NOVI PUT
Od Petnjice prema bijelom svijetu
Kao pčela kada žuri cvijetu
Bruje teške mašine kroz polja
Da Petnjica bude nam što bolja.
Put nas širok u Bihoru čeka
I veselju nigdje nema kraja
Od Petnjice širokim džadama
Vozićemo sretni do beskraja.
Put se pravi, narod se raduje
Zvuk mašina nama poručuje –
Ovo raste naša Crna Gora
Od sjevera pa do plavog mora.
Ko to neće da nam povjeruje
I ko veli da to nije tako
Neka ode do naše Petnjice –
U to će se uvjeriti lako.
Ferid Muratović
Kultura, umjetnost i obrazovanje su bedem postojanosti i opstanka bilo kog naroda, bez obzira na brojnost. Na takvom bedemu i o takvom bedemu je doktorirao Zećir Ramčilović polazeći od višestoljetnih korijena pa sve do danas Bošnjaka u Republici Makedoniji. Zbilja jedan ovakav naučni prijesek bio je prijeko potreban dijaspori Bošnjaka na ovim prostorima. Djelo ovog mladog entuzijaste nije samo puko nabrajanje, zapis poradi zapisa, već naučni rad, koji nauci približava vrijeme, prostor i u svemu tome mudru historijsku filozofiju opstanka naroda kom pripada.
Mnogo je bitno istaći sve ono što uvezuje kulturu, obrazovanje i umjetnost Bošnjaka s kulturama i dostrijelima ostalih zajednica s kojima se sve dijeli na ovim prostorima, pa i državnost i odgovornost za kvantitet i kvalitet ujedinjen, a s bošnjačkim predznakom.
Ne znam koliko je ovo djelo u suštini podiglo – pripremilo polugu s kojom bi svaki naučnik, odnosno čovjek izvukao zaključak da baš taj suživot, ta i takva zajenica daje smisao opstanka ljudskom humanizmu i sužava prostor uskogrudnim razmišljanjima trenutne fajde, a dugoročne štete prvo sebi, a onda i šire.
Prosto pitanje: Koja i kakva djela su opstala vijekivima? Baš ovakva koja su svoju moć prosto ulijevala u zajedničku rijeku opštoljudskog dobra. Mislim da se ovakav rad i ovakvo djelo mladog doktora izdiglo iznad svakakvih današnjih sitnih interesa i populizma u kom se koriste svi elementi kratkog dostrijela.
Poruke su sjajne, značajne, k'o da su za sve ljude i sva vremena. Za one koji misle dobro sebi, ljudima i zemlji u kojoj žive, u kojoj imaju privilegije, no i odgovornosti. Rad Ramčilovića navodi čovjeka da se upita: Kako započeti dijalog sa samim sobom? Na kojem polju to početi i na kojem polju završiti?
Djelatnosti se dopunjuju, no bitno je u kojim sferama biti koristan svom narodu, komšijama-ljudima? Ovakav ishod i putokaz mogu samo ponuditi ljudi Zećirovog kova. Ljudi koji u nauci, kulturi i obrazovanju, u ljubavi prema čovjeku povezuju stvarnost i politiku, ukazuju na skromne poduhvate i razotkrivaju megalomaniju, koja nalik pira svuda i na svakom mjestu pušta korijenje.
Pišući svoj naučni rad, polahko skronmo, no značajno za Opštinu u kojoj živi prihvatio je da bude savjetnik, da prestavlja ljude koji su primijetili njegovu skromnost, poštenje i nesebično zalaganje za dobrobit svih ljudi, za istinu. Omiljen je na poslu, u mjestu gdje živi, a i šire.
Ovim skromnim zapisom želim skrenuti pažnju svim mojim prijateljima da prije svega se zapoznaju s naučnim radom našeg Zećira, da vide kako se vijekovima gradilo prijateljstvo među zajednicama i čuvala zasebnost Bošnjaka na ovim prostorima.
Autor: Šefkija BORANČIĆ
Sinoć je prvi put ove jeseni snijeg zabijelio cijelu teritoriju Bihora. Simbolično “uoči petka” snijeg je podsjetio Bihorce da treba da se pripremaju za zimski način života u periodu koji dolazi. Iako je snijeg u jednom trenutku padao prilično jako zbog vlažnog tla i velike vlažnosti snijega već jutros u nižim predjelima skoro da ga nema. Malo je drugačije u predjelima iznad 1000 mnv, gdje prema informacijama mještana koji tamo žive snijega ima ima između 5 i 10 cm.
Ako se ostvare prognoze meteorologa snijeg se neće dugo zadržati jer već od danas najavljuju razvedravanje i temperature iznad 10 stepeni Celzijusa.
Pogledajte fotografije sniježnog jutra iz Trpezi i fotografije Edina Ličine iz Radmanaca.
DINO RAČIĆ
U Baru pored mora pijem vrlo ukusnu „espreso“ kahvu, kakve nema po Evropi.
Pijem i slušam pjesmu, beogradskog muzikanta, kako pjeva „Gdje nebo-more presijeca“ Osjećam, kako se taj prijatni zvuk, tako fino uklapa, iznad prostrane-plave površine.
E, baš ga lijepo presijeca!
U daljini je ta linija; tanka i duga. Baš divan prizor pred očima: prostran, prosto miluje dušu.
Na početku nježno-otvoreno plava boja. Pa, nadalje prema liniji, više zatvorena plava boja mora. Onda iznad linije – još dvije slične boje na nebu. Čudno! Interesantno! Presijeca ga, al ga ne presijeca! Pa, đe je nebo-bolan, a đe je zemlja? I da ga presijeca! Kako to?! Presijeca ga vidim, a znam da ge ne presijeca! Sve je to Uzvišeni lijepo udesio, pa se mi iščuđavamo!
I, insanu dao razum!
Okrenem se suprotno, i lijepo vidim planinu, iznad prostranog grada, punog zelenila, i širokih avenija sa cvijećem.
Vetric prijatan, ko poručen. Neobično prija blagom toplinom i osvježava.
Kud god se okreneš, ljepota pred očima. Izdvajaju se palme u redu, po ljepoti. Svako stablo lijepo, cvijeće posebno.
Ove, što sportski koračaju, imaju visinu i stas. Lijepe. Lijepo hodaju. Skoro da nema malenih i grdnih. K'o doskora što gledah, gore u Evropi, u malenoj bogatoj zemlji.
Čuš! Penzioner pa ovako govori! Bruka!
Al’ ljetne bašče „bradher“. To ti je tek baška merak.
Svuda prostrane-natkrivene, sa hladovinom, debelih stabala, sa udobnim prostranim foteljama. Sa cvijećem.
Lijepim čeljadima, i balkanskom muzikom punoj, duše.
Svi mi kažu: Čovjece, dobar grad si odabrao, za penziju!
Tako i meni izgleda.
Ali, nije-da nije. Što kaze veseli Šumadinac: „Sve sam lijepo pripremio, za slavu, al me prase j…!
I insanu dao razum!
I, šta taj nesretni čovjek, radi sa tim razumom!? Uspijeva da u ovakvom predivnom okruženju, postavi džehenemski scenarij!
Od svega ovoga, ništa ne vidi, prosto ne primjećuje! Dok sluša, govori „da, da“!
Ali, sav razum je usredsredio, da otkine „kintu“.
Da zavuče ruku u tuđi dzep. Da se snađe. Da preživi.
Da odglumi i prevari. Da „izvračari“ na brzinu. Da ugrabi dok je sezona.
Govorim o posrednicima i agentima za nekretnine.
Ako, je kome, došlo na red u životu, da kupi plac, i gradi kuću, naići će prvo na ovakve. I na šokirajuću nevolju. Teško se izbjegavaju.
Prodaće ti plac, gdje je predviđena saobraćajnica, neće ni trepnuti.
Prodaće ti plac, pored same željezničke šine, kao da je pored mora.
Prevariće i poslije toga će se time ponositi.
Nakon takve rabote, puni sebe, oduševljeno, sebe nazivaju „kraljevima“ i „pašama“. Pravi gradski „kauboji“ i „šerifi“.
Moral!? Poštenje!? Obraz!?
Idi begaj. Ne misliš valjda ozbiljno. Vidi koji „mufljuz“
Zadnji, socijalistički moralista. Čovjek pao s'neba. Mali „Dalaj-Lama“
Kada namirišu novac kod stranca, vidiš kako se mali uspravni monstrumi. Postaju male pijavice. Ustreme se na žrtvu i kidišu kao male hijene. Zaboravlja se sve što čovjeka krasi.
Postaje dozvoljeno sve! Puno pričaju. Previše, i ne prestaju sa agresijom. Glume. Hvale.
Do cilja se mora stići, i zgrabiti taj prljavi novac.
U ovoj ljepoti drugi oko njih imaju. I oni, moraju imati, pa makar prevarom i lažima. Zavlačenjem ruke u tuđi džep.
Ja im želim svu sreću ovog svijeta.
Ovdje kažu: „Vazda ti u životu, sve živo cvjetalo“.
Ovo da procvjeta? Veoma teško.
Oni koji ovdje borave, mimo ovakvih, ili znaju da se klone i čuvaju, dobro će im proteći boravak ovdje.
Sada, znajući za ovdašnja životna pravila, srdačan bujrum vama.
Mozete zaplivati, muškim stilom, po ovom lijepom morskom plavetnilu!
Srdačno!
ALIJA TAHIROVIĆ
Nevladina organizacija Bošnjačka dijaspora Crne Gore iz Švajcarske pokrenula je akciju za prikupljanje sredstava kojima planiraju da Opštini Petnjica doniraju snjegočistač. Osim snjegočistača to vozilo bi bilo upotrebljivo i za razne namjene u ostalom periodu godine.
Kako su kazali iz ove organizacije za portal Radija Petnjica, oni su u koordinaciji sa opštinskim vlastima, odakle je i stigao zahtjev od predsjednika Opštine Petnjica za ovakvo vozilo.
Nakon sastanka odbora donešena je odluka da se pokrene akcija i iz BDCG pozivaju sve ljude dobre volje da se priključe ovoj akciji i daju doprinos onoliko koliko su u mogućnosti.
Ovo udruženje formiralo je i odbor koji će koordinisati ovom akcijom koji broji 13. fizičkih i jedno pravno lice. Ovu akciju osim BDCG koja je inicijator podržavaju i organizacije Bratska ruka i džemat Vatvil.
‘’Već određeni period kao građani države u kojoj živi veliki broj Bihoraca osluškujemo ono što su potrebe Opštine Petnjica i nastojimo da aktivnostima pomognemo razvijanje društvene zajednice. Petnjica je mala i novoformirana opština sa bogatim resursima i dijasporom kao značajnim resursom. Moramo se ujediniti u zajedničkom cilju a to je da od male Petnjice napravimo evropsku Petnjicu koja će biti primjer razvoja’’, kazao je za portal Radija Petnjica predsjednik BDCG Esmir Rastoder.
Na Facebook stranici ovog udruženja svi zainteresovani mogu dobiti više informacija i sva upustva kako da participiraju u akciji ili neposredno na kontakt telefon predsjednika BDCG Esmira Rastodera +41 79 317 77 30.
Facebook stranica: https://www.facebook.com/BDCGCH/?fref=ts
Bošnjačka dijaspora Crne Gore u Švajcarskoj je nezavisna, nepartiska organizacija, osnovana 24.03.2012. godine na inicijativu grupe entuzijasta, koji su, kao i većina našeg naroda u Švajcarskoj osjetili potrebu za očuvanjem Bošnjačkog identiteta, kulturne baštine, Bošnjačkog/Bosanskog jezika, vjere i tradicije.
DINO RAČIĆ
Bošnjački klub “Konstanz” iz Njemačke u saradnji sa humanitarnom organizacijom “Merhamet” iz Petnjice sproveo je proteklih dana humanitarnu akciju na području Bihora. Riječ je o osam paketa osnovnih životnih namirnica koji su uručeni porodicama lošeg materijalnog stanja. Nedavno je između ove dvije organizacije uspostavljena saradnja koja je rezultirala ovom akcijom. BK Konstanz je donirao sredstva a Merhamet je odredio koja su to prioritetna domaćinstva kojima je pomoć potrebna.
‚‚Bosnjački klub Konstanz je osnovan 2014. godine i broji dvadesetak članova, kako iz Bosne i Hercegovine tako i iz Crne Gore i Sandžaka i u svojoj kratkoj historiji uspio je u svojoj misiji a to je da pomogne mnogima koji su u teškoj situaciji. Ovaj klub je sarađivao sa pomozi.ba (bosanska organizacija koja pomaže ugroženima) kao i sa TV Hayat (emisija ‚‚Ispuni mi želju‚‚), ali i sa mnogim drugim.
Naravno tu su i akcije koji su preko naših članova direktno uručivane ljudima kojima je pomoć potrebna sirom BIH kao i Sandžaka. Nadamo se da će naša pomoć bar na kratko vratit osmijeh na lica ljudima kojima je pomoć donirana. Veliki selam iz Konstanza i do sledećeg puta, ako Bog da“, stoji u poruci Esnafa Adrovića člana BK Konstanz Njemačka.
„Koristim ovu priliku da se u ime Merhameta Petnjica zahvalim BK Konstanz i njihovom članu Esnafu Adroviću koji uvijek misli na Bihor i pomaže shodno svojim mogućnostima. Ova pomoć je došla u pravom momentu kada treba socijalno ugroženim porodicama pomoći da se lakše pripreme za dugu zimu. Pomoć u vidu osnovnih životnih namirnica podijelili su članovi merhameta: Irfan Agović, Rifat Agović, Aldin Muratović, Haris Kočan, Šeila Osmanović i Šemo Osmanović.
Pozivamo i ostala bosnjačka udruženja iz Luksemburga, Švajcarske, Holandije, Slovenije i drugih država da nam se jave i da zajednički doprinosimo smanjenju siromaštva u Bihoru i zaustavimo negativan trend, a to je odlazak ljudi sa svojih ognjišta“, kazao je za portal Radija Petnjica predsjednik Merhameta Petnjica Irfan Agović.
DINO RAČIĆ
Ako niste vjerovali da u Bihoru rađaju jagode i u novembru pogledajte fotografije koje je ekipa Radija Petnjica zabilježila u zaseoku Prisoje u Vrbici.
Ukoliko vas put nanese kao nas, od Laza preko Prisoja prema Selištima, na tom putu ćete sresti nanu Vahidu, koja će vas obavezno ponuditi jagodama, jer kako kaže, nema ko da ih jede. Ne zna zašto jagode u njenoj avliji rađaju do ovako pozno u jesen, da li zbog toga što se i one kao nana Vahida nadaju da će Vahidina djeca, unučad i praunučad rasuta po svijetu doći i da će se uz miris zavičaja i ognjišta zasladiti jagodama.
Možda tjeraju loše vrijeme i snijeg, baš kao što i nana Vahida ‘’tera’’ devetu deceniju života sa željom da dočeka još unučadi i praunučadi. Bistra uma, uvijek raspoložena za humor voli da joj se svrati i da prodivani sa musafirima. Najviše voli kada se ljeti okupi porodica i kad sa svih strana svijeta počnu da pristižu oni koje je ona odgojila u jednoj kolijevci. Međutim, kako kaže, njene potomke sada ljulja kolijevka prilično udaljena od sunčanih Prisoja.
Mrazovita jutra uskoro će zalediti jagode, ali će ih one opet rađati svih narednih godina nadajući se da će imati neko da ih ubere prije nego što opet zaspu u zimski san.
Nismo se mogli dugo zadržati kod nane Vahide koja je imala mnogo šta da nam ispriča, ali to ćemo ostaviti za duge zimske dane kada ćemo vam uz vruće krompire i domaći sir opet pričati priču iz Prisoja.
DINO RAČIĆ
Juče je u radnoj posjeti Opštini Petnjica boravio jedan on najuspješnijih biznismena u Evropi, vlasnik kompanije Derby Izet Rastoder. Rastoder je u okviru posjete obišao novoformiranu opštinu i susreo se sa predsjednikom Opštine Petnjica Samirom Agovićem. Na sastanku Agović i Rastoder su razgovarali o učinjenom u proteklom periodu u Petnjici, kao i o planovima za razvoj bihorskog kraja i mogućim ulaganjima.
Oni su se složili da izgradnja magistralnog puta prema Beranama kao i izgradnja administrativnog objekta za potrebe opštinske administracije pokazuju da se u ovaj kraj ulaže i da se stvara povoljan ambijent koji će ovaj kraj učiniti atraktivnim onima koji žele da pokrenu svoj biznis. Takođe saglasili su se da Petnjica ima razvojne potencijale i da i dalje treba istrajavati na unapređenju infrastrukture.
’’Posebno interesovanje je bilo vezano za put Bioča-Petnjica-granica Srbije, gdje je lično gospodin Rasoder izrazio očekivanja da i sam participira kod obezbjeđivanja sredstava za izradu projektne dokumentacije. Takođe postoje interesovanja i za izgradnju benzinskih pumpi i oko pokretanja porodičnih biznisa vezano za proizvođačke kapacitete u oblasti poljoprivrede, prije svega na preradi voća i povrća. Ima i interesovanja kada je u pitanju unapređenje obrazovnog sistema, gdje smo razgovarali o izgradnji sportske hale u OŠ u Savinom Boru. Bilo je razgovora i o tome kako možemo kao opština koristiti pristupna sredstva Evropske unije, gdje treba da sa slovenačkom ambasadom napravimo sličan model onom koji ona ima sa opštinom Žabljak’’, kazao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Izet Rastoder rodjen je u selu Savin Bor u Petnjici. Međunarodnom trgovinom bananama bavi već više od dve decenije i danas je među najuspešnijim distributerima na svetu. Razvio je jedan od vodećih svetskih brendova „Derby“ pod čijim imenom se distribuiraju najkvalitetnije banane iz Ekvadora i agrumi iz Južne Afrike i Argentine.
DINO RAČIĆ
U nedjelju je u okviru manifestacije “Dani bosnjačke kulture u Luksemburgu”, upriličena promocija monografije “Stvaralaštvo Ibrahima Ipka Pačariza” autora Zumbera Muratovića i razgovor o djelu i liku ovoga umjetnika i pedagoga.
Ibrahim Ipko Pačariz bio je pedagog i čovjek koji je pokušavao da kulturno oplemeni život u ruralnom Bihoru. Poznat je kao vajar, slikar i nastavnik likovnog, muzičkog i opštetehničkog obrazovaanja sa puno dara, talenta i posvećenosti, te je ostavio dubok trag kod generacija učenika osnovnih škola u Petnjici i Tucanju.
Njegovi bivši učenici su s izraženim emocijama i poštovanjem govorili o ovom stvaraocu.
Ruždija Kočan, Enver Korać, Mirsad Rastoder i Šato Ajdarpašić su bili promoteri, a moderator promocije monografije je bio Hamdija Rastoder.
U svom nadahnutom obraćanju, pred prepunom salom Centra za kulturu u gradu Rumelanžu Mirsad Rastoder se osvrnuo na lik i djelo Ibrahima Pačariza:
“Ova monografija sadrži sve bitne detalje o životu i stvaralaštvu Ibrahima Pačariza, neshvaćenom misionaru kulture u petnjičkom kraju i može biti valjan putokaz svima koji se budu htjeli opširnije upoznati sa ovim stvaraocem. On je čestitao porodici Ibrahima Pačariza i autoru Zumberu Muratoviću, te izrazio nadu da će i Petnjičani znati dugoročno obilježavati uspomene na ovog stvaraoca“, kazao je Rastoder.
Odavno s toliko pažnje i topline nije protekla jedna promocija u Luksemburgu, istakao je književnik Faiz Softić.
‘’Dragi Ibrahime, ako nas čuješ, a čuješ nas, ako nas vidiš, a vidiš nas – nismo te zaboravili. Evo ovdje u Luksemburgu 2000 km daleko od Petnjice, od tvojih rodnih Gojevića, skupili su se tvoji učenici, prijatelji, tvoji rođaci i savremenici i sjećaju se tebe i tvog plemenitog života’’, kazao je Softić.
