Građanima Petnjice i dijaspore u ime OO BS Petnjica čestitao je Kurban Bajram Adnan Muhović sa zeljom da ga dočekaju i provedu u opštem blagostanju i rahatluku u duhu naše bošnjačke tradicije.
“Kurban Bajram zauzima posebno mjesto u islamu i šalje univerzalnu poruku o požrtvovanju u ime Gospodara, a za dobro svih ljudi i naših vjekovnih vatana širom naših tradicionalnih prostora življenja. BAJRAM SERIF MUBAREK OLSUN”.
Lokalna uprava će i ove godine obezbijediti udžbenike za sve prvake na području opštine Petnjica.
„Stupili smo u kontakt sa Zavodom za udžbenike i očekujemo da će isporuka biti blagovremena. Iz opštinske kase za ovu namjenu smo opredijelili oko tri hiljade eura. Takođe ćemo pomoći i onu kategoriju naših građana koja nije u mogućnosti da opremi učenike za polazak u školu. Takođe, od ove godine je novina da će naši najbolji studenti imati mogućnost da konkurišu za dodjelu opštinskih studentskih stipendija. Konkurs ćemo raspisati u toku septembra, a pravo na stipendiju imaće oni koji ispune uslove koji su definisani opštinskom odlukom o stipendiranju studenata. To znači da, pored ostalih uslova, student mora da ima prosjek ocjene preko devet. Na ovaj način smo željeli da olakšamo našim najmlađim školarcima ali i studentima školovanje što dokazuje da opština pokazuje brigu i u ovom segmentu života naših građana“, istakao je predsjednik opštine Samir Agović za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
Povodom nastupajućeg Kurban Bajrama, predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, uputio je čestitku reisu IZ CG, Rifatu ef Fejziću, glavnom imamu Medžlisa IZ Petnjica, Huseinu ef Ramčiloviću, kao i svim muslimanima u Crnoj Gori, i dijaspori.
“Vama lično, građanima islamske vjeroispovijesti u zemlji i dijaspori, upućujem najiskrenije čestitke povodom Kurban Bajrama, sa željom da ga provedemo u miru i dobrom zdravlju. Iskreno želim, da i ovaj Bajram ojača vjeru, solidarnost među ljudima. Da obnovimo slogu i međusobno povjerenje, te da učvrstimo naše porodične i komšijske veze. Kurban Bajram je i simbol žrtve u ime ljubavi, samo ojačani ljubavlju, nadmoćnosti nad mržnjom i trijumfom pravednosti i jednakosti, možemo zajednički, sa komšijama i prijateljima svih vjera i opredjeljenja, graditi bolju budućnost našeg društva. Bajram Šerif Mubarek Olsun”, stoji u saopštenju predsjednika opštine Samira Agovića.
D.B.
U okviru V Bihorskog kulturnog ljeta 23.08.2018. u sali Centra za kulturu biće organizovano “Bajramsko veče“ sa početkom u 19:00 h.
Na Bajramskoj večeri će se predstaviti hor i kulturo umjetničko društvo „Stambol“ iz Novog Pazara.
Organizator večeri je JU Centar za kulturu Petnjica.
ALDIJANA NOVALIĆ
Hadži Husein efendija Ramčilović, čestitao je predstojeći Kurban Bajram svim ljudima koji ga slave.
„Kurban Bajram je jedan od dva najveća praznika koji proslavljaju muslimani širom svijeta. Ovaj praznik ima dva naziva – Kurban Bajram i Hadži Bajram i on se praznuje četiri dana. Praznik nas podsjeća na Ibrahima alejhiselama i njegovog sina Ismaila kada je od Allaha dobio naredbu da ga žrtvuje za Kurban. U trenutku kada je pohvalio sina da ga žrtvuje, Allah šalje na zamjenu ovna i od tada je ostalo da za Kurban prinosimo životinje kao žrtvu. Za Kurban je dozvoljeno i zaklati i drugu životinju, kravu, ovcu, kozu, ali da ispunjava zahtjeve koji su propisani. Drugi razlog što muslimani praznuju ove dane jeste hadž na koji odlaze muslimani, a ove godine dva mlada momka iz Petnjice otputovali su tamo”, kazao je hadži Husein efendija Ramčilović.
Kurban je dužan klati svaki musliman koji je u mogućnosti da to plati i pošteno zaradi za sebe i za svoju porodicu. Ako je zarađeno od halal novca, onda je dozvoljeno kupiti Kurban, jer u drugom slučaju isto kao da ga nije ni klao.
„Za Kurban se ne može zajmiti ili uzimati na veresiju ukoliko nema podlogu, ukoliko nema dužnike koji bi mu vratili da bi na rečeni dan isplatio Kurban. Bravče ili životinja koje se prinose ne smiju imati nikakvu manu, a obavezno je 1/3 mesa ostaviti za sebe, 1/3 podijeliti siromašnima, a muslimanu koji ima komšiju druge vjere, a koji vjeruje u Boga takođe je dozvoljeno dijeliti Kurban kao bratu svome“, istakao je efendija Ramčilović.
„Kurban se kolje odmah nakon jutarnjeg Bajram namaza, a ukoliko ga neko zakolje prije isto kao da ga nije ni klao. Dozvoljeno je klati drugi i treći dan do ikindije namaza. Na ovaj dan Uzvišenom nema dražeg čina od tog što prinosimo žrtvu, ali je takođe i važno i propisano je posjetiti rodbinu, komšije, rođake i prijatelje. Ovo je dan kada se viđamo, kada opraštamo i kada se veselimo uz određene mjere“, kazao je efendija Ramčilović.
Efendija Ramčilović je obavijestio zainteresovane slušaoce radija da je sjutra klanjanje namaza u 06:30 u džamijama, a onima kojima je potrebno da se objasni kako klanjati potrebno je da budu u džamijama u 06:00.
Ove godine kožice od Kurbana se neće otkupljivati, tako da je efendija pozvao džematlije da ih smjeste na prikladnim mjestima.
„Bajram Šerif Mubarek Olsun svim džematlijama i ljudima koji slave. Es – selamu ‘alejkum ve rahmetullahi veberekatuhu“, čestitao je efendija na kraju mubarek dane.
ALDIJANA NOVALIĆ
Gostujući u programu Radija Petnjica predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović ocijenio je “Bihorsko kulturno ljeto” nadmašilo očekivanja i da je Petnjicu u najboljem svjetlu predstavilo na kulturnoj mapi Crne Gore.
“Ministarstvo kulture je prepoznalo naše napore pa je podržalo programe koje smo pripremali. Zahvaljujući svemu tome dostigli smo ovaj nivo, a svakako ćemo na popularizaciji kulturi nastaviti da radimo. Podrška je srazmjerna onoliko koliko smo spremni da pripremimo programa, pa očekujemo da VI “Bihorko kulturno ljeto” bude bogatije i sadržajnije. U ovoj godini smo imali oko 50 programa, što je za naše kapacitete dobro, jer moramo realizovati programe i van kulturnog ljeta”, kazao je Agović.
Kada je riječ o radu na putnoj infrastrukturi, Agović kaže da je dosta urađeno ali da su u značajnoj mjeri uticali i loši vremenski uslovi.
“Izgradnja puta Podvade – Berane je od suštinske, životne važnosti. Dinamika radova je planirana kako je i predviđeno u 300 radnih dana, a dužina putnog pravca na kojoj se radi iznosi 12.400 km. Vrijednost ivesticije je 7,4 miliona što je Vlada opredijelila preko Direkcije za saobraćaj. Ovaj projekat će promijeniti i ekonomske prilike u našoj opštini jer ima ljudi koji su zaintersovani za određena ulaganja. Kada je u pitanju ruralna infrastruktura, radili smo modernizaciji puteva na području MZ Radmanci, Bor, Vrševo, Vrbica, Tucanje, Javorova i MZ Bor. Zajedno sa dijasporom, Vladom i sredstvima koja izdvaja lokalna uprava uspjeli smo da uradimo oko tri kilometra asfalta na potezu Radmanci –Sutjeska – Ponor. Lokalna uprava je izdvojila sredstva za sanaciju udarnih rupa, a trenutno radimo na putnom pravcu Greben – Tucanje. Za nasipanja makadamskih puteva uložili smo više od 35.000 eura. Mnogo putevi su ponovo oštećeni zbog čestih kišnih bujica. Rješenje je u adekvatnom uređenju kanala za otpadne vode. Planirano je novih asfaltiranje novih 1.800 metara. Dobili smo veliki broj zahtjeva od naših građana za sanaciju puteva oštećenih u kišnom period, tako da ćemo nešto raditi i po tom pitanju”, rekao je Agović.
Kada je riječ o investicijama u samom centru Petnjice, sanacija Koraćkog potoka i modernizacija ulica, Agović kaže da očekuje brzo odluku o završetku tih radova.
“Kada je u pitanju modernizacija ulica u centru Petnjice mislim da će se raskinuti ugovor sa tim izvođačima, dok je problem kod Koraćkom potoka u pravnim odnosima gdje se trenutno radi elaborate o ekspropriaciji i vjerujem da će ovaj izvođač biti efikasniji. Znam da ovo kod građana izaziva sumnje i neprijatnost, ali mi ulažemo napore da postojeći problem riješimo i uredimo centar, pa ćemo do kraja avgusta imati informacije o krajnjem rješenju. Oba projekta su obuhvaćena Prostornim planom. Ovim planom smo predvidjeli izgradnju trafostanice od 35 Kv, dok su predviđena i skijališta. Bioča – Petnjica- Savin Bor ka Tutinu je takođe putni pravac predviđen planom. Postoje pretpostavka da se povežu dva autoputa Peć -Priština i Bar – Boljare tako da će kroz našu opštinu prolaziti brza saobraćajnica”, kazao je Agović o planiranim projektima.
O višenamjenskoj zgradi koja se trenutno gradi Agović je istakao da očekuje da se do kraja septembra dio državne administracije biti u tim prostorijama.
“Firma koja gradi je ozbiljna i svaki dan sve više napreduju”, kazao je predsjednik opštine.
On je dodao da je opština iskoristila mogućnost da radi na projektima prekogranične saradnje.
“Imamo jedan u oblasti poljoprivrede, gdje će 20 mladih poljoprivrednika imati mogućnost da dobije maline sa svom opremom za pokretanje biznisa. Uspjeli smo da stvorimo 150 radnih mjesta u raznim sferama poslovanja. Naša poljoprivreda i turizam su šansa da se stvaraju nova radna mjesta, pa često pozivam strane investitore da ulažu u naš kraj. Velike napore smo uložili da stvorimo ambijent za otvaranje fabrike ćumura jer bi se tu otvorilo novih 25 radnih mjesta, a pozitivan primjer poslovanja je fabrika peškira “EURO BOR” na Boru”, govorio je Agović.
Naplata poreza je jedan od izvora prihoda i iz godine u godinu se povećava broj ljudi koji plaćaju porez, Agović ipak nije u potpunosti zadovoljan.
“Za sada je naplaćeno oko 30.000 eura poreza, ali se nadamo da ćemo do kraja godine uspjeti da naplatimo bar 80 ili 90 odsto ukupnih poreza. Na taj način što plaćamo porez direktno pomažemo opštini”, rekao je Agović.
Jedan od gorućih problema je snabdijevanje električnom energijom, a u septembru ćemo imati sastanak sa izvršnim direktorom CEDIS-a Zoranom Đukanovićem i tad ćemo imati konkretan dogovor šta će se uraditi povodom naših zahtjeva. Nadam se da će poslije ovog sastanka Petnjičani imati sigurnije i kvalitetnije napajanje električnom energijom. U toku je i izrada dokumentacije o novoj rasvjeti u Petnjici”, istakao je Agović.
Pored najavljenih projekata lokalna uprava će nastaviti na novim infrastrukturnim projektima, uključiti nove socijalne programe i sesvisirati najstarijoj populaciji, studenti će imati priliku da konkurišu za stipendije, simbolično ali usvojeno Opština će opredijeliti podršku za novorođenu djecu, obezbijediće besplatne knjige za polaznike u prvi razred i kroz razne vidove pomoći građanima koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Opština Petnjice je kupila motel u Petnjici pa se nadaju da će se osposobiti za rad.
“Za motel smo izdvojili 250.000 eura, ali ćemo u roku od dvje godine otplaćivati našu obavezu Zeću Šabotiću koji je imao razumijevanja. Razmatramo modele da motel od naredne godine bude u funkciji. Dobili smo prostor koji se može koristiti za potrebe javnih preduzeća i prostor za društveno preduzetništvo. Počeli smo projekat izrade ćilima sa turskom organizacijom TIKA, ali nijesmo imali prostor pa smo to obustavili. Sada smo riješili i taj problem”, kazao je Agović.
Predsjednik opštine je govorio i o radu lokalnog parlamenta gdje je istakao da je mnogo važno da svi imaju mogućnost pitanja i da govore o temama o kojim znaju.
“Naš parlament ima silidan sastav i to su ljudi vezani za ovaj kraj. Ne postoji niko u parlamentu ko ne želi dobro ovoj opštini, samo što imamo različita viđenja kako doći do cilja. Moramo biti ravnopravni i podjednako raditi u svim djelovima opštine”, kazao je Agović.
ALDIJANA NOVALIĆ
Bihorski pjevač Sabahudin Rastoder Saba, koji živi u Luksemburgu objavio je dvije pjesme inspirisane zavičajem. On je najavio objavljivanje albuma.
“Pjesmu sam ispjevao zavičaju, jer sam kao dijete otišao u inostranstvo. Želio sam da uradim nešto za mjesto odakle sam, jer volim da se vraćam ovdje. U duši nosim zavičaj, a ovim poslom se ne bavim profesionalnio već pjevam za sebe i za svoju dušu. Volim Bihor, pa kad pjevam pjevam iz srca. Pripremam spot za pjesmu “Majka”, a tekst za pjesmu radio je Ferid Muratović, jer on zna kako mi doživljavamo zavičaj i kako se osjećamo kada dolazimo ovamo. Pjesma je posvećena jedinoj ženi koja nas uvijek prati, a to je majka”, kazao je Rastoder.
Za pjesmu “Sandžak” tekst i muziku radio je Zoran Simunojević Zoća, a aranžman Dušan Đukić Đuka.
Sabahudin planira da u septembru napravi promociju svega što je radio, a publiku će skorije iznenaditi sa trećom pjesmom o punoljetstvu.
“Zadovoljan sam komentarima koje čujem od drugih ljudi nakon ove dvije ispjevane pjesme. Ipak, moram napomenuti ja se ovim poslom ne bavim ozbiljno i profesionalno kao ostali pjevači, ali mogu reći da me komentari koje čujem motivišu i mnogo mi znače”, dodao je Rastoder.
ALDIJANA NOVALIĆ
Bošnjaško donatorski fond iz Luksemburga i ove godine raspisuje konkurs za dodjelu studentskih stipendija.
Od dokumentacije je potrebno priložiti sledeće potvrdu o upisu, potvrdu o školskom uspjehu u protekloj godini, potvrdu o poslovnom i imovinskom stanju roditelja kao i broja članova u porodici, kratku biografiju studenta, zahtjev sa brojem telefona i email adresom.
Dokumenta se mogu predavati u Centru za kulturu kod Envera Rastodera, a poželjno je da zainteresovani student zahtjev lično preda.
Sve dodatne informacije i savjete možete dobiti na broj telefona 069 499 706 Envera Rastodera, koordinatora BD fonda.
ALDIJANA NOVALIĆ
Sinoć je u Centru za kulturu u Petnjici otvorena prirodnjačka izložba „Posebna je Crna Gora“ koju je otvorila direktorica Prirodnjačkom muzeja dr Lidija Polović.
Ona je istakla da joj je drago da je u prilici da nakon izložbe u Cetinju, Nikšiću, Podgorici prvi put otvori izložbu u Petnjici i publiku upoznaju sa bogatstvom Crne Gore i njenih speifičnosti.
„Obaveza Prirodnjačkog muzeja i svih nas iz resora kulture je da afirmišemo kulturno i priridno blago Crne Gore. U misiji da ovdje napravimo izložbu podržalo nas je Ministarstvo kulture, dok su Opština Petnjica i Centar za kulturu širom otvorili vrata da nas ugoste, a posebno zadovoljstvo nam je što je naša izložba dio jedne od najznačajnijih kulturnih manifestacija ovog kraja „Bihorskog kulturnog ljeta“. Nadam se da će se saradnja nastaviti i u buduće“, kazala je direktorica muzeja dr Lidija Polović.
Na izložbi je predsjednik Opštine Samir Agović istakao da je ona od velikog značaja za cjelokupnu manifestaciju “Bihorsko kulturno ljeto“.
„Bihorsko kulturno ljeto je ovom postavkom dobilo na kvalitetu ponude i izazvalo interesovanje publike. Ova izložba nosi naziv „Čudesna je Crna Gora“, ali ja bih ipak kazao da je ovo jedinstvena Crna Gora jer je izložbi prethodio promišljen i otvoren razgovor sa ministrom kulture Bogdanovićem i direktoricom Prirodnjačkog muzeja, Polović o potrebi da se petnjičkoj publici predstavi muzej sa svojim bogatim eksponatima. Značajno je to što će naša djeca u osnovnom i srednjoškolskom uzrastu imati priliku da u prvim danima septembra pogledaju izložbu pa će ona poslije toga sasvim sigurno poprimiti edukativni karakter“, kazao je predsjednik Opštine Samir Agović.
Među izloženim eksponatima naći će se i mnogi primjerci koji žive ili se mogu naći na ovom području.
Cilj izložbe je da posjetioce upoznaju sa osobenostima crnogorskog bio i geodiverziteta, a naročito mlađe naraštaje i da im skrenu pažnju na to da žive i odrastaju u izuzetnom kutku svijeta. Poseban akcenat je na endemičnim i rijetkim vrstama koje su u svjetskim biološkim i geološkim krugovima prepoznate kao crnogorski simboli.
ALDIJANA NOVALIĆ
Na nedavno održanoj književnoj večeri „Veče nagrađenih pisaca“, prvo mjesto su podijelile dvije priče, priča Rebeke Čilović i Ulvije Mušovića. Tim povodom, gost u emisiji “Kulturom u glavu”, bila je bihorska književnica Rebeka Čilović koja je istakla posebno zadovoljstvo osvojenim prvim mjestom jer je u pitanju njen Bihor i festival za koji ima posebne emocije.
“Jako me raduje činjenica da sam baš ove godine, kada je predsjednik žirija bio uvaženi akademik Zuvdija Hodžić, zavrijedila pažnju i dobila nagradu za najbolju priču, koju sam ravnopravno podijelila sa gospodinom Muševićem. Pored mojih korijena, koji jesu bihorski, ja njegujem posebne emocije prema festivalu, jer smo zajedno rasli, učili i načili kako da opstanemo. Bihor je i kulturna adresa koja tokom trajanja manifestacija biva centar, a na njemu mogu pozavidjeti i mnogo veći gradovi i institucije. Medjutim, to je dokaz da čovjeka ne može zamijeniti niko. Jedino entuzijazam i želja da se tradicija nastavi, učinila je da se i ove godine svi zajedno okupimo oko umjetnosti”, istakla je svoje prve utiske Rebeka.
“Priča – Rane, kao što sam već i govorila jeste zapravo priča o piščevoj samoći, o drugačijima i odbačenima. Simboli su moje oružje i oruđe, ja na taj način najbolje komuniciram sa onim za koga pišem, a to je čitalac. Svaki tekst, po mom skromnom mišljenju i iskustvu mora biti angažovan, mora se ticati i treba da potakne i druge da ih se tiče. Nezahvalno je tumačiti sopstveno djelo, zato što autor ni sam nije svjestan gdje ga priča vodi i nerijetko se dešava da sami likovi povedu bitku protiv autora. U konačnici, jedan pisac kaže “jezik je stil duše”. Nije toliko za literature važno šta pišeš nego kako to činiš. Najveći uspijeh bi za mene bio kada bi čitalac sam pronašao žaključke ako ih uopšte i ima. Ja sam samo narator a ne i tumač”, kaže Rebeka i dodaje da je emocija izuzetno bitna.
“Trudim se da sve što radim dobije svoj epilog. Tako i pišući ovu priču ja sam željela da se nad ovim tekstom pojavi čuđenje, i emocija. Emocija koja je, priznajem artikulisana. To je zapravo osjećaj koji sam gradila kao i stil, a on se zove mjera. Kao esteta i žena koja knjigu drži za nasušno važnu činjenicu, koja jeste oblikovala moj habitus, ja isto tako pronalazim jedan meni svojstven način da se otisnem u svijet imaginacije, a da opet to ne predje u patetiku i trivijalnost. Stoga, mi možemo priču “Rane” posmatrati i kao žensko pismo. Ja dobro poznajem patrijarhat, te ga, dakle mogu minirati na mjestima gdje je on slab. Moja junakinja je bezimena, cijeli ciklus pjesama iz moje zbirke “Album za prognane”, takođe je bezimen, što inplicira da žena u našem društvu još uvijek nije prešla emancipatorski filter, kroz koji bi postal svjesna i samosvjesno radila na afirmaciji svojih potencijala. Mislim da su ovo opširne teme koje sam ja mnogo bolje opisala pišuci priču nego što sam sposobna objasniti vam sam postupak pisanja. Ono što moram priznati da ja ovu, a ni ostale priče, pa čak ni pjesme nijesam “lako” napisala. Kratka priča, ispričana u “Ja” formi, za mene predstavlja težak postupak, on oduzima i energiju i vrijeme ali rezultat pokazuje da je bilo vrijedno truda. Sjetila sam se Huseina Bašica koji kaže “ima li šta zaludnije na ovom svijetu nego pretvarati život u priče” Rekla bih da nema ništa ni čemernije ni uzvišenije”, kaže Rebeka Čilović naglašavajući ulogu oca u porodici.
“Figura oca je možda i najjači simbol kojeg sam uvela kao personifikaciju našeg retrogradnog sistema vrijednosti koji baštinimo i koji nas često dovodi do ponora. Enes Halilović lijepo citira Ničea “ako dugo gledaš u ponor i ponor počinje da gleda u tebe” Nesreće se po starom vjerovanju prenose kao šuga i mogu zahvatiti cijelo selo. Potrebno je da se suočimo sa činjenicom da običaji koji ugrožavaju tuđe pravo, kao ravnopravnog bića, moraju biti isključeni”, istakla je Rebeka.
O tome što se kroz priču prožima sumnja pa čak i u Boga, Rebeka kaže da je sumnja osnova svega ističući da je posebno ponosna na svoje bihorske korijene.
“Mislim da je gost ovogodišnjeg festivala Elvedin Nezirović lijepo rekao da pisac koji ne sumnja njega ne vrijedi ni čitati. Autor mora preispitivati sve postavke na kojima počiva civilizacija. Sve monoteističke religije u biti propagiraju ljubav, ali nerijetko se dešava da pogrešno interpretiran tekst može učiniti više štete nego tekst koji se uopšte i ne čita. Sloboda je i opasna i nije za svakog. Ja sam školovanje započela u Bihoru, a nastavila u Beranama. Sa ponosom mogu reći da imam i grad i zavičaj. Podjednako sam zahvalna i Bihoru i Beranama na ovome što ja danas jesam. Imam odličnu komunikaciju sa umjetnicima koji u Beranama sa mnom rade, žive i stvaraju. Ne bih željela da zvučim pretenciozno, ali ja sam odavno pozicionirana na kulturnoj sceni Berana i ne osjećam da je moja pozicija ugrožena. To ne zavisi od pojedinca, to zavisi od rada i ljubavi koju si kao jedinka sposoban da pružiš ne očekujući ništa za uzvrat. Ali ja nemam želju da budem isključivo lokalni ili zavičajni pisac, kao što u stvaralaštvu ne pripadam ni jednoj boji, naciji a ni vjeri. Kao žena ja nemam zemlju, kao ženi svaka je zemlja moja. Parafraziram Virdžiniju Vulf”, kaže Rebeka dodajući da je književnost njen život iako je svjesna da se od nje ne može živjeti.
“Kao što sam već rekla za mene nema života izvan literature i jezika. Tako da sve moje spone vode do istog izvora. Festival je moja posebna veza koju imam sa Bihorom, ja sam ovdje imala čast i privilegiju da upoznam najznačajnije pisce koji su nekada bili moji uzori a danas su moji kolege. Mislim da jesam najuspjeliji projekat festival zato što sam učila kako se raste uz velike majstore pripovijedanja. To što sam najmlađa dobitnica prve nagrade, takođe me dodatno veseli ali i obavezuje da moje dalje djelovanje bude usmjereno ka jednom opštem dobru i čuvanju vrline kao osnove za dobru literature. Ne želim da Dijana Tiganj i ja budemo jedine koje smo se osmjelile i pisale, želim da to bude pravilo, i model za jednu mrežu koja može iznjedriti novi talas. Ovdje nije teško pisati priče, jer kako Ćamil kaže “koji god kamen da podigneš u Bihoru, pronaći ćeš priču. Na moju sreću ja sam svjesna da se od poezije i proze u banalnom smislu ne može živjeti, pa i ako može onda biva jako loše. Zato, ja nisam prisiljena nikakvim rokovima, obavezama. Pišem onoliko koliko mogu i umijem, a umijem taman koliko treba da se ne postidim knjiga koje objavljujem. Zato ja mogu priuštiti sebi luksuz, pa zadržati elitistički pristup prema književnosti. Plemstvo duha jeste privilegija koju ja baštinim i zato je moj put spor ali i siguran. Sigurna sam da će sve što bude valjano ugledati svjetlost dana, a kada će to biti ne umijem vam precizno odgovoriti”, zaključila je Rebeka Čilović, najmlađi dobitnik prve nagrade na Festivalu „Zavičajne staze Bihora“ za priču inspirisanu Bihorom.
DENIS BOŽOVIĆ
