Srebrenica je najveća i najbolnija rana koju nose svi Bošnjaci bez obzira gdje živjeli. Ali, ranama na duši jednog naroda nije mjesto u dnevnoj politici. Da SD-u nije cilj političko profiterstvo nad grobovima mučenika, znali bi da je 2009. godine usvojena Deklaracija o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, gdje se u tački C konstatuje da je „…Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom“. I sada neko zahtjeva da se u cilju otvaranja političkih rasprava, donosi već donešeno i usvaja usvojeno, proglašava proglašeno, samo da bi se politički kopalo po grobovima stradalnika. Ja to kao Bošnjak, kao čovjek koji ima dostojanstvo, kućno vaspitanje i koji u sebi nosi vjeru, neću dozvoliti.
Takođe, da li SD možda zna ili se pravi da ne zna, da su u usvojenim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica sadržana tri unaprijeđenja u korist muslimana? Prvo, pravno i kulturološko tretiranje Vakufa. Drugo, garantovanje prava na izbor hrane u vezi sa vjerskim učenjem u državnim ustanovama. Teće, eksplicitno potvrđivanje ugovora koje je zaključila Vlada sa vjerskim zajednicama, među kojima i islamska zajednica. Dakle, zašto je SD glasao za Zakon koji nije sadržao ove garancije i rješenja? Zašto je SD glasao za Zakon koji ne daje ista prava svim vjesrkim zajednicama? Šta je sporno glasati za izmjene zakona koje daju veća prava muslimanima i dovode u ravnopravan pološaj sve tri tradicionalne vjesrse zajednice u Crnoj Gori?
Gospodo iz SD-a, vi samo nastavite da se poigravate sa emocijama naroda, a Albina Ćemana nemojte podučavati i pokušavati odvratiti od bihorskog duha kojem sam naučen u mojoj Petnjici, jer me nećete pokolebati niti skrenuti sa puta istine, pravde pomirenja i ljubavi.
Na kraju, važno je napomenuti da SD kao dio vlasti nije želio da pokreće pitanje Srebrenice, a sada to radi u cilju izazivanja sukoba, tenzija i nemira”, stoji u saopštenju Demokrata koje potpisuje Ćeman.
Opštinski odbor SD Petnjica izrazili su žaljenje što je Albin Ćeman, kako kažu, podlegao pritisku partije i nije podržao Rezoluciju o Genocidu u Srebrenici, čime je, tvrde u SD, izdao sve građane Petnjice i sve one kojima je Srebrenica bolna i doživotna rana.
“Morao je Ćeman znati da se, kada je u pitanju civilizacijska vrijednost poštovanja žrtava genocida, mora izdići iznad partijskih stavova. Poltronisanje lideru ga neće oprati u svom kraju, gdje njegova partija nema, niti će imati podršku upravo i zbog ovakvih stavova. I pored minorne podrške u našoj opštini, ipak je morao pokazati odgovornost i poštovanje prema svom narodu, prema Bošnjacima kojima se i danas dobrano prijeti. Upravo te prijetnje dolaze od Albinovih koalicionih partnera, četničkih vojvoda, koji ovih dana barjače kako naša domovina nije građanska, nego samo srpska (Sparta) i koji pod plaštom borbe protiv kriminala pokušavaju da nametnu svoje velikosrpske ideje većini građana Crne Gore. Ćeman je, osim toga, u istom danu povrijedio i našu braću Crnogorce, glasajući da se njihova vjerska prava gotovo u potpunosti suspenduju, gdje je ponovo obrukao i Petnjicu koja je sa Cetinjem i Rožajama imala najveći procenat glasova za nezavisnost Crne Gore.
Dakle, upravo manjak hrabrosti da digne ruku da se raspravlja o Rezoluciji o Srebrenici ugrozio je i bošnjački identitet i dao podršku onima koji genocid u Srebrenici ne priznaju i koji osuđene ratne zločince veličaju i smatraju svojim herojima, a i njegovu vjeru nazivaju lažnom, a njega i sve nas lažnim ljudima.
Jalov pokušaj da opravda svoj postupak, svoju bruku je pao u vodu, jer Albina već poistovjećuju sa Miloševićevim Rahmanom Morinom i Sejdom Bajramovićem koji su slično postupali kad je trebalo omalovažiti svoj narod. Svaki iskreni Bihorac nema dilemu i neće zaboraviti šta se desilo u Srebrenici, neće zaboraviti sve nevine žrtve koje su se desile kao posljedica političke ideologije sa kojom Ćeman danas čini vlast koja već za 20 dana postojanja ugrožava ponajviše interese naroda iz kojeg dolazi Ćeman. Zbog toga nije ni čudo što Albin i njegova populistička ekipa nijesu podržali i neće je podržati, jer je to ista ekipa koja ni 2009. godine nije glasala za deklaraciju kojom se osuđuju zločini u Srebrenici.
I na kraju, Albine, brzo ćeš shvatiti da su funkcije prolazne, da su interesi lični ili politički, prolazni, a da čast i bruka žive dovijeka”, stoji u saopštenju OO SD Petnjica.
Danas su se mještani zaseoka Joše u MZ Radmanci spontano okupili kako bi izrazili nezadovoljstvo stanjem puta kroz to mjesto.
Član savjeta MZ Radmanci, Semir Ličina kazao je da su se mještani složili da nakon mnogih realizovanih popravki puta, ne preostaje drugo rješenje osim da lokalana uprava asfaltira putni pravac i stavi tačku na putne probleme mještana zaseoka Joše.
“Kao Član savjeta Mjesne zajednice bio sam prisutan kada je predsjednik MZ Radmanci Enver Rastoder obnavljao i pisao nove zahtjeve Opštini za asfaltiranje ovog putnog pravca.
Građani su takođe samostalno upućivali i pisali zahtjeve, oko 100 potpisa za konačnu realizaciju ovog putnog pravca.
Svjedoci smo da je odbornici Aldin Muratović i Rifat Agović govorili u Skupštini o ovom putnim pravcu i apelovali da se mještanima riješi problem. Takođe Aldin Muratović uputio je zahtjev Opštini za kategorizaciju ovog putnog pravca i na njegove zahtjeve kao i na ostale, lokalna uprava nije odgovorila pozitivno.
Domaćinstva u ovom zaseoku ostala su zatečena, jer im je put neophodan. Očekujem od predsjednika Opštine Samira Agovića da posjeti zaseok Joše i uvjeri se kakav nam je put i da nakon toga raspiše tender za asfaltiranje ovog putnog pravca koji spaja dvije mjesne zajednice”rekao je Ličina.
On je podsjetio da su putevi koji vode preko ovog zaseoka bili korisni samo za prekopavanje kanala za veliki vodovod kojim će se napajati oko pola Bihora.
“Od početka realizacije vodovoda, ovaj put koji vodi od Radmanaca do Johovica je prekopan mašinama za postavljanje kabla cijelom dužinom i ovo je zasigurno najkorisni put opštini Petnjica. Da bi se odužila lokalna uprava potrebno je da ga asfaltira.
Pozivam lokalnu upravu da odgovori pozitivno na naše zahtjeve jer od toga nećemo odustati, to je naše pravo”, zaključio je Semir Ličina.
ENKO KORAĆ
Kuća Sajka Latića koji radi u Švajcarskoj poplavljena je nakon velkih padavina koje su zadesile područje Bihora.
“Pozvao me je rođak Irfan Latić kada je vidio da je voda došla do pola vrata od garaže. Pokušao je nešto da uradi ali je bilo kasno jer je voda ušla u podrum i garažu. Pozvao sam Remziju Latica, predsjednika MZ Lagatore. Pozvao je Komunlano koje stiglo sa mehanizacijom, ali je bilo kasno. napravljena je velika šteta ali imam potrebu javno da se zahvalim rođacima Irfanu i Remziji Latiću”, rekao je Sajko Latić.
Predsjednik OO DPS Petnjica i predsjednik SO Petnjica Mehmed Adrović čestitao je novu godinu sugrađanima i bihorskoj dijaspori.
“Godinu koju smo ispratili, bila je godina iškušenja, godina sa puno izazova. Bihorci, kao i uvijek, kada su iskušenje i izazovi u pitanju, pokažu ono što malo ko drugi ima, a to je odgovornost i humanost. U godini koja je za nama, pokazali smo zajedništvo i da udruženi možemo da se nosimo sa iskušenjima savremenog doba. Kada je to bilo najpotrebnije, principima humanosti i zajedništva još jednom smo pokazali da su neprevaziđene univerzalne vrijednosti koje utiru put do dobra cijele zajednice. Stoga, prije svega upućujem zahvalnost svima vama koji ste svojim doprinosom i odgovornim ponašanjem učinili da razmjere pandemije ne budu veće. Sa optimizmom i vjerom smo ušli u Novu godinu. Dragi moji sugradjani, hajmo sada da uzmemo sve ono dobro iz prethodne godine i zajedno učinimo 2021.godinu koju ćemo svi pamtiti kao godinu nafake i uspjeha, svjesni i odlučni da moramo i možemo da stvaramo mogućnosti za ekonomski napredak i bolje uslove života za sve naše sugrađane. U tom duhu, u ime OO DPS Petnjica i u svoje lično ime, srećna Nova 2021. godina – Mehmed Meša Adrović
Shvatam da je poslanik Albin Ćeman obraćanjem javnosti pokušao da spere ljagu sa sebe i partije kojoj pripada zbog odluke da ne podrže Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Ipak, svaki pokušaj da se opravda ovakva odluka je unaprijed osuđen na propast, jer Srebrenica je najsvetija bošnjačka riječ, poručio je član Predsjedništva Bošnjačke stranke Adnan Muhović.
“U odnosu na to kakav imamo stav prema Srebrenici, zavisi i naš odnos prema cjelokupnom bošnjačkom narodu i njegovo gledanje na političare pojedince iz reda našeg naroda. Ćeman pokušava sitnim političkim trikovima da opravda to što je bio u sali Skupštine Crne Gore, ali nije imao hrabrosti da podigne ruku. Shvatate li da ste odbijanjem da podržite Rezoluciju o Srebrenici stali rame uz rame sa negatorima genocida“, upitao je Muhović.
On ističe da Bošnjačka stranka neće dozvoliti da se iko igra sa žrtvama Srebrenice.
“A posebno ne oni koji su u koaliciji sa negatorima genocida, sa onima koji veličaju presuđene ratne zločince Mladića i Karadžića. To vam neće uspjeti, jer vas je bošnjački narod pročitao. Zato vam poručujem da ne držite politička predavanja, već da se zapitate kakvu to politiku vodite i da li je pristojno smijati se dok se govori o genocidu u Srebrenici“, kazao je Muhović.
On ističe da je licemjerno pozivati se na Deklaraciju o Srebrenici iz 2009. godine.
“Opet tražite izgovore za svoje postupke. Deklaracija i Rezolucija nije isto. Rezolucija je preteča Zakonu o zabrani negiranja genocida, koju nova jednovjerska vlast mora usvojiti ako misli da ide putem evropskih integracija. To je jasno poručio i prethodni evropski komesar za proširenje, ali se toga ne sjećate, jer ste tada bojkotovali parlament Crne Gore. Međutim, nismo se mi ni nadali mnogo na parlamentarnu većinu u kojoj imate više četničkih vojvoda nego li Demokrate poslanika”, dodaje Muhović.
On pita Ćemana zašto ne podigne glas zbog revanšizma koji se sprovodi prema Bošnjacima u institucijama sistema države.
“o radi vlast kojoj pripadate. Upravo ova vlast želi da u potpunosti očisti institucije od Bošnjaka i drugih manje brojnih naroda. Ne znam kako možete da podržavate Vladu čiji premijer među 100.000 Bošnjaka nije našao ni jednoga koji bi mogao obavljati funkciju ministra”, navodi član Predsjedništva BS.
Naglašava da će Bošnjačka stranka snažnije nego ikada raditi na institucionalnom inkorporiranju prava bošnjačkog naroda iz njegove bliske prošlosti u institucije sistema, posebno u parlamentu Crne Gore i redovno obavještavati međunarodne partnere o ugroženosti prava Bošnjaka od strane nove većine u Crnoj Gori.
“I mi ne odustajemo od Rezolucije, ići će ona prema Skupštini vrlo brzo. Na to nas obavezuje 8.372 šehida naše Srebrenice. Doktore Ćeman, podsjetiću vas da sam kao predsjednik Skupštine u Petnjici zakazivao posebnu sjednicu Skupštine svakog 11. jula, te da sam i na taj način čuvao kulturu sjećanja na genocid”, zaključio je Muhović.
Dana 31. 12. 2020. godine, završen je online festival „11. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu“ koji se tradicionalno organizuje u okviru programa ZK Bihor. Festival je i ove godine, unatoč posebnim uslovima, okupio veliki broj pratioca putem društvenih mreža i preko viber grupe ZK Bihor koja broji preko 200 članova.
Festival je otvoren izborom anegdota i razmisljanja velikog crnogorskog i svjetskog pisca Ćamila Sijarića, a završen prigodnim obraćanjem predsjednika UO ZK Bihor Eska Halilovića, koji podsjetio da je kultura bila i ostala stamen temelj našeg apostojanja i most koji nas povezuje sa drugima i drugačiujima.
Ovaj festival okupio je učesnike sa raznih krajeva Evrope i Balkana.
Iz Crne Gore: Prof dr. Draško Došljak, Braho Adrović, Enver Muratović, Sreten Vujović, Burhan Čelebić, Božidar Proročić, Šato Ajdarpašić, Mirsad Rastoder i Dijana Tiganj.
Iz Hrvatske: Prof. dr Izet Hozo
Iz Njemačke: Dino Burdžović
Sa Kosova: Mustafa Balje
Iz Srbije: Enes Halilović
Iz BiH: Akad. slikar Džeko Hodzić te književnici Safet Sijarić, Hadžem Hajdarević i Almir Zalihić.
Iz Holandije: Ivo Kobaš
Iz Francuske: Branka Bogavac
Iz Luksemburga: Faiz Softić, Ferid Muratović, te u organizacionom dijelu Hamdija Rastoder i Esko Halilović.
Pratioci festivala bili su u prilici da slušaju i sevdalinke iz Bošnjačke muzičke sehare, kao i pjevača Sabahudina Sabu Rastodera, koji polako ali sigurno gradi muzičku karijeru u Luksemburgu.
Važno je posebno naglasiti da će jedan broj radova koji nijesu direktno predstavljeni tokom četvorodnevnog online festivala biti objavljeni u posebnom separatu revije Bihor br. 35.
Odbornik Bošnjačke stranke u lokalnom petnjičkom parlamentu Aldin Muratović, čestitao je Novu godinu.
“Godina koju ispraćamo bila je u znaku borbe za zdravlje ljudi i očuvanju egzistencije. Nadam se da će Nova godina biti pokretač zdravih ideja, novih infrastrukturnih projekata, boljeg ekonomskog stanja gradjana kao i sveukupne stabilnosti u našoj državi i svijetu uopšte. Ovo su dani kada nam dolaze najdraži gosti, naša rodbina i prijatelji iz dijaspore, pa im ovom prilikom želim ugodan boravak u svom zavičaju, da ga provedu u rahatluku sa svojim najbližima. Bihor je najljepši kada smo svi skupa u njemu”, stoji u novogodišnjoj čestitki odbornika Bošnjačke stranke, Aldina Muratovića
Gost u studiju Radija Petnjica bio je Mita Ličina, predsjednik fudbalskog kluba Union 05 Kayl/Tetange iz Luksemburga.
Ličina je istakao važnost okupljanja Bihoraca u Luksemburgu kroz fudbalski klub.
“Klub je napravio progres ali uticaj korona virusa je usporilo naša dešavanja. Zakazali smo početak priprema za 11. januar i nadam se da će korona stati i mi nastaviti normalnim tokom”, rekao je Ličina.
Ličina je govorio planovima fudbalskog kluba i osvrunuo se na crnogorsku fudbalsku scenu.
Gostavnje direktora fudbalskog kluba Union 05 Kayl/Tetange iz Luksemburga možete pogledati na YouTube nalogu Radio Petnjica.
