NAGRADA ZA NAJBOLJEG PROFESORA SVIJETA MIRSADI ŠABOTIĆ

Poslije brojnih uspjeha na polju obrazovanja i književnosti, Mirsada Šabotić, profesorica u Gimnaziji ,,30.septembar” u Rožajama svoje uspjehe je krunisala nagradom Global Teacher Award- Svjetska nagrada za nastavnika, koju će joj kompanija Alert Knowledge Services ASK dodijeliti u Nju Delhiju 15. septembra 2019.

Alert Knowledge Services je svjetska kompanija i ima za cilj da aktivno dopre do svih krajeva svijeta i da identifikuje i prepozna izvanredne nastavnike, koji su dali poseban doprinos u svojoj profesiji kroz rad sa učenicima, zatim, rad u zajednici i državi iz koje dolaze.

AKS je pokrenuo ovu najprestižniju nagradu i prvu takvu vrstu priznanja izvrsnih nastavnika iz svih regija i zajednica svijeta i istakao njihov doprinos u izgradnji zajednica i pomaganju u stvaranju boljeg društva nadahnjujućim podučavanjem.

Za nagradu su se kandidovali nastavnici iz 70 država svijeta, a dodijeljeno je 100 nagrada nastavnicima svijeta. Pored Mirsade, u Crnoj Gori, ovu nagradu je dobilo još pet nastavnika.

Mirsada Šabotić (rođena Bibić), književnica, književni kritičar, profesorica Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti ( Gimnazija ,, 30. septembar” Rožaje, Crna Gora) rođena je 1966. godine u Peći.

Ambasador je obrazovanja ispred Crne Gore u Foremost Fondaciji sa sjedištem u Pakistanu.
Suosnivač Asocijacije najboljih nastavnika na prostorima bivše Jugoslavije.
Nominovana je za nagradu Global Teacher Prize 2018, nagrada za najboljeg nastavnika svijata, poznata kao Nobelova nagradu za nastavnika.

Njen nastavnički rad je prepoznatljiv ne samo u Rožajama, već i državi i svijetu, pa je ova nagrada potvrdila njenu nastavničku praksu.

Dobitnica je nagrade Najbolji profesor na prostorima EX YU- Asocijacija najboljih nastavnika na prostorima bivše Jugoslavije
Nagrada za kontinuirano unapređenje prosocijalnih vještina na lokalnom državnom i međunarodnom nivou u okviru projekta Erazmus- plus u Skoplju 2019.
Dobitnica nagrade za talente Ministarstva prosvjete Crne Gore 2018
Dobitnica je nagrade Najžena 21. vijeka iz oblasti obrazovanja na prostorima bivše Jugoslavije u 2018.- Agencije Airli nivo

Dobitnica je Plakete za poseban doprinos u obrazovanju 2011., koju joj je dodijelio Žiri za dodjelu Opštinske nagrade,,30. septembar” u Rožajama , zatim, dobitnica je Iskre , nagrade za indivindualni doprinos u filantropiji, koju joj je dodijelio Fond za aktivno građanstvo u Crnoj Gori 2015. , a kruna njenog obrazovnog i vaspitnog rada je Oktoih, državna nagrada za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti obrazovanja i vaspitanja, koju joj je dodijelilo Ministarstvo prosvjete Crne Gore 2016. Dobitnica je Zlatne plakete za preduzetništvo u obrazovanju i kulturi 2017. koju joj je dodijelio Univerzitet u Travniku. Dobitnica je nagrade Šantićevo pero za umjetničko dostignuće i iskazani talenat u promovisanju mladih učenika- literara 2017. na Festivalu,, Šantićevi dani” u Beogradu .
Autorica je(tekstopisac, scenograf i režiser) dvadeset i pet pozorišnih predstava, zbirke pjesama ,, Žad”), zbirke dramskih tekstova ,,Drame”, romana ,,Majko zašto?” (dva izdanja), romana, zbirke priča,, Nemiri”), romana,, Majko, zašto?(drugi dio) i zbirke poetsko-proznih radova ,,Ajšina suza“ . Objavila je brojne recenzije, romansirane biografije poznatih ličnosti, priče, pjesme, te analitičke i istraživačke radove obrazovnog i vaspitnog sadržaja u časopisima i zbornicima u zemlji i inostranstvu.

Dobitnica je Književne nagrade za kratku priču ,, Đula” na Festivalu kratke priče,, Zavičajne staze 2014.” kao i za kratku novinsku priču,, Vriska” koju joj je dodijelio ,,Posvjetni rad “2015. Žiri na Međunarodnom pjesničkom susretu,, Krilata Seošnica 2016.” dodijelio joj je Povelju za književno stvaralaštvo .Na Međunarodnom konkursu poezije i video-poezije „Glas pjesnika“ na temu mira – Dignite se na noge graditelji mira(Italija 2016.) pjesma Srđanu Aleksiću osvojila je prvu nagradu. Udruženje slobodnih umjetnika Australije dodijelilo joj je Povelju za osvojeno prvo mjesto za pjesmu,, Ne vjeruj istini” 2017. Njena pjesma,, Pod orahom ja slušam tišinu” nagrađena je Plaketom za snagu lirskog izraza na Petom međunarodnom pjesničkom susretu ,, Orfej na Dunavu 2017” u KostolcuDobitnica je i specijalne nagrade za autentično pripovijedanje,, Bihorska venera” za priču ,, Selimov nur”na Festivalu priče,, Zavičajne staze” 2017. u Petnjici. Na Međunarodnom književnom konkursu Cita dell Galateo”u Italiji 2017” priča ,,Taraba” je zavrijedila pru nagradu, a pjesma,, Život je početak umiranja” drugu. Priča ,, Nijesu me htjeli” na Međunarodnom konkursu,, Sezione narrativa estra”, Italiji 2018. zavrijedila je prvu nagradu. Na Šestom meunarodnom pjesničkom susretu ,,Orfej na Dunavu” u Kostolcu 2018. nagrađen je Plaketom za njegovanje ljubavne poetike.
Udata je i majka je četvoro djece. Živi u Rožajama.

.

ALDIN MURATOVIĆ (BS) PORUČIO DIJASPORI – “RADITE NA OČUVANJU BOŠNJAČKOG IDENTITETA”

0

Odbornik Bošnjačke stranke u petnjičkom parlamentu Aldin Muratović, poželio je dobrodošlicu bihorskoj dijaspori.

“Kao odbornik Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu želim da vam iskažem dobrodošlicu, jer je čovjek najsretniji kada se vraća kući, a Bihor je vaša kuća. Želim vam lijep boravak sa najmilijima. Uz to želim da vam poručim da radite na očuvanju identiteta (nacionalnog, vjerskog i jezičkog), s obzirom na to da je bihorska dijaspora u skoro stoprocentnom odnosu bošnjačka i islamske vjeroispovijesti. Važno je da tu poruku prenesete budućim generacijama da znaju govoriti svojim BOSANSKIM jezikom”, saopštio je Aldin Muratović, odbornik BS u parlemntu SO Petnjica.

OSTATI ILI OTIĆI: TRIBINA O EKONOMSKIM MIGRACIJAMA U PETNJICI

Tribina pod nazivom “Ostani ili otići” biće održana danas u 20 sati i 30 minuta u Centru za kulturu Petnjica u okviru dvanaestog festivala priče “Zavičajne staze – Bihor 2019”.

U okviru tribine, kako navode iz NVU Centar za kulturu Bihor, razgovaraće se o jednom od najznačajnijih izazova savremenog crnogorskog društva, pitanju ekonomskih migracija.

“Iako pitanje migracija nije specifičan izazov crnogorskog društva, zbog ograničenih ljudskih resursa u sredinama kao što je Crna Gora, ovaj problem značajno ozbiljniji. Prepoznajući važnost ovog izazova odlučili smo se za organizovanje javne debate u okviru koje ćemo problematizovati pitanje migracija iz Crne Gore, obim tog procesa, ako i strukturu migranata i razloge zbog kojih sve više ljudi odlazi”, navodi se u saopštenju.

Poseban fokus tribine ,kako su kazali, biće na samom fenomenu migracija, posljedicama globalizacije i ekonomske zaostalosti na te procese.

“Takođe, razgovaraće se i o uticaju migracija na očuvanje kulturnog, jezičkog i nacionalnog identiteta, i povezanosti migracija sa modernim doživljajem identiteta”, navodi se u saopštenju.

Na tribini će govoriti: Prof. dr Gordana Đurović – profesorica Ekonomskog fakulteta, Boris Raonić – građanski aktivista, prof. dr Jahja Ferhatović – Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, dok će raspravu moderirati dr Adnan Prekić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.

ŠTA ĆEŠ DA BUDEŠ KAD PORASTEŠ?

Nije bilo davno, ali sam pregrmio ono pitanje „šta ćeš da budeš, kad porasteš?“ Kad razmislim, stavljali su me u takvu situaciju ka’ da su se trudili da se što više dvoumim. Glavni problem je što za većinu rabota nijesam znao da postoje. Meni su poznate bile direktor, policajac i ona snaha što je kuvala od 19 časova prije crtanih i dnevnika na RTCG. Čini mi se da je bila lijepa, pa sam htio da budem ona.

Lion Hodžić

Sada stremim samo ka onome što mogu da ostvarim. Mada, veliku zaslugu za moje neznanje imaju majka i tajo, zato što me nijesu naučili koje zvanje donosi najviše deviza. Doduše, u startu su me zeznuli, nijesam naknadno mogao da postanem Cecin sin.

Pomenuo sam prije – u mojem okruženju se maštalo o nekim staromodnim stvarima. Niko nije uticao na nas. Sad čujem za nekog čovjeka, poznata ličnost (!) zato što je bivši muž Goce Tržan.

– Čime se baviš?

– A, evo bivšemužujem Goce Tržan.

Izvinite, molim vas, vip ličnost, skraćeno od „veliki i poznati“. A ćerka srpske majke iz uvoda je uticajna figura mode. Zapravo, ona nije modna blogerka, nego je Cecina kći i takva bi mogla da bude i astronaut. Nego, nijesu oni krivi, mi ih pratimo, mi smo fiziološkoispotrebisali motku.

Nijesam kriv samo zato što pripadam društvu koje se osjeća inferiornim u odnosu na osobe koje sam pominjao, nego zato što vazda moram još gore da tražim. I ne zeznem se, uvijek nađem. Zamisli, imaš ljude koji se nacionalno ili etnički osjećaju kao Srbi ili Bošnjaci, a imaš ljude kojima je to zanimanje. Nastaviću sa ovim drugima, a ljude koji se osjećaju istinski nemaju razlog ni u jednom slovu da se pronađu. Zapravo, trebaju da cijene zato što sam ukazao na koji način im skrnave ideologiju. Mada, ideologija odavno nije ideologija, opet zbog ovih drugih.

Nego, žao mi je. Pričali su mi kući da se do prije nekoliko godina gledalo šta si od škole završio. Jednom mjeri, dvaput sjeci. Ustvari, obratno, nego ovako opisuje mene. Da nastavim – budući studenti bi viđeli koje zvanje ima najveći prosperitet, pa bi upisali fakultet vezan za to. Danas, princip je isti, samo što se gleda kakva ideologija obećava budućnost. Bogme, vrijeme je takvo, moram da budem Srbin, pa ću kad Miloševića ne bude bilo da postanem Crnogorac.

E, tad je sve otišlo na ono mjesto koje kad hoćete da navedete, morate da iskoristite broj tri i pojam „materine“. Dvadeset i kusur godina kasnije, demokratija je uvelike uplovila i u naše odaje, pa kako pravoslavci tako i muslimani imaju više izbora.

Ako nema mjesta za tebe ka Crnogorca, ima kod ovih što im trebaš ka Bošnjak, a i parlament je pun Crnogoraca, možeš malo da budeš Srbin, pa preko leđa onih koji istinski vjeruju u tu ideologiju, ti malo svoje džepove da pripuniš. Ne bi me čudilo da dres-kod takve „elite“ uskoro postanu džeparke. Ipak su džepovi veći, a i više ih ima.

Kasnije, kad se predstaviš kao takav, iskoristiš i situaciju kakva je bila prije onih dvadeset i kusur godina koje pomenuh, pa im kreativno stvoriš sliku atmosfere, a ljudi napaćeni, željni boljeg sjutra, iako ne umiju od goreg juče nikako da pobjegnu, povjeruju tebi kao najglasnijem patrioti.

Ponoviš to još nekoliko puta, pa zakuvaš kad se ukinu naknade majkama sa troje ili više đece, zato što je bolje, je li, da raspravljamo jesam li ja veći Bošnjak ili ti veći Srbin i obratno, nego što ćemo da razmislimo hoćemo li sjutra da budemo gladni. Kad se ukaže slična prilika, znaš šta ti je činjet. Nakon nekoliko ponavljanja, svi oni će da naviknu da srbuju i bošnjakuju čak i gladni.

Ne, više ne postoji preduslov da budu siti da bi palamudili. Ali stani, to tebi odgovara. Kad pregladne, tako nezahtjevne sa manje ćeš da ih najedeš. A i znaju koliko moraju da se potrude da bi opet jeli, tako da će još lojalniji da ti budu. A ti vremenom postaješ još pametniji. Što su oni lojalniji, ti im manje daješ, kao što to rade ovi Crnogorci koje kad ne slijediš postaneš neprijatelj države. Nakon nekoliko ponavljanja i kad ih ostaviš bez ičega, teško da će za tebe da bude „zime“.

A u slučaju da prođe sve, da više ne budeš imao koristi kao Srbin/Bošnjak, nikad nije kasno da postaneš Crnogorac. A ako je sve ovo slučaj tebe ka Crnogorca, princip je isti, samo što kad nestane nirvana, uvijek možeš u Srbina/Bošnjaka da se pretvoriš.

Dok ti uživaš u svojim blagodetima, da ponovim još jednom da u svemu ovome imaju razloga da se pronađu isključivo oni koji su „unovčili vjeru za večeru“, nikako neko ko istinski vjeruje u svoj put i ne korača istim zato što ima koristi od istog.

LION HODŽIĆ

 

VIDEO: HRONIKA PETNJICE – GOST PREDSJEDNIK OPŠTINE SAMIR AGOVIĆ

ODRŽAN VI OPŠTINSKI TURNIR U ŠAHU: POGLEDAJTE KO JE BIO NAJBOLJI

0

Proteklog vikenda, u organizaciji ŠK Bihor a pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica i Centra za kulturu Petnjica, održan je VI opštinski šahovski turnir. Pored domaćina učestvovali su i šahisti iz susjednih opština kao i šahisti iz dijaspore.

Najbolji na turniru u šahu

Pobjednik turnira je Miodrag Knežević iz Bijelog Polja, drugo mjesto je pripalo Fahrudinu Feratoviću dok je treće mjesto zauzeo Željko Obadović iz Berana.

Najbolje plasirani petnjičanin je Denis Šabotić koji je zauzeo sedmo mjesto. Turnir je protekao u dobroj atmosferi, a pored diploma, pehara i medalja, prvih deset plasiranih je dobilo i novčane nagrade.

U ime opštine, potpredsjednik Muslija Kalić je je pozdravio takmičare i uručio nagrade na kraju turnira.

„Zadovoljni smo kako je protekao turnir iz razloga što smo imali tehničkih problema u toku organizacije ali, generalno, turnir je protekao onako kako se samo poželjet može. Meni kao predsjedniku kluba, zadovoljstvo mi je što se nastavila tradicija turnira, a posebno što se na ovom pojavili igrači koji su prikazali dobre igre kao što je slučaj sa Sejidom Hodžićem za kojeg se nadam da će biti član našeg kluba. Takođe, u nagrađene su ušli i dvojica naših dijasporaca a to znači da su prikazali odličnu igru i visoku poziciju na tabeli, Mirsad Kočan iz Holandije i Rameza Šabotić iz Luksemburga.  Na kraju bih želio da se zahvalim upravi lovačkog udruženja koji su nam ustupili svoj prostor za održavanje turnira, a samim tim smo imali fenomenalne uslove. Zahvalnost dugujemo i upravi opštine na čelu sa predsjednikom koji su i ovaj put prepoznali značaj ovog turnira i finansijski pomogli“, istakao je predsjednik kluba Denis Šabotić za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

VEČERAS OTVARANJE XVII DANA DIJASPORE

0

Večeras u sali Centra za kulturu u Petnjici, biće otvoreni XVII Dani dijaspore. Večerašnja manifestacija počinje od 18 časova izložbom slika „Boje zavičaja“ autora dijasporca Mehmeda Meha Muratovića koji dolazi iz Mostara.

U nastavku programa biće izveden kulturno zabavni program u okviru kojeg će nastuputi KUD Bihor, muzičar Almir Martinović i vokalni solista Refadin Fulurija kao i Dragan Mitov Đurović, Marinko Pavićević, Vladislav Vlahović, Dragan Vugdelić i Milica Papović.

XVII Dane dijaspore slušaoci Radija Petnjica mogu pratiti uživo od 18 časova.

VAŽNO VALORIZOVATI BRATIMIN VIR, TORINE. PEĆINU GRAD..

0

Iz Turističke organizacije Petnjica naglašavaju da će u narednom periodu nastojati da valorizuju sve atraktivne i vrijedne lokacije na poručju Petnjice, razviju i obogate turističku ponudu i petnjički kraj učine privlačnim turistima iz zemlje, dijaspore i inostranstva.

Iz lokalne Turističke organizacije podsjećaju na značaj lokaliteta Bratimin vir na rijeci Popči, arheološkog nalazišta Torine, lokaliteta Pećina grad, ali i na atraktivnost brojnih drugih pećina koje se nalaze na teritoriji opštine.

Rešad Muratović

Direktor TO Petnjica Rešad Muratović ističe da je Bratimin vir Turistička organizacija u saradnji sa opštinom Petnjica, a uz podršku nacionalne TO prepoznala kao resurs za razvoj turizma petnjičkog kraja.

“Za ovaj lokalitet vežu se brojne legende, među kojima bih izdvojio onu koja govori o imenovanju ovog lokaliteta. Kako se vjeruje dvije porodice koje su bile u zavadi su se, nakon što je jedan od članova zavađene porodice spasio onoga iz druge, pobratimile, pa otuda i naziv ovog vira. Što se tiče ovog lokaliteta, uz podršku nacionalne turističke organizacije, i opštine Petnjica,  zahvaljujući sredstvima koja smo prošle godine dobili uradili smo prilazne staze na ovoj lokaciji i mostove”, kazao je Muratović.

Bratimin vir

 

 

 

 

On je ukazao i na ne manji značaj koji ima arheološko nalazište Torine, koje, kako je kazao, zaslužuje značajnu pažnju i muzeja i arheologa, pa će lokalna turistička organizacija dati doprinos da se ono dodatno istražili.

“Pored ovog lokaliteta, Torine, nalazi se i lokalitet Pećina grad koji je takođe značajan. Osim tragova života koji su ovdje pronađeni iz doba neolita, postoje i ostaci rimskog utvrđenja odnosno zidine jednog kamenog zida na ulazu u pećinu. Na ovom lokalitetu nalazi se još nekoliko pećina koje takođe treba istražiti i valorizovati kako bi na taj način privukli ljude da posjete ove prelijepe krajeve”, kazao je Muratović.

Ismet Latić

Savjetnik u petnjičkoj opštini Ismet Latić je skrenuo pažnju na neobičnost i jedinstvenost bihorskog ćilima. Navodeći da je ovaj ćilim bio dio djevojačke spreme, Latić ističe da svaka kuća u Bihoru posjeduje po nekoliko unikatnih primjeraka ćilima.

 

 

“U petnjičkoj džamiji koja je osobena i ima kulturno istorijski značaj, nalazi se i najveća zbirka ćilima na Balkanu. U njoj se nalazi preko 500 unikatnih ćilima iz različitih vremenskih perioda i to je čini svojevrsnim muzejem. Tu će ulogu nositi sve dok ne izgradimo novi objekat – kuću ćilima ili muzej ćilima u kojoj će svoje mjesto naći svi unikatni ćilimi. U sklopu objekta je planirana radionica i suvenirnica. Bihorski ćilim nalazi se na listi nematerijalne kulturne baštine Crne Gore i skoro svi uslovi su ispunjeni da se nominuje za Uneskovu listu nematerijalne kulturne baštine”, kazao je Latić.

 

ZBOG RADOVA NA PUTU PETNJICA-BERANE KOLONE AUTOMOBILA, KORISTITE PUT PREKO BIOČE!

1

Radovi na putnom pravcu Petnjica – Berana, koje izvodi kompanija Bemax, uslovljavaju stvaranje kolona automobila. Najaktivnije je gradilište na Polici gdje kolone u pojedinim intervalima budu dugačke i kilometar.

Preporuka za sve vozače, koji idu prema Beranama, je da koriste putni pravac Petnjica Bioča preko Lješnice.

D.B.

 

DŽIPIJADA “BEAUTY OF BIHOR” U SUBOTU 3. AVGUSTA

0

Džip klub „Bihor“ i Turistička organizacija Petnjica uz podršku opštine Petnjica i ovog ljeta organizuju Džipijadu čiji je slogan „Beauty of Bihor“.

“Ovo je manifestacija koja je već postala tradicionalna jer je zajednički organizujemo četvrti put i koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljubitelja prirode i svakako ljubitelja džip relija. Podsjetićemo da je prošle godine na Džipijadi učestvovalo više od 70 džipova sa preko 150 učesnika.

 

Opština Petnjica je prepoznala značaj ovakvih manifestacija za promociju naše opštine obzirom da učesnici Džipijade dolaze iz različitih crnogorskih opština, iz gradova okruženja i dijaspore, pa je već poprimila međunarodni karakter.

Džipijada se održava u subotu , 03.08. Okupljanje počinje od 08 h, a start od 10h ispred Centra za kulturu.

Pored vožnje prelijepim krajolikom Bihora, Džipijada je i takmičarskog tipa, pa će se organizovati takmičenje u 2 kategorije:

–  Soft 1 do 3000 kubika

–  Soft 2 preko 3000 kubika

 

Ovom prilikom želimo da pozovemo sve zainteresovane da se prijave za učešće na Džipijadi, da se družimo u subotu i bolje upoznamo prirodne ljepote naše opštine”, saopšteno je iz Turističke organizacije Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

TO PETNJICA