UPOZORENJE KOMUNALNE POLICIJE: KAZNA ZA SVAKOG KO UNIŠTAVA SAOBRAĆAJNE ZNAKOVE

0

Petnjička lokalna uprava je nedavno postavila signalizaciju i putokaze, ali su ti putokazi vrlo brzo uništeni ili djelimično devastirani.

Nemarni građani preko znakova lijepe plakate raznog sadržaja tako da oni sada imaju drugu namjenu. Iz petnjičke komunalne policije su saopštili da će sankcionisati sve one koji devastiraju saobraćajne znake i komunalna objekte.

„Komunalna policija će preduzeti aktivnosti iz svoje nadležnosti da sankcioniše počinioce prekšaja. Ovom prilikom upozorovam građane da je u skladu sa Odlukom o komunalnom redu opštine Petnjica zabranjeno oštećenje ili prljanje komunlanih objekata ili uređaja a pod komunalnim objektima ili uređajima smatraju se, između ostalog i saobraćajni znaci, oglasni stubovi, panoi i reklamne oznake kao i objekti javne rasvjete. Zato apelujemo na građane da plakate i druga obavještenja postavljaju na mjestima koja su za to predviđena. U suprotnom, komunalna policija će najoštrije reagovati i sankcionisati sve počinioce koji se budu oglušili o ovo upozorenje“, istakao je načelnik petnjičke komunalne policije Denis Šabotić.   

DENIS BOŽOVIĆ

SJUTRA “HRONIKA PETNJICE”, GOST ISMET LATIĆ

Sjutra (utorak 26. jun) od 10:15 na talasima Radija Petnjica slušaoci mogu pratiti emisiju “Hronika Petnjice”.

Gost emisije je mr. Ismet Iko Latić, savjetnik predsjednika opštine.

Tema emisije je Perspektiva razvoja opštine Petnjica kroz valorizaciju kulturnih i prirodnih bogastava i implementacija projekata.

Emisija Hronika Petnjice se realizuje pod pokroviteljstvom opštine Petnjica.

D.B.

KUD “BIHOR” DRUGI NA SMOTRI U SARAJEVU

2

KUD „Bihor„ je na IV internacionalnom festivalu folklora i tradicionalne muzike  koji  je održan u Sarajevu u okviru Novogradskih dana, osvojio drugo mjesto sa 60 poena.

Na festivalu je učestvovalo osam kulturno umjetničkih društava iz Turske, Sjevernog Kipra, Hrvatske, Makedonije,  Bosne i Hercegovine a predstavnik Crne Gore bilo je KUD Bihor iz Petnjice.

Prve večeri učesnici su nastupili  na otvorenom u  spotrskom Centru „Safet Zajko„ a druge večeri u sportskoj hali „Ramiz Salčin“.

Žiru u sastavu, Ana Babić, profesorica muzike predsjednica žirija koja je i predsjednica Skupštine kantona Sarajevo, profesor Husein Zvrko, Faruk Alkaja iz Burse – Turska, Faiz Softić književnik iz Luksemburga, Božica Prša iz Osijeka – Hrvatske, Alil Selim iz Skoplja, Makedonija i Sinan Tiganj, predsjednik KUD Bihor iz Petnjice .

„Koliko je konkurencija bila jaka govori i podatak da je razlika između prvog i drugog iznosila 1,25 poena , a razlika između drugog i trećeg mjesta 1,40 poena“, istakao je Sinan Tiganj, predsjednik KUD Bihor.

Prvo mjesto je osvojio Ansambl „Ibe Palikući“ iz Skoplja  sa 61,25 poena , drugo KUD „Bihor„ sa 60 poena, dok su treći bili članovi Ansambla „MAARIF COLLEGE FOLK DANCA GROUP„ iz Nikozije – Sjeverni Kipar sa 58,40 poena .

„Osvojeno drugo mjesto je veliki uspjeh za naš mladi sastav koji je nastupio u Sarajevu  jer smo imali tri člana koji su  po prvi put  nastupili na nekom festivalu. To je dokaz da se u KUD-u Bihor radi veoma dobro iako kuburimo sa djecom  posebno sa muškarcima, jer smo nastavili kontinuitet priznanja koja stižu sa svih strana. Prošle godine smo bili dobitnici najvećeg opštinskog priznanja nagrade “ 4 avgust“. Moram istaći i veliku želju naših članova da se ravnopravno bore sa predstavnicima  drugih društava koji su bili mnogo stariji  pogotovu pobjednici Festivala. Da napomenem da će članovi KUD-a „Bihor“ od 7. do 13. jula učestvovati na 32. Altin Karađoz Festivalu koji će se održati u Bursi koji je inače jedan od najvećih festivala u Turskoj na kojem će učstvovati  25 država i među kojima su i predstavnici Indije, Kine, Obale Slonovače, Meksika  i dr“, istakao je za portal radija Sinan Tiganj i dodao sve pohvale na račun organizatora festivala u Sarajevu. „Organizator i domaćin KUD „BUL BUL“ i direktor festivala Sahudin Kačar su  bili odlični domačini i potrudivsi  se  da svim  učesnicima  omoguće   da obiđu kulturne znamenitosti Sarajeva, Baščaršiju i spomenik djeci Sarajeva poginulim u suludom ratu devedesetih“, istakao je predsjednik KUD Bihor, Sinan Tiganj.

DENIS BOŽOVIĆ

POZIV SO PETNJICA: PREDLOŽITE KANDIDATA ZA NAJVEĆE OPŠTINSKO PRIZNANJE

3

SO Petnjica pozvala je građane, privredne subjekte i sve ostale da predlože kandidata za dodjelu opštinske nagrade “4. avgust” za 2018. godinu

Nagrada “4. Avgust”, kao poseban oblik javnog priznanja dodjeljuje se svake godine povodom praznika Opštine Petnjica – “4. Avgust” za najbolje ostvarene rezultate u tom periodu, a u izuzetnim slučajevima za postignute rezultate u dužem stvaralačkom periodu, u svim oblastima rada i stvaralaštva koji su od izuzetnog značaja za Opštinu Petnjica.

Nagrada se dodjeljuje pravnim licima i pojedincima sa teritorije Opštine Petnjica ili van nje, ako njihova ostvarenja imaju poseban značaj za Opštinu Petnjica.

Kad zato postoje naročito opravdani razlozi Nagrada se može dodijeliti posthumno.

Nagrada se istom licu može dodijeliti samo jedanput.

Predlog za dodjeljivanje Nagrade može podnositi građanin, privredno društvo, ustanova, nevladin sektor, politička partija ili stranka i drugi subjekti sa prebivalištem, odnosno sjedištem u Petnjici.

Predlozi za Nagradu moraju biti pismeno dostavljeni, sa obrazloženjem i dokumentacijom na osnovu koje se može ocijeniti vrijednost ostvarenih rezultata predloženih kandidata.

Predlozi se dostavljaju Skupštini opštine Petnjica – Žiriju za dodjelu nagrada ” 4 avgust”, neposredno na pisarnici Opštine ili poštom na adresu SO-e Petnjica, Petnjica bb 84321, najkasnije do 15. Jula 2018. godine.

 

AGOVIĆ U SARAJEVU O MOGUĆNOSTIMA SARADNJE SA OPŠTINOM NOVI GRAD

0

Predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović, na poziv organizatora Međunarodnog festivala folklora boravio je u Sarajevu, u opštini Novi Grad. Ova posjeta je bila i prilika da se sa čelnim ljudima ove gradske opštine, razgovara o saradnji.

“Imali smo priliku da, između ostalog, razgovaramo i sa načelnikom opštine Novi Grad, Semirom Efendićem. U toplom i srdačnom razgovoru konstatovano je da se na mnogim poljima može dodatno unaprijediti saradnja, ne samo sa institucijama kulture već je to moguće uraditi i na polju obrazovanja, ekonomije, turizma i sl. Festival jeste bio prilika da se predstavi naše kulturno nasleđe i naše kulturno umjetničko društvo je nema sumnje sjajan reprezent folklornog nasleđa koji baštinimo na ovim prostorima. Načelnik Novog Grada je najavio uzvratnu posjetu pa ćemo nastaviti našu saradnju i konkretizovati oblike saradnje od obostranog interesa. Pobudili smo interesovanje privrednicima o našim izdašnim potencijalima i upoznali smo ih sa našim liberalnim uslovima koje nudimo sa lokalnog ali i državnog nivoa kada su u pitanju investicije. Jedna Sarajevska kompanije je konkretno zainteresovana za izgradnju benzinske pumpe i ta najava je po mom sudu dosta optimistična, jer isti taj investitor je prisutan u Podgorici gdje se vrlo brzo očekuje početak rada nove benzinske stanice”, rekao je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

DENIS BOŽOVIĆ

PETNJICA: STIGLI PRVI PLASTENICI PREDVIĐENI AGROBUDŽETOM 2018.

0

Danas su radnici firme “Desetka” iz Berana dostavili 15 plastenika poljoprivrednicima iz Radmanaca, Godočelja i Petnjice. Narednih dana se očekuje dostava ostalih plastenika.

“Uz plastenike je stigla i sva dodatna oprema koja je potrebna da se postave kao i da se kasnije proizvodnja u njima obavi, što podrazumijeva cijevi sistem za navodnjavanje. Vrijednost plastenika koji su danas dostavljeni poljoprivrednim proizvođačima je oko 3,500 eura”, kazao je radnik pomenute firme.

“Zadovoljni smo sa tim koliko će Opština učestvovati prilikom nabavke plastenika. Nakon predate dokumentacije u prostorijama odjeljenja za poljoprivredu i ruralni razvoj u administrativnoj zgradi Opštine obavijestili su nas da smo ostvarili pravo na nabavku tunela plastenika. Mi smo plastenike platili firmi, a nakon postavljanja Opština će izvršiti povraćaj sredstava”, kazao je za  poral Radija Petnjica Aljaga Adrović.

Opština je planom Agrobudžeta predvidjela da ove godine pravo na plastenike ostvari 57 poljoprivrednih proizvođača.

Kako bi postakla razvoj povrlarske proizvodnje u našem kraju opština je za ovu godinu izdvojila sredstva za nabavku tunela (plastenik dimenzija 5×10 m).. Prednost imaju mladi poljoprivredni proizvođači starosti ispod 35 god, poljoprivredni inženjeri, tehničari kao i socijalna domaćinstva. Pravo na ovu podršku ne mogu ostvariti ona gazdinstva koja su u predhodne dvije godine ostvarila pravo na ovu mjeru.

Nakon izvršene nabavke i postavljanja Opština će izvršiti povraćaj sredstava poljoprivrednicima u iznosu od 70 odsto.

ALDIJANA NOVALIĆ

ALDEMAR I ELMA: AKO NE BUDE POSLA POSLIJE STUDIJA IDEMO IZ PETNJICE

0

Tema današnje emisije radija Petnjica “Aldijana2” bila je “Poziv za studije i perspektiva”, a gosti su bili Aldamar Agović i Elma Ramčilović.

Oni su studenti treće godine i do sticanja ozbiljnog zvanja ostala im je jos jedna studijska godina, ali o tome šta će raditi nakon završetka počeli su već sada da brinu.

“Na Fakultetu za saobraćaj, komunikacije i logistiku odabrala sam drumski smjer i mislim da je on  prilično perspektivan u odnosu na druge smjerove i to najvišse mogu iskoristiti ovdje u svojoj sredini. Na mom Fakultetu nema mnogo studenata iz Petnjice, što za mene predstavlja prioritet prilikom zapošljavanja nakon završenih studija. U slučaju da ne uspijem u Petnjici zapošljenje ću tražiti u nekoj drugoj većoj sredini”, kazala je Elma.

“Zbog opšte bezbijednosne situacije u svijetu, danas menadžeri bezbijednosti predstavljaju važan kadrovski resurs koji zauzima značajne pozicije u hijerarhiji rukovođenja i poslovanja u savremenim organizacijama.  To je bio razlog zbog kojeg sam odabrao ovaj fakultet. Međutim živimo u vremenu kada ništa nije stabilno u kome ”diploma nije trijumf nego briga” pa su tako zvanično konkretni fakulteti poput mašinstva, elektrotehnike, ekonomije bili sigurno bolja varijanta, ali ja sam se odlučio za nešto drugo i nadam se da ću brigu pretvoriti u trijumf. Obzirom na to da smo mlada Opština, mislim da ću iskoristiti svoj fakultet, ali ako se to ne desi svakako da ću oprobati u nekoj drugoj sredini”, kazao je Aldamar.

Studenti su najavili da će pokušati poslije školovanja da nađu posao ali su rekli da ukoliko se to ne desi, sreću će potražiti van Petnjice.

“Ljudi koji ne rade pri Opštini veoma teško mogu naći posao i prehraniti porodicu, pa mislim da ljudi koji imaju veća zvanja i znanja, a to ne primjenjuju ne žele da se ograničavaju ovim mjestom i zbog toga odlaze u veće gradove gdje imaju veće mogućnosti. Osuđivati ljude što odlaze, a ništa im ne ponuditi da se zadrže uopšte nije primjerno i jedino meni logično i razumno rješenje je otvaranje novih radnih mjesta”, kazala je Elma.

“Nedostatak radnih mjesta i perspektive za osnivanje porodice, korupcija, opstanak  političkih elita na vlasti su glavni razlozi iseljavanja mladih. Masovni odlazak mladi talenata je znak da država ne posjeduje odgovarajuću strategiju razvoja sopstvene privrede i društva, ali i ako je posjeduje takva strategija se ne primjenjuje”, kazao je Aldamar.

“Samofinansirao sam se cijelo školovnje.  Izdvojila bih i zahvalila Opštini što su izdvojili sredstva za dvije jednokratne pomoći, na šta imaju pravo svi drugi studenti. Moram napomenuti da ukoliko bih se oslonila na posao koji bih radila u Petnjici ne bih mogla upisati fakultet”, kazala je Elma.

“I ja sam se samofinansirao. Ovim putem se zahvaljujem Opštini na jednokratnoj pomoći, a posebna zahvalnost Agović fondaciji koja već duži vremenski period stipendira mene i određeni broj studenata. Ono što oni čine je od velikog značaja za studente kojima oni pomažu i srećan sam što  postoji ljudi koji prepoznaju potrebe nas studenata, a to nije jedan čovjek već veći broj humanih ljudi koji svojim radom i zalaganjem doprinose tome da mi uspijemo tamo gdje se oprobamo”, kazao je Aldamar.

ALDIJANA NOVALIĆ

SKENDEROVIĆ: NAJBOLJE SE OSJEĆAM KAD SVIRAM U PETNJICI

1

Povodom Svjetskog dana muzike koji se obilježava u svijetu u više od 400 gradova, gost Radija Petnjica bio je Sejo Skenderović.

Skenderović je od svoje osme godine počeo da svira  harmoniku, tako da danas iza sebe ima 17 godina druženja sa ovim muzičkim instrumentom.

“Počeo sam od osme godine da sviram i ovo su bili moji prvi koraci u muzici. Oni koji me poznaju znaju da je u našoj porodica to tradcija. Prvo djed koji je bio prvi harmonikaš na našim prostorima, pa otac i amidža, a sada ja. Prvo sam učio od oca da sviram,  a onda sam kupio harmoniku. U Nišu i Kragujevcu sam išao na časove harmonike  i klavijature, tako da danas sviram dva instrumenta. U startu sam počeo da sviram sevdah i izvornu muziku i mislim da sam  po tome prepoznatljiv u našem kraju. Sada sviram gotovo sve. Sevdah mi je najdraža vrsta muzike i to najviše sviram. Putujem po Crnoj Gori, ali i vani budem često u zimskom periodu. Ipak se najljepše  osjećam na svirkama u Petnjici”, kazao je Skenderović.

Na kraju Skenderović je poslao poruku mladima da se što više bave muzikom u čemu će im i on pomoći.

“Pozivam sve mlade da se uključe i da se bave muzikom i žao mi je što nema više ljudi ove populacije da se interesuju za muziku ili pjevanje, a ja sam voljan da pomognem svakome ko želi da se odluči na ovaj poziv, da sviramo i učimo zajedno”, dodao je Skenderović.

ALDIJANA NOVALIĆ

PORANILE BOROVNICE U BREZOVICAMA

0

Mještani sela Brezovice, na prelazu iz proleća u ljeto, već su u prilici da beru borovnice. I pored toga što se radi o nadmorskoj visini od oko 1200 metara, borovnice su već pristigle za berbu u šta se uvjerila i ekipa portala radija.

Porodica Kožar već bere ali ih ne prodaju. Uglavnom je to za svoje potrebe. Prema njihovim riječima, ovo nije prvi put da ovako rano sazri borovnica, već se to nekoliko puta ranijih godina desilo. Inače, za borovnicu je karakteristično da se bere u drugoj polovini  jula ili početkom avgusta.

DENIS BOŽOVIĆ

NASTAVLJENA ISTRAŽIVANJA NA TORINAMA, SLIJEDE RADOVI U RADMANSKOJ KLISURI

0

Polimski muzej iz Berana već četvrtu godinu radi sistematska arheološka istraživanja nesalja Torine na ulazu u Radmansku klisuru. Prema riječima kustosa ovog muzeja, Predraga Lutovca, ovo naselje pripada neolitu i bronzanom dobu.

“Ovdje ne treba da isključimo postojanje antičkog sloja jer na osnovu zida u pećini koja se nalazi u Radmanskoj klisuri, znamo da je u rimskom periodu, a tačno smo opredijelili negdje u četvrtom vijeku, postojalo je u Petnjici i rimsko naselje koje je kaptiralo vode Radmanske rijeke za potrebe stanovništva. Po odobrenju Uprave za zaštitu kulturnih dobara, u novembru prošle godine smo nastavili arheološka istraživanja na južnom dijelu Torina gdje se pojavilo naselje. Ne radi se o stalnom već o sezonskom naselju. Našli smo veliki broj predmeta koji su se koristili krajem neolita i bronzanog doba, prije svega tu se radi o količinama fragmenata polomljenih keramičkih sudova, kamenih artefakata, čekića, oruđa i oružja. Našli smo jednu vrstu krampa ili budka, rađen od jelenskog roga kao i veliki broj koštanih alatki za svakodnevnu upotrebu. Čak smo našli i kamenje koji se koristio za mljevenje žita. To nam govori da osim stočarstva bavili su se i poljoprivredom i to jednim manjim dijelom. Izvjesno je da se prvo naselje u Radmanskoj klisuri, potiče sa kraja trećeg milenijuja a radi se o čuvenoj Vinčanskoj kulturi, čije je središte bilo u okolini Beograda pored Dunava. Ona je stigla do naših krajeva, ne Polimljem, već je stigla sa Kosovske ravni, dolinom Ibra, preko Sjenice ili Vlahova u dolinu Petnjice. Keramički material koji smo našli u Torinama kod Petnjice, u potpunosti se razlikuje od keramičkog materijala koji smo našli na Berankršu kod Berana i pored toga što se radi o istoj kulturnoj grupi. Na lokaciji Torine radimo još neki dan i tu se radovi završavaju a prelazimo na Radmansku klisuru.

Pećina u Radmanskoj klisuri

Pećina je u potpunosti istražena i tamo nastavljamo sa radovima na dubokom bušenju jer pretpostavljamo da bi u Radmanskoj klisuri mogli da nađemo okamenjene ostatke životinja stare do dva miliona godina. Sad ćemo da baziramo radove na samoj radmanskoj klisuri i pećini. Ove godine smo planirali da, zajedno sa opštinom Petnjica i Ministarstvom kulture, radićemo na konzerviranju zida na ulazu u pećinu. Treba da oslobodimo antički zid, čiji se ostaci nalaze na samom ulazu. Stariji mještani se sjećaju da je postojao znatno veći zid, ali, nemarnošću je to uništeno. Pokrećemo postupak da od pećine grad napravimo jedan prirodni amfiteatar gdje bi mogli da se čak i održavaju neke manifestacije. Sad krećemo da usavršavamo sa dosta elemenata. Imamo podršku i to nesebičnu od opštine Petnjica kao i od nadležnog ministarstva kulture i od ministarstva turizma i održivog razvoja”, kazao je za portal radija kustos Polimskog muzeja, Predrag Peđa Lutovac.

DENIS BOŽOVIĆ