PROJEKAT “KURBANI ZA BIHOR”: EKONOMSKO SNAŽENJE DOMAĆINSTAVA U BIHORU

U BKCS u Petnjici je održan prijem za korisnike projekta “Kurbani za Bihor” na kojoj su prisustvovali kordinatori ovog projketa iz dijaspore, Bistrice i Petnjice.
Pokazana je spremnost dijaspore da pomogne ljudima u Petnjici koji zaista žele da rade na svojoj zemlji.

Na prijemu je prisutan bio predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Koordinator projekta Kurbani za Bihoru u Petnjici istakao je veliku zahvalnost donatorima koji su prepoznali i podržali našu ideju zajedništva.

„Nastavak dobre saradnje sa dijasporom je razlog da je ovo jedan u nizu velikih projekata koji se realizuje.  Ovim se potvrdjuje da BKCS opravdava svoju namjenu okupljajući različite stavove, i uvijek ćemo potencirati zavjedništvu kroz ovkve ili sliče projkete na dobrobit svih gradjana Bihora“, ističe koordinator Almir Muratović.

„BKCS je institucija svih bošnjaka, bihoraca koji je uvijek na raspolaganju za različite namjene svih pojedinaca i grupacija koji imaju iskrenu želju da pomognu Bihoru“, zaključuje Muratović.

Predsjednik opštine Petnjica je u svom izlaganju istakao da ovaj projekat svakako podržava lokalna uprava i vjeruje da će on biti isključivo za potrebe razvoja stočarstva i svakako tradicije.

„Vrlo mi je drago što je Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uključeno u ovaj projekat. Ekonomsko snaženje naših domaćinstava će svakako doprinijeti da svako od njih bude na putu za kvalitetni život i rad i što će realizacijom ovog projekta doći do multiplikativnog dejstva“, kaže Agović.

„Uzgoj i držanje ovaca tradicionalno je prisutno u našem kraju, ali je sada na pomolu nova mogućnost dobijanja većeg benefita od ove djelatnosti, prije sveg mislim na formiranje klastera za proizvodnju ovče stelje od strane onih farmera koji se bave ovčarstvom.
Ovaj klaster se može takodje uvezati sa drugim klasterom koji će egzitirati na našem prostoru“, ocijenio je predsjednik.

„Dakle, nova koncepcija razvoja poljoprivrede koja korespondira sa evropskom praksom, i to je svima nama dodatni motiv da oba ova klastera budu održiva i da imaju što veći broj ljudi koji se udružuju i samim time postaju konkurentiji i snažniji u svojoj proizvodnji“, ističe Agović.

„Ovo je još jedan doprinos naše dijaspore zavičaju na čemu smo zahvalni i ovom prilikom ih pozivam da budu direkti investitori a mogućnosti su kao što smo veoma često isticali brojne. Najprije u oblasti poljoprivrede, turizma, proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i tome slično“, zaključuje Samir Agović.

Mijaz Ramdedović koordinator pokreta Kurbani za Bihor za dijasporu je upoznao prisutne farmere sa motivima, idejom i ciljevima ovog pokreta.

Hronološki je predstavio i nadahnuto objasnio amblem ovog pokreta rekavši da je to djelo njegovog rahmetli oca osmišljeno i sa uvaženim umjetnikom Šekom Šabotićem ručno naslikano.

„Ovaj pokret startovao je 1. maja 2019. godine na majskim susretima dijaspore gdje je prisustvovala delegacija iz Petnjice, imedju ostalih i Almir Muratović.
Tada je pokrenuta akcija iftari za Bihor i zahvaljujući svim aktivistima uspješno je realizovano u BKCS-u 3.600. iftara.
Poslije Ramazana nastupa Kurban Bajram i startuje pokret Kurbani za Bihor“, kaže Mijaz Ramdedović.

„Do danas se u ovom pokretu uključilo stotinak uspješnih privrednika i familija koji su dobrotvori ili sevabdžije. Sa druge strane, imamo pedeset kooperanata koje smo nazvali farmeri sa Bihora“, ističe Ramdedović.

„Mišljenja smo da je kucnuo posljednji čas da se mora nešto odraditi sa ciljem stvaranja uslova i pomoći objedinjavanja bihorskih insana sa namjerom i ciljem pomoći opstanku onih ljudskih vrijednosti koje su gajili naši roditelji a čiji je glavni cilj uvijek bio opstanak identiteta i  našeg života na ovom prostoru.
Koristim priliku da pozovem sve kako u dijaspori tako i ovdje da se uključe u ovaj hairli pokret dobra“, zaključuje Mijaz Ramdedović.

ENKO KORAĆ

 

 

 

ZAVIČAJNE – STAZE BIHOR 2020: KONKURS ZA PRIČU INSPIRISANU BIHOROM

Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2020 raspisuje Konkurs za priču inspirisanu Bihorom.

Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora.

Tri najuspjelije priče, po ocjeni žirija, biće nagradjene plaketom Festivala i novčanim iznosom od: I – 400 eura, II – 300 eura, III – 200 eura.
Nagradjeni i odabrani radovi biće štampani u zborniku Festivala.

Konkurs je otvoren do 21. Maja 2020. Godine. Rezultati će biti objavljeni u medijima, a nagrade dodijeljene na završnici Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2020, u terminu od 2. do 8. avgusta ove godine u Petnjici.

Radovi se šalju na adresu: Centar za seoski razvoj Petnjica, 84312 Petnjica, Crna Gora, sa naznakom: Za Festival priče Zavičajne staze – Bihor 2020.

Organizator Festivala priče Zavičajne staze – Bihor 2020
NVO Centar za kulturu „Bihor“, Petnjica.
    

PROČITAJTE JOŠ:

LJUJIĆ, INŽENJER BEMAX-A: POMJERANJE TLA U ŠIRINI OD DVA HEKTARA, SLIJEDE GEOLOŠKA ISPITIVANJA, PA SANACIJA KLIZIŠTA U MJESTU “POLICA”

REVIJA “BIHOR”- MUJKO ŠABOTIĆ, DESET GODINA OD NJEGOVE SMRTI: OD SIROTANA DO NAJVEĆEG BIHORSKOG DOBROTVORA

U slavu humanizma:

Još jednom o Mujku Šabotiću, čovjeku koji se žrtvovao za opšte dobro, povodom desetogodišnjice od njegove smrti

Ove godine u mjesecu oktobru navršiće se deset godina od smrti Mustafe Mujka Šabotića koji je dio svog imetka uvakifio obnavljajući  džamiju u Petnjici. Utvrđujući njene temelje i vraćajući joj autentičnost neizbrisivo je postao dio nje, njene istorije, upisao se u red najplemenitijih u Bihoru a time, nadam se, ušao i u naše zajedničko zavičajno sjećanje. Nekako u vrijeme, kad je on otišao sa ovog svijeta – u Luksemburgu je pokrenuta revija Bihor u kojoj smo se trudili, da tekstovima i osvrtima raznih autora otkrivamo pojedince koji bi nam zbog svog doprinosa afirmaciji cijelog kraja trebali biti uzori u odnosu prema njemu. Mujko, zbog osobenosti, veličine i važnosti onoga što mu je darivao,  spada u red najvažnijih, jer ko zna da li bi džamija u Petnjici dobila centralno mjesto u vizuelnom identitetu naše opštine da nije bilo njega.

Piše: Ruždija Kočan

Ruždija Kočan

Bilo je ljeto, petak i vrijeme godišnjih odmora. U Petnjici živo kao nekada. U hladu velike gomile građevinskog bloka, u samom centru, oslonjen sa obje ruke na plastično-metalnu štaku stoji Mujko. Nismo se vidjeli cijelu godinu. Prišao sam, pozdravismo se i nakon nekoliko minuta uobičajenog razgovora našli smo se na našem zajedničkom – zavičajnom terenu. Raspitivao se o nama u Luksemburgu i iznenadio me da je pratio i naše napore na osnivanju prvog zavičajnog udruženja. Kroz razgovor upoznavo sam ga sa našom namjerom ali i nizom srećnih okolnosti: da nas u jednoj tako maloj, ali dobro uređenoj, bogatoj, ali nadasve, prema strancima tolerantnoj zemlji, ima dosta. Složio se samnom da je možda vrijeme da i mi nešto ozbiljnije uradimo za naš kraj. Ali kroz cijelu priču provijavala je i doza strepnje. I dok je to potkrepljivao detaljima iz svog iskustva, pored nas zastade auto na koje je očigledno čekao. Pozdravismo se, on uđe i odoše.
Više se nikada nismo vidjeli!

Na jesen, te iste godine, u Švajcarskoj, gdje je živio sa svojom porodicom, umro je Mujko Šabotić. Vijest o njegovoj smrti brzo se proširila među Bihorcima širom Evrope. Bilo je mnogo svijeta na njegovom poslednjem putu za Bihor. I tu, dok sam stajao na platou lijepo uređenog gradskog groblja okupirala me misao: šta to tjera nekog kao što je bio on da pozamašan dio mukotrpno stečenog imetka u tuđini, uloži u nešto bez i zehre lične koristi i usput odvoji toliko  vremena da sve nadgleda i dovede do kraja – taman kako treba i kako je  zamislio.

***

Mujka sam znao čini mi se od kad znam za sebe kao dobrog, tihog, radnog, skromnog i poštenog čovjeka. Znao sam da se bavio stolarstvom, i da je kao i mnogi iz našeg kraja negdje osamdesetih prošlog vijeka otišao za Švajcarsku, te da je kasnije pokrenuo privatnu firmu za preradu i promet mesa, i ništa više. Ni poslije toga nije se ničim isticao. Ostao je skroman  kao i prije. Njegovi napori, upornost i obimna  sredstva  uložena u obnovu baš džamije nisu me ostavljali na miru. Htio sam bliže i više saznati o njemu, i time, bar za sebe, nađem iole razuman odgovor, ako se tako nešto uopšte može time objasniti. Kroz razgovore njemu bliskih ljudi i porodice saznao mnogo važnih detalja koji su svi izreda uporno sugerisali da je on mogao i trebao postati sve drugo ali ne i najveći bihorski vakif.

Džamija u Petnjici: Ulažući velika sredstva Mujko Šabotić je finansirao rekonstrukciju džamije u Petnjici i poslije tri godine rada na njoj, 2005. predao je dzematu na upotrebu

U svojoj drugoj godini života ostaje siroče. Otac mu umire od posljedica jednog nesrećnog slučaja u vojsci, a nedugo potom njegov dedo u rod vrati i njegovu majku, procjenjujući da je premlada da svoju mladost svije samo za njega. Mujko odrasta uz djeda i bijaču – majku njegovog oca. U Bihoru se tih pedesetih godina prošlog vijeka oskudijevalo u svemu, no kod njih – u merhametu, očigledno nije. Njih dvoje su u svom malom sirotanu zasadili zrno dobra koje će rasti, vezati ga za njih i svoj kraj u kome će ostaviti neizbrisiv trag obnovom najstarijeg i najznačajnijeg objekta islamsko-bošnjačke kulture u ovom dijelu Sandžaka i Crne Gore. Sve je još zagonetnije, jer hadži Mujko nije bio ni vezir, ni paša ni aga, a u Bihoru je vaktom bilo i ima pametnijih i imućnijih. No, on je bio jedan od  rijetkih u kraju, koji su vidjeli dalje od svog praga, od svoje međe i još mnogo, mnogo dalje. Ovim kompleksnim poduhvatom koji je morao uključivati sve relevantne aspekte koji podrazumijeva obnova jednog kulturno-istorijskog spomenika stao je i u red velikih bošnjačkih vakifa. Deset godina od njegove smrti je podsjetnik i provjera jesmo li spoznali, da se dobrih i vrijednih pojedinaca među nama ne sjećamo zbog njih samih, nego zbog nas. Možda i u tom odnosu leži dio razloga, da smo to gdje jesmo. Predugo smo se olako odricali i zaboravljali baš te najbolje od nas pa podsjećanje na  rahmetli  hađži Mustafu – Mujka Šabotića u mjesecima koji slijede može biti znak da se mijenjamo nabolje, ili što bih ja volio – prekretnica  da i mi širimo zasade dobra za  bolje svih nas.

 

LJUJIĆ, INŽENJER BEMAX-A: POMJERANJE TLA U ŠIRINI OD DVA HEKTARA, SLIJEDE GEOLOŠKA ISPITIVANJA, PA SANACIJA KLIZIŠTA U MJESTU “POLICA”

0

Predstavnici Direkcije za saobraćaj, nadzorne službe i predstavnici Bemax-a su danas obišli novostalo klizište na putnom pravcu Petnjica – Berane u mjestu Polica.

Nakon obilaska terena, došli su do zaključka da treba hitno da se urade geološka istraživanja i da se po hitnom postupku uradi projekat za sanaciju.

„Riječ je o ozbiljnom problemu koji se pojavio nakon pomjeranja zemljišta, a radi se o preko dva hektara što govori o veličini problema. Zemljište samo tone u širem krugu tako da proces sanacije zahtijeva dubinska geološka ispitivanja kako bi se uradio projekat kompletnog dijela. Ne radi se samo o sanaciji u putnom dijelu, već se radi o širem dijelu koji mora da uđe u proces sanacije. Za sada ćemo pratiti situaciju na terenu a saobraćajnom signalizacijom ćemo regulisati saobraćaj. Nakon ispitivanja i izrade projekta, onda ćemo pristupiti trajnoj sanaciji i rješenju“, saopšti je za portal radija Gordan Ljujić, građeviski inženjer Bemax-a.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

AGOVIĆ ODGOVORIO SD-U: SVE ŠTO STE REKLI OKO PROCEDURE ZA DAVANJE IMENA ULICAMA JE NETAČNO, IMAM VAŽNIJEG POSLA OD DNEVNOG PREPUCAVANJA SAOPŠTENJIMA SA VAMA

AGOVIĆ ODGOVORIO SD-U: SVE ŠTO STE REKLI OKO PROCEDURE ZA DAVANJE IMENA ULICAMA JE NETAČNO, IMAM VAŽNIJEG POSLA OD DNEVNOG PREPUCAVANJA SAOPŠTENJIMA SA VAMA

0

Povodom saopštenja SD Petnjica reagovao je predsjednik opštine Samir Agović. Saopštenje prenosimo u cjelosti.

“I pored moje želje da ne zamaramo našu javnost raznim saopštenjima, prinuđen sam da to ipak činim, upravo zbog građana naše opštine, iako dodatno insistiram da se uzdržimo jeftinog politikanstva, jer u ovom trenutku imamo mnogo veće izazove.

S obzirom na to, da u ovom posljednjem saopštenju naših koalicionih partnera ima i poneka književna forma (satira, satiričnom politikom). Počeću moje obraćanje i time odgovor na saopštenje OO SD Petnjica, po onim čuvenim stihovima Šarla Bodlera:

„Dokoni mornari od zabave love često albatrose, silne morske ptice“.

Dio saopštenja SD-a, koje se odnosi na odluku o nazivu ulica, u centru Petnjice je prepisano od drugog političkog subjekta pa zato ću veoma kratko se osvrnuti na to.

Vjerovao sam da makar jedan član OO SD Petnjica, zna proceduru koja je predviđena oko donošenja ove odluke, ali i pored toga namjerno se želi da „glavni krivac“ bude predsjednik Opštine. To što iznosite je potpuno netačno, neutemeljeno, sa željom da se diskredituje predsjednik Opštine. Sve te navode odbacujem i ne želim više da se osvrćem na to, jer je sve iznijeto i naša javnost upoznata u vezi sa ovom temom.

Kada bi bio politički maliciozan i sujetan, bio bih vam zahvalan što ste me u vašem političkom narativu predstavili kao čovjeka bez kojeg se nijedna odluka ne može donijeti. Naravno, realnost je potpuno drugačija i upućuje na to da sam čovjek koji poštuje institucije, ljude da timski radim i da svakog ko je sa mnom radio to može potvrditi, a najbolji primjer za to je bivši potpredsjednik Škrijelj.

Nikada nijesam bježao od odgovornosti, niti uzmicao pred problemom. Naprotiv, uvijek težim da dođe do rješenja, da dođe do uspjeha i da krajnji cilj bude zadovoljstvo građana, za sve povjerene poslove i nadležnosti koje imam kao predsjedniik.

Na posljednjim lokalnim izborima, potvrda svega toga je bila od građana koji su nam dali ogromno povjerenje, a to isto povjerenje smo zaslužili radeći odgovorno u prvom mandatu. Dotakli ste se i mog rada u opštini Berane, sa pozicije prvog predsjednika Skupštine, u opštini Berane. Želim da vam kažem, da sam ponosan na moj rad i doprinos koji sam dao u periodu od 2006. do 2013. godine. Veliki broj građana se odnosi pozitivno na moj rad i doprinos sa pozicije predsjednika Beranskog parlamenta, a to uvijek možete i danas čuti od beranaca i bihoraca. To je period koji se može označiti kao najbolji period sveukupnog razvoja bihorskog kraja u okviru Beranske opštine.

Svojim ličnim zalaganjem i radom doprinio sam da Bihor ima više asfaltiranih lokalnih puteva, da Bihor ima više zaposlenih, da Bihor ima više kulturnih sadržaja,  da Bihor ima više riješenih problema u oblasti vodosnabdijevanja, da Bihor ima i sportske sadržaje, da se više pomaže poljoprivrednim proizvođačima, da Bihor ima više nade za svoj opstanak.

Upravo zahvaljujući tom mom takvom odnosu, na prvim lokalnim izborima u novoosnovanoj opštini kao nosilac liste naše partije, dobili smo najviši broj glasova.

Gospodo iz SD-a, znate vi dobro da niko nikad nije dobio glas i povjerenje od građana na račun neutemeljenih kritika koje se usmjeravaju ka političkoj konkurenciji. Svjedok svemu tome je aktuelna politička scena u Crnoj Gori. Mnogo bi bilo mudrije i korisnije i za vas i za našu sredinu da pružate podršku za razvoj Bihora, nego što kritikujete i podmećete neistine o više nego očiglednom našem uspjehu. Meni je poznato da jako puno žalite što nijeste dio vlasti, jer su pojedinci iz vašeg odbora izuzetno vlastoljubivi, lični i samo za sebe.

Vrlo brzo ćemo biti u prilici da govorimo i ocjenjujemo rad vaših kadrova na svim nivoima i to će biti prilika da se dokaže rad i doprinos svakog pojedinca.

Vaše zastupanje za mlade je samo zastupanje za mlade koji su povezani sa istaknutim pojedincima iz vaše partije pa vas zbog toga veliki broj mladih ljudi i napušta. Nijesu zaboravili oni vaša lažna obećanja iz posljednje kampanje i upravo ti mladi ljudi nažalost, najviše odlaze. Vaša namjera da mi spočitavate krivicu za odlazak mladih ljudi, u periodu od 2006. pa do danas je politički pamnfled bez i jednog realnog dokaza. Moj odnos prema mladima je potpuno drugačiji, on je realan, on je prijateljski i ja sam neko ko je velikom broju mladih ljudi pomogao da dobiju šansu za dokazivanje u svojoj profesiji i u svom zanimanju. Nikada ni jednog mladog čovjeka nijesam prevario, već sam uvijek želio da pružim podršku u onoj mjeri koliko sam u datom trenutku mogao, najprije kao čovjek, a onda kao predsjednik.

Vi pozivate na koheziju, a imate klasično destruktivno djelovanje koje se kreira iz otmenih podgoričkih kafića. Mnogi se od vas sjete zavičaja kada su neki događaji, a posebno kada se najave neki izbori. Čak se i vikendi preskaču da se ne dođe u svoj zavičaj, zbog blage podgoričke klime i nezainteresovanosti da se makar jave onom dijelu političke javnosti koju ste izmanipulisali.

Za razliku od vas, ja sam sa svojim građanima svakog dana i u svim situacijama. Moj odnos je bio takav i kada sam bio u Beranama i biće uvijek na tom kursu,  jer želim da služim interesima građana.

Što se tiče učešća mladih o kojim vi govorite, ali samo zbog pojedinaca koje sam već opisao u prethodno izrečenom, podsjećam sve vas, da mladi opštine Petnjica imaju primat i da svi zaposleni daju veliki doprinos u razvoju naše sredine, jer je to naše iskreno opredeljenje i data je upravo šansa mladim ljudima. Znajući da ste uvijek spremni da na jeftin politički način, pokušavate ovoj predizbornoj sezoni, da uberete neki glas. Očekujem da će te nastaviti na isti način da polemišete sa mnom, a ja vam poručujem da nemam vremena da na ovaj način sa vama komuniciram svakodnevno, jer imam mnogo važnija posla”.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA CG: ISTINE I MITOVI O KORONA VIRUSU

0

Istine i mitovi o koronavirusu

RADIO PETNJICA: O KORONA VIRUSU DOKTORICE ĆULAFIĆ I JOKSIMOVIĆ

0

Na temu korona virus i prevencija, gosti studija Radija Petnjica bili su dr Marijana Ćulafić, specijalista higijene i prim. Marija Joksimović, pedijatar iz Zdravstvene stanice Petnjica. Dr Ćulafić je istakla da je korona virus prvo cirkulisao među životinjama.

„Korona virus se pojavio krajem decembar 2019. u Kini. Prvenstveno je cirkulisao među životinjama i došlo je do prenosa i na ljude. Sada se prenosi sa čovjek na čovjeka. Dominantno se prenosi kapljičnim putem, prilikom kijanja i kašljanja. Može da se prenese i putem kontaktka sa kontanimiranim površinama ili predmetima kao i dodirivanjem nosa, očiju i usana kontanimiranim rukama. Inkubacije traje dva do 14 dana. Najčešće se javljaju blagi simptomi slični gripu kao što su povišena temperatura, kašalj, otežano disanje, bol u mišićima i umor. Kod težih slučajeva, dolazi do razvoja teške upale pluća, akutne respiratorne insuficijencije, sepse, šoka pa i smrti. Pod većim rizikom su starije osobe i osobe sa postojećim hroničnim oboljenjima.

U cilju sprečavanja pojave COVID – 19 infekcije, uvedenu se nove mjere prevencije – Zabrana putovanja u Italiju, Spaniju, Južnu Koreju, Iran i Kinu i ovdje lista nije konačna već će se korigovati u skladu sa epidemiološkom situacijom.zabrana ulaska stranaca iz ovih zemalja i ona naravno nije konačna. Državljani Crne Gore koji su se našli u tranzitu i u povratku su iz ovih zemalja, staviće se u kućnu izolazicju pod aktivnim nadzorom i ograničenim kretanjem u trajanju od 14 dana. Nad članovima porodice, primjenjivaće se iste mjere. Odlaže se organizovanje školskih eskurzija u inostranstvo. Zabranjuje se održavanje sportskih manifestacija uz prisustvo publike. Sprovodiće se pooštrena kontrola na granicama kod putnika koji dolaze iz zemalja gdje je registrovana korona virus. Bez prijeke potrebe ne putovati van države. Izbjegavati kontakt sa bolesnim ljudima posebno sa onima koji kašlju i kijaju. Držati rastojanje od 1.5m od bolesnika. Izbjegavati odlaske na mjesta gdje su koncentrisane velike grupe ljudi. Redukovati obrasce ponašanja koji povećavaju rizik za prenos kao što su ljubljenje, grljenje, rukovanje… Što češće provjetravati životni radni prostor. Pojače mjere lične higijene naročito higijene ruku. Pranje i dezinfekcija ruku je ključni za sprečavanje infekcije. Često i temeljno pranje sapunom i vodom u trajanju najmanje 20 do 30 sekundi ili sredstvo za dezinfekciju na bazi alkohola. Kod kašljanja i kijanja pokriti nos i usta maramicom ili rukavom. Maske treba da koriste bolesni. Ako se korsiti maska, važno je redovno mijenjati, da je poslije upotrebe odložite u kantu sa poklopcem nakon čega treba oprati ruke kako je preporučeno. Izbjegavati kontakt sa životinjama. Izbjegavati posjete pijacama gdje se prodaju životinje a namirnice životinjskog porijekla treba dobro termički obraditi. Sve ove informacije podliježu ažuriranju u skladu sa novopridošlim informacijama i epidemiološkom situacijom“, izjavila je dr Marijana Ćulafić gostujući u studio radija i napomenula da sevgrađani pridržavaju predloženih  mjera i izbjegavaju gužve. „Da bi izbjegli gužve u domovima zdravlja, ukoliko nije hitan slučaj, preporučujemo da kontaktiraju izabranog doktora putem telefona. Ukoliko neko ima neki od navedenih simptoma a postoji vjerovatnoća da je bio u kontaktu sa zaraženim od korona virusom, da se javi telefon izabranom doktoru i da nikako ne pokušava sam da dođe do zdravstvene ustanove“, zaključila je dr Ćulafić.

Dr Marija Joksimović je istakla da su djeca manje podložan infekciji korona virusom a i kada obole, imaju blaže simptome u odnosu na odrasle. „Kod djece liječenje i oporavljanje je brže i bez komplikacija. Znamo da se korona virus proširio već na više od 90 zemalja svijeta. Više od polovine osoba zaraženih korona virusom je između 40 i 59 godina dok je broj zaražene djece veoma mali i iznosi 0.9% kod djece do 9 godine. Iz razloga koji nijesu sasvim jasni, korona virus pogađa prije svega odrasle dok su djeca otpornija na ovaj virus. Mi još uvijek ne znamo zbog čega ali, neki od razloga mogu biti: način i mjesto gdje je epidemija počela u Kini na pijaci a djeca rijetko posjećuju pijace. Djeca starija od pet godina imaju imunitet koji je spreman za borbu protiv virusa uključujući i korona virus. Odrasli se pridržavaju mjera prevencije koje su najvažnije budići da se korona virus prenosi kontaktkom, kapljičnim putem. Mali broj oboljele djece je vema značajan budući da se djeca teško mogu pridržavati preventivnim mjerama koje su iste kao kod odraslih. Takođe, kod djece, za sada nema smrtnih slučajve. Što se korona virusa tiče, ovo je ipak neistražena oblast. Vakcine još uvijek nema i u toku su istraživanja. Liječenje je simptomatsko. Međutim, preduzetim mjerama prevencije, virus može biti zasutavljen. Napominjem i skrećem pažnju da su mjere prevencije iste kako za odrasle tako i za djecu“, istkla je prim. Marija Joksimović.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

PETNJICA: NIKO NIJE ZAINTERESOVAN ZA PREVOZ PUTNIKA

KARATE PRVENSTVO BALKANA: ZA REPREZENTACIJU BIH – TRI BIHORCA TRI, ZLATNE MEDALJE

Aldin Hajdarpašić, porijeklom Bihorac je tokom vikenda u Beogradu osvojio zlatnu medalju na seniorskom karate prvenstvu Balkana nastupajući za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. On je član kluba  “Champion” i bori se u kategoriji do 60 kilograma.

U prvom kolu protivnik mu je bio reprezenativac Srbije, zatim se sastao sa predstavnikom Hrvatske u drugom kolu i na kraju u finalu pobijedio predstavnika Srbije.

U kategoriji do 67 kg Nermin Ramčilović je pobjedama protiv takmičara Srbije dva puta, prvom i drugom kolu  zatim protiv takmičara Hrvatske dva puta u trećem i četvrtom kolu i na kraju u finalu protiv predstavnika Srbije osvojio prvo mjesto.

U kategoriji do 84 kg Meris Muhović je pobjedana protiv predstavnika Srbije, zatim u polufinalu protiv predstavnika Crne Gore  i na kraju u finalu protiv predstavnika Bosne i Hercegovina osvojio prvo mjesto .

Takmičare karate kluba Champion vodio je glavni trener ujedno trener muške karate reprezentacije Bosne i Hercegovine Denis Muhović.

“Konkurencija je bila teška, imao sam pet borbi. U prvom kolu sam pobijedio predstavnika Srbije sa rezultatom 2:1 u drugom kolu protiv predstavnika Hrvatske, rezultat je bio 1:1 ali na osnovu prednosti prvog poena pobijedio sam i taj meč, u trećem kolu sam pobijedio predstavnika Srbije rezultatom 2:0. U polufinalu protiv prestavnika Hrvatske rezultat je bio 0:0 i pobijedio sam izjašnjavanjem sudija 3:2 i samim tim ušao u finale.

U finalu me čekao reprezentativac Srbije kojeg sam dobio rezultatom 1:0 i osvojio naslov seniorskog prvaka Balkana”, rekao je Nermin Ramčilović za portal Radija Petnjica.

On je dodao će se spremati za Evropsko prvenstvo u Azerbejdžanu koje se održava krajem marta”, kaže  Ramčilović osvajač osvajač zlatne medalje na Balkanskom prvenstvu u karateu.

ENKO KORAĆ

PROČITAJTE JOŠ:

JEDNA GLAVA, A SEDAM KAPA

BEMAKS REAGOVAO HITNO (FOTO): PRIVREMENA SANACIJA KLIZIŠTA NA “POLICI”

0

Radnici Bemax-a su otpočeli radove na sanaciji klizišta na putnom pravcu Petnjica – Berane, nedaleko od osnovne škole na Polici.

Prema saznanjima portala radija, za početak će samo ispuniti zemljom površinu koja je, usled klizišta potonula, kako bi se saobraćaj mogao odvijati neometano u oba pravca.

Radi se o privremenoj sanaciji a u proleće, kada se pomjeranje tla smiri, onda slijedi trajna sanacija i asfaltiranje.

Podsjećanja radi, prije nekoliko dana je došlo do pojave klizišt i pomjeranja dijela asfaltne površine u dužini od oko 20-tak metara. Iz dana u dan se povećavala dubina novostalog udubljenja. Da se radi o ozbiljnijem problemu govori i činjenica da je kompletna zemljana površina u donjoj zoni, u dužini od oko 100 metara, napukla i ona je vidljiva golim okom.

DENIS BOŽOVIĆ 

PETNJICA: NIKO NIJE ZAINTERESOVAN ZA PREVOZ PUTNIKA

 

U SUSRET 32. BROJU REVIJE BIHOR: ŽIVJETI I PISATI

0

 

                                         „Nije se rodio ko je narodu ugodio“ – narodna poslovica

“Nasmijao sam se, pa rekoše – zašto si neozbiljan?
Zaplakao sam, pa rekoše – zašto se ne smiješ?
Osmjehnuo sam se, pa rekoše – pretvara se pred ljudima.
Smrknuo sam se, pa rekoše – težak insan.
Šutio sam, pa rekoše – ne zna da govori.
Progovorio sam, pa rekoše – puno priča.
Oprostio sam, pa rekoše – slab i kukavica, jer da je u stanju on bi se osvetio.
Uzvratio sam na nepravdu, pa rekoše – to je zbog oholosti koja je pri njemu, a da je pravedan ne bi bio takav…
Onda sam shvatio da koliko god želim ljudsko zadovoljstvo, ja moram biti kritikovan, jer je zadovoljstvo ljudi cilj do kojeg ne možeš doći…”

~ Ibn Qajjim r.a.

Narod?!
Nalaziti se u narodu, živjeti s narodom, osluškivati impuls naroda a propo onoga čime se bavite, pokušavati biti neizopćen iz naroda i sredine – odgovornost je s kojom se valja nositi danonoćno.
U žarkoj želji da odgovore očekivanjama i budu ni visini zadatka – mnogi su se  okliznuli i potonuli u bezdan.

Veliki Bože, sačuvaj nas bezdana!

Evo nas pred trideset drugim brojem naše revije, jednog od rijetkih preživjelih glasila doseljenika sa Balkana u cijelom svijetu. A bilo je pokušaja, bilo je izvanrednih magazina, revija i drugih printanih medija u dijaspori, ali su kao i mnogi na Balkanu, zaćutali ili su se sveli na jedno izdanje u godini. Razlozi su brojni, no, da bi se opstalo, da bi se održao kontinuitet – valja znati preskakati barijere; preskakati trnje i kamenje koje ti malodušni i opaki bacaju ispred nogu.
Malicioznost u čovjeku je bolest opakija i od kancera; ona ga sputava da pozitivno razmišlja, da se nada, da mu život bude bašta cvijeća, a ne pustinja u kojoj nema ničega.

Veliki Bože, sačuvaj nas malicioznosti.

Revija Bihor je vlasništvo ZK „Bihor“, udruženja koje okuplja oko tri stotine članova i svako od njih, apsolutno, polaže pravo i reviju smatra svojom. Za reviju pišu mnoge ugledna imena širom svijeta. Pokrivamo zavičaj, Crnu Goru, Luksemburg, izbjegavamo politiku, pokušavamo predstaviti aktivnosti udruženja koje je primjer dobre i zdrave organizovanost u svijetu. Poseban akcent stavljamo na kulturu – fenjer u noći života.
Po mom ličnom mišljenju, ali i po mišljenju relevantnih ljudi širom svijeta, onih do kojih se probila naša revija, ona se visoko ocjenjuje i svi oni gaje nadu da će ona nastaviti život i da neće promijeniti svoj koncept.
Oni koji neopravdano ispucavaju otrovne strijele u želji da rane i reviju i cijelu redakciju, a i udruženje koje ju je pokrenulo – moraju znati da su to pucnji u prazno, i da se to vraća kao bumerang. I to joj, između ostalog, pomaže da opstaje i ide naprijed.
Zato, nastavite u korist revije i u korist sviju nas. To nas drži budne i daje snagu da izdržimo, tada se u onima kojima je stalo da ovo glasilo bude što bolje, budi odbrambeni mehanizam, što, itekako, koristi projektu.
Inat je golema i opaka rabota.

Veliki Bože, sačuvaj nas inata i pogana insana.

Uzdravlje nam 32. broj revije Bihor.
Idemo dalje!

Faiz Softić, glavni i odgovorni urednik revije Bihor

PROČITAJTE JOŠ:

SULJO HALILOVIĆ: MOJ “RENO” JE BOLJE OČUVAN OD MENE