SMAILOVIĆ: MASKE I DEZINFEKCIJU NE MOGU DA PRIUŠTE SVI, DRŽAVA MORA DA BRINE O TOME

0

Predsjednik OO SDP Petnjica Salemo Smailović je u saopštenju za javnost kritikovao prodaju prodaju zaštitinih maski i dezinfekcionih sredstava građanima koji ne mogu sebi priuštiti da ih kupuju u onoj količini koliko se preporučuje.

“Takav maćehinski odnos prema toj ranjivoj karegoriji, neće donijeti zaštitu a posebno čuvanje zdravlja. Upotreba jednokratnih maski za četvoročlanu porodicu, koja ima djecu u školi, prosječno košta 4 obične sveske formata A5 svakog dana. Vlast je u obavezi da pomogne ovakvim kategorijama, no kako mudrost kaže „sit gladnog ne razumije“, rekao je Smailović.

On je dodao da se SDP bori za državu socijalne pravde, pa otuda i njihova zabrinost za trenutnu situaciju.

“OO SDP Petnjica izražava bojaznost od nastupajuće ekonomske krize, koja može stvoriti socijanlo-političku krizu, a to bi vjerovatno vodilo jačanju autoritarnih državnih nagona i demokratiju odvelo u krizu, standard života je porastao, ali je pao kvalitet života, a kvalitet je ono što je bitno”, rekao je prvi čovjek SDP u Petnjici.

U PETNJICI OD DANAS RADE UGOSTITELJSKI OBJEKTI

0

Od danas su u Petnjici otvoreni ugostiteljski objekti uz određene epidemiološke mjere u objektima, odlučilo je juče Nacionalno koordinaciono tijelo.

Od 25 juna u Petnjici i pojedinim opštinama na Sjeveru su lokali bili zatvoreni zbog procjene nadležih od epidemiološkog rizika.

Nakon što su mjere dale rezultate, stekli su se uslovi za ukidanje pojedinih mjera u sjevernom regionu Crne Gore.

Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolest na jučerašnjoj sjednici, donijelo je odluku da u opštinama u kojim je bio zabranjen rad lokala od danas dopusti ugostiteljima nesmetano funkcionisanje, uz određenje mjere. Izjednačuje se radno vrijeme ugostiteljskih objekata na cijeloj državnoj teritoriji i dozvolili su živu muziku u ugostiteljskim objektima.

Podjestimo, trenutno u Petnjici ima jedna zaražena osoba od Covid-a 19.

ENKO KORAĆ

(FOTO I VIDEO) NVO VIS LEGIS U AKCIJI ČIŠĆENJA “BEĆKOVIH LUKA”

0

Grupa mladih Petnjičana, kojoj se priključila i NVO Vis Legis, proteklih dana je radila na čiščenju i uređenju lokacije Bećkove luke.

Kako su saopštili za portal radija, oni su prepoznali ovu lokaciju kao idealno mjesto za relaksaciju i bježanje od svakodnevnice.

„Podržali smo ovakvu akciju, jer sve opštine imaju atraktivne lokacije za odmaranje, uslovno rečeno, mozga od gradske buke i svakodvevnih radnih aktivnosti. Bećkove luke su idelano mjesto za Petnjičane jer, osim prirodne ljepote koja opuštajuće djeluje na čovjeka, kroz koju protiče i rijeka Popča koju u ovom dijelu je može nazvat „suzor Bihora“ zbog njene čistoće što se za onaj dio koji prolazi kroz Petnjicu ne može reći. Radeći na uređivanju budućeg, nadam se za sve Bihorce, popularnog izletišta, odlučili smo da odemo korak unazad kako bi se prisjetili nekdašnjih ljetnjih dana kada je mladost ovog kraja provodila vrijeme pored rijeka, kupajući se u popularno nazvanim virovima. Drvo, kamen, grane i lišće smo iskoristili i pregradili rijeku i tako napravili branu, tj. vir kako bi dobili odgovarajuću dubinu koja podsjeća na bazen i samim tim došli do odgovarajuće tepmerature vode kako bi mogli da se kupamo. To je nešto što je nekada ljeti bilo nezaobilazno duž čitavog korita rijeke Popče. Na žalost, danas je ono zasuto smećem do granica prirodne katastrofe ali, ovaj gornji tok, zbog neprisustva čovjeka kao glavnog izvora zagađivača, Popča je čista. Nastvićemo radove na kompletnom uređivanju i podizanju brane kako bi dobili još na dubini pa, možda ubrzo ovdje se rodi i prva petnjička plaža“, saopštili su iz NVO Vis Legis-a za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

POČELI RADOVI U CENTRU PETNJICE

0
 Radnici firme “Asfalt-beton gradnja” danas su započeli pripremne radove za asfaltiranje ulica u centru Petnjice.

Kako je predsjednik Opštine Samir Agović rekao ovo će biti dobar početak i poruka da se konačno kreće sa urbanizacijom centra opštine.

“Najavili smo ranije da imamo 520.000 eura potpisanog ugovora sa ovom građevinskom firmom i očekujemo da ćemo u nadernih mjesec puno toga uraditi.

Osim ove ulice, priprema se za asfalt plato ispred Zdravstvene stanice i potpornog zida, koji je nedavno završen, na kojem ce ispred zida biti parking mjesta.

Uradićemo i sporedne ulice u centru naselja i sa lijeve strane obale rijeke Popče, kao prilazne puteve”, rekao je Agović.

ENKO KORAĆ

ODRŽANA SJEDNICA SO PETNJICA, NAJVIŠE POLEMIKE IZAZVAO PLAN JAVNIH RADOVA I IZVJEŠTAJ O RADU PREDSJEDNIKA

0

Danas je održana četrnaesta sjednica petnjičkog parlamenta, prva u ovoj godini.
Sjednica protekla je u znaku poštovanja mjera NKT-a.

Odbornici su verifikovali osavke odbornika Albina Ćemana i Elze Duraković.
Njih su zamijenili Mirzeta Rmdedović (BS) i Ersin Rastoder iz Demokratske Crne Gore.

Pred odbornicima Skupštinskog parlamenta, bilo je dvadeset tački Dnevnog reda, o kojima su raspravljali punih osam sati.

Polemika se vodila u vezi sa porezom na nepokretnost na teritoriji opštine.

Direktori osnovnih škola su prestavili izvještaje o radu za školsku godinu 2018/2019. godinu.

Odluke o izboru imenovanja zamjenika predsjednik i zamjenika članova OIK-a Petnjica usvojene su bez rasprave, većinom glasova.

Žučna rasprava vodila se o Planu javnih radova opštine Petnjica i izvještaju o stanju školstva na teritoriji opštine Petnjica za školsku 2018/2019 godinu.

Tačka o stanju elekto-distributivne mreže je odložena za narednu sjednicu, zbog izostanka predstvanika CEDIS-a.

Izvještaj o radu predsjednika opštine Petnjica, takođe je izazvao polemiku.

Ostale tačke Dnevnog reda su se usvojile odborničkom većinom.

Na Dnevnom redu su bile tačke o stanju o poljoprivredi, stanju socijane i dječije zaštite, kao i predlog odluke o lokalnim administrativnim taksama, koje su usvojene većinom.

Izvještaj o radu za 2019. i Plan rada Centra za kulturu za 2020. godinu i Izvještaj o radu za 2019. i Plan rada D.O.O Komunalne djelatnosti“ Petnjica za 2020. godinu, kao i Plan rada SO-e Petnjica za 2020. godinu, usvojeni su većinom odbornika.

Sjednica je prenošena uživo na Radiju Petnjica.

ENKO KORAĆ

SJEDNICA SO PETNJICA ODRŽANA U DVIJE SALE: PREKO RADIJA PETNJICA DO KVORUMA

0

Danas je u Petnjici održano XIV redovno zasijedanje SO uz strogo poštovanje mjera propisanih od strane NKT-a. Jedna od mjera je i broj prisutnih u zatvorenom prostoru pa je skupštinska služba odbornike podijelila u dvije sale.

U velikoj skupštinskoj sali se nalazilo oko 20-tak odbornika a ostatak je bio smješten u maloj sali za vjenčanja.

S obzirom na to da je skupštinska sala opremljena audio opremom, odbornici u sali za vjenčanja su rad kolega u susjednoj sali pratili posredstvom talasa Radija Petnjica i tako aktivno učestvovali u radu zasijedanja.

Međutim, ako bi morali da tražimo manu, bila bi ta što su rad zasijednja pratili putem internet signala koji, zbog transmisije ili, uslovno rečeno, putanje kretanja, neznatno kasni u odnosu na analogni signal.

I poret te činjenice, odbornici nijesu bili uskraćeni rada kolega iz susjedne sale zahvaljujući prenosu sjednice posredstvom zvaičajnog radija.

DENIS BOŽOVIĆ

JOŠ 96 POZITIVNIH SLUČAJEVA KORONAVIRUSA, TRI SMRTNA SLUČAJA

0

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile PCR analizu 677 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 96 rezultata bilo pozitivno.

Uzorci su upućeni na testiranje sa teritorije opština:

Podgorica 39
Bijelo Polje 11
Bar 8
Berane 8
Cetinje 8
Budva 6
Pljevlja 4
Nikšić 3
Andrijevica 3
Rožaje 2
Ulcinj 2
Tuzi 2

 

Prijavljena su tri smrtna ishoda kod pacijenata iz Berana, Podgorice i Cetinja liječenih u OB Berane, Kliničkom centru Crne Gore, Opštoj bolnici „Danilo I“. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca je 33.

Od infekcije su se oporavila još 104 pacijenta tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna: 327.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1979.

Aktivni slučajevi i preminuli od 01. juna po opštinama su prikazani u tabeli.

 

 

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 850 79 7
Nikšić 184 8 0
Rožaje 171 74 8
Bijelo Polje 160 43 2
Berane 92 36 4
Budva 92 13 0
Kotor 90 4 1
Bar 82 14 3
Pljevlja 73 2 2
Cetinje 63 10 1
Herceg Novi 40 5 0
Tivat 31 17 1
Ulcinj 20 1 1
Gusinje 14 7 1
Andrijevica 4 0 0
Žabljak 3 0 1
Danilovgrad 3 6 0
Tuzi 2 2 0
Mojkovac 2 0 0
Petnjica 1 6 1
Kolašin 1 0 0
Plav 1 0 1
Plužine 0 0 0
Šavnik 0 0 0
Crna Gora 1979 327 34

 

AGOVIĆ: POTPORNI ZID ZAVRŠEN, USKORO ADAPTACIJA ULICA U CENTRU PETNJICE

0

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, je za Radio Petnjica rekao da su građani opštine dobili još jedan infrastrukturni objekat, potporni zid, koji će, kako je rekao, puni smisao dobiti kada se završi kompletni radovi u centru Petnjice. Izgradnja potpornog zida, koštala je Opštinu 30.000. eura.

Agović je istakao da su izuzetno zadovoljni izvedenim radovima, što je konstatovao nadzorni organ. On je kao važnu činjenicu naglasio tzo da je posao odradila bihorska kompanija “Bihor” te da je posao odrađen odlično.

“Ovih dana očekujemo da se firma „Asfalt-beton gradnja“ pojavi sa svojom mehanizacijom. Ovdje ćemo raditi na asfaltiranju prigradskih i gradskih ulica u samom centru, stanje u samom centru će se promijeniti na bolje. Želim takođe da kažem da smo ovih dana dosta radili na drugim prostorima opštine. Vojska Crne Gore intezivno radi na nasipanju puteva. Na području mjesne zajednice Savin Bor je završeno, mehanizacija se trenutno nalazi na području Dašče Rijeke i Kruščice i nadam se da ćemo brzo stići do MZ Javorova, kako smo planirali“, naglasio je Agović.

Predsjednik je istakao da Komunalno preduzeće intezivno radi na sanaciji puteva u mjesnim zajednicama Azane i Tucanje.
„Nastavićemo i dalje sve što je naša obaveza prema građanima na kvalitetannačin da saniramo sve oštećene putne pravce tokom ovih kišnih dana koji su pričinili štetu i stvorili novu obave, da ono što smo završili prije padavina da moramo ponovo da radimo isti posao i taj dio ćemo završiti u danima koji dolaze., ali sve to činimo zbog građana“, zaključio je predjesnik Opštine Samir Agović.

ENKO KORAĆ

IZ ZAVIČAJA – DOBRODOLE KONAČNO DOBILO ASFALT

  San Dobrodolaca da se kroz njihovo selo pruži asfaltna džada i da se zauvijek zaboravi blatnjav put od njihovog sela prema svijetu – konačno je pretvoren u stvarnost.

Priredili: Džafer i Enver Šabotić
(Luksemburg)


Zahvaljujući velikom broju Dobrodolaca rasutih širom svijeta, a na inicijativu jednog broja njih koji su u dijaspori, ali su vječito sanjali ovaj put, prikupljeno je samo u dijaspori 183.500,00, te uz pomoć opštine Petnjica i Vlade Crne Gore koji su učestvovali sa 130.000,00€, realizovan je ovaj projekat i Dobrodolci konačno dobili asfaltni put od sela Bor do kraja sela Vrsajke i došli do granice sa bjelopoljskom opštinom.
Ovaj projekat ne bi bio realizovan, ili ne bi na ovaj način i ovako kvalitetno da se nisu uključili i mještani dobrodola koji su u dobroj mjeri pripomogli da se spremi put za asfaltiranje.
Ovo je, svi su saglasni, istorijski projekat i renesansa sela.

***

Ovaj projekat započet je još 2005. godine.
Prisjetimo se: selo Dobrodole nalazi se u ataru opštine Petnjica. Smješteno podno planinme Lađevac, ispod Goljovog krša, na istočnoj strani graniči sa selom Bor, a sa sjeverozapdne strane graniči sa selom Korita, sa zapada selom Goduša. Korita i Godušase pripadaju opštini Bijelo Polje. Na južnoj strani Dobrodola nalaze se sela Hazane i Vrševo, dok je na jugoistoku selo Ponor.

Kako i samo ime kaže selo se nalazi u pitomoj dolini oivičeno brježuljcima i krševitim vijencem koji se naslanja na planinu Lađevac. Iako pripada planinskom kompleksu bihorskih sela ovdje uspijevaju sve voćne kulture i nadaleko je poznato po izvoru Dobrodolsko vrelo koje se nalazi nasred sela, kao i po Dobrodolskoj rijeci i Dobrodolskom homaru. Za gostoprimljivost ljudi ovoga sela zna se u cijelom petnjičkom kraju, pa i dalje…
U ovom selu živjele su porodice: Šabotić, Goljo, Klica, Ličina, Ligonja i Kurpejović. Danas žive familije Šabotić, Ličina i Klica.

Od vajkada su se Dobrodolci borili i davali sve od sebe kako bi olakšali bivstvovanje u ovom kraju: elektifikacija sela izvršena je 1974. Put prema planini Lađevac kroz Goljov krš probio je još pedesetih godina rah. Muslija Šabotić, koristeći od svih tehničkih pomagala samo macu i ćuskiju. Kasnije su Dobrodolci probili put od Bora uz Jevice do vrha svoga sela. I ovaj put je probijen sredstvima mještana sela Dobrodole, ali put nije bio adekvatan i morao se probijati novi, pa je osamdesetih godina prošloga vijeka probijen put nešto niže i koji je izlazio na Dobrodolsko polje. Taj put je prošao kroz imanja mještana Dobrodola koji su velikodušno ustupili svoj posjed za traku puta. Probijanje i ovog puta su finansirali mještani sela Dobrodola, akciju je predvodio rah. Fazlija Fako Šabotić, da bi 1995. put bio nasut i to je bio vidan napredak ka modernijoj trasi. Ovu akciju predvodio je Murat Umerov Šabotić.
Nakon deset godina 2005. put je proširen, urađeni propusti i tada putna trasa dobiva sve karakteristike kolskog puta i odlična je podloga za asfalt. Tada je utrošeno 30.000,00€. I ovaj novac je prikupljen od mještana ovoga sela. Tada je i urađen idejni projekat puta za asfaltiranje, a projekat je uradio poznati arhitekta Hasan Bošnjak iz Bijelog Polja, a direkcija za javne radove Crne Gore pomaže sa još 30.000,00€. Na čelu i ove akcije bio je Murat Šabotić, a u odboru za izgradnju puta bili su: Rameza, rah. Hilmo i Džafer Šabotić, Raho Ličina i Harun Klica.

Početkom 2019. Dobrodolci konačno kreću u ostvarivanje dugogogodišnjeg sna – asfaltiranje puta. U tu svrhu Dobrodolci su uz pomoć komšija i prijatelja prikupili 130.000,00 za glavnu trasu puta u dužini od 5,5km. Kada je završena glavna dionica puta, vidjevši kvalitet radova firme Bemax i prednosti koje donosi novi put – mještani sela Dobrodole su poveli još jednu akciju i za dva dana prikupili još 53.500,00€. Sa ovim sredstvima urađena su tri kraka prema zaseocima, od kojih je najduži 800 metara prema kućama Ličina.
Ovu akciju, na zadovoljstvo cijeloga sela, vodio je Fejzo Šabotić, koji živi i radi u Luksemburgu.
U sastavu odbora iz Luksemburga bili su: Džafer, Enver, Dževad, Edin, Nermin,  Elmin, Mervan i Elvin Šabotić, te Raho Ličina i Harun Klica. Za Švajcarsku: Ismet i Semir Šabotić, a za Njemačku Soko i Esko Šabotić i Emir Klica, a za Dobrodole u odbor za izgradnju puta bili su: Mujo, Edit i Almir Šabotić.
U administrativnom dijelu ovaj projekat je itekako pomogao Hasim Šabotić, koji živi i radi u Sarajevu.
Ukupna dužina puta sa kracima iznosi 6,5km i ovo važi za najveći investicioni projekat u oblasti putne izgradnje na opštini Petnjica.

Znajuću da putevi spajaju ljude i krajeve, te da su od krucijalne važnosti za razvoj kraja kroz koj prolaze – veliki broj mladih iz dijaspore i samog sela Dobrodole su se uključili u ovaj projekat i shoddno svojim mogućnostima pružili pomoć i podršku koja je od izuzetnog značaja i posebno ohrabruje.

Pored ove akcije Dobrodolci su pokrenuli i akciju izgradnje džamije i gasalhane i za ovaj projekat prikupljeno je i investirano blizu 200.000,00€.

Dobrodolci ostaju kao pozitivan primjer dobre organizacije kada su u pitanju zajednički interesi vezani za zavičaj.

 

PRIVREMENI NAZIVI ULICA ĆE MOŽDA SAČEKATI NOVI SAZIV LOKALNOG PARLAMENTA

0

Sedam godina je prošlo od kada je Petnjica povratila status opštine i sedam dana kako je uži centar dobio nazive ulica. Tačnije, brojeve.

Dugo je trajala polemika oko imena ulica. Kompromis nije mogao da se postigne na zadovoljstvo svih učesnika i aktera u pregovorima, stoga je lokalna uprava pribjegla prelaznom rješenju da ulice označe sa brojem i slovom.

Jedina ulica oko koje nije bilo polemike to je, već sada bivša ulica Crnogorsko – turskog prijateljstva, čiju je izgradnju finansirala turska agencija – TIKA. Tabla za njenu oznaku je stajala na zgradi Centra za kulturu, a sada umjesto nje stoji „Ulica CENTAR 3“.

Postavlja se pitanje da li je bilo prostora da, ulica koja vodi od Centra za kulturu pored administrativne zgrade, zadrži ime koje je nezvanično dobila. Ako se tome doda da table koje su postavljala fizička lica, samoinicijativno, nijesu uklonjenje tako da danas centar Petnjice ima ulicu sa dva imena, jedno nezvanično ime i drugo zvanično objavljeno u Sl. List Crne Gore – nezvanično “Sandžačka” dok zvanično nosi “Ulica centar 8”  kao i “Mula Osmana Hrastodera”, a zvanično ta se ulica zove Centar 5.

Sljedeće godine su lokalni izbori u Petnjici, pa će privremena rješenja naziva ulica možda čekati novi saziv lokalnog parlamenta kako bi konačno dobila prava, ona koja će ostati i koja će sve zadovoljiti.

DENIS BOŽOVIĆ