ULIČNA RASVJETA U PETNJICI USKORO U FUNKCIJI
Radnici Agencije za izgradnju i razvoj iz Berana u proteklih nekoliko dana i danas intezivno rade na otklanjanju kvara na uličnoj rasvjeti u samom centru Petnjice.
Uži dio Petnjice, već izvjesno vrijeme nema uličnu rasvjetu a problem je nastao zbog toga što je podzemni kabal na potezu između dva stuba ispred Centra za kulturu u prekidu. Prekid je izazvao kratak spoj što je rezultiralo i havarijom na trafostanici koja napaja uličnu rasvetu. Radnici razvlače i postavljaju viseći kabal između stubova, ali, kako su kazali za portal Radija Petnjica, to je samo privremeno rešenje jer stubovi od ulične rasvjete i njihova konstrukcija nije predviđena za samonoseće kablove. Mještani Petnjice su sinoć bili svjedoci da jedan dio uličnih svjetiljki imao struju, a većina nije. Radnici pomenute firme se nadaju da će ubrzo uspjeti da prespoje sve sporne stubove i time omoguće mještanima užeg dijela Petnjice da u večernjim satima imaju osvijetljene ulice.
DENIS BOŽOVIĆ
BIHORCI NA “BRADERIAMA” U LUKSEMBURGU
Juče su na glavnoj ulici u luksemburškom gradu Kaylu održane “braderie”. Pokušali smo da pronađemo sinonim za riječ “braderie” a sagovornici se nisu uspjeli usaglasiti je li to sajam pijačni dan, ili neka izložba a najbolju definiciju je možda dao iseljenik iz Trpezi u Luksemburgu Džeko Skenderović da je to kao “nekad petak u Petnjici”. Braderie jednom godišnje organizuje komuna i na njima ugostitelji, butici, prozivođači eko hrane suvenira i ostali prezentuju svoje proizvode. U gradu Kaylu živi veliki broj iseljenika iz Bihora a mnogi među njima su izuzetno uspješni u djelatnostima koje obavljaju.
Od njih na braderiama svoje štandove imali su fudbalski klub Kayl Tetange i prodavnica auto djelova Inter pieces vlasnika Sadata i Elvira Ramdedovića. Na štandu fudbalskog kluba Kayl Tetange koji vode ljudi porijeklom iz Bihora posjetioci su se mogli ugostiti tradicionalnom gastronomijom i osvježiti se. Iz kluba Kayl Tetange najavaljuju značajna pojačanja za sledeću sezonu i kažu da su sastavili ekipu koja će biti “dream team”. Ispred prodavnice auto djelova braće Ramdedović zatekli smo veliku ponudu auto guma kao i drugih djelova za auto.
Braderie svake godine posjeti veliki broj ljudi a nerijetko možete čuti da se u gužvi čuje kako ljudi pričaju “Jugoslovenski” kako ga ovdje zovu.
DINO RAČIĆ
OTVORENO PISMO INTELEKTUALACA CRNE GORE: CANU DA SE IZVINI BOŠNJACIMA I ALBANCIMA I POVUČE RJEČNIK
U otvorenom pismu koje je 114 crnogorskih intelektualaca uputilo Predsjedništvu Crnogorske akademije nauka i umjetnosti od CANU se traži izvinjenje građanima Crne Gore, ali i trajno povlačenje nedavno objavljenog prvog toma Rječnika crnogorskoga narodnog i književnog jezika. Posebno se traži izvinjenje nacionalnim Bošnjacima i Albancima, kao i svim pripadnicima islamske vjeroispovjesti, “zbog zlonamjernih, neistinitih pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti”. Otvoreno pismo objavljujemo integralno.
Stručna i laička javnost s nestrpljenjem je iščekivala pojavu prvoga toma Rječnika crnogorskoga narodnog i književnog jezika u izdanju CANU, jer je riječ o kapitalnome projektu od posebnoga društvenog i državnog interesa, najavljenom kao poklon prvome jubileju obnovljene nezavisnosti. Međutim, upravo je u proslavi toga jubileja Rječnik izazvao svojevrstan naučni, kulturološki i politički skandal, premda se očekivala namjera CANU da će se njegovim objavljivanjem na primjeren način distancirati od višedecenijskoga tradicionalističkog negiranja crnogorskoga jezika koje je bilo obilježje doskorašnje naše lingvistike. Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika CANU kroz odrednice, objašnjenja ili primjere pokazali su da nijesu bili dorasli poslu koji im je povjeren, ni u domenu struke, što se vidjelo iz svakovrsnih grešaka – od lingvističkih do astronomskih, a naročito ne u domenu društvene odgovornosti, posebno kad se zna da je riječ o formalno najvišoj naučnoj i umjetničkoj ustanovi u državi Crnoj Gori.
Upotrebom anahrone metodologije, nepoznavanjem elementarnih naučnih činjenica te reafirmacijom civilizacijski prevaziđene ideologije koja se prije svega odnosi na predstavnike autohtonih manjinskih naroda, Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika javnosti su poslali poruku da se CANU po svome djelovanju nalazi izvan kolosijeka kojim se kreće savremena Crna Gora na putu afirmacije svoje multikulturalnosti kao temeljne evropske vrijednosti. Upornim odbijanjem da prihvati kritike koje im stručna i politička javnost ovih dana upućuje te tvrdokornom odbranom svojih nedopustivih leksikografskih rješenja, Savjet i Autorski tim za izradu Rječnika CANU skrivaju se iza Akademije, koja je time isturena kao ustanova koja podriva temelje građanskoga ustrojstva Crne Gore. Ne želimo da vjerujemo da Predsjedništvo i većina članova CANU dijeli stavove koji se ovih dana iz Rječnika citiraju, jer nijesu uvrijeđeni samo građani koji pripadaju manjinskim narodima nego i većinska Crna Gora koja se ponosi lojalnošću svojih autohtonih manjina. Umjesto ćutnje i ignorancije javnost očekuje od Predsjedništva CANU nedvosmislenu osudu naučnog posrnuća i političkog revizionizma antifašizma i nacionalističkih interpretacija iskazanih u Rječniku Savjeta i Autorskoga tima.
Stoga mi, dolje potpisani intelektualci i javni djelatnici, zahtijevamo od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima i Albancima, kao i svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti, zbog zlonamjernih, neistinitih pa i šovinističkih kvalifikacija njihove religije i kulturalno-nacionalne posebnosti te da trajno povuče cijeli tiraž Rječnika iz javnoga prometa.
Potpisnici otvorenog pisma:
Adnan Čirgić, Aleksandar Čogurić, Aleksandar Radoman, Ali Gjeçbritaj, Ali Salaj, Almer Kalac, Andrej Nikolaidis, Asllan Bisha, Basri Çapriqi, Blagota Eraković, Boban Batrićević, Bojana Mijović, Bojka Đukanović, Borislav Cimeša, Borislav Jovanović, Čedomir Bogićević, Čedomir Drašković, Dragan Radulović, Dragana Tripković, Drago Rašović, Dragutin Lalović, Draško Nikčević, Dušan Đurišić, Edin Jašarović, Ema Alihodžić, Ethem Mandić, Fran Camaj, Gazmend Čitaku, Genci Nimanbegu, Gjekë Gjonaj, Gjon Dobreci, Gojko Kastratović, Goran Drinčić, Goran Sekulović, Hajredin Kovaçi, Hajrullah Koliqi, Isidora Kovačević, Ismet Kallaba, Ivan Ivanović, Jadranka Selhanović, Jakov Mrvaljević, Janko Ljumović, Jasmina Nikčević, Jelena Šušanj, Jovan Nikolaidis, Jusuf Kalamperović, Jusuf Lika, Lazar Božović, Lidija Radulović Ljesar, Ljubeta Labović, Ljubo Đurković, Marijana Terić, Marinko Vorgić, Marko Ćulafić, Marko Špadijer, Milenko A. Perović, Milorad Nikčević, Milorad Popović, Miodrag Vlahović, Miomir Abović, Miroljub Orlandić, Mirsada Bibić- Sabotić, Mladen Lompar, Momčilo Šaletić, Nail Draga, Nebojša Burzanović, Nela Savković Vukčević, Nexhat Avdiu, Nikola Popović, Nikollë Berishaj, Novak Kilibarda, Novica Samardžić, Novica Vujović, Ognjen Spahić, Olivera Žižić, Osman Nurković, Petar Glendža, Petar Lekić, Qazim Muja, Rade Bojović, Radonja Dubljević, Radovan Damjanović, Rajko Todorović, Rešad Sijarić, Rifat Fejzić, Ruzhdi Ushaku, Sabina Osmanović, Sabri Halili, Safet Drljan, Sahret Hajdarpašić, Sanja Martinović, Sanja Orlandić, Sanja Vojinović, Šeki Radončić, Slađana Kavarić, Sofija Kalezić, Sreten Perović, Sreten Vujović, Staniša Ivanović, Stefan Bošković, Šukrija Žuti Serhatlić, Suljo Mustafić, Suzana Pajović, Vahida Nimanbegu, Vasko Raičević, Vesna Vičević, Vladimir Jovanović, Vladimir Vojinović, Vlatko Simunović, Vuk Mašanović, Vukota Babović, Vukota Vukotić, Zarija Brajović, Žarko Mališić
U NJEMAČKOJ I ŠVAJCARSKOJ PRIKUPLJENO VIŠE OD 6.000 EURA ZA PORODICU FERKE LIČINA
Donatori iz Njemačke i Švajcarske za izgradnju porodične kuće porodici Ferke Ličina iz Dobrodola donirali su značajna sredstva.
Organizatori Nihat Muhović, Murić Asat i Mersudin Adrović se zahvaljuju svim ljudima dobre volje. Oni koji žele da pomognu mogu se javiti na broj +78.843 57 81
DONATORI
Mersudin Adrović
Temudzin Adrović
Ferhad Adrović
Salmir Gutić
Safet Gutić
Sabahudin Gutić
Sead GutiĆ
Smajo Ćiriković
Selim Ćiriković
Avdulah Hasanović
Adnan Ridžal
Mule Škrijelj
Muradif Seferović
Sead Seferović
Hivzo Muratović
Dennis Muratović
Resko Sefić
Mirsad Pačariz
Mesko Pačariz
Nedzad Pačariz
Nihad Pačariz
Monika
Natasa Ded
HP
Nihad Muhović
ZAVIČAJNE STAZE INSPIRIŠU PISCE
Za nagrade Festivala priče “Zavičajne staze – Bihor 2016” konkurišu 43 priče iz Crne Gore, regiona i dijaspore konstatovala je komisija Centra za kulturu -Bihor, Petnjica.
Žiri Festivala priče “Zavičajne staze – Bihor 2016”, u sastavu Mehmed Đedović, Jovan Nikolaidis i Zehnija Bulić ima ozbiljan zadatak da odabere najbolje, saopštili su organizatori iz NVO Centra za kulturu -Bihor, Petnjica.
Uslove Konkursa za priču inspirisanu Bihorom, koji je od febrara do 21.maja ove godine , ispunila su 43 rada pod šifrom i u naznačenom roku. Dvije priče zbog povrede tajnosti autorstva i zakašnjenja , izostavljene su iz konkurencije za nagrade,pojasnila je kordinatorka Festivala Amina Cikotić.
“Cilj konkursa, koji već petu godinu izaziva pažnju stvaraoca, jeste, da podstakne mlade i poznate pisaca da savremenim rukopisom zabilježe neku od starinskih priča ili izmaštaju sasvim novu motivisanu idejom čudesnog zavičaja i zavičajaca u domovini i svijetu.
Zadovoljstvo je konstatovati da i ove godine, po oznakama na kovertama, nije teško primijetiti da su priče poslali autori iz Crne Gore, susjednih država i dijaspore”, kaže Cikotić.
Konkursom se traži najbolja priča inspirisana Bihorom, koja , uz sve književno-umjetničke karakteristike , treba na svoj način da se dotiče i bihorskog podneblja.
Književna nagrada Zavičajne staze , dodjeljuje se za neobjavljenu kratku priču inspirisanu Bihorom. Tri najuspjelije priče po ocjeni stručnog žirija, biće nagrađene plaketom Festivala, novčanim iznosom od: prva nagrada 400 eura, druga 300 i treća 200 eura.
Radovi su pod šifrom, do odluke žirija koja će biti saopštena tokom Festivala “Zavičajne staze “, koji tradicionalno počinje 12 jula “Bihorskim lilama” (prirodne baklje od kore drveta) i traju do 10 avgusta.
Nagrađeni i odabarani radovi biće štampani u zborniku Festivala. Prethodne zbirke priča “Buđenje Bihora” , “Bihorski bluz”i „Obale Bihora“ i “Bihorska enigma” osvojile su simpatije čitalaca i stručne kritike.
Festival podržava ideju razvoja seoskog turizma, prezentira dragocjene primjere iz kulturne baštine i tradicije. Priređuje programe u kojima učestvuju, pisci, slikari, kulturno-umjetnička društva, đaci, studenti, solisti, takmičari starih narodnih igara .
IX Festival priče Zavičajne staze, i ovoga ljeta biće u središtu „Bihorskog kulturnog ljeta“ koje od 2014.godine, zajednički organizujemo sa institucijama Opštine Petnjica i nevladinim organizacijama koje djeluju na tom području. Planirali smo, književne susrete u rodnom mjestu Ćamila Sijarića, gostovanje istaknutih pisaca, “Školu kreativnog pisanja ” i druge segmente programa kji će promovisati kulturu i stvaralaštvo kao uzor mladdima da u svom zavičaju pronađu inspiraciju i ostvare životne ciljeve.
KUD BIHOR NA PROSLAVI DESETOGODIŠNJICE NEZAVISNOSTI CRNE GORE U ŠVAJCARSKOJ
Kulturno umjetničko društvo „Bihor „ iz Petnjice je proteklog vikenda gostovalo u Švajcarskoj u gradu Šlirenu ,na proslavi 10 godina nezavisnosti Crne Gore i 20 godina rada Humanitarne organizacije „ Bratska ruka“ po pozivu Humanitarne organizacije “Bratska ruka” „Bošnjačke dijaspore Crne Gore” u Švajvarskoj. Pred brojnom dijasporom i više od 500 gledalaca, članovi KUD-a su se predstavili sa pet koreografija i izmamili brojne aplauze i poneku nostalgičnu suzu.
Prisutnima su se obratili ambasador Crne Gore u Švajcarskoj Damir Grbović, direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik skupštinskog odbora za saradnju sa dijasporom Miodrag Vuković , predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i predsjednik KUD-a „Bihor“ Sinan Tiganj i čestitali jubileje i istakli veliku ulogu naše dijaspore u svim procesima koji su prethodili nezavisnosti Crne Gore.
Predsjednik Kud-a Sinan Tiganj se zahvalio organizatorima ove večeri na pozivu.
“Pored ova dva velika jubileja mi smo večeras u prilici da proslavimo još jedan, za našu opštinu najznačajniji -tri godine od vraćanja statsusa opštine Petnjice u kojem ste vi dali nesebičnu podršku. Humanitarna organizacija „Bratska ruka“ je za proteklih 20 godina svog rada uradila mnogo i bila urnek svim udruženjima na polju humanost. Pamtimo brojne akcije koje je realizovala širom Crne Gore i naše opštine. Ovo je naš drugo veoma uspješno gostovanje u Švajcarskoj. Pored organizatora Bošnjačke dijaspore Crne Gore u Švajcarskoj , zahvalnost dugujemo i svima porodicama koje su ugostile naše članove i bili na raspolaganju tokom našeg boravka u Švajcarskoj. Za naše članove ovo je još jedno veliko priznanje da učestvuju na ovakvoj manifestaciji i proslavi velikih jubileja i biće podstrek za još veći rad i zalaganje. Takođe me raduje i činjenica da je u publici bilo dosta mladih iako se igralo finale Lige šampiona u isto vrijeme”, rekao je Tiganj.
Predsjednik Kud-a je uručio zahvlanice i skromne poklone predsjedniku Bošnjačke dijaspore Crne Gore Esmiru Rastoderu, novoizabranom predsjedniku Humanitarne organizacije “Bratska ruka” Samiru Radiču i dotadašnjem predsjedniku Ljutvu Pepiću i zahvalio na donaciji koju je ovom prilkom imalo društvo.
Predsjednik KUD-a je takođe sa delegacijom opštine posjetio Džemat u Vatvilu.
MUHOVIĆ: TREBA DA IMAMO NAŠU – BOŠNJAČKU AKADEMIJU NAUKA
Izdanje Crnogorskog Rječnika od strane CANU-a je još jedna potvrda da svi na svijetu gledaju očima svoje kulture, pa i Crnogorci. A šta smo očekivali od nacionalne akademije Crnogoraca? Da nas mazi i hvali? Pa to je suludo, zar ne shvatamo gdje i s kim živimo i da trebamo biti oprezni?! Historija je veoma važna, jer se na osnovu znanja iz prošlosti bolje shvata sadašnjost u kojoj živimo iz prošlosti i koja proizilazi iz próšlosti.
Sjetimo se tako genocída u Plavu i Šahovićima, zatim “Bihorske Srebrenice”, Sjenice, Hadžeta i zadnjeg genocída u Srebrenici, gdje je stavljen pečat na genocidnu tvorevinu RS “osvetom nad Turcima”.
Ideja vodilja im je stalno bila ista. Ideološka matrica takođe. A nas Bošnjake je najviše koštalo to što smo vjerovali… zato pravimo mi naše rječnike, podržimo ih, ostavimo tuđe, ali pratimo njihove poruke i rad.
Bošnjaci treba da imaju vlastitu nacionalnu akademiju. BOŠNJAČKU AKADEMIJU NAUKA I UMJETNOSTI koja bi bila organizovana na nivou nacionalnog korpusa sa sjedištem u Sarajevu. Sve drugo je provizorijum i zamlaćivanje. Kakva bre crna CANU , šta mi imamo sa njom?!
Pitao bih poslanika SNP-a Aleksandra Damjanovića da li u ovom kletom “Rječníku” ima govora mržnje, jer me je pominjao na plenumu vezano za moje pominjanje Njegoša u medijima ili je “govor mržnje” samo kad Bošnjaci progovore? Ili kad neki visoki vjerski velikodostojnici udare žestoko po muslimanima i Islamu? Il” je vedro il’ oblačno… ne nego je to mlad Ibrahim beg koji ne preza, a odslikava Bošnjake i njihovu slobodu štiti. Prkosno i ponosno! I ima nas takvih mnogo
Adnan Muhović, predsjednik OOBS Petnjica
PROMOCIJA ZBORNIKA “BIHOR KROZ PROŠLOST” U SARAJEVU
Dana 18.06.2016. godine u 15 sati u multi medijalnoj sali ( kino Igman) na Ilidži u Sarajevu održat će se promocija Zbornika “Bihor kroz prošlost” pod pokroviteljstvom Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka u BiH podružnica Petnjica…
Promoteri : pr.dr.Izet Šabotić , pr.dr. Sait Šabotić prof. Sinan Tiganj, moderator Ismet Ramčilović za sve dodatne informacije kontakt telefon( 061-206-761 predsjednik poružnice Petnjica Ismet Ramčilović ) ujedno tog istog dana u 18 sati u kasarni Safet Zajko (Općina Novi Grad) održat će se Međunarodni festival folklora gdje učestvuje KUD “Bihor” iz Petnjice.
NOVI RJEČNIK CRNOGORSKOG JEZIKA VRIJEĐA BOŠNJAKE I ALBANCE I MUSLIMANE UOPŠTE
Nevladina organizacija DIJASPORA BOŠNJAKA IZ CRNE GORE U NJEMAČKOJ najoštrije osuđuje i izražava nezadovoljstvo radi izdavanja dijela Crnogorskog književnog i narodnog rječnika u kome se na najgrublji i najprimitivniji način vrijeđaju Bošnjaci, Albanci i muslimani uopšte.
Da stvar bude još gora rječnik je izašao povodom desetogodišnjice samostalnosti Crne Gore, one iste samostalnosti kojoj su Bošnjaci i Albanci puhnuli u jedra punom snagom prateći domoljublje i lojalnost svojoj državi bez osvrćanja na svoje narodne interese.
Vrlo smo iznenađeni da pod imenom Crnogorske akademije nauka na godišnjicu nezavisnosti iziđe takavi pafmlet u svojoj suštini toliko anticivilizacijki , antigradjaski i nadasve antinaučni tzv. Rječnik. Postavlja se razumno pitanje: priprema li to Akademija nauka Rječnik ili priprema teorijski put za genocid nad Albancima i Bošnjacima u CG kroz dehumanizaciju buduće žrtve!?
Metod koji koristi Crnogorska akademija nauka za nipodištavanje gradjana Crne Gore, Bošnjaka i Albanca, podsjeća na bjesomučnu hajku SANU na Bošnjake i Albance iz 90-ih što je rezultiralo mnogim patnjama i zlodjelima nad nedužnim žrtvama na koje je SANU uprla svoj “prst” i bukvalno nacrtala metu na leđima Bošnjaka i Albanaca. Izjava zločinca Ratka Mladića tokom genocida u Srebrenici da se sveti Turcima na ovim prostorima najbolje ilustruje rečeno.
Postupak CANU se ne razlikuje puno od toga. Ponovo se različiti nesrpski narodi u CG dehumanizuju ksenofobičnim šovinističkim kvalifikacijama u nečemu što bi demek trebao biti Rječnik.
Još uvijek akademici CANU 2016 – te vode srpsko-turske ratove, iz ledjena piju rujno vino, rašćeruju turke na buljuke… Ima li neko da im javi da je 2016-ta, i da su Bošnjac i Albanci ravnopravni gradjani demokratske gradjanske Crne Gore, koja je prirodni nerazdvojivi dio Evrope?
Kako drugačije protumačiti sve ono u Rječniku crnogorskog književnog i narodnog jezika sa falsifikatima i uvredljivim sadržajima kojima se vrijeđaju pripadnici islama, kao i pripadnici Bošnjačkog i Albanskog naroda u Crnoj Gori.
U svom inauguralnom saopštenju doministarka prosvjete gospođa Tatjana Bečanović potvrdila je da iza Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika CANU „stoji i stručno i naučno“. Ne ulazeći u njenu ličnu stručnost pitamo je: koja je to struka i nauka dokazala da u Crnoj Gori ne žive Bošnjaci i Albanci kao autohton domaći narod? Gdje je to naučno dokazano da dzamije nisu bogomolje? Koja to historijska nauka dokazuje da je presudjeni ratni zločinac Draža Mihajilović antifašista? Ovaj tzv. Rječnik je poziv za ukidanje Bošnjaka i Albanaca kao naroda i ravnopravnih gradjana u Crnoj Gori i ukidanje Islama kao religije.
Vjerujemo da su građani CG naučili ružne lekcije iz prošlosti i da neće pristati na njeno povampirenje naročito kad dolazi od sumnjivih naučnih autoriteta kakvi su akademici CANU, skupljeni s koca i konopca. Demokratska Crna Gora bi trebala imati akademiju kojoj je vrhunski pricip znanje, a ne širenje medjuetničke, medjuvjerske mržnje, razdora i netrpjeljivosti kao što je konkretan slučaj sa ovim tzv.Rječnikom.
Sobzirom na naprijed navedene činjenice zahthevamo povlačenje izdanja i izvinjenje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti. U suprotnom mi Bošnjaci dijaspore iz Crne Gore u Njemačkoj razmislit ćemo o daljnjem odnosu prema državi Crnoj Gori i obavijestiti evropske institucije o našem položaju u CG, te svim raspoloživim demokratskim sredstvima raditi na tome da se ovaj naš ničim izazvan i bespotreban problem riješi.
