TRI KANDIDATA IZ PETNJICE U PROGRAMU “STOP SIVOJ EKONOMIJI”

0

Na spisku Zavod za zapošljavanje Crne Gore, za učešće u programu “Stop sivoj ekonomiji” u 2020. godini, nalaze se i tri kandidata iz Petnjice.

Riječ je o Refiku Latiću i Mirzeti Ramdedović, koji će raditi u Poreskoj upravi u Petnjici i Ilhadu Rastoderu koji će sticati iskustvo u Poreskoj upravi u Rožajama.

Tokom trajanja programa učesnici će se uz rad osposobiti za pružanje tehničke podrške i pomoći službenim licima.

Zavod je sredinom maja pozvao nezaposlena lica, do 30 godina života, sa stečenim visokim obrazovanjem i radnim iskustvom u nivou obrazovanja u najkraćem trajanju od devet mjeseci, da učestvuju u Programu “Stop sivoj ekonomiji“.

Program će se sprovoditi za 210 nezaposlenih visokoškolaca u Crnoj Gori, u trajanju od sedam mjeseci.

ENKO KORAĆ

 

TO PETNJICA NASTAVLJA DA UREĐUJE IZLETIŠTA I POSTAVLJA MOBILIJAR ZA DJECU

0

Turistička organizacija Petnjica i u narednom periodu će raditi na uređenju izletišta i postavljanju mobilijara za dječja igrališta.

„Sredstva za ove aktivnosti smo obezbijedili od strane Nacionalne turističke organizacije Crne Gore u iznosu od 3 500 eura. Naravno, da bi projekat bio kompletan, planirano je i učešće opštine Petnjica. Smatram da ćemo po završetku projekta, uspjeti u namjeri da imamo uređena izletišta na području naše opštine i na taj način privući veći broj posjetilaca i građana Petnjice da svoje slobodno vrijeme provode u prirodi. Sve ove aktivnosti sprovodimo u cilju promovisanja turističkih potencijala naše opštine“, istakao je Rešad Muratović, direktor TO Petnjica koji je najavio da će u narednom periodu posvetiti pažnju na izradi promo flajera i postavljanju info tabli.

D.B.

ALDEMAR ADROVIĆ, UZORNI POLJOPRIVREDNIK: “MOJ EURO NE BIH DAO ZA MILION KOJI SE ZARADI NA ZAPADU”

0

Selo Donja Vrbica ima osobenog stanovnika, koji se po mnogo čemu razlikuje od ostalih Bihoraca.

Aldemar Adrović, sa svojih 38 godina, zbog svoje neuobičajene frizure, neodoljivo podsjeća na kolumbijskog fudbalera, Karlosa Valderamu, koji je plijenio fudbalskim terenima u vrijeme kada je Aldemar rođen.

Međutim, nije frizura jedino što ga izdvaja. Način, stil i njegovi pogledi na život i svijet, je nešto po čemu je on specifičan. Kao dijete razvedenih roditelja, kojeg su podizli dedo i bika, kako i sam kaže, imao je sve predispozicije da se prepusti porocima i krene životnim putem, kojim najčešće pođu dječaci slične sudbine.

Aldemar je ipak odolio svim tim iskušenjima i svoj život usmjerio u drugom pravcu, koji je pun principa i etičkih načela. Na porodičnom imanju živi sam, i pored toga što on kaže da nije sam, već da mu društvo prave melajćad. Pedantnost i preciznost se, između ostalog, može primijetiti i po travi u avliji, koja podsjeća na čuvenu vimblodonsku travu.

 „Pošto sam ostao siroče od dva mjeseca, ja sam trebao danas i da kradem, i da lažem, i da se drogiram, i da ubijam, i da pušim cigarete i da pijem alkohol. Ja bih trebao da budem najgori. Međutim, nijesam to htio da radim zbog sebe, a to me je život naučio. Kad pogledamo oko sebe, vidjećemo ljude koji svega imaju i sve to koriste, a opet su nervozni. Kakvo su to oni sebi zadovoljstvo onda napravili? Meni je zadovoljstvo kada posadim biljku i vidim kako raste, ne zbog drugog, već zbog sebe. Ubijeđen sam da neko odozgo sve gleda, šta mi radimo i šta mi činimo. Danas je najlakše nasmijat’ se čovjeku, posprdnut’ i izvest’ neku glupost. Danas je najteže vidjet čovjeka da je krenuo da nekome nešto pomogne. Ranije je toga mnogo više bilo, a danas ne moš’ ga nać’ kad bi ga puškom gađao, a sve kao od brda odvaljeni. Vrijeme provode u lokale s kahve na kahvu, a ne znaju šta piju. Piju otrov. Koja je to kahva dobra koja se miješa s mlijekom? Dođu kući, ništa radili nijesu, niđe se oznojili nijesu, a sjutra kažu da ih boli glava. Ja nikad tabletu u životu nijesam popio”, priča Aldemar za portal radija svoj životni put, dodajući da ni u vojsci nije primio zaštitnu inekciju.

 Osnovnu školu je završio u Petnjici, a srednju, smjer automehaničar, u Beranama. Sedam godina je radio u marketu u Rožajama, kako ističe, isključivo zbog sebe, kako bi okusio i tu koru hljeba.

„Kažu da je ovo 21. vijek. Prije bih rekao da je ovo kameno doba. Radeći u Rožajama vidio sam šta je privatluk. Sedam godina sam putovao, a radio sam po 13 do 16 sati dnevno, a sve za 200 eura plate. Ponavljam , to sam radio samo zbog sebe, da vidim kakav je to naš narod. Kameno doba je za ovo vrijeme zlatno doba. Pođem i sada zimi do Njemačke, malo gore radim, ali moja čvrsta odluka je moje imanje i proizvodnja poljoprivrednih dobara na organskoj osnovi. Oko jednog hektra imam vrtova i njiva. Samo mašinom ih uzorem, dok sve ostalo radim ručno, jedino koristim ovčije đubrivo, ne prskam hemijskim sredstvima, plijevim ručno i okopavam motikom. Za to sve  što proizvedem cijena zna da bude i tri puta skuplja, ali to ne smeta mojim stalnim mušterijama, jer zanju da kupuju zdrav proizvod. Zasadio sam aroniju, kupine, jagode, pasulj, krompir, blitvu, šargarepu, crveni , crni i bijeli luk. Ove godine sam bijelog luka zasadio u većim količinama, jer sam odlučio da mi on bude primaran u proizvodnji. Ostalo mi je još da zasadim paprike, po čijoj proizvodnji sam poznat, a i moram da ispoštujem svoje stalne mušterije”, ponosno priča i pokazuje Aldemar svoje imanje, ističući da je zadovoljan ovim što ima.

Sa Aldemarom Adrovićem može da se razgovara o lokalnoj, regionalnoj i globalnoj politici, korona virusu i njegovom porijeklu i nastanku, a jedina zapadna država koja je po njegovom meraku jeste Belgija. Žali za, kako kaže, velesilom Njemačkom.

„Ja ne mogu da shvatim kako je jedna sila od države mogla da dozvoli da izbaci marku iz upotrebe i uzme euro. Sjećam se vremena kada smo u Beranama mogli da jedemo i pijemo čitavu noć, a za to nam sada treba 200 eura”.

 „Ovo sad nijesu srećna vremena, to veze s mozgom nema. Naši ljudi odu na zapad, osnuju porodicu, ali tu djecu koju oni stvore, oni su izgubili, jer se drugačije vaspitavaju. Ja ovdje imam svoj život, oni ga nemaju, a jednog dana će oni sebi postavit’ pitanje šta bi. Kasno posle šta bi. Radim ovdje na imanju, živim od poljoprivrede i uvijek sam zadovoljan, moj euro ne bih dao za milion. Kad vidim današnji sistem i da je sve prešlo u politiku i da se sve vrti oko bezvrijednih stvari, ja sam zadovoljan što sam odabrao ovakav način života. Ljudi danas razmišljaju o tuđem dvorištu, a svoje ne gledaju, umjesto da razmišljaju kako da pomognu jedni drugima. Za mene ima vrijednost kada dođete, pa sjednemo, pojedemo i popijemo, jer samo ono što pojedemo i popijemo je nafaka, materijalne stvari  nijesu nafaka ”

 Aldemar vodi društveni život, posjeti on i grad, i kafiće, a na more, kako kaže, ide u septembru, jer tada ima najviše slobodnog vremena. Ne žuri da se ostvari i kao porodičan čovjek jer čeka srodnu dušu.

„Znam ja da mogu da se oženim kad hoću ali, kad pogledam šta se dešava, nije onda to to. Vidio sam sve šta je i kako je. Bilo je puno njih koje su mi govorile da meni moje uslove ne mogu da ispune. Ja sam principijelan i volim tačnost. Puno je djevojaka dolazilo kod mene i, kada vide kako je sređeno, pitaju me ko mi sve to sprema. Naravno, niko mi ne sprema. Sve stignem da uradim, i muške i ženske poslove. To mi je, što bi rekli, sve od igre. Čekam srodnu dušu i tek tada ću da se oženim“, ističe Aldemar Adrović za portal radija.  

DENIS BOŽOVIĆ

ZK BIHOR UPUTIO POMOĆ OŠ U MZ „DACIĆE“  KOD ROŽAJA

Požar koji je nedavno izbio u okolini Rožaja, pored ogromne štete koju je nanio šumskom gazdinstvu i privatnim posjedima – uništio je i zgradu škole u mjesnoj zajednici Daciće.

Velika i lijepa škola, očas se pretvorila u gomilu ugraka.

Članovi ZK Bihor iz Luksemburga osjetili su se pozvanim da pomognu, te su, kao i mnogo puta do sada kada je bilo potrebno za bilo koje mjesto u Crnoj Gori, u okviru svojih mogućnosti, organizovali prikupljanje pomoći.

Lijep gest koji nas uvjerava i potvrđuje da smo potrebni jedni drugima i da zajednički možemo rješavati probleme i nevolje koje nas pritiskaju.

U ovu akciju uključio se veliki broj članova ZK Bihor i simpatizera ovoga, jednog od najrespektabilnijih udruženja crnogorske dijaspore u svijetu, i za kratak period prikupili iznos od 4. 950,00€.

Prema riječima predsjednika mjesne zajednice Daciće – Adema Dacića, donacija ZK Bihor veoma je važna u ovim uslovima i prijeko potrebna, kako bi se djeci sa područja ove mjesne zajednice koja pokriva sela: Dacići, Kaluđerski Laz,  Gornji Bukelj, Doljni Bukelj, Peskovice i Bandžov što prije obezbijedili uslovi za normalno pohađanje nastrave.

Predsjednik Dacić se najtoplije zahvalio ZK Bihor što je, i pored velike finansijske  pomoći koju je nedavno ovo udruženje uputulo Crnoj Gori u svrhu sprečavanja pandemije korana virusa, našli za shodno da zahtjev MZ Daciće uvrste u svoje prioritete; zahvalio se svima koji su donirali sredstva i naglasio kako im ova akcija šalje jasnu poruku da nisu sami, što je jako bitno u ovoj situaciji i naglasio da je svjestan činjenice da se radi o udruženju koje je po humanitarnim akcijama lider u crnogorskoj dijaspori širom svijeta.

    F. S.

 

AMINA MURATOVIĆ ĐAK GENERACIJE MEDICINSKE ŠKOLE U BERANAMA

0

Amina Muratović proglašena je za đaka generacije Srednje medicinske škole na svečanoj dodjeli diploma koja je danas upriličena u toj školi.

” Ovo priznanje mi puno znači, naročito zato što će biti dobra preporuka za dalji nastavak školovanja” kazala je ona.

Direktor ove obrazovne ustanove Žarko Raičević kazao je da je za sve dobitnike diplome „LUČA „ škola je obezbijedila na poklon knjige,a đaku generacije uručena je umjetnička slika kao i novčana nagrada.

“Ova generacija bila je sjajna, što pokazuje i veliki broj dodijeljenih diploma “Luča”. Želim im da nastave u daljem školovanju ovim putem, jer znanje je moć” dodao je on.

IZVOR: RADIO BERANE

FOTO: RADIO BERANE

SJUTRA U GUSARAMA PETNJIČANI PROTIV PLJEVLJAKA

0

Sjutra se, na stadionu u Gusarama, u okviru 17. kola Sjeverne regije sastaju FK „Petnjica “ i ekipa FK „Pljevlja”.

Početak ove utakmice zakazan je za 17:00 časova.

VELIKA AKCIJA ZA MZ JAVOROVA

Na inicijativu dijaspore u mjesnoj zajednici Javorova organizovana je velika akcija za MZ Javorovu.
Kroz akciju će biti realizovano asfaltiranje puta od MZ Trpezi preko Poroča, Murovca do Javorove, kao i paralelno za probijanje puta od Javorove do Kalača oko 6 km.
Uz rekonstrukciju puteva, dijaspora je učestvovala u uređenju i ograđivanju groblja kao i druge akcije.
Urađena je i gasulhana, koju je sam finansirao Sanel Škrijelj, privrednik iz Luksemburga. U njoj, trenutno nema vode.
“Uz rekonstrukciju puteva, dijaspora će nastojati da renovira školu, kao i izgradnju vodovoda, koji je prijeko potreban mještanima Javorove”, kaže Nihad Škrijelj.
On se nada da će uz te aktivnosti za razvoj Javorove svoj doprinos dati i lokalna uprava kao i ostali subjekti.
“Našu akciju predvodi privrednik iz Luksmburga Feriz Škrijelj, a akciju za probijanje puta prema Kalačama, Ferid Škrijelj iz Holandije. Koristimo priliku da se zahvalimo svim inicijatorima, koji su izrazili želju da pomognu svoje rodno mjesto i da zajednički napravimo ambijent u kojem će svi vraćati. Ovom prilikom želimo da pozovemo sve dobronamjerne ljude i institucije koji žele dobro našem kraju, da sve projekte koji su inicirani, završimo u što kraćem roku“, ističe Nihad Škrijelj.
Svoje donacije možete uplatiti na sljedeće račune:
SWIFT LOVBMEPG
ME 25565103050000148825
Devizni račun domaći račun  565-1000100001571-25
ENKO KORAĆ

IO DPS PETNJICA: POČELE PRIPREME ZA IZBORE, MUZAFER KRŠIĆ SEKRETAR IO DPS PETNJICA

0

Juče je u prostorijama Opštinskog odbora održan sastanak Izvršnog odbora DPS Petnjica kojim je predsjedavao predsjednik Odbora Mehmed Adrović.

Sastanak je održan uz poštovanje mjera NKT-a a fokus je bio na aktuelnim političkim pitanjima, a sve u sklopu priprema za predstojeće Parlamentarne izbore. Izraženo je zadovoljstvo trenutnom situacijom te iskazano očekivanje da će i na narednim izborima DPS ostvariti ubjedljivu izbornu pobjedu.

Takođe, jednoglasno je donešena odluka da za sekretara Izvršnog odbora bude izabran Muzafer Kršić.

Sastanku su, pored članova Izvršnog odbora prisustvovali članovi GO DPS kao i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

(VIDEO I FOTO) PRVI I JEDINI STAKLOREZAC U PETNJICI – HUSNIJA HULJA ADROVIĆ: POMOĆ DRŽAVE I OPŠTINE JE VELIKA, ALI MORA DOĆI U PRAVE RUKE

0

Husnija Hulja Adrović iz Donje Vrbice iz zaseoka Stupe, pedesetrogodišnjak je koji živi i radi na svom domaćinstvu, nekada je bio vlasnik prve i posljednje staklorezačke radnje u Petnjici.

Hulja kaže da je bio rudar pet godina, a nakon toga upisao je Medresu u Sarajevu. Završio je jednu godinu i tu je stao.

Hulja je radio i kao taksi prevoznik tri godine.

Nekadašnju staklorezačku radionicu zatvorio je davne 2005. godine.

„Radio sam u rudniku dok su standard i plate bile dobre, i čim je došlo loše vrijeme, odmah sam se povukao i prešao na posao u staklorezačkoj radnji. Radionicu sam otvorio zajedno sa bratom od tetke 1995. godine. On je otišao za Luksemburg, a ja nastavio da radim”, kaže Hulja i dodaje da je prva lokacija staklorezačke radnje bila u selu Lagatore, a druga u Petnjici.

„Bilo je naroda i omladine dosta, bila je puna Petnjica. Imao sam pazare nenormalno dobre. Malo se prozora staklilo, ali se radilo puno okvira za goblene.
Mislim da svaka kuća na terenu Bihora ima nešto što sam radio sa staklom, čak i na Polici i Beranama sam radio. Tad su žene aktivnije radile. Šta sam samo konaca prodao, onih goblena za vezanje, a šta sam ih uokvirio, broja nema. Mislim da svaka kuća u Bihoru ima po nekoliko okvira. Od toga je dobro moglo da se živi“, ističe Hulja.

Zatvorio je staklorezačku radnju zbog toga zašto nije mogao da se uklopi u novi PVC sistem izrade stolarije.

„Moja sredstva nisu bila dovoljna, jer su mašine bile skupe. Kredit tada nisam mogao da uzmem. Zato sam prešao na druge poslove. Držao sam i farmu koka nosilja tri godine, problem je bila nabavka hrana“, kaže Adrović.

Nakon staklorezačke radnje, Hulja se posvetio poljoprivredi.
„Radi se dosta oko poljoprivrede, od toga može lijepo da se živi, radno vrijeme je od šest pa do dvanaest uveče. Imam kultivator u kompletu sa priključcima. Prije neki dam sam preko IFARD-a dobio jedan kultivator. Konkurisao sam za traktor prošle godine, ali su me odbili“, navodi Hulja.

On ističe dobru saradnju sa lokalnom upravom.

„Ono što bi ja sugerisao je da obiđu poljoprivrednike, da vide šta nama nedostaje, da vide da li stvarno radimo i ako radimo da nam pomognu, jer potrebno je da imaju predstavu o tome šta radimo. Mislim da trebaju da povedu računa da u prave ruke ode pomoć  namijenjena za poljoprivredne proizvođače“, kaže Adrović.

Probao je da radi i u Luksemburgu, ali je brzo odustao.

“Mjesec dana sam bio u Luksemburgu, meni je ljepše ovdje, komotniji sam.. Za mene je teško tamo i ne bih mogao tamo da živim”, kaže Hulja.

On smatra da država dosta pomaže sjever i poljoprivrednike ali da je potrebno da pomoć usmjere tamo gdje treba, da ode u prave ruke“, zaključuje Husnija Hulja Adrović.

ENKO KORAĆ

 

GASULHANA U DONJOJ VRBICI SKORO ZAVRŠENA, VELIKI DOPRINOS GRAĐANA I OPŠTINE

0

Organizacioni odbor za izgradnju gasulhane u Donjoj Vrbici zahvalio se svim dobronamjernim ljudima, koji su svojim dooprinosom pomogli da se igradi ovaj objekat. Oni su, takođe obavijestili da je završeno više do 80 odsto radova na gasulhani.

“Raduje nas činjenica da u ovome modernom svijetu naši rođaci, prijatelji, brastvenici i svi ostali koji su pomogli izgradnju, nijesu izgubili u sebi humanost.
Ovim putem takođe želimo da naglasimo da je lokalna uprava na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem, dala veliki doprinos u izgradnji ovog objekta. Opština je učestvovala prilikom ravnjanja pristupnog platoa u vrijednosti od 2.500 eura, nabavci crijepa 2.000 eura, kao i nabavci pločica 2.000 eura”, saopštili su iz Odbora uz konstataciju da je  Opština Petnjica, kao i mnogo puta do sada pokazala privrženost svojim građanima.

E.K.