SEVDAH JE NAŠA PROŠLOST I BUDUĆNOST

Veče sevdaha

Povodom otvaranja Festivala  “Zavičajne staze “, u okviru bogatog programa Bihorskog kulturnog ljeta, nevladina organizacija Centar za seoski razvoj, uz projektnu podršku Opštine Petnjica, priredila je program VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, 12 jula 2019. godine u Petnjici.

Enver Rastoder

U  programu su nastupili  pjesnici, recitatori i muzičari,a što je najvažnije prijatelji Petnjice i Bihoraca. Orkestar TASLIDŽA iz Pljevalja u sastavu Emir Prekić, Tamir Talović, Zdravko Jestrović i Alen Džakić, za ovo veče pripremio je poseban program sevdaha koji su iz duše pjevali poznati solisti Anastasija Voinović, Esad Memić i Nedžib Delić.

Na samom početku programa, Mirza Luboder izgovorio je poetski kolaž ,,Srebrenička duša ” kao uvod za molitvu i minutu ćutanja za nevine  žrtve genocida u Srebrenici, a  Inera Latić recitovala je stihove posvećene čovjeku.

Ponukan sjećanjem, istaknuti pjesnik sa Cetinja, Sreten Vujović, svoje obraćanje započeo je pjesmom  koju je devedesetih napisao kao vapaj protiv zločina, a  potom i poeziju koja može biti inspiracija za sevdalinku. U istom tonu svoje stihove govorili su Braho Adrović , Amina Kuč i Božidar Proročić.

Na inicijativu Vujovića  učesnici su, Memorijalnoj biblioteci ,,Kadrija Adrović” poklonili primjerke svojih knjiga kao i knjige cetinjske poetese Slavke Daković,  sa željom da Petnjica uskoro dobije zgradu za Etno muzej i gradsku biblioteku.

 Brojnu publiku i  goste, u ime  NVO Centar za seoski razvoj, Petnjica, pozdravio je Enver Rastoder, jedan od istaknutih aktivista koji je predvodio brojne akcije od zanačaja za otkrivanje prirodnih i drugih vrijednosti zavičaja i tradicije Bihora. On je inicijator i akter uređenja preko 60 kilometrara   planinarskih staza, afirmacije domaće radinosti i mnogo toga što sada i drugi prepoznaju kao posebnu vrijednost u petnjičkom kraju. Rastoder  se zahvalio svima što su prisustvom i učešćem potvrdili da sevdah okuplja i zbližava ljude.

Sevdah je ljubav, čežnja,pusta želja,a mi  odavno čeznemo i među drugima tražimo svoje mjesto bez dovoljno saznanja o onome što imamo. I što iz svoje bašče, tradicije možemo da poklonimo prijateljima , kao znak, kao povod za dijalog , prepoznavanje i razumijevanje, kazao je Rastoder.

Naše nane, majke  i setre tkale su ćilime, žnjele žitna polja i spremale  pogaču sa začinima sevadha, strepnje ali ponosa.

Sevdah je naša prošlost i  budućnost, orijentir za ostvarenje života u punom sjaju i o ono najbolje u njemu, ljubav. Sevdalinka nas uči da volimo druge ali i sebe i svoje. Zbog toga je ovo Veče sevdaha i poezije. Da u starijima probudimo emocije a mlade ohrabrimo da ostvaruju svoje   snove. Da uče, uživaju i nesebično  čuvaju svoju kulturu,jezik, običaje i tradiciju. A dio naše tradicije su i Bihorske lile. Plamen ljeta u punom sjaju, da na njiva rodi žito u baščama  rastu plodovi povrća a mladost nađe sebe u igri i sevdisanju. Svako selo u Bihoru ima svoje brdo na kome su, od davnina  lile obasjavanjem oznacavale neformalna takmičenja i radost druženja u prirodi. Čak i svoje majke i nane, od milja smo  oslovljavali sa  Lile! Lile moja, majčice draga. Bihorske lile su  dio viševjekovne tradicije, kao što je recimo sabor na Lađevcu,Aliđun, gudžanje…

U to ime, VEČE SEVDAHA, POEZIJE i BIHORSKOG PLAMENA, obasjano je  iskrama  lila, prirodnih baklji, jer “Bihorske lile”, su od davnina karakteristična igra na  ovom području, kao simbol ljetnje svjetlosti , bogatstva , cvjetanja, plodnosti i zabave mladih – ljubavi. Svako selo u Bihoru ima svoje brdo na kojem su paljene lile i pravljena igra oko te vatre, po uzoru na svice ta draga svijetleća bića  kojima se radujemo baš u julu. Moguće da lile vuku korijene iz paganstva ali su nesporno jedistveno naše i  glupost je pripisivati ih drugima a veliki grijeh stavljati lile u kontekst zločina ako se zna da nema nijedne hićaje – priče da su se Bihorčad , zbog lila posvađala sa nekim ili međusobno. U novije vrijeme one su znak rasplamasavanja kulture i pozitivne energije   a nikako negativizma kojim se   neki  služe.

Zahvaljujemo  se Lokalnoj upravi koja je podržala ovaj projekat kao i ostale programe u okviru XII Zavičajnih staza i VI Bihorskog kulturnog ljeta.

  Centar za seoski razvoj, Petnjica