AGOVIĆ ČESTITAO DAN ROMA

0

Povodom 8. aprila,   Dana Roma, predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, uputio je čestitku našim sugrađanima, kao i svim pripadnicima  Re populacije u zemlji i dijaspori.

“Čestitamo Dan Roma uz želju za uspjeh u svim segmentima društva. Kao društvo i kao zajednica još uvijek nijesmo izgradili sve zaštitne mehanizme za romsku populaciju, pa je važno da se svi uključimo i da kreiramo bolji ambijent za život, rad i napredak RE populacije. Još jednom upućujemo čestitke povodom Dana Roma”, stoji u čestitki predsjednika Opštine Petnjica.

 

AUDICIJA ZA TAKMIČENJE “RITAM EVROPE” U CENTRU ZA KULTURU

0

Sjutra, 09.04.2024. godine u Centru za kulturu Petnjica sa početkom od 17h održava se audicija za takmičenje “Ritam Evrope”.

Ritam Evrope je dječiji festival takmičarskog karaktera i jedan od najvećih dječijih takmičenja u Crnoj Gori. Petnjica je prošle godine imala predstavnika na ovom takmičenju, a kandidati i predstavnici opština se biraju na audicijama.
Zainteresovani takmičari mogu se prijaviti na audiciju putem instagram profila https://www.instagram.com/rhythm_of_europe?igsh=MWJ5ajh5OTk0NGh1dQ==
U prijavi je potrebno navesti: Ime i prezime, godište, kao i odakle dolazi takmičar.
E.B.

„GLASNIK BIHORA“ – NAUČNI I KULTURNI MISIONAR

0

Piše: prof. dr Draško Došljak

Novi, osmi broj, časopisa „Glasnik Bihora“, čiji je urednik mr Sait Š. Šabotić, a izdavač JU Centar za kulturu Petnjica, izašao je iz štampe. Pored ustaljenih cjelina po kojim se prepoznaje ovaj časopis za nauku, kulturu i društvene djelatnosti, uredništvo  je, u ovom broju, s razlogom, značajan dio sadržaja posvetilo nedavno preminulom Rifatu Rastoderu (1950-2023) i desetogodišnjici samostalnosti opštine Petnjica.O životu i djelu Rifata Rastodera svojim pišu: Azem Kožar, Božidar Proročić i Sait Š. Šabotić, koji ističe: „Rifat Rastoder je bio čovjek koji je o Podgorici, Bihoru i Crnoj Gori uvijek govorio sa posebnim pijetetom. U Podgorici je proveo studentske dane, mladost i čitav svoj profesionalni i radni vijek. Bihor je bio njegov zavičaj, njegova inspiracija, izvor sa koga se napajao duhovnom snagom i idejama. Crna Gora je bila njegova kuća u čijem svakom kutku je bio rado viđen“.

Uz desetu godišnjicu samostalnosti opštine Petnjica, Časopis donosi priloge Samira Agovića (Kreiranje dobrog ambijenta), Sinana Tiganja (Bihorsko kulturno ljeto 2014-2024. Decenija posvećena multikulturi) i Rešad Muratović (Turistički potencijali – razvojna šansa Petnjice). Svoj autorski prilog, Samir Agović, predsjednik Opštine Petnjica, zaključuje: „Ubijeđen sam da prečeg zadatka čitavom društvu nema od brže izgradnje neophodne infrastrukture na ovom našem sjevernom regionu, jer jedino sa unaprijeđenomsveukupnom infrastrukturom naše ideje i naši snovi i pogledi mogu se ostvariti i time naša Petnjica postati pristojno mjesto za život i rad ovdašnjih ljudi“. Sinan Tiganj, direktor Centra za kulturu u svom tekstu daje iscrpan pregled programa „Bihorskog kulturnog ljeta“ u proteklih deset godina, jer „kroz različitost izraza, umjetnosti i tradicija, kultura postaje živa riznica koja nas povezuje, podučava i obogaćuje… U tom beskrajnom okeanu, svaka kultura je kap koja doprinosijedinstvenom sjaju i ljepoti naše zajedničke baštine“. Rešad Muratović, direktor TO, podvlači da uz „tradiciju , istorijsko nasljeđe i prirodne ljepote, bihorska sela pružaju mogućnost posjetiocima da tokom cijele godine imaju raznolike i jedinstvene sadržaje“.

Tradicionalna cjelina „Glasnika Bihora“ – „Baština“ sadrži radove Adema Ada Softića (Hadži Emrulahova džamija u Haremima) i Azema Kožara (U povodu 80 godina od osnivanja: ZAVNOS i ZAVNOBIH komunističkoj koncepciji stvaranja federativne Jugoslavije), dok je u „Arheologiji“ rad Burhana Čelebića „Motiv ibrika na muslimanskom nišanu kod Petnjice“. U ovom broju je, u cjelini „Književnost“ zastupljena poezija i proza autora: Šefkije Borančić, Mahije Demirović Dolovac, Reha Ramčilovića, Danke Vuletić, Faruka Šabotića, Ivana Mitrovića, Sanele Ramadanović Softić i Radosava Minje Koprivice.

U „Aktuelnostima“ su prilozi posvećeni akademkinji Branki Bogavac, prvoj počasnoj građanki Petnjice. Na početku su prilozi gospođe Bogavac i njeni utisci sa predstavljanja knjige „Uzdarja za dar“ (knjiga prijatelja Branki Bogavac) u Beranama i Petnjici, sa  svadbe u Rožajama, kao i njen govor prilikom uručenja Povelje prve počasne građanke Petnjice, gdje kaže: „Vi danas meni ukazujete čast, a ja vama uzvraćam istinskom ljubavlju prema ovom kraju koja podrazumijeva – bratstvo i slogu koji će nam omogućiti da živimo u prijateljstvu i miru. Moje srce ispunjava i radost što ste se ovim civilizacijskim činom visoko uzdigli i pokazali veliki napredak našega kraja, dodijelivši to dragocjeno počasno priznanje jednoj ženi. Nek’ je vječna Crna Gora i u njoj naš bivni Bihor“. Ovdje su i tekstovi posvećeni Branki i njenom bogatom stvaralaštvu autora: Mirsada Rastodera, Sinana Tiganja, Jovane Došljak, Ada Softića i Amera Ramusovića.

U „Prikazima“ su tekstovi Admira Adrovića (Džamije u Crnoj Gori), Čeda Baćovića (O smijehu kroz suze Dina Burdžovića), Braha Adrovića („Naša rijeka“ roman duboke emotivnosti, misaonosti i nesvakidašnjeg stila i jezika) i Saita Š. Šabotića (Djelo dokumentarne vrijednosti).

Časopis „Glasnik Bihora“ uspješno nastavlja svoju naučnu i kulturnu misiju. Sadržajem i ovoga broja potvrđuje kvalitet i opravdanost postojanja, što ga svrstava u relevantne nacionalne časopise. „Glasnik Bihora“ je naučni i kulturni misionar.

Promovisana knjiga “BOŠNJACI u Makedoniji u XX vijeku”

0
Drugo, dopunjeno izdanje knjige “BOŠNJACI u Makedoniji u XX vijeku”, autora prof. dr Zećira Ramčilovića, promovisana je u Centru za kulturu u Rožajama.
Knjiga se fokusira na sudbini Bošnjačkog naroda, koji je živio u svim zemljama bivše Jugoslavije. Bošnjaci su kroz istoriju, zbog raznih pritisaka bili primorani da napuste svoju rodnu grudu i krenu u potragu za boljim životom, mnogi su krenuli prema Turskoj, Zapadnoj Evropi, Americi, a neki su upravo ostali u Makedoniji, a njihov život je bio povod baš za ovu knjigu.
Da se radi o kvalitetnom književnom opusu, koji na svojim stranama krije istoriju Bošnjackog naroda u periodu XX vijeka, govori i činjenica da je sala Centra za kulturu bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Promociji knjige prisustvovali su između ostalog, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, predjsednik Opštine Rožaje Rahman Husović, istoričar Šerbo Rastoder, predstavnici ambasade Sjeverne Makedonije, prijatelji, rodbina i mnogi drugi.
Knjiga je rezultat dugogodišnjeg rada i istraživanja profesora Ramčilovića. O knjizi su govorili: Mr Sait Šabotić, prof. dr Draško Došljak, mr Sead Šahman.

MJEŠTANI MZ RADMANCI TRAŽE ODGOVORE: ŠTA SE DEŠAVA SA VOVOVODOM MUROVSKO VRELO?!

0
Mjestani MZ Radmanci, uputili su zahtjev i pitanje predsjedniku MZ Enveru Rastoderu, kao i lokalnoj upravi, zbog čega su stopirani radovi na završetku vodovoda u ovoj MZ.

“Obraćamo se zahtjevom za hitno rješavanje radova na primarnoj mreži na vodovodu Murovsko vrelo- Radmanci, koji su u završnoj fazi, ali se u poslednje dvije godine skoro ništa ne preduzima da se radovi završe.

Iskazujemo veliko nezadovoljstvo ovim zastojem radova, neinformisanjem od strane nadležnih organa Opštine Petnjica o uzrocima zastoja završnih radova.
Na nekoliko sastanaka mjesne zajednice, obećali ste nam, predsjedniče, da će radovi biti završeni do kraja 2023. godine, da su obezbijeđena sredstva za sve što je planirano, ali da dalje se ništa ne preduzima po tom pitanju. Smatramo da je takvo višegodišnje
ponašanje odgovornih u Opštini nedopustivo, a mještani su uskraćeni za elementarnu potrebu za vodom u 21. vijeku.
Smatramo da imamo pravo da znamo, zbog čega ovaj važan projekat ne može da se završi, i da li treba organizovano da tražimo pomoć od nadležnog ministarstva.
Takođe, tražimo da sazovete hitan sastanak mjesne zajednice i pozovete predsjednika Opštine Petnjica, Samira Agovića, sa saradnicima, od kojih tražimo preciznu i tačnu informaciju o planiranim aktivnostima i rokovima za realizaciju istih.
Ukoliko to nije moguće, poslaćemo inicijativu državnim institucijama za preduzmanje hitnih mjera za rješavanje ovog problema”, piše u dopisu grupe građana.

KAD SE DJECA RADUJU

0

Osnovna škola „Rifat Burdžović Tršo“ u Loznoj kod Bijelog Polja, prije nekoliko mjeseci ostala je bez prevoznog sredstva za svoje učenike. Naime, kombi koji je korišten za prevoz đaka više je u zadnje vrijeme provodio na opravkama nego što je koristio svrsi, sve dok nije i konačno proglašen materijalom za otpad.

Tim povodom, direktor škole Ajan Mucević u više navrata obraćao se Ministarstvu prosvjete Crne Gore, kao i Opštini Bijelo Polje, ali – bilo je uzalud.

Napomenimo da je Mucević, od svog ustoličenja na mjesto direktora, odradio važne projekte za školu, a jedan je i najznačajniji – uvođenje grijanja u zgradu. Možda je i to bio razlog što su se nadležni oglušili o njegov zahtjev za nabavku kombija koji bi učenike iz udaljenijih mjesta dovozio do škole i nazad.

No, uvijek postoje dobri ljudi spremni da pomognu, pogotovu svojima u zavičaju.
Dželil Mucević i Admir Dervišević dolaze na ideju da animiraju dijasporu ovoga kraja rasutu po zemljama Zapadne Evrope, kako bi riješili ovaj gorući problem za učenike škole u Loznoj.

Dijaspora se, kao i uvijek, odmah po plasiranju zahtjeva, odazvala i velikodušno ponudila pomoć; među njima i poznati književnik iz Bijelog Polja koji živi i radi u Njemačkoj – Saladin Dino Burdžović.

Sdesna: dir. škole Ajan Mucević, donator Adis Dervišević, i pokretači akcije: Dželil Mucević i Admir Dervišević

Tih dana, svojima u Srđevac, mjestu dva kilometra udaljenno od škole u Loznoj, došao je Adis Dervišević sa svojom porodicom. Adis je inače vlasnik preduzeća „Propery invest MNE“ u Baru, a u zadnje vrijeme živi u Njemačkoj.

Čuvši za ovu potrebu škole i pokrenutu akciju u dijaspori, okrenuo se svojoj supruzi Sabrini, a onda je pogledao i djecu i tada su svi uglas kazali: Obustavite akciju, mi kupujemo kombi. Tako je i bilo.

Napomenimo da Adis potiče iz porodice skromnog življenja, te se kao mlad vrlo rano našao u Moskvi gdje je danonoćno radio i stvarao, a onda se vratio svojoj Crnoj Gori i u Baru otvorio vlastitu firmu, koja danas uspješno posluje. I za vrijeme epidemije virusa korone Adis je slao pomoć za one slabijeg materijalnog stanja u mjesnoj zajednici Lozna.

Učenici OŠ „Rifat Burdžović Tršo“ u Loznoj i njihovi roditelji biće vječno zahvalni donatoru Adisu Derviševiću  i njegovoj porodici. “Život te čini iskusnim, a djela čovjekom”, maksima koja se mnogo puta do danas potvrdila.
Ugledajmo se na Adisa!

Sabahudin Šanjo Zećirović

 

Tesla medical- Ime koje znate, doktori kojima vjerujete

0

U subotu 6. aprila u našoj klinici ordiniraju: Dr Milanko Rakonjac, kardiolog i Dr Rade Šćekić, neurohirurg.

Svakog dana ordiniraju sledeći ljekari:

Kardiolog dr Slavka Kljajić
Neurolozi dr Aldin Ajdarpašić i dr Milan Madzgalj
Fizijatar dr Vanja Vukićević
Hirurzi dr Borislav Lutovac i dr Blažo Stijović
Radiolozi dr Bedrija Lucević i dr Denis Kalač
ORL dr Branka Gogić
Psihijatar dr Aleksandar Zlajić.

Zakažite svoj pregled na vrijeme jer zdravlje ne smije da čeka!

PUTUJUĆI BIOSKOP I U PETNJICI

0

Program „PONOVO RADI BIOSKOP: Savremeni crnogorski film 2017-2023“, koji Filmski centar Crne Gore i Crnogorska kinoteka, realizuju u partnerstvu sa digitalizovanim bioskopima i centrima za kulturu otvoren je u Podgorici 14. marta.

Od 1. aprila, zahvaljujući putujućem bioskopu Filmskog centra Crne Gore, projekcije će biti upriličene i u gradovima koji još nemaju digitalizovane bioskopske sale – u Rožajama, Gusinju, Petnjici, Andrijevici, Plavu, Kolašinu, Plužinama, Žabljaku, Šavniku, Danilovgradu, Zeti, Tuzima, Cetinju i Ulcinju.

Od 1. do 9. aprila putujući bioskop obići će Rožaje, Gusinje i Petnjicu, a u tom periodu publika će moći da pogleda ostvarenja “Praznik rada” Pjera Žalice, “Orlovsko gnijezdo” u režiji Milije Šćepanovića, “Sve je išlo sigurnim tokom” Anje Jovanović, “Posjeta” Đorđa Vojvodića, “Crna dama” Gane Čomagić i “Čuvari formule” Dragana Bjelogrlića.
Film “Praznik rada” manjinska je crnogorska koprodukcija, a priča prati Armina, koji se nakon deset godina rada u Njemačkoj vraća u Bosnu. Tek se oženio i želi da iznenadi oca Fuda. Ali Fuda nema. Komšije kažu da je uhapšen, ali niko ne zna zašto. U novinama piše da je osumnjičen za ratni zločin. Dok komšiluk želi da proslavi Praznik rada, Armin pokušava da sazna istinu. U filmu glume Muhamed Hadžović, Emir Hadžihafizbegović, Admir Glamočak, Boris Isaković, Aleksandar Seksan, Mirvad Kurić, Jasna Žalica, Tatjana Šojić, Dženita Imamović Omerović, Labina Mitevska, Vedran Đekić, Branka Katić, Ermin Bravo, Branimir Popović, Adnan Goro.
„Sve je išlo sigurnim tokom“ rediteljke Anje Jovanović donosi priču o ljudima, koji su u godinama kada čuju poslednji poziv za odlazak iz male sredine, dok „Posjeta“ reditelja Đorđa Vojvodića prati Stefana, studenta na studijama u Berlinu kome kratka vikend posjeta roditelja mijenja život. “Orlovsko gnijezdo“ Milije Šćepanovića priča je o prvom koraku ka odrastanju posljednjeg naraštaja tzv. Petar Pan generacije, a “Crna dama” Gane Čomagić govori o vlasniku pogrebnih usluga koji entuzijastično prepoznaje momenat nacionalne krize kao okretanje kola sreće. U pitanju su kratkometražna ostvarenja mladih crnogorskih autora.
“Čuvari formule” Dragana Bjelogrlića takođe su manjinska crnogorska koprodukcija, nagrađivana na različitim međunarodnim festivalima. Radnja filma dešava se u jeku hladnoratovske krize, kada grupa naučnika u Institutu Vinča sprovodi tajni projekat koji predvodi profesor Dragoslav Popović. Sticajem nepredviđenih okolnosti, oni bivaju izloženi smrtonosnoj dozi zračenja, zbog čega ih jugoslovenska tajna policija odvodi na liječenje u Kliniku Kiri u Parizu. Francuski doktorski tim na čelu sa profesorom Žoržom Mateom zaključuje da je njihovo stanje kritično i da su im dani odbrojani. On predlaže da se po prvi put u istoriji izvede delikatna i neizvjesna intervencija. Da li je u pitanju eksperiment nad živim ljudima ili on zaista želi da im pomogne – postaje mučno pitanje za jugoslovenske naučnike. U filmu glume Alexis Manenti, Radivoje Bukvić, Lionel Abelanski, Jérémie Laheurte, Olivier Barthélémy, Ognjen Mićović, Jovan Jovanović, Anne Serra, Alisa Radaković, Jean-Louis Coulloc’h, Cédric Appietto, Miki Manojlović, Dragan Bjelogrlić.
Podsjetimo, glavni cilj projekta “PONOVO RADI BIOSKOP: Savremeni crnogorski film 2017-2023“ je promocija crnogorske kinematografije, uvezivanje institucija kulture, decentralizacija kulture i razvijanje publike, kao i stvaranje nove baze gledalaca.

AGOVIĆ OSUDIO NASILJE NAD ARIANOM RASTODEROM

0

Povodom brutalnog prebijanja učenika A.R. (18) iz Petnjice oglasio se predsjednik Opštine Samir Agović.

“Najoštrije osuđujem brutalno prebijanje A.R. iz Petnjice, učenika Srednje medicinske škole „Dr Branko Zogović“ u Beranama. Tim povodom molim sve nadležne državne organe, kao i upravu Srednje medicinske škole da do kraja rasvijetle ovaj događaj i adekvatno sankcionišu sve počinioce, kao bi se ovakvi slučajevi spriječili. Našem povrijeđenom učeniku želim brz oporavak”, stoji u saopštenju Agovića.

Samir Agović

DIREKTOR KBC BERANE ZA RADIO PETNJICA: ARIAN NIJE BIO UGROŽEN, NEPOTREBNA MEDICINSKA PRATNJA DO PODGORICE

0

Direktor KBC Berane dr Milorad Magdelinić je u izjavi za portal petnjica.me rekao da pretučeni Arian Rastoder nije bio u takvom stanju koje zahtijeva medicinsku pratnju i prevoz bolničkim kolima do Podgorice.

“Povrijeđeni A.R. je doveden u KBC Berane i tom prilikom su ga pregledali neurolog, hirurg i otorinolaringolog. Urađena su sva neophodna snimanja skenera i ultrazvuka i konstatovano je da ima prelom nosnih kostiju i manji prelom maksilofacijalne kosti. Opserviran je i propraćen i s obzirom na to da je stabilnih vitalnih funkcija, bez ikakvih pogoršanja, predloženo je da ode na konsultativni pregled kod maksilofacijalnog hirurga koji bi odlučio o daljem liječenju. S obzirom na to da se radi o stabilnom stanju, ordinirajući ljekari su predložili da pođe do Podgorice i odlučili su da nema potrebe za medicinskom pratnjom. Majka navodi da povrijeđeni dječak ima hronični bronhitis. Ne radi se ni o kakvom akutnom problemu sa respitratornim organima, zbog čega su ordinirajući doktori odlučili da nije potrebna medicinska pratnja. Mislim da su pravilno odlučili, jer on nije uopšte ugrožen”, rekao je Magdelinić.

MAJKA PRETUČENOG ARIANA: SIN MI JE TEŠKO POVRIJEĐEN – BILO IH JE DESET, A NE TROJICA, HOĆE DA ZATAŠKAJU STVAR

SAMIR RASTODER