Služba zaštite i spašavanja Petnjica postavila je zaštitne ograde na mostovima u mjesnoj zajednici Vrbica, novcem koji je obezbijedila Opština.
„Postavili smo zaštitne ograde na mostu prema Hodžićima i Ćemanima, kao i na mostu prema Agovićima. Preko tih mostova ide veliki broj djece, kao i odraslih. Zato smo reagovali brzo, a u narednom periodu, imamo u planu da napravimo zaštitne ograde na svim mostovimna u Opštini Petnjica“, ističe Edin Cikotić, iz petnjičke Službe zaštite.
ENKO KORAĆ
Pred početak ljetnje sezone, Petnjica ima problem sa radnom snagom. To se najbolje može primijetiti na primjeru kafe-restorana Merak.
Kako je istakao za portal radija vlasnik ovog objekta, iz godine u godinu se ponavlja ista priča.
“Problem sa radnom snagom u Petnjici, svake godine pred početak sezone je evidentan. Zbog obima posla imam potrebu da zaposlim dva radnika, kuvara i pomoćnika kuvara. Bilo bi dobro da su radnici sa iskustvom, ali nije presudno. Probni period i vrijeme da se obuče postoji u čemu ću dati maksimalni doprinos, kako bi ih osposobio za rad u kuhinji.
Plata i uslovi su stvar dogovora. Upućujem i apel i poziv mladim ljudima da se okrenu radu. Još je Bog dao imaju priliku da rade i zarade u svom gradu. Osim plate za koju rade, najveći benefit je iskustvo koje će da steknu tako da jednog dana mogu da se posvete ugostiteljskom poslu. Mi poslujemo dobro, stabilni smo i šteta je da mladi ljudi ne iskoriste mogućnost zarade, što bi se reklo, nap rag od kuće”, istakao je za portal radija vlasnik restorana Merak.
DENIS BOŽOVIĆ
Novoinaugurisani ambasador Crne Gore u Belgiji i Luksemburgu nj.e. Ivan Leković sa saradnicima Predragom Stamatovićem, Predragom Petrovićem i Ivanom Tomićem posjetio je petoga juna ove godine udruženja u Luksemburgu čiji članovi dolaze sa prostora Crne Gore.
Sastanak je održen u prostorijama konzulata Crne Gore, a domaćin i organizator ovoga skupa bio je konzul Crne Gore u Luksemburgu dipl. arhitekta Remzija Camić.
Sastanku su prisustvovali predstavnici udruženja: ZK Bihor, BD-Fond, Cooperacija Luksemburg-Crna Gora, Prijateljstvo Crna Gora-Luksemburg, kao i Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luksemburgu.
Ambasador Leković je izrazio spremnost da tokom svog mandata češće boravi u Luksemburgu gdje je našao utošište veliki broj doseljenika iz Crne Gore, i koji svojim predanim radom i aktivnostima predstavljaju čvrstu sponu između Luksemburga i Crne Gore.
Predstavnici udruženja su izrazili divljenje Vladi Crne Gore i svim subjektima koji su se vrlo značlački, disciplinovano i profesionalno suprostavili pošasti zvanoj pandemija virusa korona, a bilo je govora i o nekim davno započetim a još ne realizovanim pitanjima koja se tiču unapređenja saradnje između Crne Gore i dijaspore u Luksemburgu; prije svega o iznalaženju rješenja da se što je moguće prije iznađe mogućnost uspostavljanja avio-linije između matice i Luksemburga:
– Na taj način, zaključio je predsjednik UO ZK Bihor Esko Halilović – itekako bi se osnažio intezitet posjete Crnoj Gori, a samim tim i finansijska ulaganja u domovinu.
Sastanak je protekao u prijateljskoj atmosferi, a konzul Camić – koji je prigodnim riječima otvorio ovaj sastanak – na kraju se zahvalio svima na posjeti uz želju da se češće srećemo, razmjenjujemo mišljenja i iznalazimo najbolja rješenja kako za nas u dijaspori tako i za našu domovinu Crnu Goru koja krupnim koracima grabi prema Evropskoj uniji.
F.S.
Funkcioner Bošnjačke stranke Adnan Muhović moraće u podgoričkom Višem državnom tužilaštvu da objašnjava što je mislio kada je na društvenoj mreži Fejsbuk prijetio progonom srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine.
Portparolka tog tužilaštva, tužiteljka Lepa Medenica, saopštila je “Vijestima” da je Muhovićevo saslušanje zakazano i da će on izjavu dati u svojstvu građanina.
“U Višem državnom tužilaštvu u Podgorici, formiran je predmet povodom objavljivanja teksta, koji navodite u vašem pitanju, od strane A. M. na društvenim mrežama, koji predmet se nalazi u fazi izviđaja, tokom kojeg izviđaja, a radi ocjene da li se u radnjama lica A. M. stiču elementi bića krivičnog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, preduzimaju se neophodne mjere i radnje, dok je u ovom tužilaštvu zakazano saslušanje lica A. M. u svojstvu građanina”, objasnila je tužiteljka Medenica.
Bivši predsjednik Skupštine opštine Petnjica i zamjenik direktora Centra za profesionalnu rehabilitaciju, na Fejsbuku je krajem marta zaprijetio Srbima iz BiH da će im “organizovati traktorijadu”.
Odgovarajući jednoj korisnici te društvene mreže, napisao je: “Prijetimo, evo ja prijetim. Samo li probaju da ruše Bosnu, organizovaćemo im traktorijadu za Srbiju?”
Muhovićeve problematične izjave prisutne su godinama.
U januaru 2017. godine na TV Vijesti kazao je da su Crnogorci mala nacija i da ima više Bošnjaka u tuzlanskom kantonu nego Crnogoraca u čitavom svijetu. “Ja sam prvi još prije godinu dana rekao da je Njegoš najveći krvnik Bošnjaka i islama”, rekao je tada.
Tri mjeseca kasnije, za Sandžak TV rekao je da je za njega “Bosna država matičnog naroda, Sarajevo duhovni i kulturni centar”, a da prema Podgorici vrlo malo šta osjeća, dok prema Cetinju ne osjeća ništa.
“I krv svoju za Bosnu moju, za južni Sandžak i život svoj. Smatram da je predsjednik stranke (BS-a) patriota u nekoj mjeri u kojoj on smatra i drugi smatraju da jest. Kao ja nije. Ja sam malo specifičan, prvo ono što mene možda malo razlikuje u politici u odnosu na neke druge je što sam panbošnjački orijentisan. Ja prema Podgorici vrlo malo šta osjećam, prema Cetinju ne osjećam ništa. Dakle, kad idem na Cetinje nosim pasoš”, rekao je Muhović tada.
Ipak, nakon smjene sa mjesta predsjednika SO Petnjica, dobio je funkciju u glavnom gradu.
Adis Čoković, koji je već dvije godine mijenja ulogu svog oca u prodaji voća i povrća petkom u Petnjici, kaže za portal Radija Petnjica da se njegov otac petnaest godina bavio ovim poslom.
„Trenutno se slabije prodaje voće zbog korone koja je bila. U Petnjici nisam dolazio više od tri mjeseca, počelo je pomalo da se radi, biće bolje“, kaže Adis.
U Petnjici, kaže Adis, najviše prolazi krastavac, paprika, paradajz, od voća – banane, jabuke.
„Na tezgi u Petnjici su stigle i trešnje, malo su skuplje, ali gotovo su da prođu, imam još dvije gajbe“, kaže Adis.
Problema nemamo sa snabdijevanjem robe, cijene su malo jače, ali je tu kvalitet“, ističe Čoković.
Zadovoljni smo sa prodajom u Petnjici, malo naroda ima ali prolazi, kupuje narod“, zaključuje Adis Čoković.
ENKO KORAĆ
Na ulazu u Radmansku klisuru, pored areheloškog nalazišta “Torine”, table sa obavješenjima i kratkom istorijom ove turističke lokacije, vandalskim činom su iščupane, bačene pored puta i služe za “bezbrižnu” dječiju igru.
Prema svim standardima zanata, koji se zove novinarstvo, ovaj tekst bi zapravo trebao ovako da počne. Ali, primjerenije bi bilo da “u glavu” teksta napišemo – “nečuveno”, “uznemirujuće”, “skandalozno”…
Jer kako objasniti bilo kome to da su izuzetni napori pojedinaca iz opštine, zajednice i MZ, da ovaj prostor dobije svoju vrijednost, valorizuje njegov značaj, uljepša za dobrobit svih nas, bukvalno baci pod noge i uništi.
Šta reći o svijesti osobe iz Petnjice koja je juče na FB profilu objavila fotografije djece koja skaču po tablama i svoju dječiju, neiskvarenu muštu, iskaljuju na nečem što je bio rezultat velikog rada za opšte dobro.
To djeca ne mogu da smisle. Neko mora da ih navede na to, da im sopstvenim primjerom pokaže poražavajuću bahatost, kako bi oni mogli da slijede taj loši primjer.
A šta tek reći o osobi koja je, kako bi odradila svoj posao, (valjda napravi put preko arheološkog nalazišta, pregradi Radmančicu i uvede je u cijevi, table jednostavno iščupala i bacila pored puta.
I nečuveno i skandalozno i uznemirujuće, i još mnogo toga.
I predsjednik TO Petnjica Rešad Muratović smatra da je ovo vandalski čin.
“Planiramo ovih dana da, u saradnji sa opštinom, saniramo ovaj vandalski čin. U narednom poeriodu posvetićemo pažnju održavanju svih objekata koji daju doprinos turizmu, a upućujem apel građanima da i oni sami povedu računa, jer je u interesu svih nas da imamo uređene potencijale turističke destinacije”, rekao je Muratović.
Petnjički administrativni aparat je mali i ne može da stigne da popravlja sve naše bahatosti. Potrebna je takozvana društvena odgovrnost – od mještana, preko lokalne uprave, Radija Petnjica do nevladinih orgfanizacija, kako bismo sačuvali ono što velikom mukom izgradimo.
SAMIR RASTODER
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore na svom zasjedanju odlučio je da proglasi 20. jun za nacionalni Dan Muslimana Crne Gore.
Kako su pojasnili, Ukazom o postavljenju muftije crnogorskih muslimana, Knjaz Nikola je za muftiju crnogorskih Muslimana imenovao Murtezu Karađuzovića čime su crnogorski Muslimani prvi put u svojoj istoriji dobili duhovnog poglavnika iz redova domicilnog naroda.
“Kralj Nikola je njegovim izborom težio da na čelu Islamske vjerske zajednice bude ličnost koja je rođenjem i svojim ukupnim aktivnostima u potpunosti okrenuta Crnoj Gori. Murteza Karađuzović je bio član crnogorske Skupštine u sva četiri njena saziva, i u njoj nije bio „evet“ efendija, već se borio za prava crnogorskih Muslimana. U Crnogorskoj narodnoj skupštini, gorljivo je branio patriotizam svojih vjernika, pa je na opasku jednog poslanika da Muslimani ne idu u vojsku, odgovorio da će se kad bude potrebno svi crnogorski podanici islamske vjeroispovijesti staviti pod crnogorsku ratnu zastavu, primiti oružje, kad ih knjaz Nikola pozove, i da će s„ostalom braćom Crnogorcima hrabro se boriti protivu opšteg neprijatelja“, piše u saopštenju Savjeta.
Dodali su da je izuzetan doprinos muftija Karađuzović dao u zaustavljanju nasilnog pokrštavanja muslimana u Plavu i Gusinju 1913. godine jer tek nakon njegove intervencije kralj Nikola je zaustavio pokrštavanje.
“Karađuzović je, pored vjerske, završio crnogorsku osnovnu školu i vremenom je stekao ugled jednog od najobrazovanijih Muslimana u Crnoj Gori”, istakli su iz Savjeta.
Savjet je odlučio i da se na nacionalni Dan Muslimana Crne Gore zaslužnim pojedincima uruče i dvije nagrade: “Avdo Medjedović” za doprinos kulturnom identitetu Muslimana Crne Gore i “Murteza Karađuzović” za doprinos afirmaciji nacionalnog identiteta Muslimana Crne Gore”.
Jasmin Kočan, je jedan od rijetkih Bihoraca koji su živjeli i radili u inostranstvu, a za koga važi ona formulacija “na privremenom radu u inostranstvu”.
Rođen u Petnjici, sa istančanim smislom za pravdu i potrebnom znatiželjom da vidi različito i okusi ono što vuče sve Bihorce na zapad Evrope – novac, standard, uređena država, Jasmin je radio u Norveškoj punih devet godina i vratio se u svoj rodni kraj.
Što se njega tiče važi i ono – “veni, vidi, vici” ili “dođoh, vidjeh, pobijedih”. Bio je u Norvaškoj, bio uspješan, ali je shvatio da sa tolikim radom može jednako, ili skoro jednako živjeti i u Crnoj Gori.
„Životni putevi su nepredvidivi. Ovdje sam radio poslove koji su vezani za zdravstvo, zatim u nastavi i osjetio sam potrebu da napravim iskorak i promijenim sredinu svojim odlaskom u Norvešku. Tamo sam bio dobrih devet godina. Ovdje sam radio bukvalno u svim selima na teritoriji opštine Petnjica kao medicinski radnik, onda kao nastavnik u osnovnoj školi u Petnjici i Trpezima“, kaže Jasmin.
Bio je aktoivan i u nevladinom sektoru kroz projekte koji su imali za cilj promjena života na bolje.
“Boravio sam studijski u Luksemburgu cijeli mjesec i sa NVO samo imali velike rezultate. Ne znam dokle su stigli, ali drago mi je što sam bio dio te priče”.kaže Jasmin.
O svom životnom putu iznosi detalje i način na koji je došao do Norvaške.
„Sticajem okolnosti ostao sam bez posla, zatim stekao poznanstva u Norveškoj preko Instituta u Igalu i to mi je bila odskočna daska. Ljudska potreba da izađete i promijenite okruženje možda je bila veća nego ekonomska potreba. U Petnjici postoji takva atmofera u kojoj je odlazak vani uspjeh. To je veliki problem“, kaže Jasmin.
Objašnjava da se ta atmosfera prenosi s koljena na koljeno što je, kako kaže, poražavajuća činjenica, jer, dodaje, odlazak vani nije jedno mjerilo uspjeha za mladog čovjeka.
„Ljudi treba da odu i promijene sredinu. Kada sam išao prvi put, nijesu bile otvorene granice. Trebale su vize, danas ne trebaju, ali opet ko ode tamo, vidjeće svoj kraj iz drugačije percepcije“, poručio je Jasmin.
On je zapazio da su u Petnjici vidjljive promjene, da se, prije svega, brže dolazi do nje, da je ljepša i da je postala pristojna varošica.
„Pokušavam da gledam realnu sliku, a ona je pozitivnija od onoga što se čuje ovdje. Rođen sam u Petnjici i ako naiđu neke frustracije, sakriću i reći nije to tako. Treba kritikovati, ali ne u smislu – ne valja ništa, nego kritičan da bi se stvari popravljale. Činjenica je da mladi ljudi odlaze, ali pazite mladi ljudi su odlazili i prije i mladi ljudi će odlaziti, a život će ostati ovdje i biće ljudi. Petnjica je najljepša od svih mjesta u kojim sam bio“, tvrdi Jasmin.
On smatra da je problem i natalitet kao i svi faktori koji utiču na razvoj Petnjice, od institucija, nevladinog sekrtora pa do političkih partija.
“Doći će vrijeme da će se ljudi vraćat, jer nije bitno šta imamo materijalno, nego ta relacija izmeđuduhovnog i materijalnog. Odlazak odavde je isto kao kada drvo presadimo na drugo mjesto. Da li će to drvo da se primi, ili ne, koliko tom drvetu treba da pusti ogranke, sve je pitanje“, poručio je Jasmin.
On kaže da je život u sređenim sistemima dobar i da je to je neupitno, ali da osjećaj svoga vuče.
“Uvijek sam se osjećao kao student koji će se vratiti. Dugoročno sebe nisam vidio u Norveškoj. Bihor je prelijep kraj, kojem svako treba da se okrene, da vidi pozitivno u njemu i da doprinese, po šablonu kako bi radio i doprinosio svojoj avliji”, kaže Jasmin, uz dodatak da čovjek trži kompromise, usavršava se i na osnovu iskustava mijenja percepciju i motivaciju.
“Definitivno sam stava da treba ostati u Petnjici, ali bez davanja lažne nade. Između Norveške i Petnjice biram Petnjicu“, ističe Jasmin.
Mladima je na kraju proučio da svako nađe svoj put.
“Dobro je steći znanje da bi se podijelilo. Mora se promijeniti sredina da bi se sazrio. Ljudi odlaze, ali se vraću sa svojim znanjima u svoj kraj“, zaključio je Jasmin Kočan.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
Odjeljenje za poljoprivredu opštine Petnjica obavijestilo je poljoprivredne proizvođače koji su ostvarili pravo za nabavku plastenika, a koji su dostavili račune do kraja maja, da će od sjutra ( petak, 5.juna) lokalna uprava početi sa isplatom dijela sredstava predviđenih kao subvencija za ovaj Javni poziv.
Kako saznaje portal radija, poljoprivrednici koji su dobili plastenike, uredno su dostavili račune tako da je samo preostalo da ovo odjeljenje počne sa uplatom sredstava.
D.B.
Juče se, nakon pauze zbog korona virusasa, svojim redovnim aktivnostima vratio i KUD “Bihor”, sve uz mjere pridržavanja socijalne distance i maski.
Polaznica mlađe grupe u KUD-u Bihor, Asija Muratović kaže da joj je nedostajao folklor i da se uželjela društva i igre.
“Sa društvom se nisam vidjela dok je bila korona. Kući sam svakodnevno vježbala sa svojom sestrom. Veoma mi je drago sto vidim ponovo svoje drugare”, kaže Asija Muratović.
Samra Ličina, polaznica KUD-a Bihor, kaže da je jedva čekala da ponovo krene folklor.
“Kada sam čula da se vraćamo našim aktivnostima, obradovala sam se. Znala sam da trebamo da imamo distancu i maske, ali bez obzira na to, dugo je trajala pauza zbog korone i baš sam se obradovala da vidim moje društvo, da igramo i družimo se“, kaže Samra Ličina.
Članica folklora, koja ujedno i najduže vremena nastupa u KUD-u Bihor, već jedanaest godina, Elma Garčević, kaže da joj je folklor nedostajao.
“Mnogo vremena provodimo zajedno i period u kojem nismo imali probe je zaista bio dosadan. Kući smo vježbali koliko smo mogli, uželjela sam se društvu i jedva sam čekala da počnu probe, svi smo se obradovali. Maturant sam i planiram da još neko vrijeme ostanem ovdje, koliko vidjećemo“, kaže Elma Garčević.
Koreograf Rešad Šabotić, koji već 35 godina radi sa omladinom iz Petnjice, kaže da, osim u nekim planiranim pauzama normalnim, prvi put se desilo da folklor stane u Petnjici.
“U toku pauze zbog korona virusa nijesmo imali aktivnosti, jedino smo imali online nastup u kojem je Tivat bio domaćin. Polaznici su jedva čekali da se vrate probama. Čak su tražili da se vratimo aktivnostima i u vrijeme korone.
Danas smo počeli da igramo sa mjerama socijalne distance i nošenjem maski, to koliko se može u folkloru, nadamo se da će i ovo brzo proći.
Krećemo sa našim pripremama, okupili smo jedan veliki broj članova, imali smo poziva za nastupe, ali zbog situacije vidjećemo šta će biti, ali ono što je do nas, mi ćemo uraditi. Povratićemo formu, obnoviti koreografije i pokušaćemo da ubacimo još jednu novu koreografiju u naš repertoar“, kaže Rešad Šabotić.
ENKO KORAĆ
