UREĐENJE CENTRA PETNJICE

1

Radnici Komunalnog preduzeća intezivno rade na sređivanju potoka koji prolazi pored nove administrativne zgrade opštine. Osim sklanjanja otpada iz potoka koji prolazi centrom Petnjice, radnici Komunalnog preduzeća će raditi i na ozelenjavanju površina oko nove zgrade koja bi uskoro trebala da se stavi u funkciju.

“Cilj nam je da pošaljemo poruku da je Petnjica urbano mjesto. U saradnji sa Direkcijom javnih radova radićemo na uređenju i modernizaciji glavnih saobraćajnica. Sve je ovo zahtijevalo vrijeme i napore, od izrade projektne dokumentacije, procedure oko tendera, do finalizacije, ali se sada nadam da će u ovoj godini, sve ovo što uradimo u Petnjici, biti vidljivo i biti dobro za sve naše građane”, izjavio je za portal radija, Samir Agović predsjednik opštine.

Tehnički direktor Komunalnog preduzeća, Rifat Agović je pozvao sve građane da ne bacaju otpad tamo gdje ne treba.

“I ovim putem apelujem na sve građane da smeće i otpad ne bacaju kao do sada u potok, već da isti odlažu u kontejnere koji se nalaze pored”, kaže direktor Komunalnohg preduzeća. Prema njegovim riječima, opština je uradila projekat za regulacija potoka duž čitavog poteza kroz Petnjicu i da taj posao košta oko 150 hiljada eura i da je trenutna sanacija privremeno rešenje.

D.B.

KLIZIŠTE IZNAD NOVOG PUTA PETNJICA-PODVADE

1

Na trasi puta Petnjica-Podvade, nakon obilnih padavina, pojavila se erozija i to u dijelu škarpe iznad stadiona u Gusarama. Zemljište se pokrenulo na mjestu iznad puta koje je obloženo zaštitnom mrežom.

Takođe, na mjestima gdje su ranije bile spontane deponije, a koje je očistila komanija Bemax, pojavile su se opet naslage smeća i drugog otpada.

D.B.

UPUTSTVO ZA UPOTREBU ZA SVE NACIONALISTE: GENETSKA MAPA KOJA JE UNIJELA POMETNJU NA BALKANU

3

Ponekad istina zuri pravo u lice. Upravo to dešava se pri svakoj proveri porekla, ključne reči, koja često i prečesto asocira na provokativno pitanje: “Šta je starije: kokoška ili jaje?”

Međutim, ovo mišljenje nije posvećeno poreklu života. Nema motiva ni da se priča i prepričava poreklo vrsta iako je u istoimenom delu Čarls Darvin naglasio da “čovek, sa svojim plemenitim osobinama, još u svom telesnom okviru nosi neizbrisiv pečat svog nižeg porekla”.

Dakle, tema nije uzrok nego metoda i posledice onoga što predstavljaju nasledne tzv. haplogrupe, najznačajnija karika u tumačenju davnašnjeg porekla svih, pa i balkanskih naroda.

Istina za 100 dolara
Biološki mit zapisan je u genima. U naslednoj materiji, za koju planetarno slavni Met Ridli, u svetskom bestseleru Genom, prevedenom na 50 jezika, smatra da predstavlja “jednu vrstu autobiografije ljudske vrste”.

Večnu zagonetku, koja podjednako intrigira koliko i iritira, bez obzira na to što početkom trećeg milenijuma širom planete postoji nova, surovo precizna naučna metoda za utvrđivanje ličnog praporekla.

Uslovi su, većinski, pristupačni. Sve što je potrebno jest da se ode na sajt nekoliko kompanija, koje se bave ovim poslom, uplatite 100 dolara i pošaljete uzorak brisa pljuvačke u epruveti. Nakon nekoliko nedelja dobićete e-mailom jedan poveći dokument, koji sadrži podatke o vašim genima.

Sasvim dovoljno da suočavanje sa svojim najdaljim rodoslovom može da počne, uz konkretno i generacijama dugo priželjkivano objašnjenje iz kojeg dela Evrope, Azije ili Afrike potiče određen procenat vaših gena i kuda su se tokom migratornih epoha kretali vaši preci.

Interesovanje je nadmašilo sve pretpostavke. Razvila se genetička geografija, specijalna veza istorije i praistorije, kako funkcionalno, tako i mapiranjem. Dosad je više od milion ljudi iz raznih država uradilo ove testove i danas se stekao dovoljan uzorak, na osnovu kojeg je napravljena “genetska mapa Evrope”, koja je uključila i genetsku mapu Balkana. Prvi put dobijena je realna, naučno dokazana slika o tome ko su i odakle su došli Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Makedonci ili Albanci.

Ova mapa počela je da se širi brzinom svetlosti. Naročito je popularna po nacionalističkim internetskim forumima, na kojima ne prestaje da proizvodi lavinu zapaljivih komentara kod onih koji ne znaju da nacija nije biološki, odnosno genetski nego kulturološki fenomen.

Prepucavanja su očekivana s obzirom na to da su dosadašnji rezultati o poreklu balkanskih naroda bili zasnovani na istorijskim spisima i sad je suvišno da svaki balkanski narod citira nekog svog istoričara, koji, navodno, ima dokaz kako je taj narod najstariji, a svi drugi nastali su od njih.

Međutim, i bez njih većina ljudi zna porodične generalije, o mestu rođenja roditelja i njihovih najbližih prethodnika. Ali, kad se postavi pitanje kojim je kontinentom hodao vaš prapredak, samo se pomalo posramljeno slegnu ramena iako su sve informacije dostupne na sajtu Eupedije, najveće nezavisne organizacije posvećene prikupljanju i analizi genetike i poreklu naroda Evrope.

Balkanska ‘čorba od povrća’
Balkanska mešavina nasleđa nije ništa neobično, mada Karl Vouz u rekordno citiranoj knjizi Proceedings of the National Academy of Science of the USA uporno ubeđuje da “život ima fizičku, a ne istoriju rodoslova”. To, ipak, nije uteha Balkancima jer, sa stanovišta genetike, ne postoje tipično srpski, hrvatski, bošnjački, makedonski ili albanski geni. Taj linearni jezik napisan je u pravoj liniji.

Ili, pojednostavljeno, kulinarskim rečnikom rečeno, svi smo mi nekakva “čorba od povrća”, koje je iseckano i promešano. Naravno, povrće su haplogrupe. Razlika je što kod nekog bećar-paprikaša ima malo više šargarepe, a kod drugog malo više celera. Ali, nijedan narod ne može da tvrdi za sebe da je striktno “čorba od šargarepe” jer u sebi sadrži previše drugih sastojaka, pa još i svakojakih mirođija. A svakojaki začini i dodaci neizbežni su kamen spoticanja.

Tako bar u jedan glas tvrde Bojana Panić i Ana Banjac Čanak, doktorke iz DNK-centra za genetiku u Beogradu. Nakon svakodnevnih analiza Y-hromozoma, pomoću kojih sastavljaju porodična stabla, ali pomažu i policiji, za list 24 sata naglasile su: “Vrlo je teško biti precizan i reći odakle potiču, na primer, Srbi, pošto svaki balkanski narod predstavlja mešavinu različitih naroda.”

Međutim, što reče M. Kotler u Bulletin of the History of Medicine, nema većeg slepila od onog kad nešto ne želimo da vidimo. Valjda je zato balkanska mrtva trka o poreklu naroda odlučena tek u genetskom fotofinišu.

Prema molekularno-biološkim nalazima, genetska mapa obelodanjena širom Evrope baca potpuno novo svetlo na vekovnu raspravu i donosi nekoliko zanimljivih, nepobitnih činjenica. Što se tiče balkanskih naroda, glavna je vest da neke veće međusobne razlike ne postoje. Srbi i Makedonci gotovo su potpuno identični (96 odsto), a Bošnjaci i Srbi takođe. Hrvati imaju malo više procenata gena iz zapadne Evrope, ali u poređenju s ostalim haplogrupama ni kod njih nema nekih bitnih razlika.

Albanci su izuzetak. Haplogrupe E2 i E3 najrasprostranjenije su u severnoj Africi, tačnije, u Maroku i Alžiru. U Evropi se pojavljuju tek u poslednjih 2000 godina, kao najzastupljenija haplogrupa kod kosovskih Albanaca. Te haplogrupe ima u manjem procentu i kod Srba s juga Srbije i Kosova.

Uvod u pometnju
Nespremni za hladan tuš, balkanski nacionalisti su u pometnji. Najblaže rečeno, zbunjeni su.

Tačka na istraživanja nije stavljena, ali promocijom najnovijih otkrića genetika je ponudila konkretne dokaze koji brišu sve sumnje o poreklu Albanaca, Bošnjaka, Crnogoraca, Srba, Hrvata i Makedonaca. Konačno je dokazano da su narodne legende čisto praznoverje.

Tako su Srbima u biološkom bratstvu najbliži Hrvati, Bošnjaci, Mađari, Rumuni, Bugari, zatim u širem krugu Česi, Slovaci, Poljaci, Austrijanci, Grci, Italijani, Nemci, a vrlo udaljeni u evropskim okvirima Rusi i, recimo, Moldovljani.

To znači da je Srbima genetski bliži gotovo svaki Poljak od bezmalo svakog Rusa iako je suprotno za većinu Srba neostvarena privlačna, ali pusta želja. Paradoksalna srpska žudnja za preuzimanjem pastirskog stila života zvuči gotovo kao Lamarkova jeres, prema kojoj bi kovač čije su ruke u toku života postale jake trebao imati decu s jakim rukama, što je primer da volja bezuspešno, čak ni pritiscima ne uspeva da promeni genetski otisak.

Međutim, očigledno je da ideološka bliskost s pojedinim političkim projektima kod pojedinaca nadjačava genetsku bliskost. I tu nema ničega spornog, osim što ti pojedinci kojima je ideološko bratstvo važnije od genetskog nekako baš vole da izmišljaju i potenciraju genetsko bratstvo kojeg nema da bi zamaskirali navodnu ideološku pristrasnost i lakše prodali svoju priču zasnovanu na neistini.

Slično zvuči izjava “braća Hrvati”, koja se neretko čuje u Srbiji u pozitivnom, ali i u ironičnom kontekstu. Ali, ova izjava je potvrđena kao pravilo kad je reč o genetskom kodu dvaju naroda, što je jedan od rezimea šestogodišnjeg istraživanja DNK-profila nastradalih (žrtava) žitelja Balkana, koje je sproveo Institut za sudsku medicinu u Skoplju i po ko zna koji put dokazao genetsku sličnost balkanskih naroda.

“Analiza dobijenih podataka pokazala je da stanovnici Makedonije imaju najsličniji DNK-profil sa Bugarima i Srbima, Hrvati sa Bošnjacima i Srbima”, ponovio je dr Zlatko Jakovski s ovog Instituta, čiji se rezultati upotrebljavaju za sve krivične istrage o žrtvama s ovih prostora.

Srušen mit o velikoj seobi Slavena
Naravno, kao i uvek dosad, nauka je najbolji lek protiv dogmatizma, laži i manipulacija svake vrste. Treba, ipak, znati da genske mape nisu tako jasne kao lingvističke, ali su suptilnije. Na takav zaključak upućuju saznanja ženevskog Igenea, dopunjena domaćim istraživanjima.

Ona su srušila višedecenijski mit o velikoj seobi Slovena u balkansku pustoš jer je slovenski gen malo izražen kod svih današnjih naroda na Balkanu, uključujući skromni procenat potomaka kod Srba (30 odsto), Hrvata (20 odsto) i Bošnjaka (15 odsto). Kad se sve sabere i oduzme, sugeriše prof. dr Omer Ibrahimagić, “Bosanci i Hercegovci su, u najvećoj mjeri, nasljednici Ilira (40 odsto), Germana (20 odsto) i Kelta (15 odsto), pa tek onda Slavena (10 odsto)”.

Znači, ključ razumevanja istorije Bosne i Hercegovine nije u slovenskoj već u ilirskoj eri, u genetski mešanim krvno-srodničkim haplogrupama, vrlo sličnim za Hrvate i Bošnjake. Prema haplogrupama, Turcima su dva puta bliži Albanci od Srba i Makedonaca, a najdalji Bošnjaci.

I to nije sve. Nijedan narod nema jedinstvenu haplogrupu. Svi smo mi pomalo “oni”. Zato se na svim biološko-medicinskim studijama uči jedna anatomija, fiziologija, patologija, fizikalna medicina i rehabilitacija.

Mada ni haplogrupe nemaju konačna izdanja.

AL DŽAZIRA

AJLININ BORAVAK NA TURIJAKU: ZALJUBILA SAM SE U PLANINU

3

Da budem iskrena, moja ideja za planinarenje nije baš od juče. To je nešto što se ne što tinja a kada se desi ono se ne zaboravlja. Bogatija sam za mnogo toga ali i za saznanje kako se zovu sva ta netaknuta mjesta – Stoša, Bila. Korijen…..i sve to na Turijaku.  Ekipa od pet članova, sve djevojke krenula je u pohod planinama gdje ljubav zaborava nema. Dok hodam između borova razmišljam zašto ljudi odlaze iz ovako lijepih krajeva.

Želja mi je da svoju priču podijelim sa vama kao i mnogo slika koje oduzimaju dah. Isto tako, mislim da bi ovaj zapis bio zanimljiv i za starije planinare i to kao iskustvo nekog ko prvi put planinari.

Zaljubila sam se u planinu i to je za sva vremena.

AJLINA SKENDEROVIĆ (HABER MLADIH BIHORA)

 

DAN ROMA: AGOVIĆ POSJETIO PORODICU BERIŠA

0

Povodom svjetskog dana Roma danas je predsjednik opštine, Samir Agović, sa svojim saradnicima posjetio dvije višečlane porodice Beriša. Čestitajući im praznik, Agović je razgovarao i o tome kako i na koji način da se poboljšaju uslovi za život u Petnjici. Podsjećanja radi, ove dvije prodice su povratnici iz Njemačke i zahvaljujući Novaliću, vlasniku objekta bivše ZZ Petnjica,  ustupljene su prostorije za njihov privremeni smještaj. Zajednička konstatacija predstavnika  lokalne uprave i porodica Beriša je da ovo nije trajno rješenje i da je potrebno dalje zalaganje građana opštine Petnjica, kao i države u cilju ostvarenja boljih uslova za život Roma. Ove dvije porodice ne žele da se vrate na Kosovo, već žele da ostanu u Petnjici, jer su naišli na saosjećanje i gostoprimstvo njenih građana. Ovo je bila ujedno i prilika da se učenicima koji pohađaju nastavu u OŠ „Mahmut Adrović” uruče poklon paketići. Inace, radi se o odličnim učenicima koji redovno pohađaju nastavu i lijepo su prihvaćeni u društvu.

„Želim da iskoristim priliku da pozovem sve građane opštine Petnjica da ukažu svoju pomoć ovim porodicama koliko su u mogućnosti, kako bi ovi ljudi imali uslova da žive u mjestu dobrih ljudi, mjestu gdje žele da pripadaju. Takođe treba da naglasim da su ove porodice i prije odlaska u Njemačku boravile kod nas i da ih je naš odnos prema njima i vratio u Petnjicu, tako da su odlučili da  žele tu i da ostanu. Moram da istaknem i našu dijasporu koja je kroz razne humanitarne aktivnosti pomagala ove porodice. Želim da vam poželim da svaki naredni dan Roma bude srećniji i kvalitetniji.”, između ostalog je istakao predsjednik opštine, Samir Agović, prilikom posjete porodicama Beriša.

D.BOŽOVIĆ

ADNANIZACIJA MEDIJA U CRNOJ GORI I REGIONU

30

Kao čovjek koji se lično i javno, vrlo zdušno, zalagao da Petnjica povrati status opštine, i u raznim medijima objavio više tekstova koji su afirmisali ovu ideju – danas se stidim.
Ne zbog Adnana Muhovića, on je svoje rekao i za to platio debelu cijenu – ostao bez posla, izopšten iz opštinske, a time i iz državne politike, pušten niz mutnu vodu, ali, sam pao – sam se ubio!
No da li je tako?! Da li je navučen na tanak led od prefliganaca najgore vrste, da li je omađijan da kaže nešto što ni u ludilo ne bi smio reći?!
Pohitali su da ga smijene i da dokažu kako nismo svi isto i da nam je stalo do bratstva, a bogami i jedinstva, svakakvoga, pa i partijskoga.
Strašno me vrijeđa odnos medija prema ovom političko-diletantskom ponašanju koji se utrkuju da i dalje ustupaju svoj prostor završenoj priči.
Zašto?!
Adnan Muhović je mlad političar i trebalo mu je pružiti ruku pomoći i prevesti ga u polje za koje je zadužen i radi čega je postavljen, a teme tipa Njegoša i Lovćena prepustiti struci i nauci.
Ovako, stiče se utisak da su jedva dočekali da kaže šta je kazao i otkoče mu kola koja su se sjurila niz stranu.
I bi što bi, a mediji i dalje drobe ovu sada već izraubovanu temu dajući šansu sada već smijenjenom Muhoviću da dodatno doliva ulje na vatru. Kao da kažu: Još to nije sve, ima Adnan još nešto da kaže, a sve u želji (?) da sutra opozicija može reći vladajućoj strukturi – eto ko su vam koalicioni partneri – kad po svojoj zemlji hode pasoš nose, a Bosnom se ponose.
Isuviše su se mediji u Crnoj Gori adnanizovali i treba će im vremena da ga zaborave.
S ovakvim pristupom temi niko ne dobija, a gubitnik je Adnan Muhović, jer danas ostati bez opštinske plate, i to zbog svojih izjava, u zemlji gdje siromaštvo kuca na mnoga vrata, može samo lud ili ludo pošten.
U koje je naš Ado – prosudite sami!
Ako mediji i Petnjica nemaju drugo šta raditi onda raspredajte priču o Adnanu Muhoviću do sudnjega dana.
Faiz Softić

OO BS PETNJICA: POMOĆ MINISTRA IZ BS GOVORI O NAŠOJ POSVEĆENOSTI RAZVOJU PETNJICE

0

Opštinski odbor BS-a Petnjica se zahvalio ministru rada i socijalnog staranja Kemalu Purišiću na razumijevanju i pomoći koje je pokazao sa funkcije ministra.

“Izgradnja zgrade rada i socijalnog staranja vrlo je značajan projekat za našu opštinu u svakom smislu, a potez ministra iz redova Bošnjačke stranke dovoljno govori o posvećenosti BS-a razvoju Petnjice, za razliku od nekih drugih. Međutim, predsjedniku opštine ovo nije bilo dovoljno da pomene imenom i prezimenom uvaženog ministra Purišića i zahvali mu se. Jasno i zbog čega. Ali neka shvati da je sve manje i manje ministara iz DPS-a. Hvala Bogu”, saopštili su iz OO BS Petnjica.

DN: BISER BIVŠEG PREDSJEDNIKA SO PETNJICA – MUHOVIĆ: KAD IDEM NA CETINJE NOSIM PASOŠ

5

Smijenjeni predsjednik Skupštine opštine Petnjica Adnan Muhović i funkcioner vladajuće Bošnjačke stranke, izjavio je juče da prema Podgorici vrlo malo šta osjeća, a da prema Cetinju ne osjeća ništa.
“Dakle, kad idem na Cetinje nosim pasoš”, kazao je Muhović za Sandžak TV, prenosi Sandžakpress.info.
Podsjetimo da su njegove izjave na račun Njegoša i Gorskog vijenca izazivale lavinu komentara, kao i stav u odnosu na veličinu crnogorske nacije, kvalifikujući je malom.
Sa funkcije predsjednika Skupštine Opštine Petnjica Adnan Muhović smijenjen je glasovima 15 odbornika DPS-a i po dva SD-a i SDP-a. Muhović je, kako je navedeno u obrazloženju, svojim izjavama o, između ostalog, Njegošu da je najveći “krvnik Bošnjaka i islama”, doprinio dizanju tenzija i narušavanju multietničkog sklada u Crnoj Gori.
“Meni je Bosna država matičnog naroda, Sarajevo duhovni i kulturni centar. I krv svoju za Bosnu moju, za južni Sandžak i život svoj. Smatram da je predsjednik Stranke (BS-a) patriota u nekoj mjeri u kojoj on smatra i drugi smatraju da jest. Kao ja nije. Ja sam malo specifičan, prvo ono što mene možda malo razlikuje u politici u odnosu na neke druge je što sam panbošnjački orijentisan. Ja prema Podgorici vrlo malo šta osjećam, prema Cetinju ne osjećam ništa. Dakle, kad idem na Cetinje nosim pasoš”, kaže Muhović.
Inače, odluku o smjeni Muhovića inicirali i podržali koalicioni partneri iz DPS-a. U odbranu, međutim, nisu stale kolege iz Bošnjačke stranke.
“Mislite li da su stali u vašu zaštitu u jednom trenutku da bi i svoj ugled na neki način podigli među ovim narodom pokazujući da brane visokog fukcionera BS-a? Ja sam to govorio predsjedniku stranke, potpredsjednicima, kolegama, predsjednicima opštinskih odbora, ali oni nisu imali moći, kapaciteta da ovo završe, da ovo zaustave. Nema ovdje razvoja dok je DPS na vlasti i čak smatram i dok je DPS na državnom nivou na vlasti, oni ne žele da ulažu u ovaj kraj, sačuvaju ljude ovdje”, poručuje Muhović.

PREUZETO: DNEVNE NOVINE

VLADA CRNE GORE ULAŽE 275 HILJADA EURA ZA IZGRADNJU OBJEKTA U PETNJICI

1

Juče je predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović je sa predstavnicima ministarsva finansija i ministarstva rada i socijalnog staranja, dogovorio dinamiku aktivnosti koje su vezane za izgradnju objekta za potrebe nekoliko jedinica ministarstava, koje po zakonu imaju svoje filijale u svim opštinama.

To je bila prilika da se sa nivoa lokalne uprave pruži podrška u pripremi dokumentacije za raspisivanje Javnog poziva za izradu projekta za izgradnju pomenutog objekta. Građani Petnjice će, prema riječima predsjednika opštine dobiti, još veći nivo usluga koje će pružati službe Ministarstva rada i socijalnog staranja kao i Ministarstva zdravlja. U budućem novoizgrađenom objektu biće smještene prostorije službe Centara za sicijalni rad, služba Zavoda za zapošljavanje, Fonda PIO, Fonda zdravstva.

„Sredstva za ovaj projekat je obezbijedilo Ministarstvo rada i sosijalnog staranja u iznosu od 275 hiljada eura, a biće realizovano preko UNDP-a. Opština je obezbijedila lokaciju i oslobodiće plaćanja komunalija investitora zbog javnog interesa, što znači da ćemo u partnerskom odnosu raditi ubrzanom dinamikom kako bi se ova investicija u potpunosti realizovala u ovoj građevinskoj sezoni. Ovo je još jedna potvrda dobre saradnje lokalne uprave i Vlade Crne tako da možemo konstatovati da se Petnjica i sa ovim objektom značajno mijenja kada su u pitanju usluge koje pružaju nadležna ministarstva i to će se svakako upotpuniti sa servisom koji obezbjeđuje lokalna uprava i vjerujem da smo na taj način obezbijedili punu satisfakciju ljudima sa prostora naše opštine, kada su u pitanju njihova očekivanja radi zadovoljenja potreba koje imaju kao svi građani u ostalim opštinama“, izjavio je Samir Agović za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

JOŠ JEDNA POBJEDA UNIONA, SKENDEROVIĆ POZVAO BIHORCE NA DERBI U NEDJELJU

1

Union 05 Kayl/Tetange u 19 kolu prvog divisiona Luksemburškog prvenstva u fudbalu pobedio je ekipu Itziga na domaćem terenu sa 2:0.
Union je do pobjede došao teže od očekivaanog i tako se učvrstili na trećem mjestu.

U prvom poluvremenu gosti su se opredijelili da brane svoj gol. Union se mučio ali nije uspio da pronadje put do gola. U drugom poluvremenu Union ubrzava igru i tako već u pedesetom minutu, poslije dobro izvedenog slobodnog udarca sa lijeve strane, koji je izveo Jonni Coreia golgeter domaće ekipe Aderito Dos Reis daje gol za vođstvo. Nakon primljenog gola gosti se otvaraju i što Unionu omogućava da dodđu do svoje prepoznatljive igre. Stvaraju se prilike jedna za drugom i pravo je čudo da gosti nijesu otišli kući sa još kojim golom u mreži. Iz jedne munjevite akcije, koju je započeo najbolji igrač ovog meča Asad Muratović, kapiten domaćina Jonni Coreia je udarcem sa više od dvadeset metara, iskosa sa lijeve strane, zatresao mrežu gostiju.

Sportski direktor Uniona Hasim Skederović je rekao da ga raduje dobra igra ekipe.

“Ovim putem pozivam sve naše navijače da dođu u nedelju 09/04 da nas podrže u derbiju kola koji igramo u Junglister.  Meč počinje u 16časova”, rekao je Skenderović.