nova godina, Ramazan, Ramazanski Bajram, Kurban Bajram
14. -*HALAL I HARAM
15. -*IMARET
15. -*VAKUF
15. -*HAJRAT
16. -*SABUR I SELAMET
16. -*SEVAP
17. -*SADAKA
18. -BOSANSKI JEZIK
19. -BOŠNJAČKA KUĆA
Kučni starješina, Milć,
22. -BRVNARA
23. -ČATMARA
24. -KAMENA KULA
Čardak, Krov.Materijalza gradnju, Japija
27. -NASENJE
27. -*SELAMLUK I HAREMLUK
27. -*AVLIJA
28. -*KOMŠIJA
30. -ODRŽAVANJE HIGIJENE
30. -HIGIJENA KUĆE
30. -HIGIJENA HRANE
31. -HIGIJENA TIJELA
32. -*PARIJEVNICA
33. -POLJOPRIVREDA I STOČARSTVO
34. -ORANJE I SJETVA
36. -MOBA
37. -*SALAŠ
37. -*KAČAMAK
38. -KOSIDBA
43. -ŽNJETVA
45. -VRŠIDBA
47. -VODENICA
50. -RABOŠ
50. -KORAB
51. -STOKA
. 51. – GOVEDA
52. -BORBA BIKOVA I HEGANJE
53. -KONJI
55. -MAGARAC
56. -OVCE
56. -KOZE
57. -PAS
58. -MAČKA
58. -ŽIVINA
59. -ISHRANA
60. -HLJEB I TIJESTA
62. -OGNJIŠTE
65. -Crepulja i sač
65. -Zidana furuna
66. -Šporet na drva
67. -SOFRA
69. -BIJELI SMOK
72. -*GRUŠAVNIK
72. -*CICVARA
72. -POVRĆE
74. -VOĆE
75. -*NEUMIVENI DORUČAK
76. -PUŠNICA
39. -KISELA VODA
77. -TRAP
77. -MESO
78. -LOJ
78. -SECA
80. -MESO DIVLJAČI
80. -PČELINJI PROIZVODI
80. -ŠUMSKI PLODOVI
81. -NARODNA RADINOST
81. -PREĐA
81. -Vuna
82. -Bojenje pređe
83. -Konoplja
84. -SNOVANJE I TKANJE
84. -MALI RAZBOJ
88. -ZIDNI RAZBOJ
91. -ĆILIM
92. -PLETENJE
92. -VEZENJE
92. -VEZILJE
95. – HEKLANJE
96. -*PAPRENIK
96. -*JADAC
97. -STARI ZANATI
101. -SONE I RUŠNICE
101. -DRVENA KOLA
104. -POTKIVANJE KONJA I VOLOVA
104. -SAMAR I SEDLO
105. -USMENO NARODNO STVARALAŠTVO
105. -NARODNE PJESME
107. -SEVDALINKA
108. -KRAJIŠNICE
109. -GUSLE
110. -ILAHIJE I KASIDE
111. -NARODNE UMOTVORINE
111. -Poslovice i izreke
111. -Zagonetke
111. -Brzalice
112. -Pitalice
112. -Razbrajalice
112. -Mitovi i legende
112. -IDRIZ I HADRO
115. -Bajke i basne
115. -Hićaje
115. -KLETVE
116. -ZAKLETVE
117. -*OBRAZ
117. -BLAGOSLOVI
118. -NARODNA KOLA
121. -NARODNA NOŠNJA
124. -*DUŠA
126. -*GORDOST (PONOS)
127. -*HUJA
127. -*RIJEČ
128. -*AMANET
129. -SABORI
132. -*OMAHA
132. -*LILE
133. -SVADBENI OBIČAJI KOD BOŠNJAKA
133. -BEGENISANJE
136. -PROSIDBA
138. -OGLED
138. -KOMORA
140. -SVADBA
141. -ISPRAĆAJ SVATOVA
145. -DOČEK SVATOVA
147. -POVRATAK SVATOVA
148. -VJENČANJE
149. -ŠERIJATSKI BRAK
149. -Konkubinat
150. -Levirat
150. -Sororat
150. -Domazet
152. -ĐERDEK
155. -RODBINA I DOMOVINA
156. -ZIJARET I ZIJAFET
156. -PRVIČANI
157. -*PIŠMAN
157. -JONUZ I AFIJA
159. -ELMAZ I HADŽIRA
161. -PORODICA
162. -TRUDNOĆA I DJECA
162. -NEPLODNOST
163. -Hadum
163. -POROĐAJ
164. -DOJENJE
164. -MAJČINO MLIJEKO
165. -ZAŠTITA OD UROKA
165. -NADIJEVANJE IMENA
166. -POVIJANJE
166. -Kolijevka
167. -Bešik
168. -Dubak
168. -PONUDE I BABINE
169. -ODRASTANJE
170. -SUNET
171. -VASPITAVANJE
172. -SELAM
173. -*TABIJAT
174. -ŠKOLOVANJE
178. -SLUŽENJE VOJSKE
180. -RODBINA I SVOJTA
181. -RODBINA
181. -Preci
181. -Potomci
182. -Savremenici
183. -SVOJTA
185. -SRODSTVO PO DRUGIM OSNOVAMA
185. -KUMSTVO IZ NUŽDE
188. -BRATSTVO I PLEME
189. -ŽIVOT I DRUŠTVENE IGRE
190. -POSEDAK
190. -IGRA POTKAPA
192. -IGRA MICE
193. -*KAHVA
193. -Dočekuša, razgovoruša i sikteruša
194. -Kafa ili kahva?
194. -Gledanje u šolju
195. -ČOBANSKE I DJEČIJE IGRE
195. -ČOBANI
197. -IGRA KLISA I MAŠKE
200. -IGRA ŽMURKE
201. -IGRA GEDŽE
202. -IGRA GROŠAČA
205. -IGRA ŠODALJKE
206. -IGRA GUDŽE
207. -IGRA PETE
208. -IGRA CAREVE ZEMLJEw 208. -IGRA KUĆOKLISA
209. -IGRA ŠKOLICE
210. -IGRE S LOPTOM
210. -FUDBAL
210. -ODBOJKA
211. -BORBA IZMEĐU DVIJE VATRE
212. -IGRA MAČKE I MIŠA
212. -TUTUMIŠ
213. -IGRE VJEŠTINE I SNAGE
Hakanje, Bacanje ćuskije, Orvanje, Prevlačenje rukama, Igra „kuke“, Prevlačenje mačuge, Obaranje ruku
215. -DRUGE VJEŠTINE
Plivanje, Bacanje džide, Gađanje kamenom u dalj i u metu, Pravljenje pucaljki, Pravljenje štrcaljki, Pravljenje topčadi, Pravljenje praćke, Pravljenje luka i strijele, Pravljenje ručnih bacača, Pravljenje turutane, Pravljenje grohotaljke, Pravljenje radiša, Pravljenje stambura, Sviranje u frulu, Zviždanje, Imitiranje huka sove, Hodanje na gigaljama, Skakanje u dalj, Igra „žabica.“
219. -IGRE KOCKANJA
Takanje, Ćakanje, Cikanje, Flizanje, Dićanje
220. -ZIMSKI SPORTOVI
221. -SKIJANJE
221. -FUJANJE
223. -NARODNO VJEROVANJE
223. -NARODNE POUKE
235. -*KUĆNI PRAG
235. -*KUĆNA ZMIJA
236. -*MUSAFIR
236. -*NAFAKA
237. -*BRŠLJAN
237. -*TISA
237. -*SREĆNA ZVIJEZDA
238. -*KRILATO DIJETE
238. -*GRAD
239. -*VJEROVANJE U DUGU
239. -*VJEROVANJE U VILE
239. -VJEROVANJE U PRIVIDE
240. -ISMETOVO SVJEDOČENJE O PRIVIĐANJU
240. -DŽELILOVO SVEDOČENJE O PRIVIĐANJU
241. -HAJRIZINA PRIČA
241. -MINKINO SVJEDOČENJE
242. -POSJEDNUTOST
242. -*MUŠTULUK
243. -NARODNA MEDICINA
243. -LJEKOVITO BILJE
244. -ALTERNATIVNO LIJEČENJE
244. -UROKLJIVE OČI
246. -SLIJEVANJE STRAVE
247. -KUPLJENJE ŽELUCA
248. -GAŠENJE UGLJEVLJA
248. -PROVLAČENJE KROZ PROCIJEP
249. -BELJEŽENJE TRAVA
249. -SIJERMA
249. -SUGREB
249. -OGRAMA I UČIN
250. -*MOJE ISKUSTVO SA OGRAMOM
252. -STARKINO ISKUSTVO SA OGRAMOM
252. -POTURANJE SIHIRA
254. -UČIN PORODICI MUJANOVIĆ
254. -KRVAVO MLIJEKO I SIR
255. -RAZBAJIVANJE I USTUKNJIVANJE BOLESTI
256. -*BONIK
256. -*VEREM
257. -DŽENAZA
258. -HATAR
259. -KABUR
259. -DŽENAZA NAMAZ
263. -HATME DOVA
263. -JASIN
263. -MEZARJE
265. -BAŠLUCI
265. -TURBE
266. -EL FATIHA
267. -BIOGRAFIJA AUTORA

PREDSJEDNIŠTVO DPS DALO SAGLASNOST: MEHMED ADROVIĆ I DALJE NA ČELU PETNJIČKOG DPS

Radio Petnjica
-
0
PREDSJEDNIŠTVO DPS DALO SAGLASNOST: MEHMED ADROVIĆ I DALJE NA ČELU PETNJIČKOG DPS

Predsjedništvo DPS -a između ostalog, podržalo je predlog i dalo saglasnost da Mehmed Adrović bude i dalje na čelu Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista Petnjica.

Predsjedništvo je podržalo predlog podgoričkog odbora stranke da Časlav Vešović, zamjenik gradonačelnika Podgorice, bude predsjednik partije Glavnog grada umjesto dosadašnjeg šefa podgoričkog DPS -a Vladana Vučelića. Predloženo je da se 30. novembra održi Kongres ove partije.

Predsjedništvo Demokratske partije socijalista na sinoćnjoj sjednici, ,kojom je predsjedavao predsjednik DPS Milo Đukanović, analiziralo je aktivnosti opštinskih odbora i izrazilo zadovoljstvo tokom i rezultatima izbornih konferencija i novim sastavima opštinskih partijskih organizacija.

Pored saglasnosti da Časlav Vešović bude predsjednik partije Glavnog grada, predsjedništvo je saglasno da predsjednik OO DPS Mojkovac bude Dragomir Mrdak, OO DPS Šavnik Vlatko Vuković i OO DPS Tuzi Mirza Pepić.

Predsjedništvo je dalo saglasnost da Bogdan Fatić i dalje bude na čelu OO DPS Berane, Admir Mustajbašić da bude na čelu OO DPS Bijelo Polje, Predrag Jelušić da predvodi OO DPS Budva, a Slobodan Radović Krušo da bude na čelu OO DPS Herceg Novi.

Saglasnost za predsjednika OO DPS Nikšić dobio je Ivan Mitrović, Eldana Canović za OO DPS Plav, Vlade Milinković OO DPS Pljevlja, kao i Dragoslav Tomanović za OO DPS Bar.

Prihvaćen je i prijedlog da Milorad Zarubica bude na čelu OO DPS Žabljak, a Marta Šćepanović OO DPS Kolašina. Predsjedništvo je saglasno da Tanja Stanovčić bude predsjednik kotorskog odbora DPS-a,  a Danica Vuković-Krivokapić da bude na čelu OO DPS Plužine.

Predsjedništvo je Glavnom odboru DPS predložilo da datum održavanja Kongresa DPS bude 30. novembar 2019. Odluku o tome, kao i o broju delegata na Kongresu, Glavni odbor će donijeti na narednoj sjednici koja će biti održana do kraja jula. Sve partijske aktivnosti i pripreme u susret Kongresu u svim partijskim organima biće održane od 5. septembra do 25. oktobra 2019, kada će biti usvojena kongresna dokumenta: Statut partije, izvještaj o radu i program partije za naredne četiri godine. Istovremeno, Glavni odbor će tada predložiti kandidate za novi sastav Glavnog odbora, predsjednika i zamjenika predsjednika DPS saopšteno je nakon sjednice Predsjedništva DPSa.

ZAVIČAJNE STAZE: U PETAK “UMJETNOST GRAĐENJA”

Radio Petnjica
-
0
ZAVIČAJNE STAZE: U PETAK “UMJETNOST GRAĐENJA”

U petak, 19.07. u nastavku XII Festivala “Zavičajne staze” će se održati edukativna tribina “Umjetnost građenja”.

http://zavicajnestaze.me/pocetna/

Gost će biti Rifat Alihodžić, dobitnik međunarodne Građevinske nagrade CEMEX 2018. i vanredni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici.
Početak je u 20 časova u Petnjici, a organizator je NCO Centar za kulturu Bihor.
ALMINA ŠABOTIĆ

SINAN TIGANJ ODGOVORIO MUHOVIĆU: ČEZNE ZA ZAVIČAJEM U PODGORICI I ZABORAVLJA DA JE I AVDO MEĐEDOVIĆ PJEVAO UZ GUSLE

Radio Petnjica
-
0
SINAN TIGANJ ODGOVORIO MUHOVIĆU: ČEZNE ZA ZAVIČAJEM U PODGORICI I ZABORAVLJA DA JE I AVDO MEĐEDOVIĆ PJEVAO UZ GUSLE

Direktor Centra za kulturu Pernjica Sinan Tiganj je reagovao na navode predsjednika OO BS Petnjica Adnana Muhovića koji je rekao da guslarima i guslama nije mjesto na Internacionalnom festivalu izvornog stvaralaštva održanom u Petnjici.

,,Ništa nas ne čudi od onoga što saopštava Adnan Muhović, jer on inače može da kaže šta god hoće, a da se ne zapita da li ima utemeljenje za ono što saopštava. Možda su mu ovi topli podgorički dani dosadili pa čezne za zavičajem i sebi dozvoljava kao i mnogi koji odu iz Bihora da može da upravlja sudbinama ovdašnjih ljudi, svim institucijama i ustanovama.
Mi koji smo ostali ovdje se trudimo da Bihor i Petnjicu predstavimo na najbolji način, a u tom predstavljanju sebi i drugima uvijek smo isticali ono što je naše, ono što je autentično, a kada to činimo za sebe onda činimo da nikog ne uvrijedimo i nikog ne  ponizimo. Uporedo sa tim mi smo raspoloženi da se upoznamo sa drugim kulturama, drugim običajima i to ćemo činiti jer će JU Centar za kulturu i lokalna uprava uvijek biti posvećeni toj misiji.

Avdo Međedović

Koliko god vi imate negativne konotacije na ono što radi Centar za kulturu mi konstantno dobijamo pohvale od mnogih koji gostuju kod nas a gostovale su  mnoge znamenite ličnosti koje pripadaju različitim kulturama, što najbolje potvrđuje podrška  zapisana u “Knjizi utisaka”. A što se gusala tiče, koje vi pominjete podsjećamo vas da je najveći  EP u istoriji ljudske civilizacije „Ženidba Smailagić Meha” upravo uz gusle ispjevao naš znameniti  Avdo Međedović.
Na otvaranju VI Bihorskog kulturnog ljeta pjesma uz gusle je bila ljubavne tematike i nikoga nije vrijeđala i dok god je tako u Petnjici će se moći čuti i harmonika , frula, saz, ljerica, gajde, tapan, tarabuka, klavir, violina, Turska  igra „Zejbek“  i pjesma uz okretanje tepsije  a svakako i gusle. A da je to tako najbolja je potvrda  VI  Internacionalni festival izvornog stvaralaštva . Na otvaranju prepuna sala i aplauz upućen svim učesnicima  je mnogo važnija poruka nego vaša pisanija”, kazao je Tiganj.

https://sr.wikipedia.org/wiki/Avdo_Me%C4%91edovi%C4%87

Iz Centra za kulturu su se osvrnuli i na riječi Mehovića da je paljenje “Lila” običaj srpske pravoslavne crkve, a ne Bošnjaka.

,,Gospodine Muhoviću, nemojte se brinuti za kulturu i kulturna dešavanja u Bihoru, jer ima ko da brine, a što se “Lila” tiče Centar za kulturu nema nikakvu organizacionu ulogu pa samim time nemate pravo da nam spočitavate udio u tome” stoji u odgovoru Sinana Tiganja.

ALMINA ŠABOTIĆ

1...447448449...869Stranica 448 of 869