ADROVIĆ: STIGLA SIROVINA ZA PEŠKIRE I INSTRUKTORI, SJUTRA RAZGOVORI SA RADNICIMA

7

Šleper sa sirovinom za proizvodnju peškira stigao je danas na Bor, gdje će u fabrici “Euro Bor”, početi najavljena proizvodnja peškira. Prema riječima vlasnika bihorske firme, Mehmeda Meša Adrovića i Ismaila Arslanija, sa sirovinom, koje ima dovoljno za početak proizvodnje, stigli su i instruktori, koji će obučiti radnike u fabrici.

„Zbog velikog broja zainteresovanih, već od sjutra počinjemo razgovore sa prvom grupom radnika. Sirovine imamo dovoljno, i pored toga što će biti dosta materijala koji neće moći da se upotrijebi zbog obuke radnika, mogu slobodno da kažem da ćemo uskoro imati prvi bihorski peškir, koji ćemo da proizvedemo, upakujemo i plasiramo na tržište“, kazao je za portal Radija Petnjica, Adrović.

On je dodao da prednost u zapošljavanju imaju radnici sa Zavoda za zapošljavanje sa područja opštine Petnjica.

„Sjetimo se da je, od kada smo krenuli sa realizacijom ovog projekta, bilo svakavih komentara i sumnji u našu iskrenost i posvećenost ovom poslu. Izdržali smo sve to, išli ka ostvarenju cilja i evo danas mogu da kažem da sam ponosan što će naš Bor imati priliku da zaposli naše građane i da tako omogućimo zaustavljanju raseljavanja iz Bihora. Nema boljeg načina da se pojedincima zatvore usta od djela. Mi radimo, a da žele i Bihorci da rade, najbolji je pokazatelj veliki broj onih koji je iskazao interesovanje za rad u fabrici“, istakao je Mehmed Meša Adrović.

DENIS BOŽOVIĆ 

TURNIR U ZINGU KOD PEPA KOŽARA

1

Sjutra se Petnjici održava turnir u zingu. Drugi turnir će se održati u zaseoku Livadak kod Pepa Kožara, a početak je zakazan za 10 časova. Prema riječima organizatora, interesovanje za turnir je veliko. Oni su pozvali sve ljubitelje zinga da dođu i iskoriste priliku da ga osvoje nagade i ponesu epitet najboljeg u zingu u Bihoru.  Kao nagrada, osim prelaznog pehara, najbolji će dobiti medalje i skromnu novčanu nagradu. Na prvom prošlogodišnjem turniru, učestvovalo je 12 ekipa, a pobjednički pehar pripao je ekipi Bratučedi u sastavu Mithad Cikotić i Milhedin Memo Skenderović.

D.B.

FOTO IZLOŽBA ADEM ADO SOFTIĆ: VRŠA U MATICI VREMENA

0

Vrijeme je najveća zagonetka svemira. Sadašnjost koju živimo ovako kako živimo, samo je tren i treptaj oka u odnosu na okean prošlosti koji već sledećeg trena ostaje vječno da huči tamo negdje daleko, nizvodno od nas. U svojim mračnim dubinama on krije sve naše male tajne, neostvarene i nedosanjane snove, neispunjene i napola ispunjene želje, ljubavne
jade, šum rječnih talasa i ptica u letu, šapat predvečernjih povjetaraca, lelujanje trava, poglede i mirise dragih uz koje smo rasli, voljeli, nadali se i maštali o budućnosti.

Ta budućnost o kojoj su maštale generacije danas je već dalekaprošlost, pluskvamperfekat koji  traje samo zahvaljujući fotografjama i osjećanjima koja one uspijevaju da probude u nama. Jer, bujica vremena koja neprestano teče bezobzirno valja i nosi sve pred sobom, dok u njoj svi mi plivamo, plutamo ili tonemo. Upravo ta bujuca za mene je uvijek bila
veliki izazov. Ova mini izložba je najuži mogući izbor ulova iz male vrše zabačene u maticu vremena  se sačuva ono što nam je nekad značilo a čega danas više nema. Jedan skroman pokušaj da se od zaborava otrgnu i makar na trenutak reinkarniraju ljudi, predjeli, objekti, događaji, kultura i običaji ovog podneblja.

Fotografja je najbolji način za to jer svaka od njih ima svoju priču od hiljadu riječi. Oslušnite ih i popričajte malo sa njima i sa sobom.
Ako se makar na trenutak prisjetite neke lijepe uspomene iz mladosti, dragog prijatelja kojeg više nema, boje glasa starog mujezina i jednog davno zaboravljenog ezana, mirisa svježe pokošene trave iz djetinjstva ili stidljivog pogleda svoje prve ljubavi, ova izložba
ostvariće svoj cilj.

Ako se makar na trenutak prisjetite neke lijepe uspomene iz mladosti, dragog prijatelja kojeg više nema, boje glasa starog mujezina i jednog davno
zaboravljenog ezana, mirisa svježe pokošene trave iz djetinjstva ili stidljivog pogleda svoje prve ljubavi, ova izložba ostvariće svoj cilj…

Adem Ado SOFTIĆ (KOMUNA)

JE LI OVCA IL’ JE BRAV

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SARADNJI CG SA ISELJENICIMA ODRŽANA I U LUKSEMBURGU

Povodom dopune zakona vlade Crne Gore o saradnji sa iseljenicima koji je usvojen 2015. a sada se raspravlja o njegovim izmjenama i dopunama, direktor Uprave za Dijasporu Predrag Mitrović sa drugom sekretaricom u Upravi za dijasporu Milicom Raičević, i u društvu sa predstavnicima Ambasade Crne Gore u Briselu: Nj.E. Ambasadorom Vladimirom Radulovićem, sekretaricom ambasade Milenom Šofranac, te ministrom-savjetnikom pri ambasadi Predragom Stamatovićem, boravili su u Luksemburgu gdje su sa iseljeničkim udruženjima iz Crne Gore i sa još nekoliko njih iz Holandije i Njemačke, 10. decembra ove godine, održali sastanak u gradu Tetanžu.
Osim predstavnika udruženja iz Luksemburga sastanku je prisustvovao i jedan broj doseljenika iz Crne Gore koje je živo zanimala tema sastanka.
U ime domaćina bili su konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić i Edin Medo Latić, član ZK „Bihor“ koji je ujedno i član savjeta za dijasporu Crne Gore iz Luksemburga.
Vodila se višesatna rasprava na kojoj su predstavnici udruženja istakli da je odnos između matice Crne Gore i dijaspore u Luksemburgu itekako unaprijeđen dolaskom na čelo Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića, koji često obilazi iseljeničke zajednice i živo se zanima za unapređenje odnosa sa Crnom Gorom, na obostrano zadovoljstvo. Naglašeno je da su rezultati evidentni.
Ponajviše se, tako se čini, raspravljalo oko niočeg; naime, jedan broj diskutanata su potencirali da se izvede na čistač – koji je naziv pogodniji za iseljenike – iseljenici ili dijaspora, što po mnogo čemu je jedno te isto. No, ako ćemo da tjeramo „mak na konac“ uvijek ćemo naći razloge za iskopavanje razlika i različitosti, ali – da li nam je to cilj?! Bilo je, također, rasprava kako zvati zemlju iz koje smo dospjeli u Luksemburg i druge zemlje svijeta: da li matična država ili država porijekla? I tu je bilo nedoumica i rasprava.
Po nekima država porijekla i matična država je jedno te isto, jer – ako je nekom država porijekla Crna Gora, ona mu je, podrazumijeva se, i matična država; to ne mora da znači da je država porijekla i matična država ista ocu i sinu, jer – otac može biti rođen i po porijeklu Njemac, a njegov sin rođen i stekao status državljanstva u Crnoj Gori. U tom slučaju ocu je matična država Njemačka, a sinu Crna Gora.
Je li ovca il je brav?!, raspravljalo se i gubilo vrijeme. No, mora se priznati, bilo je i konstruktivnih rasprava koje su od suštinskog značaja za Iseljenike Crne Gore u Luksemburgu.
Obećano je da će u sastava članstva Savjeta za dijasporu Crne Gore iz Luksemburga biti predloženo da se bira još jedan član, te bi ih, umjesto dosadašnjih dva – bilo tri.
Bilo kako bilo, rastali smo se uz prijateljski stisak ruku, a dijaspora Crne Gore u Luksemburgu, ili njeni iseljenici, još jednom podsjećeni ko su, odakle su i šta im je činiti.
Lijepo je imati svoju maticu, nema šta. A Crna Gora, evidentno je, trudi se itekako da svoje razasute građane širom planete uveže, okupi, i učvrsti savez izmeđe raseljenih i onih koji su ostali vjerni svome domu.

No, valja uvijek podsjećati na mudru misao velikog bošnjačkog i crnogorskog pisca Huseina Bašića, koji je još u vrijeme masovnog bježanja ili iseljavanja iz Crne Gore napisao: niti su bogzna srećni oni koji su otišli, niti oni koji su ostali…

F. S.

 

DNEVNE NOVINE: PSI I DŽUKELE

5
Demokratska Crna Gora Alekse Bečića je na ponovljenim izborima u Savinom Boru, u petnjičkoj opštini, uspjela da osvoji dodatnih 14 glasova (u prvom krugu imala je samo pet) i tako dobije jedan mandat u lokalnom parlamentu. Za kravatašku partiju izuzetan uspjeh, reklo bi se, ali i velika sramota za petnjičke glasače. Pažljivom analizom rezultata u Savinom Boru, naime, lako se dolazi do egzaktno neoborivog zaključka da su Bečićevi puleni došli do mandata u petnjičkom parlamentu (bivšim) glasovima, prije svega, Bošnjačke stranke, Krivokapićeve SDP i Brajovićevih socijaldemokrata. Zašto su glasači BS, SDP i SD, za samo nekoliko dana „obrnuli ćurak“, njima na obraz.
Da li je presudila neka Bečićeva boca ili lizalica na pragu od kuće, opet njima na obraz. Ili će biti da je ponovo, po Rankovoj recepturi, primijenjen kolašinski metod političke trgovine, poznat pod nazivom „Đurđevina“, s tim da Albin Ćeman ipak nema izborni potencijal političkog beščašća koji je dosegla Željka Vuksanović.
Valja znati, koliko god to „režimski“ zvučalo, ali je egzaktno neoborivo, da je u Savinom Boru Demokratska partija socijalista, u tim ponovljenim izborima, dobila 102 glasa, čak 23 više nego na prethodnom glasanju, odnosno skoro šest puta više od Bečićevih poletaraca. Po tehnologiji izborne računice, međutim, ta 23 nova glasa DPS-u su samo potvrdila njihovih 20 mandata, a Bečićevih skromnih 14 , donijela njima jedan mandat. Malo nelogično, ali je tako.
I ništa sporno, da se na društvenim mrežama nijesu pojavili Bečićevi jastrebovi sa sablasnim porukama, nesumnjivo inspirisanim sopstvenim vrlo ozbiljnim frustracijama i bolesnom količinom mržnje. Tako izvjesni politički i svakovrsni drugi anonimus, Nemanja Tomović, 12. decembra, u 22.07, vrlo ćiriličnim pismom, „čestita“ Albinu Ćemanu na odborničkom mjestu u petnjičkom parlamentu. Piše Tomović: „Još jedna pobjeda nad režimskim psima! Našli smo one pokradene glasove i u Petnjici ostvarili jedan mandat!“
Pošto Tomović nije precizno definisao ko su u toj njegovoj priči „psi“, a posebno je apostrofirao da su „našli pokradene glasove“, moglo bi se, po elementarnoj logici, zaključiti da se njegova bolesna kvalifikacija odnosi na glasače Bošnjačke stranke i Rankove Socijaldemokratske partije, jer su oni u najvećem minusu u drugom krugu glasanja. (BS je sa 14 pao na tri glasa, SDP je dobio četiri glasa dok je na prethodnom glasanju imao sedam).
U svakom slučaju, Tomovićeva psihodelična primjedba, koliko god on imao baš  tu namjeru, ne može da se odnosi na DPS, koji je „porastao“ za 23 glasa. Ili je u stanju euforičkog rastrojstva zbog osvojenog jednog mandata  Tomović zaboravio na činjenice, pa neoprezno emituje veliku količinu gluposti, gadosti i uvreda, čak i na svoju štetu. Što i ne iznenađuje, jer njegov šef Bečić forsira upravo takvu vrstu javne komunikacije, sa velikom količinom praznih, ali teških riječi, u odsustvu racionalne političke vizije i programa.
Na kraju treba podsjetiti da pas uglavnom uživa ugled najboljeg čovjekovog prijatelja. Sa druge strane, bar u podgoričkom žargonu, džukela je karakterna osobina lošeg, zlog, nepristojnog, nevaspitanog, lažljivog i nemoralnog čovjeka.
Pa neka Petnjičani, bilo kojoj političkoj opciji pripadali, sad vide kome su omogućili da uđe u njihov parlament.
Ljekovito je znati razliku između psa i džukele!
(PREUZETO – DNEVNE NOVINE: GORAN POPOVIĆ)
*************
(Stavovi i komentari iz preuzetih tekstova drugih medija ne odražavaju stav Radija Petnjica)

PETNJICA – PODVADE: BEMAX ĆE POPRAVITI SVE ŠTO NEVRIJEME UNIŠTI

1

I danas su radnici Bemaxa radili na uklanjanju odrona na putnom pravcu. U Podvadama, na raskrsnici, u prethodnom periodu je takođe došlo do odrona tako da su radnici ove građevinske firme rade na čišćenu kolovoza.

Kako saznaje portal Radija Petnjica, juče su ovaj putni pravac obišli nadležni iz Bemaxa i tom prilikom su konstatovali stanje kada su u pitanju odroni i kazali da će najvjerovatnije na proleće, nakon zime, imati priliku da dođu i da poprave sve ono što kiša i snijeg budu oštetili.

D.B.

USKORO KONTEJNERI I U PETNJIČKIM SELIMA

2

Građani opštine Petnjica svjedoci su da su prirodne ljepote Bihora sve ugoroženije divljim deponijama i smećem kojeg ima skoro na svakom ćošku. I dok je centar Petnjice relativno uredan i redovno se održava, prigradska naselja i zaseoci su “napadnuti” nemarom nas samih. Nedovoljnom prosviješćenošću pa i vaspitanjem manjeg broja naših sugrađana, polako se unštava ono što nam je dato. 

Iz lokalne uprave su kazali da su svjesni problema koje prave divlje deponije i da će se u narednom periodu aktivno baviti rješavanjem tog problema.

Kako su istakli, za rješavanje ovog problema, neophodno je što prije naći lokaciju za privremenu deponiju na prostoru opštine. Takođe je potrebno dodatno osnažiti komunalno preduzeće, kako sa mehanizacijom tako i sa komunalnim objektima-kontejnerima, koji će biti locirani po mjesnim centrima, a u dogovoru sa mjesnim zajednicama, odakle će jednom  nedeljno odvoziti komunalni otpad. sagocrnici iz opštine se nadaju brzom rješenju problema u korist građana.

SANELA CIKOTIĆ

POSLJEDNJI SASTANAK UO ZK BIHOR ZA 2017.

Večeras je, u prostorijama ZK „Bihor“ iz Luksemburga,održan posljednji sastanak za ovu godinu na kojem je dogovoren datum i mjesto održavanja Generalne skupštine udruženja na kojoj će biti izabran novi Upravni odbor. To je bila i prva tačka ovog sastanka.
Dogovoreno je da se skupština održi 6. januara u velikoj gradskoj sali u Rumelanžu, sa početkom u 19:00H.

Predsjednik ZK „Bihor“ Esko Halilović ukazao je na rezultate koje je udruženje postiglo zadnjih godina, zahvalio se na predanom radu odbora i svih koji su tokom ove godine dali sve od sebe kako bi se veliki broj programa priveo kraju, te bili prepoznati kako u Luksemburgu, tako i u Crnoj Gori, odakle su nam stigla najveća državna i opštinska priznanja.
„Postali smo najrespektabilnije udruženje građana Crne Gore u svijetu, a to nije mala stvar. Trebamo i u narednom periodu raditi isto, jer to govori o nama i našoj ozbiljnosti, o našem stepenu prosvijećenosti. Postoji jedan broj ljudi van ovog udruženja koji su pokušali omalovažiti naše projekte, ali, čini mi se,  to nas je još više učvrstilo – naglasio je Halilović.
On je naglasio da razumije iscrpljenost ljudi brojnim obavezama, ali da nema posustajanja – ZK „Bihor“ ide naprijed, za dobro i nas ovdje u Luksemburgu, i našeg zavičaja Bihora i naše domovine Crne Gore.
Pod tačkom razno razgovaralo se o narednoj organizaciji udruženja, humanitarnim i drugim akcijama.
  Sabit Šabotić je naglasio da su svi članovi kluba profitirali što su se kroz ove aktivnosti  i druženje u klubu upoznali i zbližili, te da su to najveći benifiti udruženja.

 Edin Medo Latić je predložio da sastanci Upravnog odbora ubuduće  traju kraće nego do sada.
Odobrena je i finansijska pomoć za liječenje jednog  teško oboljelog čovjeka iz zavičaja kome je potrebna operacija u Grčkoj.
Na kraju je konstatovano da su sve diskusije bile konstruktivne i u duhu dobrog raspoloženja kakvo inače prati ovo udruženje, a Remzija Hajdarpašić je predložio da folklor ZK „Bihor“ učestvuje na velikom međunarodnom festivalu kulture koji  se tradicionalno održava početkom marta svake godine u Luksemburgu. Prijedlog je prihvaćen.
Poslije sastanka u klubu je nastavljeno druženje.

FOTO PRIČA: RAZGLEDNICA IZ SAVIN BORA

0

SANACIJA OLUKA NA ZGRADI CENTRA ZA KULTURU

0

Nakon jučerašnjeg pranja fasade na Centru za kulturu i danas su nastavljeni radovi na privremenoj sanaciji oluka, koji su dotrajali i nanose štete na fasadi.

“Sanaciju i zamjenu oluka ćemo nastaviti u narednoj godini shodno planu i program JU Centar za kulturu”, kazao je za Radio Petnjicu Sinan Tiganj direktor Centra za kulturu u Petnjici. Radove na privremenoj sanaciji pored radnika centra, Milhedina Skenderovića i Admira Ćemana, izvodi Sabro Baćko Agović koji je angažovan po ugovoru za pružanje usluga.

ILHAD RASTODER