GINEKOLOŠKA ORDINACIJA BRALIĆ I RADIO PETNJICA: PRIČA O DOKTORU ABDULAHU KALAČU – BAĆKU

U ovoj eri korona pandemije odlučio sam da se prisjetimo čovjeka koji je cijeli svoj profesionalni život posvetio borbi za zdravlje ljudi.

Prim. Dr Abdulah Kalač – Baćko

Moji motivi za istraživanje života, a još više rada dr Kalača su dvostruki: privatni i profesionalni.
Privatni – jer osjećam dug sredine prema nekome ko je sjaj Pantovčaka i izazove Zagrebačkog sveučilista zamijenio za rodno Rožaje.
Profesionalni – u medicini sam počeo od razumijevanja fiziologije, onda prošao patološku fiziologiju sve do liječenja pacijenata, da bi, na kraju, dominantni dio moje prakse postala reproduktivna medicina i sve ono što dovodi do zdravog poroda. To je ujedno i raskrsnica na kojoj se moji i putevi dr Kalača susreću.
Detalji iz njegove biografije, prikazani u ovom tekstu su rezultat usmenih kazivanja iz porodice, mojih sjećanja, kao i zajedničkog rada dok sam učio od njega. Neki djelovi bogate biografije su oskudniji, naročito oni koji se odnose na njegovo rano djetinjstvo, jer on, kao veoma skroman čovjek, nije volio da previše priča o sebi.

Dr Baćko je rođen u Kalačama, opština Rožaje, u uglednoj seljačkoj porodici, 19.03.1937. godine. Malo podataka je zapisano iz tog dijela njegovog života. Zna se da je sa roditeljima i braćom i sestrama proveo časno i teško djetinjstvo. Otac Mušan i majka Mejrema (rođena Škrijelj) su izrodili 7-oro djece od kojih je Baćko najmlađi. Rano djetinjstvo je proveo u rodnom mjestu Kalače gdje je i pohađao četvororazrednu osnovnu školu. Sve to se događalo u vrijeme ratnog vihora drugog svjetskog rata i u vrijeme kada mu je otac Mušan bio u zarobljeništvu u Njemačkoj.
Osmogodišnju osnovnu školu završava u Ivangradu. Za to vrijeme je tu i stanovao, pa je rijetko dolazio da vidi roditelje za koje je bio mnogo vezan, što potvrđuje i činjenica da je pješačio od Ivangrada do Kalača čak 20 km kada bi dolazio da ih vidi.
Nakon završene osnovne škole upisuje gimnaziju u Peći. U Peć je odlazio pješice (46 km) uskim karavanskim putevima, prateći karavane koji su donosili hranu u Rožaje. Stanovao je u sivoj kamenoj kuli koja je služila kao internat u to vrijeme. Nakon završene gimnazije pokušava upisati fiziku i hemiju u Skoplju, a zatim dvije školske godine provodi radeći kao učitelj u rožajskom selu Gornja Lovnica. Često je sa sjetom pričao o svom prvom radnom danu sa školskim dnevnikom u ruci i o svojoj prvoj plati.
Brat Ahmet ga upisuje na Medicinski fakultet u Zagrebu gdje studije započinje 1960. godine.
Tokom studija stiče brojne prijatelje. Pripadao je sjajnoj generaciji budućih ljekara, kojoj je izmedju ostalih pripadao i Asim Kurjak.
Za vrijeme studija upoznaje svoju buduću suprugu, gđu. Jelicu Kirigin. Jelica je bila naočita, viša medicinska sestra, čiji su roditelji porijeklom sa ostrva Brač (njena majka je rodjena Lukšić). Porodica Kirigin je jedno vrijeme živjela kao iseljenička u Čileu a nakon rata se vraćaju i žive u Zagrebu na Pantovčaku, gdje su se Abdulah i Jelica prvi put i sreli. Studenska ljubav je krunisana brakom iz kojeg su se rodili ćerka Inica (1965god.) u Zagrebu, danas ugledni stomatolog u Hrvatskoj, i sin Denis-Braco (1968 god.) u Novom Pazaru, koji danas živi i radi u Rožajama, čija ćerka nastavlja svijetlu porodičnu medicinsku tradiciju.
Nakon završenih studija, Baćko se vraća u Rožaje i ubrzo odlazi da služi vojni rok u Virovitici u sanitetskoj službi.
Od 1967. godine neprekidno živi i radi u Rožajama.
Prve dane ljekarskog službovanja provodi u oskudno opremljenoj zdravstvenoj stanici. Tih godina Baćko je bio sve: sanitet, sestra, babica, hirurg i ginekolog. Susreo se sa svom surovošću i nemaštinom tog vremena.
U tadašnjim uslovima kada je Rožaje bilo povezano s najbližim gradovima Ivangradom i Novim Pazarom jedino uskim makadamskim putevima, transport bolesnika se najčešće odvijao zapregom.
1971. godine, Baćko započinje specijalizaciju iz ginekologije i akušerstva. Dvije godine specijalističkog staža obavlja u Ivangradu.
Te 1972. godine otvara se magistralni put kroz Rožaje o čemu je često sa radošću pričao.
1973. godine odlazi za Beograd, gdje završava specijalistički ispit kod mentora prof. dr Mladenovića.
Od 1976. god. se vraća u svoje Rožaje u JU Dom zdravlja, gdje i završava svoj radni vijek 2004. godine.
Profesionalni put dr Kalača je počeo sa zanosom mladog ljekara spremnog da se potpuno posveti liječenju bolesnih, što je radio svesrdno u toku mnogih godina. Kako je vremenom shvatio da zdravlje ljudi mnogo više može da unaprijedi doprinoseći njihovoj edukaciji i obaviještenosti, on je svakodnevno uporno radio na prevenciji bolesti u našem gradu.
U tom period unaprijedio je porodilište koje je funkcionisalo od 01. marta 1958. god. ali neopremljeno i tek sa povremenim dolascima ginekologa specijaliste.
Tada se većina rožajskih žena porađala kući pa je samim tim i stopa smrtnosti novorođenčadi i porodilja bila izuzetno visoka. S tim problemom se uporno borio i izborio.
Njegov dolazak je bio zapravo početak uspona zdravstva u Rožajama .
Ubrzo postaje direktor JU Dom zdravlja u Rožajama i na toj funkciji je bio 25 godina, sve do 2000. god.
Dr Kalač se ubrzo proslavio po velikoj posvećenosti i požrtvovanosti sa kojom je liječio pacijente. U sjećanju svih gradjana Rožaja ostao je njegov lik sa cigaretom koja visi kao da će svakog trenutka pasti, dok je obilazio svoje pacijente u bilo koje doba dana i noći, a često i po nevremenu, kiši ili snijegu. Porodica se brinula da će na taj način ubrzo izgubiti zdravlje, što se i obistinilo kad je oboleo od visokog krvnog pritiska, dodatno zakomplikovanog reumatskim promjenama.
Za vrijeme svog direktorskog mandata Dom zdravlja je doživio puni preobražaj. 1978. god. je izgrađen velelepni novi Dom zdravlja koji je svojim izgledom, kvadraturom i sadržajem prevazilazio vrijeme u kome je izgrađen. Na krilima te promjene, mladi ljekari dolaze i ostaju u Rožajama, a počinju se i dijeliti stipendije studentima medicine.
Uporedo sa radom na terenu kao i u domu zdravlja, Baćko se bavio i naučnim istraživanjem. Autor je mnogih stručnih radova. Za svoj naučni rad 1988. godine dobija priznanje primarijusa. Za to vrijeme je biran kao poslanik u Republičkoj skupštini a dobio je i mnogobrojna druga prizanja kao što je Septembarska nagrada, grada Rožaja. Svojom neizmjernom energijom bio je pokretač kako u zdravstvu tako i u društvu.
Ljekarsku etiku je poštovao i nikada nije o svojim pacijentima pričao u krugu porodice i prijatelja. U duši je bio veoma skroman i blag, ali odlučan i istrajan do grubosti u svom radu. Krasila ga je disciplina i neizmjerna vrednoća. Imao je izrazite crte lica sa karakterističnim nemirnim pramenom kose, prodornim i bistrim plavim očima iza okruglih naočara tankog okvira. Kosu je uvijek šišao na vrlo kratko izuzev tog nemirnog pramena po kome smo i mi kolege i pacijenti znali i kada je ljut i kada je pun zadovoljstva. Na poslu nije previše govorio, tako da su ga najmlađi kolege zapamtili kao ćutljivog, ali se njegova riječ besprijekorno poštovala. Zahvaljujući svojoj naravi, staloženosti u poslu, kao i nesebičnom zalaganju, Baćko postaje omiljen među pacijentima svih društvenih slojeva Rožaja, Berana, Peći, Novog Pazara, Tutina i Bijelog Polja. Prema opisu starijih Rožajaca, on je vrlo brzo postao jedan od najpopularnijih ljekara u regionu: kod inteligencije zato što je donio duh Zagrebačkog sveučilišta, a kod naroda zato što mu se naročito bio posvetio organizovanim edukovanjem i liječeći siromahe i svojski se za njih zauzimajući.
Osim što je bio predan medicini i svojoj praksi, Baćko je bio posvećen porodici iako je zbog obima posla za nju imao malo vremena. Smatrao je da snaga jedne nacije i svake porodice leži u rađanju i odgoju zdrave djece.
Do same smrti, na rožajskom trgu, Baćko je uvijek bio okružen mnogobrojnim književnicima, slikarima, kulturnim radnicima i intelektualcima, koji su ostali prisni prijatelji porodice Kalač.
Stoga sam posebno zahvalan što me je zapala čast da pišem o Baćku, jednom od najvećih imena crnogorske medicine.
Odlaskom dr Kalača, Crna Gora je izgubila velikog rodoljuba i prijatelja, grad predanog i mudrog inicijatora i aktivistu, a kolege jednog od najpoštovanijih među njima.
Ispisujući ove redove, shvatio sam da moram nešto da preduzmem kako bi rad jednog značajnog čovjeka, humaniste, dobrotvora, zdravstvenog prosvetitelja, i prije svega plemenitog ljekara, prepoznala istorija naše sredine.
Ni do danas nijesam uspio da shvatim zašto Dom zdravlja u Rožajama nema ime. Neka ovaj tekst bude ujedno inicijativa i argument da taj naziv bude upravo, Abdulah-Baćko Kalač ,jer je bio neumorni medicinski vajar.

Prim dr Izet Bralić

DIJASPORA LUKSEMBURGA ZA CRNU GORU DONIRALA 82.850 EURA: SLOGA NAS ČINI VELIKIMA!

Naši građani koji žive i rade u Luksemburgu, pored svih izazova sa kojima se i sami susreću, kao mnogo puta do sada, nijesu zaboravili svoj zavičaj i domovinu.

Neposredno nakon pojave globalne krize, izazvane pandemijom virusa Covid 19, a  prateći situaciju u Crnoj Gori i aktivnosti koje je Vlada Crne Gore, blagovremeno preduzela, da bi zaštitila zdravlje svojih građana, dijaspora Crne Gore u Luksemburgu nije oklijevala, već je uzela učešće kako bi direktno pomogla domovini, kao što je to uvijek i činila.

I u prethodnom periodu, dijaspora Crne Gore u Luksemburgu, na različite načine je pružala podršku i pomoć pojedincima, raznim institucijama…, dakle svima u Crnoj Gori kojima je bilo potrebno.

Od samog početka pojave krize, svjedoci smo velikih napora Vlade CG, nadležnih tijela i zdravstvenih institucija, koje su se na vrijeme, vrlo profesionalno i odgovorno postavile u borbi da spriječe širenje korona virusa u našoj zemlji. Imajući sve to u vidu, na inicijativu uspješnih privrednika i pojedinaca iz Luxemburga porijeklom iz Crne Gore, odlučeno je da se urgentno pomogne donacijom u iznosu od 30 700,00 € i da se ta sredstva uplate na žiro račum Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv korova virusa.

To je bio prvi korak.

Nakon ove uplate krenula je inicijativa privrednika, te članova i prijatelja Zavičajnog kluba BIHOR i drugih pojedinaca koji žive i rade u Luksemburgu a porijeklom su  iz: Bijelog Polja, Bihora (Petnjica), Rožaja, Berana, Plava, Gusinja, Podgorice – Tuzi i Pljevalja, da se obezbijedi pomoć najugroženijim porodicama u ovim opštinama. Za tu namjenu su otvoreni žiro računi sa mogućnošću uplate namjenskih sredstava za gore nabrojane sredine i do danas je  prikupljen iznos od: 52 150,00€, što uz već ranije uplaćena sredstva za NKT iznosi ukupno: 82 850,00 eura.

Inicijatori prikupljanja pomoći zahvaljuju se svima koji su se uključili u ovu akciju ili su pomogli da se ona realizuje. Zahvaljuju se: Nacionalnom koordinacionom timu za borbu protiv zaraznih bolesti, opštinskim operativnim/kriznim štabovima, Crvenom krstu i brojnim drugim humanitarnim organizacijama, kao i volonterima humanitarnih organizacija: „Hilal“, „Džip Klub Bihor“, „HO BIHOR“ i „HO ZEKAT“ iz Domovine, koji su učestvovali u distribuciji pomoći.

Organizatori i inicijatori ovih donacija iskazuju posebno poštovanje i zahvalnost  za mjere koje su Vlada Crne Gore i NKT, veoma uspješno, sproveli da bi zaštitili svoje građane.
Ministarstvo vanjskih poslova sa DKP i Počasnim konzulima, ulaže napore i pomaže građanima Crne Gore koji su se zadesili u inostranstvu, što je za svaku pohvalu.

Zahvalnost ide i Radiju Petnjica iz Petnjice, kao i drugim medijima koji su revnosno pratili ovu akciju.

Svim ovim naporima pokazano je da smo svi, kako u Crnoj Gori, tako i u dijaspori, jedinstveni u nevoljama gdje god da nas one zadese, pa iako smo malobrojni, sloga nas čini velikim.

„Trebamo pored svega imati i dodatne snage i strpljenja, što bi se reklo: strpljen – spašen. Naše misli i brige u dijaspori su uvijek uz naš narod i našu domovinu, uz želje da se što prije ova kriza završi,  poručujemo našima u Crnoj Gori: Niste sami“, istakao je Edin Medo Latić, koordinator prikupljanja i slanja pomoći i član Savjeta za saradnju sa iseljenicima Crne Gore.

Spisak donatora NKT i pojedinačno po opštinama:

 

 

BORBA PROTIV COVID 19: DONACIJA “IZ PLAV I GUSINJE SJEVERNE AMERIKE” I “BC PLAV – GUSINJE” – PETNJICI 5.500 DOLARA

0

Islamska zajednica Plav i Gusinje u Sjevernoj Americi i Bošnjački centar Plav-Gusinje su,  humanitarnom akcijom u Sandžaku, Crnoj Gori, Kosovu i Bosni i Hercegovini daju doprinos u borbi protiv virusa Covid19.

Smajlje Srdanović, predsjednik Islamske zajednice je za portal radija Petnjica kazao da je pomoć opredijeljena kako državnim institucijama tako i stanovništvu preko humanitarne organizuje CHR Hajrat u Crnoj Gori i južnom Sandžaku.

“Odbor Islamske zajednice Plav-Gusinje u New Yorku pokrenuo je akciju prikupljanja novčanih sredstava koja su, između ostalog opredijeljena za Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti u Crnoj Gori od 15.000 dolara, odredjenim lokalnim upravama u Crnoj Gori kao i Medresi Mehmet Fatih u Podgorici”, rekao je Srdanović.

Uz pomoć Centra za humanitarni rad  Hajrat u Petnjici, Beranama, Rožajama i Bijelom Polju, IZ u New Yorku je opredijelila novčana sredstva za lokalne uprave.

“Za opštinu Petnjica ukupno je opredijeljeno 5.500 dolara. Akcija na teritoriji Petnjice će biti realizovana preko Centra za humanitarni rad Hajrat, gdje će dio sredstava biti uplaćen lokalnoj upravi od 2000 dolara, a dio podijeljen u vidu osnovnih namirnica najugroženijem stanovništvu od 3.500 dolara”, kaže predsjednik odbora Srdanović.

“Pomoć se ne odnosi samo na Bošnjake, nego i naše komšije koja će biti uručena lokalnim upravama u Beranama i Andrijevici. Srdačno želim da se zahvalim na masovnom odazivu i solidarnosti koju su donatori kroz akciju prikupili 93.500 dolara pokazali humanost u borbi protiv korona virusa”, zaključuje Srdanović.

ENKO KORAĆ

PETNJICA: POSTAVLJENI MARKERI ZA SOCIJALNU DISTANCU

0

Vlasnici lokala u centru Petnjice, nakon reakcije nadležne službe, markirali su prostor ispred svojih prodajnih objekata kako je predviđeno u vrijeme pandemije korona virusa.

Do juče, nijesu postojali markeri shodno preporukama NKT koji ukazuju na fizičku distancu dok se čeka u redU.

Danas je slika sasvim drugačija, a jedino mjesto gdje nijesu postojali uslovi za markacijom to je plato ispred pošte jer se radi o zemljanoj površini.

D.B.

PROČITAJTE JOŠ:

“BERIĆET”: OTVORENA POLJOPRIVREDNA APOTEKA U PETNJICI

 

KOMUNALNA POLICIJA PETNJICE SE ZAHVALILA GRAĐANIMA NA POŠTOVANJU MJERA, ALI I UPOZORILA: JOŠ NIJE PROŠLA OPASNOST, KAŽNJAVAĆEMO ZA PREKRŠAJE

0

Komunalna policija opštine Petnjica se zahvalila građanima koji su pokazali visok stepen odgovornosti u poštovanju preporuka i mjera Nacionalnog kordinacionog tijela Crne Gore, kao i mjera Opštinskog štaba za zaštitu i spašavanje.

“Želimo da naglasimo da opasnost od širenja virusa COVID-19 još uvijek traje , pa je potrebno da i u narednom periodu svi zajedno damo doprinos sprečavanju širenja zaraze kako bi što lakše prebrodili ovaj težak period za sve nas. Komunalna policija  će i dalje stalnim prisustvom na terenu vršiti nadzor nad poštovanjem donijetih mjera, a u slučaju nepoštovanja istih postupićemo u skladu sa zakonom i sve eventualne prekršioce naredbi i mjera procesuirati nadležnim organima.

Nadamo se da ćemo uskoro pobijediti ovu epidemiju, i još jednom pozivam sve građane naše opštine  da ostanu kući i na taj način zaštite sebe i svoje porodice, a ujedno pomognu i svima nama koji smo među prvima na liniji odbrane od ovog virusa“, stoji u saopštenju načelnika komunalne policije, Denisa Šabotića.

D.B.

PROČITAJTE JOŠ:

DIJASPORA CRNE GORE IZ LUKSEMBURGA NIJE ZABORAVILA BUKOVICU KOD PLJEVALJA

“BERIĆET”: OTVORENA POLJOPRIVREDNA APOTEKA U PETNJICI

0

U Petnjici i zvanično je počela sa radom prva poljoprivredna apoteka.

Zahvaljujući sredstvima ZZZ CG, u samom centru čaršije Nadžip Korać je otvorio apoteku „Berićet“.

Korać je aplicirao za sredstva predviđena projekatom za samozapošljavanje i dobio maksimalni iznos.

Prema njegovim riječima, kompletan iznos je uložio kako je i projektom predviđeno. Za sada je jedini zaposleni, a uzevši u obzir da je vrijeme sadnje poljoprivrednih proizvoda, primjetna je gužva ispred „Berićeta“.

D.B.

PROČITAJTE JOŠ:

SOCIJALE I PRODAJA SIRA ISPUNILA PETNJIČKU ČARŠIJU: POLICIJA KONTROLIŠE POŠTOVANJE MJERA NKT

GINEKOLOŠKA ORDINACIJA BRALIĆ I RADIO PETNJICA: MOŽE LI KORONA VIRUS IZAZVATI SRČANI UDAR?

0

Ginekološka ordinacija “Bralić” iz Rožaja i Radio Petnjica će u narednim danima objavljivati tekstove – savjete za trudnice u doba gripa i korona virusa. Ovo je način da pomognemo ranjivijim grupama društva u vremenu kada je pošast COVID-a 19 okovala svijet.

Piše:Prim dr Izet Bralić
Izet Bralić

O tome kako se koronavirusna infekcija širi tijelom svakodnevno pristižu nova saznanja.

Evo šta su naučnici otkrili o tome kako korona virus inficira i napada ćelije i kako može uticati na organe izvan pluća.

Otok i oslabljen protok kiseonika mogu izazvati da se u plućima sakuplja tečnost , gnoj i mrtve ćelije. Nakon početne infekcije može se razviti i pneumonija.Neki bolesnici imaju toliko problema s disanjem da ih ljekari moraju priključiti na respiratore. U najgorim slučajevima, poznatim kao sindrom akutnog respiratornog distresa, pluća se pune toliko tečnosti da nijedna podrška disanju ne može pomoći i pacijent umire.

Pluća nijesu jedini zahvaćeni dio tijela?

Svakodnevno saznajemo da se infekcija može proširiti preko sluzokože, od nosa do rektuma.To može biti objašnjenje zašto neki pacijenti imaju simptome poput dijareje ili smetnje u radu srca.Virus takođe može doći u krvotok i krvlju se spustiti do srca i činiti neke direktne štete.Kada virus dospije krvlju do srca ,imunološki sistem tijela se prebacuje u veću brzinu kako bi se što jače borio protiv infekcije, razvija se upala koja može izazvati oštećenja tih organa u kojima se borba odvija.

Kao rezultat toga, naši organi trpe štetu koju nanosi ne samo virus, već i imunološki sistem dok žestoko odgovara na prisustvo virusa.Ali taj odgovor nije isti kod svih .

Osnovno pitanje je zašto se neki ljudi ozbiljno razbole a drugi ne?

Oko 80% ljudi zaraženih novim koronavirusom ima relativno blage simptome. Ali oko 20% ljudi se ozbiljno razbole, a kod oko 2% pacijenata bolest je kobna.

Uticaj koron virusa na srce

Neki oporavljeni pacijenti su se opet razboleli, zbog toga što su virusi oštetili plućno tkivo ili srce koje je nakon toga napala bakterija .Neki od tih pacijenata su umrli od bakterijske infekcije, a ne od virusa.

Kod takvih pacijenata je EKG otkrio patološki srčani ritam. Pacijenti su dokazano imali visoki nivo proteina zvanog troponin, znak oštećenog srčanog mišića. Ljekari su pokušavali otvoriti pacijentima blokirane arterije – misleći u prvi mah na infarkt.Ubrzo su zaključili da pacijenti nijesu imali srčani udar. Krivac je bio coronovirus.

Šta bi ljekari trebali učiniti ovih dana kada vide pacijente s očiglednim srčanim udarima? Treba li prvo testirati pacijenta na coronovirus – ili je to gubitak dragocjenog vremena za većinu pacijenata koji zapravo imaju srčani udar?Treba li svakog pacijenta s koronavirusom testirati na visoku nivo troponina u krvi.

Razmišljamo :pluća ,pluća, pluća -ali moramo razmišljati o mogućem direktnom uticaju korona virusa na srce. Studija, iz Kine je otkrila da 20 % pacijenata hospitaliziranih s Kovid-19, ima neke dokaze o oštećenju srca.

Mnogi od njih nijesu imali osnovne srčane bolesti. Ali često su imali nenormalni EKG, te visoki nivo troponina, koji je ponekad rastao do nivoa koji se vidi kod pacijenata sa srčanim udarom.

Rizik od smrti kod ovih bolesnika je četiri puta veći nego kod bolesnika bez srčanih komplikacija.Izvještaj u Italiji, opisuje zdravu 53-godišnju ženu koja je razvila miokarditis.Specijalista za miokarditis u bolnici u Milanu, je zaključio da pacijent vjerovatno ima problema sa srcem zbog imunološkog odgovora njegovog tijela na virus.Zaraženi pacijenti koji dobiju miokarditis ne moraju imati više virusa u svom tijelu od onih koji nemaju srčanih tegoba.

Zašto je to tako?

Moguće da je miokarditis rezultat snažnog imunološkog odgovora koji gubi kontrolu dok pokušava savladati koronovirus, stvarajući tako prekomjernu količinu citokina ,koji izazivaju upalu. A tako nastala upala jednako oštećuje srce. Takvo stanje, zvano oluja citokina, je teže kod starijih ljudi i ljudi sa osnovnim hroničnim bolestima. To je osnovni uzrok teških kardiloških komplikacija koje mogu dovesti do smrti kod bolesnika s coronovirusom.Citokini direkno podstiču poremećaj zgrušavanja krvi.Krvni ugrušci u koronarnim arterijama mogu blokirati protok krvi i izazvati srčane udare.Još jedna mogućnost, kod nekih pacijenata sa coronovirusom ,srčani problemi nastaju kao posljedica infekcije u plućima.

Kako se to dešava?

Pluća ne rade dovoljno , tako da nema dovoljno kiseonika .Ovo povećava rizik od aritmije.Istovremeno, groznica izazvana virusom ,povećava metabolizam tijela i srčanog mišića. Rezultat toga je da pacijentovo srce zahtijeva više kiseonika a dotok je sve manji.Manjak kiseonika izaziva oštećenje srca.Pored ovog mehanizma djelovanja korona virusa na srce ,još uvijek nije isključena mogućnost da KOVID19 direktno oštećuje mišić srca.Najtežu kliničku sliku imaju hronični srčani bolesnici,dijabetičari i plućni bolesnici.

AKCIJA POMOĆI ZA CRNU GORU: DONACIJA ZA BIJELO POLJE

0

Grupa uglednih biznismena porijeklom iz Crne Gore koji žive i rade u Luksemburgu, te jedan broj članova i prijatelja ZK Bihor iz Luksemburga, u okviru akcije prikupljanja pomoći ugroženima od virusa korana u Crnoj Gori, prikupili su značajnu donaciju i za Bijelo Polje.  Posredstvom humanitarnog društva „Hilal“ iz Bijelog Polja ova pomoć biće podijeljena najugroženijem sloju stanovništva u ovoj opštini.
Napomenimo da je ovo dio prikupljenih sredstava u akciji gdje je za više opoština u Crnoj Gori prikupljena pomoć od 80. 800.00€.
Jedan od doseljenika iz Bijelog Polja, koji dugi niz godina živi i radi u Luksemburgu i koji redovo učestvuje u sličnim akcijama pomoći – Suka Kijamet, rekao je kako je humano pristizati ljudima u pomoć kada je ona neophodna, pogotovu bolesnima i ljudima slabijeg materijalnog stanja, ma gdje se oni nalazili, bez obzira na vjeru i naciju.
Nadam se – rekao je Kijamet – da će nas ovo vrijeme, bar donekle, naučiti da više cijenimo i pomažemo jedni druge.

F.S.

DIJASPORA CRNE GORE IZ LUKSEMBURGA NIJE ZABORAVILA BUKOVICU KOD PLJEVALJA

0

U okviru pomoći dijaspore Crne Gore iz Luksemburga svojoj domovini u vrijeme pandemije izazvane zarazom virusom korona – i Bukovici kod Pljevalja upućena je finansijska pomoc od 3. 800,00€. To je iz paketa pomoći od 80.800.00€ koje su prikupili ugledni biznismeni u Luksemburgu, porijeklom iz Crne Gore, te članovi i prijatelji ZK Bihor.
Znajući kroz kakve je nevolje prolazio ovaj kraj, još od ranih devedesetih, bilo je moralno sjetiti se njih i u ovom teškom vremenu uputiti im pomoć.
Ovu pomoć u prehrambenim artiklima i sredstvima za ličnu higijenu u vrijednosti od 3. 800.00€, lično je trnasportovao i uručio Reis IZ u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić, koji je usput stanovnicima Bokovice donirao i sjemena za proljećnu sadnju.
Ugledni biznismen iz Crne Gore koji živi i radi u Luksemburgu i član Savjeta za saradnju sa dijasporom Crne Gore – Edin Medo Latić, koji je i pokrenuo inicijativu za pomoć ovom kraju, izjavio je:
Bukovicu, bar do sada, nije zaobišla ni jedna muka koja je dolazila i prolazila kroz Crnu Goru. I tim ljudima, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, treba pomoći.
Ovom pomoći mi im šaljemo poruku da nisu sami, da mislimo na njih i da ćemo uvijek, u okviru naših mogućnosti pomagati. Moramo ostati ljudi i mijenjati navike u ponašanju i umjesto mržnje i kojekakvih gluposti pružati ruku pomirenja, pomoći i razumijevanja
– rekao je Latić.

F.S.

SOCIJALE I PRODAJA SIRA ISPUNILA PETNJIČKU ČARŠIJU: POLICIJA KONTROLIŠE POŠTOVANJE MJERA NKT

0

Isplata socijala i penzija sa jedne i otkupljivanje sira sa druge strane, i ovog četvrtka je ispunilo petnjičku čaršiju.

Kako vlada epidemija korona virusa i mjere o sprečavanju širenja propisane od strane NKT, petnjička policija je prinuđena da nadgleda građane koji su ovog jutra došli da završe svoje obaveze.

Socijalna distanca se poštuje, uglavnom, zahvaljujući policajcima, a da se primijetiti da većina mještana ne nosi maske i rukavice.

D.B.