AGOVIĆ: OD NOVE VLADE OČEKUJEM PODRŠKU ZA OPŠTINU PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
AGOVIĆ: OD NOVE VLADE OČEKUJEM PODRŠKU ZA OPŠTINU PETNJICA

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović bio je gost radija Petnjica u emisiji “Pitajte predsjednika”.

Građevinska sezona u Petnjici

Predsjednik Agović je podsjetio na tri važna projekta u Petnjici.

“Radimo na nekoliko projekata u ovom trenutku vrlo značajnih, kao što su izgradnja vodovoda Murovsko vrelo, izgradnjna biljnog prečišćivača i na modernizaciji lokalnih puteva.
Ovo su tri značajna projekta, koja su sa finansijskog aspekta veoma zahtjevna i vjerujem da će realizacijom ovih projekata, naši građani imati mnogo bolje uslove života.
Građevinska firma “Indel” dobila je posao na tenderu za vodovod u vrijednosti 184.000 eura. Sredstva su obezbijedila Ministarstvo, Opština i IFAD. Ministarstvo 70.000, Opština blizu 50.000 eura, što ukupno oko 250.000 eura za realizaciju ovog projekta”, rekao je Agović.

Predsjdnik je dodao da kada se potroše ova sredstva od 250.000 eura, ostaće mali dio da se uradi na vodovodu.

“Sada se radi na završnim radovima, cijevi su praktično završene do posljednjeg zaseoka Agovskih bara u MZ Tucanje”, rekao je Agović.

Kada je riječ o modernizaciji piteva, Agović je rekao da je taj projekat u završnoj fazi.

“Modernizovano je blizu 20 km lokalnih puteva na području opštine, uz veliku podršku i učešće naše dijaspore, Vlade Crne Gore i lokalne uprave i naravno IFAD-a kao Međunarodnog fonda za razvoj ruralne infrastrukture. 2.700 metara je uradio IFAD, Vlada Crne Gore i lokalna uprava obezbijedila sredstva za oko 9 kilometara, a ostali dio  dijaspora”, podsjetio je Agović.

Izgradnja biljnog prečišćivača za otpadne vode je treći, ali ne manje važan projekat čija je realizacija u toku.

“Građani su u prilice da vide da se pored stadiona u Gusarama radi postrojenje, koje će biti prvi projekat takve vrste kada je u pitanju zaštita životne sredine na području naše opštine.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Slovenački centar za razvoj obezbijedili sredstva u iznosu od 450.000 eura. Lokalna uprava je ustupila svoje zemljište, tehnički je pomogla da se pripremi ova lokacija”, kazao je Agović.

Centar Petnjice

Predsjednik je naveo da je mnogo puta tema bila uređenje centra Petnjice kao i da su i dalje problematične dvije stvari: još uvijek neriješeni imovinski odnosi i nespremnost izvođača radova da obavi posao.

“Izvođač radova ima određene probleme o kojim ne želim da govorim. Naša je želja bila da što prije započne radove, a mi da radimo na rešavanju imovinskih odnosa.
Dakle, radi se o dva slučaja, gdje su naši sugrađani imali drugačiji stav od onoga što je bilo prvobitno kada je u pitanju ekspoprijacija, tako da smo dali šansu da se uz dogovor nađe rešenje i mislim da smo se tome primakli.
Mnogo toga smo uradili u centru, od asfaltiranja manjih ulica do izgradnje prostora za parking. Sagradili smo više od 500 kvadrata parking prostora”, rekao je Agović.

PITANJA:

Koliko je pravoslavaca uključeno u rad lokalne samouprave i šta je opština uradila u proteklom periodu za afirmaciju te nacionalne zajednice na teritoriji Petnjice?

AGOVIĆ: Znam da se često naš sugrađanin interesuje oko tog pitanja i da smo oko toga i lično razgovarali. Smatram da je Opština uradila dovoljno kada je u pitanju infrastruktura i kada je u pitanju podrška i pomoć ljudima koji su se obratili lokalnoj upravi.
Istina je da iz strukture tog stanovništva nema zaposlenih u lokalnoj upravi i to je teret. Do sada se niko nije javio na konkurse koje je raspisala Opština. Očekujem u narednom periodu da se jedan broj ljudi iz Lješnice i Azana nađe na platnom spisku Opštine Petnjica.

Zašto nije završen put Petnjica – Berane u Budimlji?

AGOVIĆ: To je pitanje za predsjednika Opštine Berane, ali s obzirom na to da je ta inicijativa potekla od strane naše Opštine upućen sam u problematiku i riječ je o neriješenim imovinskim odnosima.

Često sam u kontaktu sa ljudima iz saobraćaja, nažalost dobijam uvijek isti odgovor, da nijesu riješeni imovinski odnosi i da ne znaju kad će da se riješe, te da je to nadležnost Uprave za nekretnine.

Česte su optužbe iz MZ Javorova, Murovac i Poroče na račun predsjednika i lokalne uprave. U posljednje vrijeme izbjegavate da demantujete optužbe. O čemu se tu radi?

AGOVIĆ: Upoznat sam sa primjedbama i te sugestije razumijem. Zaista nisam od onih ljudi koji zabranjuju kritiku. Riječ je, kako ja to vidim, samo o dva, tri građanina koji su najaktivniji u neutemeljenim kritikama. Te kritike upućene su meni zbog nekih drugih razloga, međutim lokalna uprava se tada odazvali apelu mjesne zajednice i izašli smo u susret koliko je to moguće.
Takođe smo u prethodim godinama radili na sanaciji tog putnog pravca, uz obezbjeđivanje cjevastih propusta i njihovu ugradnju. To dobro građani znaju. Naravno da je uvaženi Ferid Škrijelj imao drugačije stavove i shvatanje. Mislim da je prioritenije važnije da mi pravimo puteve koji povezuju naše mjesne centre sa centrom naše Opštine.
U prvoj godini, ulaganje od 80.000 eura za mjesnu zajednicu Javorova, demantuje sve te ljude pa i uvaženog gospodina Škrijelja, koji ima drugačiju percepciju. 61.000 eura izvodijli smo za kilometer asfalta. Kazao sam da ćemo u narednom periodu imati više senzibiliteta i pomagati tu mjesnu zajednicu.

Izvrsena je opšta sječa šume gde je nas novac??

AGOVIĆ: Nisam neko ko na to pitanje daje odgovore, jer je to pitanje za Upravu šuma.
Znam odakle ta priča ide i ko je ekspolatiše. Nije samo u pitanju Javorova, imamo mi gazdinsku jedinicu u Turijaku, Mrtvici.

Kada se ocekuje izgradnja puta i graničnog prelaza sa susjednom državom?

AGOVIĆ: Lokalna uprava je zvanično uputila dopis Ministarstvu unutrašnjih poslova i da smo na osnovu te inicijative zvanično dobili odgovor iz Vlade Crne Gore, da je Vlada Crne Gore i Vlada Republike Srbije potpisala ugovor za otvaranje tog graničnog prelaza.
Tehnički detalji su van nadležnosti lokalne uprave. Očekujem da će biti realizovan kako bi naši građani mogli da prolaze državnu granicu.

Koliko opŠtina zarađuje od konsecija?

AGOVIĆ: Opština dobija od koncesija šuma prilikom eksploatacije drvne mase 70% odsto.

Zašto je kupljen hotel za trostruko većim novcem nego što vrijedi, a ni dan danas ne radi, a moglo se izgraditi dvije manje fabrike za proizvodnju mliječnih proizvoda i voća?  Jeli to pranje novca ili se borite da protjerate što više ljudi sa tih prostora?

AGOVIĆ: Ovo je tendenciozno pitanje i znam da je ovo pitanje vezano sa jednim našim sugrađaninom koji ima ambiciju da se bavi politikom i neko ko želi da vodi ustanove i institucije, ali ne razumije kako se to radi.
Motel je kupljen za potrebe Opštine. Motel je prošle godine bio itekako značajna investicija za nas, nažalost zbog kovida nije u funkciji, ali ću da posjetim uvaženog gospodina Škrijelja, da je veliki doprinos dala Opština, da naši građani sve sadržaje koje mogu da imaju u svojoj Opštini, treba da imaju. Ne da svoje veselja organizuju u nekim drugim mjestima i da novac ostaje tamo. Prodaja je bila vrlo transparentna, uz analizu i procjenu.

Kada se očekuje početak rada službe hitne pomoći?

AGOVIĆ: To je takođe na Vladi. U procedure je odluka i računam da će se ta stanica otvoriti. Velika je potreba da imamo takav vid zdravstvene zaštite. Mi smo vise puta našim dopisima intervenisali da se Zavod za hitnu i medicinsku pomoć kroz svoju organizacionu cjelinu, pojavi u Petnjici.

Da li se planiraju nastavljati radovi na putnom pravcu Berane – Trpezi – Kalače?

AGOVIĆ: Svakako da se planira. Vidjećemo kako će nova Vlada kroz kapitalni budžet ovaj realni zahtjev tretirati. Moja su očekivanja da to ne smije da bude zaustavljeno, jer se radi o regionalnom putnom pravcu i za njegovu rekonstrukciju postojala su obezbijeđena sredstva. Mi sa pozicije lokalne uprave, sve ćemo učiniti da se krene sa temeljnom rekonstrukcijom.
Što se tiče puta Biča-Petnjica, u završnoj je fazi. Očekujemo da se do kraja godine posao privede kraju oko prikupljanja projektne dokumentacije, tako da ćemo i taj projekat kandidovati za kapitalni budžet Vlade Crne Gore”, naveo je predsjednik Agović.

Predsjednik je takođe rekao da očekuje rebalans lokalnog budžeta zbog smanjenih prihoda. “Očekujemo da ćemo u oktobru imati sjednicu lokalnog parlamenta, na kojem ćemo donijeti izmjene i dopune odluke o budžetu a to je rebalans”, rekao je Agović.

On je dodao da opština u narednoj godini ima mnogo toga planiranog ali da će se vidjeti  kako će nova Vlada imati senzibiliteta za razvoj Petnjice.
“Ono što definitivno očekujem jeste puno razumijevanje i nadam se da će biti kontinuitet na osnovu sporazuma koje je potpisala nova većina. Nadam se da se planirane investicije neće stopirati i od nove Vlade Crne Gore očekujem podršku”, rekao je Agović.

ENKO KORAĆ

 

 

 

 

OTRGNUTO OD ZABORAVA: “KOLAJĐERE KOSAČU”

Radio Petnjica
-
0
OTRGNUTO OD ZABORAVA: “KOLAJĐERE KOSAČU”

Ni vrijeme nije kao što je bilo. Sa krša, iznad Radmačice, tmurni se oblaci utrkuju koji će prije da dođe do doline, do Lećevišta.

I zna se, kada je tako, pada će kiša iako joj vrijeme nije.

“Progrijalo je, bogami će opet biti kiše. Da svolovamo ove otkose i da zdenemo, nema nam druge”, kaže Fatima. Prigrabi grabulje i blago naredi – Uzmi, lale, ti one koje imaju sve zubce. Lakše će ti biti.

Ipak sam uzeo vile, one su za muškarce. Stavio sam ih na rame, a grabulje sam vukao za sobom sa zubcima okrenitim na gore. Da poslušam biku, ali i da ostanem dosljedan  muškarcima, iako ni čestitu dlaku ispod nosa nijesam imao.

Svak na svoju stranu, na livadi, koju je dan prije dedo pokosio, prebacivali smo sijeno sa jedne na drugu gomilu.

Veliki krugovi suve trave brzo su od Stajišta napravili smjerni uredni poligon geometrijskih figura. Tek što smo sjeli u hlad ispod lijeske na kraju livade, začu se glas sa česme ispod puta.

“Ooooo Sadrija, poručio Selmo, da mu spremiš ove tvoje, sjutra kosi onu livadu pored Popče. Trava velika, teška, ne može sam, pa da ovi tvoji pomognu”, vičući reče čovjek sa izbljedelom francuzicom na glavi.

Sagnu se, odloži nekakvo drvo što mu je služilo kao štap i otpi sa česme. Skoro je upao u korito ispred, dok je pokušavao da namjesti list od lijeske koji je usmjeravao vodu sa drvene česme.

“Ko bješe ovo”, pitah.

“Hajriz iz Ličina, on je brat od tetke Selmovoj ženi. Znaš onu što je pobjegla, pa nijesu htjeli dugo da se pomire. E ta…”, rekoše mi.

Ja klimnuh glavom, kao da sve shvatam, a krajem oka gledam deda koji treba da odredi ko će sjutra u Lagatore, na megdan velikoj travi i u pomoć Selmu.

“E bogami sjutra nema lopte po Ledinama. Mora se to Selmu pomoć. On je uvijek bio tu kad je nama trebalo. Naklepaću vam kose, i uzmete ona dva nova brusa. Onom jednom je drvena brušnjača, a onaj brus, što sam kupio u Peć, stavite u onu brušnjaču od crijeva što sam napravio. Od onog crnog za vodu, što smo postavljali u Hendek”, reče dedo, i poče da dene naviljak u sred prve volovine.

Obradovah se, kao da mi je rekao da sam ja kozbaša, i kao da ću sjutra, u cik zore na more. Ma kakvo more, kao da je rekao da će nam sjutra kupiti polufudbal kod Šemsa u prodavnici, da skače od Ledina do ispod trešnje u njivu.

Čini mi se da sam, nakon te vijesti, zdenuo tri naviljka sam.

“Ne hovrljaj, dobro mi te našlo”, reče dedo, a učinje mi se da je sve shvatio, jer sam vidio taj poluosmjeh oivičen borama oko njegovih usana.

Bi me malo stidi, ali i lakše pri pomisli da ću sjutra, sa drvenom brušnjačom i kosom za odrasle ljude na ramenu, ponosno otići put Lagatora i pomoći Selmu da obali travu, koja u pas udara.

Zdenusmo, a ne pade.

Prođe oblak iza Hatinog brda. Tamo đe su najbolje lile bile, I đe su, meni uvijek nepoznati ljudi, uoči 13. jula, s vatrom pravili čuda.

Pokupismo alat,  i u smiraj dana, nogu pred nogu, zadovoljno krenusmo kući.

Zaspao sam kao klada, na sićije, dok je sa televizora nešto brundalo.

“Ajde, lale, idi gore u sobu. Naspavaj se. Trebaće ti snage”, doziva me Bika, dok me drži za nogu, blago, da blaže ne može biti.

Oteturah se nekako. Skidoh staru, adidas trenerku i moj žuti dres, odjeću koju nijesam sa sebe micao od juna do septembra. I zaspah.

Jutranja izmaglica iznad Lećevišta i vijugave Radmančice spustila je rosu na travu. Svjetlost je pokušavala da prodre, a sunce se još krilo iza Hatinog brda.

U nozdrve ulazi poznati miris trave, pomiješan sa kravljom balegom. Iako rezak, za nekog i neprijatan, odiše na sigurnost, na toplinu…

Kose uredno zakačene na debelu pazarku pored kuće, da nijesu na dohvat djeci, čekale su spremno. Dedo ih je naredio dok je još bio mrak.

Spakovasmo sve, brušnjača za pas, kosa na rame i siva, vojna, platnena torbica na drugo rame. Bika ubacila zeljanik umotan u krpu, u plastične boce usula malo surutke i dvije metalne čaše koje je neko donio odnekud iz studentskog ili đačkog doma.

Put do Lagatora nije bio dug. Taman da se protegnu noge. Preko drvenog mosta na Radmančici, uz jažu, pa sve do Kršića. Pored Raifove pordavnice pa putem do Selma.

Konačno se iza oblaka na nebu pojavilo sunce. Promjenljivo vrijeme, koje je trajalo do prije neki dan, nije dalo previše prostora da se radi, iako je trava već pristigla za košenje.

Jutarnje sunce zlati lagatorsku dolinu, a negdje tamo sa strane, jednolični udarci metala o metal: cing-cang, cing cang…
Neko naređuje kosu ili kako to kažu – klepa. Zvuk koji se rijetko čuje u posljednje vrijeme.

Ovaj zvuk za prave kosce je što i za meraklije kad čuju harmoniku.

Na livadi, na svom imanju Selmo, lagano i bez žurbe, onako kako jedino i može, otkiva svoju staru kosu. Priprema se da “obali” travu pored rijeke, koja je stasala, skoro do pasa.

Ubrzo će se meki otkosi kao sindžiri opružiti Selmovom livadom.

Šezdesetosedmogodišnjak iz Lagatora, bez mnogo pokreta, samo rukom iz zgloba, zamahuje čekićem i zuri u sječivo kose na nakovnju, pazeći da je ne “nazubi”.

Ne priznaje Selmo mašine, niti novo vrijeme…

“Kolajđere kosaču”, čuje se povremeno sa puta iznad njega.

“Alahraziola”, odogavara Selmo, ne dižući glavu i nastavlja svoj posao ,a ko zna đe je u mislima.

Najzad ustaje, veže brušnjaču oko pojasa, umoči brus, zatim obrisa travom kosu i opreznim ali sigurnim potezima poče da oštri sječivo.

“Valja je dva puta oštrit poslije klepanja”, kaže on. Spušta kosu i zamahuje. Iz posjekotina travki curi mlijeko, rodilo ove godine, trava je sočnija nego ikada….

Čuju se samo fijuci, a potom precizni udarci brusa niz kosu.

I ništa više, osim Popče i ptica.

“Jesi li se umorio, Selmo”, pozdravismo ga spuštajući kose na travu.

“Ne vala, sad sam počeo. A vi došli, a? Poslao vas Sadrija”, u dahu Selmo postavi pitanje, odgovori i zaključi. I sve stade u tih desetak riječi.  I dobrodošlica i zahvalnost.

“Počnite odakle vi volja. Samo da je obalimo. Rodilo mašala. Samo da ve zamolim, polagajno i ne preko stomaka, da se ne oderete i da ne budem sebet. Oštrite češće, da se odmorite. Stij ćemo”, kratko nas uputi Selmo i nastavi započeti otkos.

Kosili smo cijeli dan. Stajali smo samo kad bi nas Selmo prekorno pogledao i upozorio da ne žurimo.

“E suphanala, dohakasmo joj vala. Eto tako. Sad neka se suši, pa ćemo je sjutra prevrtat i volovat. Dako ovo sunce ugrije i ne bude kiše”, sa neskrivenim zadovoljstvom konstatovao je Selmo, nakon što je livada pored Popče legla u otkose.

Iako su mi pomalo klecala koljena, a stomačni mišići na pokret žigali, bio sam lak kao ptica. Uz Lagatore, preko Latske barice lako smo došli do livada koje pripadaju Lećevištima.

A na prevoju, odakle se vidi naša dolina, sjedosmo da dovršimo zeljanik.

Ni slađeg jela, ni ljepšeg umora, a ni boljeg pogleda.

Spokojstvo.

SAMIR RASTODER

 

 

NOVA ZBIRKA POEZIJE „IDEMO DALJE“ AUTORA AVDULAHA RAMČILOVIĆA OBJAVLJENA U SKOPLJU

Radio Petnjica
-
0
NOVA ZBIRKA POEZIJE „IDEMO DALJE“ AUTORA AVDULAHA RAMČILOVIĆA OBJAVLJENA U SKOPLJU

Juče je u Skoplju, svijetlo dana je ugledala zbirka poezije „Idemo dalje“ afirmiranog književnika Avulaha Ramčilovića. Autor je poznat makedonskoj javnosti jer je njegova knjiga „Još jedan krug“ prevedena i štampana na makedonskom pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Sjeverne Makedonije i uvrstila je u knjige od godišnjeg nacionalnog interesa za 2018.

Poezija Avdulaha Ramčilovića

Njegove prethodne knjige i njegova poezija trajna su vrijednost i veliki doprinos za književnost u regionu, kao i za književnost u svijetu u cijelini. Sve pjesme su jedna cijelina u kojima nam Avdulah poklanja ljepotu, ljubav, svjetlost, radost, iskrenost, utjehu, mir, slobodu…, sve ono što čini život boljim.

U dijelu recenzije Dr. Zećir Ramčilović kaže:

„Samo čovjek koji korača može ići dalje. Svaki korak kojim idete pravi stazu. Mnogo je takvih, i dobro je što je tako. Na stazi ostavljate otiske, a da li ćete ostaviti trag? Malo je onih koji svojim koracima, dok prave stazu, ostavljaju tragove koji određuju svoj život i utiču na živote drugih i na njihove staze. Avdulah je jedan od ljudi koji tiho korača, ali čiji koraci ostavljaju tragove u vječnosti i postaju bezvremenski. Doživjeti Avdulahove pjesme, znači uživati i prihvatiti poruke sa kojima ćete svoj život i svijet oko sebe učiniti ljepšim.“

Nakon izlaska iz štampe autor Avdulah Ramčilović kaže:

„Moja nova knjiga, moja velika radost. Knjige su kao ljudi. One govore o autorima koji ih pišu, ali i o čitaocima koji ih čitaju i naravno o onima koji su poseban doprinos dali u pripremi za štampu i objavljivanje. Zahvaljujem izdavačima „Divanu“, Skoplje i Književnom klubu „Kočo Racin“, Veles, a posebno dr Zećiru Ramčiloviću, naučniku, profesoru, književniku i poslaniku u Parlamentu RS Makedonije, koji je i pored svojih brojnih obaveza našao vremena i želje da svojim radom, osvrtom i stalnom podrškom i koordincijom uljepša ovu moju knjigu. Hvala i Adisi Šemić, iz Blagaja, koja je poklonila svoju sliku za korice moje knjige. Nadam se da će  ova knjiga biti rado čitana i prihvaćena u književnom miljeu, kao i sve prethodne. Hvala!“

Avdulah Ramčilović, magistar pedagoških nauka, učitelj, pjesnik, naučnik, rođen je 2.8.1945. u selu Lagatore, Petnjica, Crna Gora. Njegov životni put ga je odveo u više zemalja regiona: Srbija, Makedonija, Austrija, gdje svojim životom i radom ostavlja neizbrisivi trag, što se ogleda i u njegovoj poeziji. Njegovi naučni radovi su i iz oblasti obrazovanja i vaspitanja. Objavio je šest knjiga. Pjesme Ramčilovića su zastupljene u više od 150 zajedničkih zbirki i antologija poezije. Pjesme su mu prevedene na njemački, engleski, arapski, bugarski, mađarski, makedonski i druge jezike. Za svoje pjesme je nagrađivan i pohvaljivan. Pjesme iz njegove knjige „Osmjehni se suncu“  zastupljene su u Nastavnom planu i programu osnovnih i srednjih škola opštine Petnjica, Crna Gora.

 

BIHORSKO KULTURNO LJETO: ODRŽANA IZLOŽBA SLIKA VAHIDE NIMANBEGU

Radio Petnjica
-
0
BIHORSKO KULTURNO LJETO: ODRŽANA IZLOŽBA SLIKA VAHIDE NIMANBEGU

U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, juče je održana je izložba slika „Mentalni pejzaži“ akademske slikarke Vahide Nimanbegu iz Ulcinja

Na početku programa, direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj, poželio je dobrodošlicu gostima i prisutnima i istakao da je ovo još jedan program kojim promovišemo umjetnost, kulturu, tradiciju, prijateljstvo i saradnju.

“Velika čast nam predstavlja to što imamo priliku da u okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta ugostimo akademsku slikarku i likovnu pedagogicu Vahidu Nimanbegu i da u Petnjici prvi put predstavimo njen likovni opus. Naravno, dužnost mi je napomenuti da je ova izložba planirana za otvaranje manifestacije Bihorsko kulturno ljeto. Nažalost, tada nije bilo moguće zbog pandemije organizovati, ali smo zato uspjeli danas u ovim uslovima i to nam predstavlja veliko zadovoljstvo”, rekao je Tiganj.

Akademska slikarka Vahida Nimanbegu istakla je da ne govori o svojim radovima nego da su radovi namijenjeni da se gledaju.

Umjetnica se  zahvalila organizatoru koji je organizovao izložbu slika Vahide Nimanbegu.

Ova umjetnica je svojim djelovanjem u likovnoj umjetnosti zavrijedila izuzetnu pažnju na širem nivou, izlažući svoje radove u prestižnim galerijama i muzejima u zemlji i inostranstvu.

Na svojim slikama umjetnica iskazuje veliku stvaralačku energiju i slikarsku elokvenciju. Sa izraženim vizionarskim smislom ona doslovno slika svaki trenutak svog života.
Pred petnjičkom publikom, umjetnica je izložila djela koja čine skladnu cjelinu moderne kompozicione varijacije kojima ispituje istoriju Mediterana.

Na kraju svečanog dijela, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, zahvalio se umjetnici na posjeti Petnjici i istakao da Petnjica i Ulcinj se povezuju kroz umjetnost Vahide Nimanbegu.

„Ove slike liče na naš ćilim, moram da priznam da je autorka birala svježe i jake boje, koje podjećaju na mladost, život, more i sve ono što je lijepo u Ulcinju.

Cijeneći Vaš napor i trud koji ste uložili, odajem Vam priznanje i želim da u narednom periodu stvarate još puno toga i da ponovo budete među nama“, zaključio je prvi čovjek Opštine.

ENKO KORAĆ

 

POČELA SEZONA LOVA: I U LOV UZ MJERE NKT

Radio Petnjica
-
0
POČELA SEZONA LOVA: I U LOV UZ MJERE NKT

U nedjelju 4. oktobra na teritoriji opštine Petnjice zvanično je počela sezona lova.

„Lovačka organizacija Petnjice obavještava svoje članove da lovna sezona počinje u nedjleju 4. oktobra.

Zbog pandemije COVID-19 ove godine neće biti organizovanog otvaranja lova, već apelujemo na svoje lovce da u manjim grupama mogu loviti uz strogo poštovanje mjera NKT-a.

Poželjno bi bilo da se jave lovočuvaru ili sekretaru gdje će izlaziti radi evidencije.

Organizovanje ručka povodom otvaranja lovne sezone biće upriličeno u Lovačkom domu kad se stvore uslovi.

Svim lovcima želim prije svega dobro zdravlje, srećnu lovnu sezonu i dobar ulov“, stoji u saopštenju predsjednika lovačke organizacije Zena Rastodera.

E.K.

(VIDEO) SPORT I DIJASPORA: TEŽAK PORAZ UNIONA 05 U BEGENU

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) SPORT I DIJASPORA: TEŽAK PORAZ UNIONA 05 U BEGENU

Današnji poraz Uniona 05 u gradiću Begen u Luksemburgu zapravo je kontinuitet loših igara ovoga kluba u nekoliko posljednjih kola prvenstva.
Po izuzetno lošem vremenu, jakoj kiši i klizavom terenu i nije se mogla očekivati mnogo bolja igra, ali svakako jeste bar koja lopta manje u mreži Uniona.
Rezultat od 4:0 za ekipu Begena, isuviše je veliki da ne zabrine one koji iz utakmice u utakmicu prate ovaj tim, navijaju i raduju se.
Treći put zaredom ljubitelji Unona 05 napuštaju teren sa suzama u očima.
Jedina svijetla tačka danas u ekipi Unona bio je golman Šabanović, pa iako je četiri puta vadio loptu iz mreže, bar toliko je odbranio udaraca koji su ličili na stopostotne prilike za gol. Odbranio je čak i jedanaesterac i bar njemu, za visok poraz ne može se ništa prigovoriti. Neke od njegovih današnjih bravuroznih odbrana ostaće dugo upamćene gledaocima na stadionu „Henri Dunant“ u Begenu.

Doduše, mora se imati na umu da je, prema riječima predsjednika Ličine, 11 prvotimaca ovoga kluba, onih najagilnijih, na poštedi i da se oporavljaju od povreda dok su dvojica sa dva žuta kartona, pa su sa tribina posmatrali meč i jadikovali.
Uprava Uniona 05, na čelu sa Mitom Ličinom, bila je primorana tražiti najbolju opciju, te su uveli u igru rezervne igrače od kojih su neki bili nespremni, dezorijentisani i bez izražene želje za pobjedom.
Pitali smo Mitu Ličinu, predsjednika FK Union 05 da li, pored povrijeđenih 11 prvotimaca i dva sa crvenim kartonima, ima još neki dodatni razlog slabih igara u posljednje vrijeme i kako da se prevaziđe kriza u klubu?

Mita Ličina:
Uglavnom su to jedini razlozi, jedanaest povrijeđenih i dva sa crvenim kartonima je ukupno 13 na koje nisam mogao računati u posljenje vrijeme. Već ove sedmice oporavit će se četiri povrijeđena, vratiti se u igru, te će u narednim utakmicama igra biti bolja, pa se nadamo da ni rezultati neće izostati. Danas, zbog povrede nije igrao ni kapiten ekipe Ramdedović.

Kao prilog svemu rečenom u tekstu prilažemo video snimak četvrtog gola koji je Begen postigao u posljednjoj minuti utakmice.

 F. S.

(FOTO I VIDEO) NA “LATSKIM BARICAMA” ODRŽANO PRVENSTVO U STRELJAŠTVU: BESPREKORNA ORGANIZACIJA I 96 TAKMIČARA

Radio Petnjica
-
0
(FOTO I VIDEO) NA “LATSKIM BARICAMA” ODRŽANO PRVENSTVO U STRELJAŠTVU: BESPREKORNA ORGANIZACIJA I 96 TAKMIČARA

U subotu 3. oktobra 2020. godine u Petnjici na “Latskim baricama” održano je Otvoreno prvenstvo Crne Gore sedmog kola u streljaštvu.

Uz rekordno učešće takmičara iz cijele države, takmičari su uzeli učešće u pojedinačnim i revijalnim takmičenjima, zatim se održalo Otvoreno prvenstvo Crne Gore pištoljem i revolverom velikog kalibra.

Na takmičenju u Petnjici učestvovalo je 95 takmičar i to u disciplinama lokalno, pojedinačno i lokalno ekipno gađanje. Zatim disciplina za žene, pištoljem pojedinačno.

Disciplina pojedinačno gađanje iz revolvera i pištolja i ekipno takmičenje.

Najmlađi učesnik na takmičenju Latić Eldin dobio je nagradu kao i najstariji Čilović Haćim.

U takmičenju lokalno pojedinačno, prvu nagradu uzeo je Latić Esko, drugu, Agović Ernad, dok je treći bio Hasanovoć Denis.

Disciplina lokalno ekipno, prvo mjesto je uzela ekipa Bihor 2, druga je bila Petnjica, treća ekipa Meraka.

U disciplini pojedinačno žene pištolj, prvo mjesto zauzela je Pašić Jelena, drugo mjesto je pripalo Brković Nadici i treće Stanišić Tamari.

Disciplina revolver pojedinačno, prvi je bio Musa Tahiri, drugi Lukovac Milutin i treći Bošković Zoran.

U disciplini pištolj pojedinačno, prvi je bio Goda Martin, drugi Radošić Zdravko i treći Musa Tahiri.

Disciplina ekipno, prvo mjesto je uzela ekipa Kalibar, drugo Vojska 3 i treće mjesto ekipa Vojska 1.

Nagradu za doprinos streljaštvu u Petnjici dobio je SK Kalibar.

Bodovni sudija je bio Musa Tahiri, rukovodioc strelišta Dragan Perović i linijski sudija Adis Osmanović.

Takmičenje je proteklo u najboljem redu,i u sjajnoj takmičarskoj atmosveri.

Pehare, medalje i zahvalnice uručili su Edin Medo Latić i predsjednik streljačkog saveza Crne Gore general Zoran Bošković.

Takmičenje je realizovano uz nesebičnu pomoć Emila Muratovića, Beća Šabotića, Eska Latića, Anisa Cikotića, Edina-Meda Latića, Sefadina Osmanovića.

Takmičenje je realizovano uz medijsku podršku Radija Petnjica.

Takmičari i prisutni poštovali su mjere NKT-a i odgovarajuće mjere bezbjednosti.

Organizatori takmičenja su Streljačku klub Kalibar-podružnica Petnjica, Opština Petnjica uz stručnu pomoć Streljačkog saveza Crne Gore.

ENKO KORAĆ

(VIDEO) PETNJICA: POGLEDAJTE KAKO JE BILO NA OTVORENOM PRVENSTVU CG U STRELJAŠTVU

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) PETNJICA: POGLEDAJTE KAKO JE BILO NA OTVORENOM PRVENSTVU CG U STRELJAŠTVU

DRUGI POZIV ZA STIPENDIRANJE STUDENATA FONDACIJE “PETNJICA BIHOR” IZ NJUJORKA

Radio Petnjica
-
0
DRUGI POZIV ZA STIPENDIRANJE STUDENATA FONDACIJE “PETNJICA BIHOR” IZ NJUJORKA

Fondacija “Bihor Petnjica“ iz Njujorka objavljuje drugi poziv za stipendiranje studenata sa  područja Crne Gore, Sandžaka, Kosova i Makedonije. Zbog aktuelne zdravstvene situacije i nemogucnosti velikog broja studenata da pribave  dokumenta za apliciranje u prethodnom roku, fondacija je odlucila da produzi akciju do 30. Oktobra 2020. Ova akcija sprovodi se već drugu godinu a iz fondacije najavljuju da će ove godine usljed pandemije COVID-19 značajno povećati broj stipendija . Prednost u stipendiranju imaju studenti čije porodice su lošijeg materijalnog stanja i čiji su budžeti dodatno pogođeni aktuelnom situacijom. Stipendija za ovu godinu će iznosti 800 dolara i i biće dodijeljena u deset mjesečnih rata.

  • USLOVI I PRIJAVA ZA STIPENDIRANJE:
  • Pravo na stipediju mogu ostvariti samo redovni studenti
  • Kandidat ne smije biti korisnik stipendije u drugoj organizaciji
  • Kandidat koji ostvari pravo na stipendiju mora dostaviti srednju ocjenu i potvrdu o položenim ispitima nakon prvog semestra u tekućoj 2020/2021. godini
  • Donja granica prosjeka na studijama je ocjena 8.
  • Kandidat ne smije biti u radnom odnosu
  • Rok za podnošenje prijave je 30.10.2020. godine
  • Starosna granica studenta ne smije prelaziti 30 godina u trenutku kandidovanja

POTREBNA DOKUMENTACIJA ZA KONKURS:

Dokumentacija se dostavlja na bosanskom jeziku

  1. Popunjen prijavni formular koji se može preuzeti kontaktom na email adresu [email protected] (obavezno)
  2. CV (obavezno)
  3. Motivaciono pismo (maksimalno na 1 strani) (opciono)
  4. Potvrda o polozenim ispitima u prethodnoj godini sa srednjom ocjenom (obavezno)
  5. Potvrda o redovnom studiranju (obavezno)
  6. Potvrda o materijalnom stanju u porodici (opciono)
  7. Fotografija (obabezno)
  8. Ostale diplome/sertifikati (opciono)
  9. Akademska preporuka profesora (opciono)

Zainteresovani kandidati svoju dokumentaciju mogu dostaviti najkasnije do 30. 09. 2020. godine lično koordinatoru Enveru Rastoderu u Petnjici, kontakt telefon: +38269499706 ili u elektronskoj formi u PDF formatu na e-mail adresu [email protected].

DODATNE INFORMACIJE PRILIKOM APLICIRANJA ZA STIPENDIJU

  • Sva dokumenta koja studenti dostavljaju moraju biti validna i opečaćena
  • Nepotpuna dokumentacija neće se razmatrati
  • Dokumentacija dostavljena nakon 30.10.2020. godine neće se razmatrati
  • Svi studenti će dobiti potvrdu putem e-maila o prihvaćenoj aplikaciji
  • Preporuke profesora moraju biti na memorandumu fakulteta ili u word dokumentu sa pečatom, kontakt podacima i pečatom profesora

 

 

MINISTARKA JAVNE UPRAVE SUZANA PRIBILOVIĆ PETNJICI: URUČENI RAČUNARI ZA TESTIRANJE

Radio Petnjica
-
0
MINISTARKA JAVNE UPRAVE SUZANA PRIBILOVIĆ PETNJICI: URUČENI RAČUNARI ZA TESTIRANJE

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, sa saradnicima, boravila je petak u posjeti opštini Petnjica i istakla da Opština ima podršku u uspostavljanju uprave okrenute ka građanima.

Tokom sastanka u Opštini Petnjica, ministarka Pribilović i predsjednik opštine, Samir Agović, razgovarali su o aktuelnim projektima i budućim planovima u oblasti reforme javne uprave sa fokusom na unapređenje pružanja elektronskih usluga građanima.

Ministarka Pribilović je istakla da je opština Petnjica, kao jedna od najmlađih opština, unaprijedila kvalitet svog rada i stvorila uslove za bolji kvalitet život njenih građana i da u narednom periodu treba raditi na unapređenju lokalne samouprave da bude pravi servis građana.

Ministarka Pribilović je uručila računare u opštini Petnjica namijenjene za elektronsko testiranje prilikom zapošljavanja u organima lokalne samouprave i izrazila zadovoljstvo što je softversko rješenje u funkciji. Podsjetila je da je ovaj projekat podržan od strane Ministarstva javne uprave i Evropske komisije kroz sektorsku budžetsku podršku i ključni uslov za obezbjeđivanje transparentnost prilikom zapošljavanja.

Agović se zahvalio na donaciji računara i istakao da će opština Petnjica i u narednom periodu raditi na realizaciji mjera i aktivnosti u procesu reforme javne uprave.

E.K.

 

1...303304305...866Stranica 304 of 866