PRIČA O SULJU AJDARPAŠIĆU I NEPRAVDI DRŽAVE PREMA NJEMU: PET GODINA GOLGOTE U LOGORU DAHAU, A NIKO DA GA POMENE

0

Istoričari, koji se bave licima koja su bila u zarobljeništvu u toku Drugog svetskog rata, naiđu na zatvorenika pod rednim brojem 12351 iz koncentracionog logora Stalag 7A u Dahau. Malo ko bi u prvom momentu pomislio da se iza tog broja krije jedan Bihorac. Suljo Ajdarpašić  iz Vrševa, od oca Fera, sve vrijeme trajanja rata je proveo u zarobljeništvu. Priču o životu jednog zarobljenika u koncentracionim logorima, za portal radija priča Suljov sinovac, Tufo Ajdarpašić iz Vrševa. Tufu ostaje poseban žal i bol što nije posvećena pažnja ovom Bihorcu ne zbog toga što je on njegov amidža, već zbog golgote kroz koju je prošao. „Svi, kao i ja, znaju da su ljudi dobijali penziju samo zbog toga što su nosili kačamak partizanima. Moj amidža je prošao muke i golgotu, a do dana današnjeg, niko se nije udostojio da ga bilo gdje pomene. Ja nijesam zapamtio amidžu jer je, odmah nakon dolaska iz zarobljeništva, nakon dvije godine, umro. Ipak je pet godina robovanja od Albanije, preko Italije do Njemačke, na njegovo zdravlje ostavilo traga i nije dovoljno poživio da uživa u miru i spokoju u svojoj domovini“, sjetno priča Tufo o svom amidži Sulju i njegovom životu robije.

„Suljo je rođen 1907.godine. U jesen, tačnije 6.novembra 1941.godine, biva zarobljen od strane italijanske i njemačke vojske a povod je bio kao odmazda za akciju koju su sproveli Petnjičani kada su porazili i razoružali italijanske trupe na ulazu u Petnjicu. Tog novembra su došli i zarobili dosta mještana iz sela Azane a među njima, odveli su Dragomira Popovića, Uroša Vukajlovića i amidžu Sulja kao i iz Petnjice Mahmuta Adrovića kao i mnoge druge, uglavnom mještane Azana. Ne mogu da se sjetim imena, zaboravio sam ali znam da je bio još jedan iz Lagatora. O svemu ovom mi je pričao moj otac i pokojni Dragomir Popović koji je i sam bio u toj grupi. Nakon sprovođena u Berane, gdje je obavljeno to prvo suđenje, jedan dio je ostao u zatvoru u Beranama a drugi dio je upućen u zarobljeništvo u Albaniju, u čuveni zatvor Skender-beg. Među njima su bili svi ovi pomenuti pa i moj amidža Suljo. Sjećam se odlično da mi je otac pričao kako je išao pješke preko Kosova da im ponese po nešto hrane i novca. Čak je u jednom navratu moj otac doživio napad i pljačku od strane albanskih plemena. Takođe se sjećam kako mi je pričao pokojni Dragutin da su, dok bi radili na imanjima i žnjeli pšenicu kao zarobljenici, od gladi jeli je živu“, prepričava Tufo život svog amidže kao zarobljenika u Albaniji među kojima je bilo još Bihoraca. „Nakon zatvora i ropstva u Albaniji, ova grupa naših ljudi biva prebačena na Cetinje da bi im se opet sudilo. Na tom suđenju, jedan dio njih je osbođen, među njima i Mahmut Adrovića a Suljo je, prema presudi tamošnjeg suda, prebačen u Italiju, gdje nastavlja svoju robiju u zatvoru Ponza. U tom zatvoru, pošto je bio pun komunistima, on stupa sa njima u kontakt i organizuju i pokreću akciju i borbu da se oslobode. Međutim, tu amidža biva ranjen, uhapšen i opet mu je suđeno. Presuda ga je uputila u Njemački grad Dahau, u koncentracioni logor Stalag 7A. Prije dvije godine sam obišao i to mjesto, eto, da vidim gdje mi je rahmetli amidža bio, a sve što je ostalo to je jedna zgrada gdje su zarobljenici radili i muzej sa maketom nekadašnjeg logora. Sablasno je pogledat i maketu a kamo li biti u stvarnom životu u takvoj sredini. Nakon kapitulacije Njemačke, 1945.godine, zarobljenici bivaju oslobođeni i mogli su da biraju gdje će da idu. Pričao mi je otac da je Uroš Vukajlović, koji je sve vrijeme bio zajedno sa Suljom u zarobljeništvu, pitan je li za komuniste ili za kralja na šta je on odgovorio da je za kralja. Taj njegov stav ga je odveo za Australiju, nije se vraćao u Bihor, dok je Suljo bio na strani komunista i on se vratio u svoje rodno Vrševo. Nije dugo poživio. Umro je nakon dvije godine po dolasku. Jeste se dva puta ženio ali, eto, nije uspio da ostavi za sobom potomstvo“; kaže Tufo Ajdarpašić, sinovac Suljov.

„Boli me odnos društva a i sistema prema mom rahmetli amidži. Pet godina ropstva i golgota koja je to pratila a niko o njemu ni riječ da pomene. Odlično znamo na koji su sve način dobijali te, prvoboračke penzije. Dosta njih je nije ni zaslužilo ali, snađu se ljudi. Moj amidža je zaslužio, ako ništa drugo, ono barem jedna hajrat/česma da mu se napravi. Bez obzira što me, kao njegovog sinovca, boli ova nepravda, mogu istaći da se ponosim sa njim. Sjećam se koliko mi je bilo puno srce kada bih otišao kod Dragutina Popovića, koji je živio u Budimlji i koji mi je tada pričao o njihovom putu i patnji a posebno me učinilo ponosnim kada mi je i on ispričao kako je moj otac donosio njima pješke potrepštine i time im, donkle, olakšao život zarobljenika u čuvenom albanskom zatvoru. Išao sam u Albaniju ne bi li došao do spiska zarobljenika. Nijesam uspio ali ću opet poći. Želja mi je da dođem do njega. Boli me ova naša neosjetljivost za ljudsku patnju čovjeka sa ovih prostora. Pa ko drugi treba da ga pomene ako ne mi“, zaključuje Tufo priču o svom amidži Sulju za portal radija.

A portal Radija Petnjica, rukovodeći se onom maksimom: sve što nije zapisano, kao da se nije ni desilo, rado je dao svoj doprinos da, nazapisanu priču i golgotu zarobljenika pod rednim brojem 12351, Sulja Ajdarpašića iz Vrševa, napiše i objavi i tako sačuva od zaborava Bihorca, jednog od rijetkih koji je sve vrijeme rata proveo kao zarobljenik.

DENIS BOŽOVIĆ

U PETNJICI INFO DAN O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM: FOKUS NA ZAPOŠLJAVANJU

0

Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG) u saradnji s NVU Lica sa invaliditetom iz Petnjice organizuje tribinu i info dan o pravima osoba s invaliditetom, s posebnim fokusom na oblast zapošljavanja.

Tribina i info dan će se održati u Petnjici, u srijedu, 28. oktobra 2020, s početkom u 12.00 časova, u zgradi Opštine.

U uvodnom dijelu održaće se tribina o pravima osoba s invaliditetom, tako da će u okviru pomenutog događaja, između ostalog, biti i riječi o obavezi države i lokalne samouprave u kontekstu izjednačavanja mogućnosti za OSI, te poštovanja osnovnih načela ljudskih prava OSI, s posebnim naglaskom na oblast zapošljavanja i rada.

Cilj Info dana je uticaj na percepciju poslodavaca o mogućnostima i sposobnostima OSI, kao i podsticanje zapošljavaja žena i djevojaka s invaliditetom, ali i stvaranje adekvatnijih uslova njihovog rada i odsustva diskriminacije.

Ovom prilikom će svi poslodavci biti informisani o mogućnostima i prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom, s posebnim fokusom na podsticanje zapošljavanja žena s invaliditetom, i podstaknuti da, umjesto plaćanja posebnog doprinosa zbog nezapošljavanja osoba s

invaliditetom, zaposle OSI i tako utiču na rješavanje situacije na tržištu rada, nađu kvalitetnu radnu snagu i unaprijede svoje poslovanje. Fascilitatorke na Info danu će biti Marina Vujačić, izvršna direktorica UMHCG-a i Anđela Radovanović, programska menadžerka UMHCG-a, dok će na tribini govoriti Milenko Vojičić, predsjednik Skupštine UMHCG-a.

Sadržaj Info dana biće motivaciono – edukativnog karaktera a biće podijeljena i Brošura o pravima žena s invaliditetom na rad i zapošljavanje, i ispromovisan Informator na istu temu.

Info danom će biti obuhvaćene sljedeće teme: modeli pristupa invaliditetu, višestruka i intersekcijska diskriminacija žena s invaliditetom, garancije prava na rad i zapošljavanje u domaćem i međunarodnom zakonodavstvu, pravo na zaštitu i zdravlje na radu i sl.

Info dana se realizuje u okviru projekta OsnaŽENA, zapOSIena, uključena organizuje Info dan s poslodavcima o zapošljavanju žena s invaliditetom, finansijski podržanog od strane Mreže žena Kosova, u partnerstvu sa Centrom za ženska prava i partnerima iz Koalicije organizacija koje se bave pravima žena na Zapadnom Balkanu, preko Fonda žena Kosova. Ovi grantovi su dio inicijative ”Unaprjeđenje radnih prava žena“, koju finansira Evropska unija, a sufinansira

Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju. Organizacije, članice Koalicije angažovane u njenom sprovođenju su: Mreža žena Kosova, Fondacija Kvinna till Kvinna iz Švedske preko svog predstavništva u Srbiji, Reactor Research in Action – Istraživanje na djelu iz Sjeverne Makedonije, Centar rodnog saveza za razvoj iz Albanije, Helsinški Parlament Građana u Banja Luci iz Bosne i Hercegovine, i Centar za ženska prava iz Crne Gore.

Prijave zainteresovanih mogu se slati na [email protected] do 27. oktobra u 15.00 časova, a za sva dodatna pitanja organizacione i tehničke prirode informacije se mogu dobiti na telefon: 020/265-650 i 068/201-925.

Napomena: Tribina i info dan će se održati u skladu sa aktuelnim mjerama zaštite zdravlja propisanim od strane Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT-a).

Dragana Sokić, koordinatorka projekta.

INICIJATIVA GRUPE GRAĐANA U PETNJICI: IZGRADITI AZIL ZA PSE LUTALICE

0

Grupa građana u Petnjici je inicirala akciju rješavanja problema pasa lutalica, a profesor Mirsad Hadrović, je u njihovo ime rekao da se taj problem mora riješti na pravi način, a ne onako kako je rješavan u nekoliko navrata, trovanjem i ubijanjem, o čemu je Radio Petnjica pisala.

“Naša želja je da se izgradi azil za pse u Petnjici i nastojaćemo da to tako i bude.
Nažalost, država i nevladine organizacije nemaju konkretnih rješenja.
Ovdje imamo svakodnevno dva problema. Prvi je opasnost da psi lutalice nekog napadnu, posebno djecu, što se i dešavalo i drugi, imamo pse o kojima niko ne brine i ugroženi su. Zato bi azil za pse bio pravo rješenje.”, kaže Mirsad Hadrović.

On je saopštio da su incijatori imala nekoliko neformalnih razgovora sa predstavnicima lokalne uprave te da se priča svodila na to da problem pasa lutalica treba da riješe nevladina udruženja.

“Na nevladinim udruženjima je da krenu sa rješavanjem ovog problema, a onda će lokalna uprava to podržati”, rekao je Hadrović.

On je kazao da je glavni problem bježanje od odgovornosti onih koji mogu da riješe nagomilane probleme.

“Mi detektujemo problem, umjesto da sjednemo i dogovaramo se kako ovo da riješimo. Povlačimo se i izbjegavamo, prebacujemo odgovornost na drugog i ništa ne radimo. Moramo da se naučimo da rješavamo probleme. Naša vizija je da ne bude pasa lutalica. To ćemo riješiti kastracijom, sterilizacijom i udomljavanjem”, navodi Hadrović.

Prof. Hadrović je govorio o finansijskoj konstrukciji i kazao da on i grupa građana koji zagovara rješavanje ovog problema u mogućnosti su da izdvoje 1000 eura.

“Veoma je jednostavno konstruisati azil. Imamo primjer u Beranama. Jednostavno je, postoje boksovi, lijepo je ograđeno i mislim da nije velika investicija.
Potrebno nam je odlučnosti, hrabrosti i volje kako bi to uradili i zaista pare nijesu problem. Najviše se prebacuje da je novac problem, ali u spašavaju života valjda nećemo gledat koliko ćemo potrošit”, kazao je Hadrović.

Hadrović je pozvao sve nevladine organizacije u Petnjici, lokalnu upravu i ostale da pomognu u rješavanju problema pasa lutalica.

ENKO KORAĆ

 

 

 

 

PETNJICA: MOST NA VRBIČKOJ RIJECI USKORO U PUNOJ FUNKCIJI

0

U novembru prošle godine započeta je izgradnja mosta na Vrbičkoj rijeci u mjestu Podvade. Vrijednost radova je 25 hiljada eura, a sredstva su obezbijedili Ministarstvo poljoprivrede i lokalna uprava.

Ukupna investicija sa modernizacijom prilaza i uređenjem kompletnim zemljišta procijenjeno je na oko 50 hiljada eura.

Nakon skoro godinu, koliko su mještani Vrbice koristili stari oštećeni most, izgradnja novog ulazi u završnu fazu.

Izvođenje građevinskih radova na izgradnji mosta u Podvadama privodi se kraju. Prilazni put do mosta je proširen, automobili saobraćaju tom novom dionicom na kojoj je dio asfalta postavljen.

Stari most je već oštećen u ranijim poplavama a i njegova pozicija i oštra krivina pričinjavali su veliku opasnost za odvijanje saobraćaja, posebno u zimskim uslovima. Upravo zbog toga, bio je veliki broj saobraćajnih nezgoda. Novi most će imati dvije kolovozne trake i pješački stazu. Upravo zbog njegove projektovane pozicije, oštra krivina će biti izbjegnuta pa će se saobraćaj odvijati na potpuno bezbjedan način.

ENKO KORAĆ

 

DR MARIJANA ĆULAFIĆ ZA RADIO PETNJICA – SVE O GRIPU I PREVENCIJI

0

Uzevši u obzir da dolazi sezona gripa, infekcije koja je izvazvana virusom gripa i najčešće infekcija disajnih puteva, dr Marijana Ćulafić je govorila o gripu kao i o ugroženim osobama kojima je neophodna vakcinacija.

Dr Marijana Ćulafić

„Epidemija se dešava svake godine, obično između novembra i marta. Kliničku sliku gripa karakteriše nagli skok temperature obično iznad 38 stepeni, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, gubitak apetita, malaksalost, jeza, drhtavica. Pored ovih, opštih simptoma, javaljaju se kašljanje, kijanje, zapušen nos, upala grla a može da dođe i do upale pluća. Težina bolesti ide od vrlo blagih simptoma do vrlo ozbiljnih a može da se desi i smrtni ishod. Kako je korona virus i dalje prisutan, velika je vjerovatnoća da može doći do sudara ove dvije, po kliničkom toku i po simptomima, veoma slične bolesti. Zato je ove godine važno da što veći broj ljudi iz opšte populacije, pogotovo iz rizničnih grupa, bude obuhvaćeno vakcinacijom protiv sezonskog gripa“, istakla je za portal radija dr Ćulafić i dodala da se vakcina protiv gripa svake godine prilagođava trenutno cirkulišućim virusima.

„Postoji više vrsta virusa koji izazivaju grip tako da vakcina od prošle godine nijesu efikasne za virus koji ove godine izaziva grip. Nakon primanja vakcine, potrebno je skoro dvije nedelje da bi se stvorila antitijela koja će nas zaštiti od gripa“, naglasila je Ćulafić. Govoreći ko sve treba da primi vakcinu protiv gripa i koja je to ugrožena populacija stanovništva, dr Ćulafić je istakla da su to prvenstveno one osobe koje pripadaju rizničnim grupama i svi oni koji ne žele da obole od gripa.

„Posebno osjetljivi na grip su srčani i bubrežni bolesnici, bolesnici sa hroničnom upalom disajnih puteva, dijabetičari, osobe sa poremećajem imunološkog sistema, trudnice, djeca mlađa od pet godina kao i osobe starije od 65 godina. Osobe sa malignitetima, zdravstveni radnici, osobe koje su smještene u gerontološkim centrima kao i djeca i omladina smješteni u socijalno zdravstvenim ustanovama kao i oni koji rade u tim ustanovama. Sve su to pripadnici rizičnih grupa i njima se u prvom redu preporučuje vakcinacija protiv gripa. Naravno, postoje i oni kojine treba da prime vakcinu protiv gripa. To su djeca starosti do šest mjeseci, osobe koje su imale neku alergijsku reakciju na ovu vakcinu, osobe koje imaju povišenu temperaturu, kašalj ili druge simptome koji ukazuju na neku virusnu ili bakterijsku infekciju i osobe koje su alergične na neki sastojak vakcine što će izabrani doktor, postavljanjem pitanja pacijentu da li je alergičan na određeni sastojak, utvrditi i osobe koje imaju Gilen Bareov sindrom a to se radi o jednoj autoimunoj bolesti mišićnoj sablosti. Sve su ovo osobe koji ne treba da se vakcinišu“, istakla je dr Marijana i dodala da je moguće, nakon vakcinacije, da se dese neka neželjena dejstva.

„Može da se desi groznica, slabost, malaksalost, bolova u mišićima, svraba na mjetu uboda ali ova neželjena dejstva uglavnom blaga i kratkotrajna. Na kraju bih dodala da se grip, uglavnom kao i korona, prenosi kijanjem i kašljanjem ili preko kontanimiranih površina pa je važno da nosimo maske i poštujemo fizičku distancu, da izbjegavamo gužve i skupove prvenstveno u zatvorenom, da peremo ruke što češće sapunom ili sredstvima na bazi alkohola, da kašljemo i kijamo u savijen lakat ili maramicu koju potom odložimo u kantu za smeće. Da ne diramo oči, nos i usta rukama, da izbjegavamo bliski kontakt sa bolesnima, da redovno čistimo i provjetravamo stambeni i radni prostor i, ako smo bolesni, da ostanemo kod kuće. Postoji vjerovatnoća da ove godine dođe do zaražavanja korona virusa i virusa gripa zato je veoma važno da se vakciniše protiv sezonskog gripa jer za njega imamo vakcinu. Kao i svake godine, i ove godine će vakcinacija biti organizovana u Domu zdravlja preko izabranog doktora a o prispjeću i početku vakcinacije, građani će biti informisani“, zaključila je dr Marijana Ćulafić za portal radija.

D.B.

INICIJATIVA STRANKE PRAVDE I POMIRENJA, SKENDEROVIĆ: MJEŠTANIMA OSMANOVSKE KALICE POTREBNI PUTEVI ZA OPSTANAK

0

Član Opštinskog odbora Stranke pravde i pomirenja Petnjica Hariz Skenderović, ukazao je na potrebu veće brige loklane uprave prema mještanima na ruralnim područjima u sanaciji seoskih puteva.
Skenderović je akcenat stavio na nedovoljnu brigu lokalne uprave u sanaciji seoskog puta u Osmanovskoj Kalici i kazao da je jedino rješenje asfatlirati seoski put.

Ovo je još jedna inicijativa petnjičkog ogranka Stranke pravde i pomirenja koja je upućena lokalnoj upravi.

MZ Kalica obuhvata Skendersku Kalicu i Osmanovsku Kalicu.
Osmanovska Kalica broji oko dvadeset, dok Skenderska Kalica broji pet domaćinstava.

„Seoki put, koji se nalazi iznad glavnog regionalnog puta u dužini oko kilometar i po, a koji povezuje dvadeset domaćinstava, oštećen je usljed vremenskih neprilika kao i zbog nedovoljno brige od strane lokalne samouprave. Mještani ovog zaseoka ne mogu sami da održavaju put zato apleujmo na lokalnu upravu da obrate pažnju i uradi nešzo po ovom pitanju.

Na tom putu, u par navrata u dužini od pola kilometra Vojska CG je nasipala, ali samo kampanjski i to definitivno nije dovoljno. Jake kiše i duge zime kao i led, nanovo oštete taj putni pravac. U Osmanovskoj Kalici nema ni metra asfaltiranog seoskog puta. Poboljšanje putne infrastrukture ovog sela je jedan od uslova egzistencije i lakših uslova za život kao i potencijalnih razvojnih projekata u selu. Definitivno je potrebno da se put asfaltira” zaključio je Hariz Skenderović.

ENKO KORAĆ

FK PETNJICA, U DERBIJU, POBIJEDILA OFK BORAC 2:1

0

FK Petnjica je danas u Gusarama u derbiju kola pobijedila OFK Borac rezultatom 2:1.

Napadali su domaći fudbaleri od prvog minuta, gosti kao da nisu to očekivali pa su djelovali smušeno. Inicijativa domaćih se isplatila već u šestom minutu. Dobra akcija  čitavog tima, koju je rutinski u gol pretvorio Eldan Kurpejovic 1:0 za Petnjicu.

Nakon pogotka, domaćin je još jače nastavio sa napadima. U 18. minutu mrežu gostiju zatresao je Stefan Ćulafić za 2:0.

U medjuvremenu je domaćin uspio da promaši još par prilika i da im bude poništen i gol zbog ofsajda. Do kraja poluvremena ista priča, domaćin je napadao, gosti nikako nisu uspijevali da se snadju.

U drugom poluvremenu, potpuno drugacija slika. Domaći su se odlučili na čuvanje rezultata. Gostujući tim je sve dao na napad. To im se vrlo brzo isplatilo. Nakon greške domaće odbrane u 62 minutu, Armen Bošnjak smanjuje na 2:1.

Od tog momenta, počinje prava taktička bitka na terenu. Gosti su napadali a domaćin se branio i tražio prostor da kroz kontranapade zatvori utakmicu.

Do kraja nije bilo većih uzbudjenja i promjene rezultata, pa je utakmica završena pobjedom domaćina 2:1.

ENKO KORAĆ

SJUTRA PRAZNIK FUDBALA U PETNJICI: DERBI ZA PREUZIMANJE LIDERSKE POZICIJE

0

Sjutra će se na stadionu u Gusarama, sa početkom u 13 časova, odigrati utakmica 9. kola između ekipa FK Petnjice i OFK Borca iz Bijelog Polja.

Nakon osam kola, ekipa iz Bijelog Polja ima jednu pobjedu više i nalazi se na prvom mjestu dok su fudbaleri Petnjici na drugoj poziciji, pa će to biti prilika da fudbaleri Petnjice preuzmu lidersku poziciju.

Fudbaleri Petnjice su svojim zalaganjem i kvalitetom pokazali da su ozbiljan konkuret za baraž i popunu Druge crnogorske lige u fudbalu.

ENKO KORAĆ

 

 

 

METAR ISCJEPKANIH DRVA U PETNJICI 35, ČOKOVI 30 EURA

0

Miholjsko ljeto u Bihoru nije zavaralo domaćine u Petnjici, pa se ovih sa svih strana čuju motorne testere iz šuma, gdje se pripremamaju drva za zimu.

U razgovoru za portal Radija Petnjica, jedan od onih koji prodaju drva, a koji je želio da ostane anoniman, rekao je da se cijena drva u odnosu na prošlu godinu nije mijenjala.

Za metar isječenih drva u Petnjici potrebno je izdvojiti 35 eura, dok u čokovima cijena po metru iznosi 30 eura uz besplatan prevoz do kuće.

Sagovrnik Radija Petnjica kaže da je priprema drva veoma naporan posao.
“Šuma je zahtjevana i potrebno je mnogo snalaženja ali i rizična na svakom  koraku. Trudimo se da naši kupci budu zadovoljni. Najviše se prodaju bukova, hrastova i grabova drva”, regao je sagovornik.

Za kupljeni metar drveta, potrebno je izdvojiti još četiri do pet eura, kako bi se ono isjeklo na trupce, a potom još dodanih četiri ili pet ako želite da ih neko iscjepka i prirpemi za loženje.

E.K.

SANIRAN PUT TRPEŠKO BRDO – POROČE

0

Radnici firme „Asfalt-beton gradnja“ sanirali su rupe na putnom pravcu Trpeško brdo-Poroče.

Kako je pisao portal Radija Petnjica, put Trpeško brdo – Poroče je prije mjesec bio pripremljen za sanaciju ali su ostale rupe od isječenog asfalta koje su predstavljale veliki problem za vozače.

E.K.