VETERINARI NA TERENU U PETNJICI: ISPITUJU STANJE STOČNOG FONDA I KVALITET MLIJEKA

Radio Petnjica
-
0
VETERINARI NA TERENU U PETNJICI: ISPITUJU STANJE STOČNOG FONDA I KVALITET MLIJEKA

Ekipe veterinarske stanice Berane trenutno su na terenu na području opštine Petnjica. Oni ispituju zdravstveno stanje stočnog fonda, vade krv i analiziraju kvalitet mlijeka.

“Vadimo krvi i ispitujemo bolesti leukozu i procelozu, ispitivanje na tuberkolozu goveda i mastitis test. Ispitujemo mlijeko kod muznih krava, da se vidi ispravnost mlijeka”, rekao je vetrinar  Sefadin Šabotić.

On je dodao da kvalitet do sada ispitanog mlijeka nije na zadovoljavajućem nivou.
“Ima ešerihije dosta i tu je problem sir. Mlijeko koje se kuva nije problem. Moramo se čuti sa vlasnicima da ih upozorimo”, rekao je Šabotić.

On je dodao da su do sada pregledali stoku u Vrbici i da su jutros počeli u Petnjici, a da će naraednih dana nastaviti ispitivanja u svim MZ petnjičke opštine.

SEZONA ODRONA U BIHORU

Radio Petnjica
-
0
SEZONA ODRONA U BIHORU

Oktobarske kiše u Bihoru, ali i one ranije uslovile su pojavu velikog broja odrona na putevima. Na putu Petnjica – Berane primjetne su manje količine zemlje koja, uglavnom, ne ometa saobraćaj, ali prijeti da ugrozi kretanje automobila.

Najveća prijetnja je u Podvadama i Stenicama gdje je iznad puta i ispod zaštitne mreže velika količina zemlje u pokretu.

Ekipe Komunalnog preduzeća Petnjica intervenišu i čiste, ali s obzirom na relativno mali broj radnika teško da mogu da stignu da očiste sve neuralgične tačke na putu prema Beranama i lokalnim putevima u mjesnim zajednicama.

U PETNJICI PET ZARAŽENIH KORONA VIRUSOM, 24 OPORAVLJENA

Radio Petnjica
-
0
U PETNJICI PET ZARAŽENIH KORONA VIRUSOM, 24 OPORAVLJENA

Iako je u Petnjici trenutno pet oboljelih od korona virusa i jedna je opština sa najmanje zaraženih, situacija u okruženju ne dozvoljava ni minimalno opuštanje. Prema onome što se vidi u centru Petnjice mjere NKT-a se uglavnom sprovode, nose se maske i u svakom lokalu, prodavnici ili kancelariji nalaze se sredstva za dezinfekckciju.

Tmurno i kišovito vrijeme dodatno je opustjela bihorski centar, a malobrojni prolaznici i posjetioci petnjičkih kafana prepričavaju događaje iz svog okruženja.

Prema tim, neprovjerenim informacijama, na području opštine ima više zaraženih od zvaničnih podataka.

“Oporavak je brz. Dosta njih je imalo koronu ali se nakon deset/petnaest dana vrate na posao i nastavljaju da rade”, kaže jedan od mještana.

Zvanični podaci govore da je u Petnjici 24 oporavljena od COVID 19 sa jednim smrtnim ishodom.

opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 1373 3080 28
Nikšić 540 2063 28
Bijelo Polje 315 581 26
Berane 282 889 19
Pljevlja 258 381 17
Bar 187 224 9
Budva 165 281 0
Ulcinj 149 104 6
Rožaje 139 723 21
Cetinje 135 194 6
Kotor 118 275 5
Kolašin 46 10 1
Danilovgrad 41 118 2
Mojkovac 36 19 3
Plav 31 88 10
Tivat 28 102 3
Herceg Novi 25 141 5
Žabljak 22 20 3
Tuzi 15 82 2
Petnjica 5 24 1
Gusinje 3 32 4
Plužine 3 19 0
Šavnik 3 1 0
Andrijevica 0 154 3
UKUPNO 3919 9605 202

 

SABIT LATIĆ: PRESKOČILI SU ME, PA SAM SAM SANIRAO PUT PORED MOJE KUĆE

Radio Petnjica
-
0
SABIT LATIĆ: PRESKOČILI SU ME, PA SAM SAM SANIRAO PUT PORED MOJE KUĆE

Sedamdesetojednogodišnji Sabit Latić iz Lagatora već pedeset godina živi i radi u Švajcarskoj i rado se vraća zavičaju.

Davne sedamdesete godine, Sabit je preko biroa otišao u Švajcarsku, kako bi pronašao bolju budućnost.
Mladalački dani nakon odslužene vojske bili su veoma teški i oskudni. Iako tada nije razmišljao o penzionerskim danima, odlazak u Švajcarsku Sabitu je obezbijedio mirne penzionerske dane koje danas provodi u rodnim Lagatorima.

“Nakon vojske tražio sam posao od Berana do Podgorice i nisam mogao da ga nađem. Od moje porodice prvi sam otišao za Švajcarsku i tamo sam bio među prvima sa sjevera Crne Gore. A tamo, ni merhaba, ni dobar dan, a ni jezik nisam znao. Danas je lako otići vani, jer te dočeka neko tvoj“, kaže Sabit.

On dodaje da je u Švajcarskoj završio građevinsku školu, te da je kao poslovođa vodio velike poslove. Punih 25 godina imao je i svoju firmu.

Sabit ima četiri sina i jednu kćerku, trinaest unučadi, jedno u na putu i četvoro paraunučadi. Sa svojom suprugom u većem dijelu godine, boravi u selu Lagatore.

Ne trpi nepravdu, a prema njegovim riječima ona je učinjena pored njegove kuće prilikom saniranja puta Petnjica – Lagatore. Tvrdi da je platio asfaltiranje 20 kvadratnih metara odmah do prodične kuće, ali da to nije urađeno. Nije mu jasno zašto.

„Pored moje kuće nijesu isjekli asfalt i sanirali rupe. Posmatrao sam kako su to radili, 25 godina sam vodio građevinsku firmu i znam kako se rade ti poslovi. Bio sam primoran da da to platim i nije mi jasno zašto su me preskočili. Uzeo sam stvar u svoje ruke i platio sam sječenje i otklanjanje starog asfalta, kao i postavljanje novog. Naravno da se nisam nikom žalio, niti sam koga pozvao, trebali su sami da vide da se to uradi. Još sa čuo da su htjeli i policiju da zovu kada sam radio taj posao i to mi je posebno krivo.
Krvim kompletni tim DPS-a i dok je vladajuće stranke DPS-a u Petnjici, nama ovdje nema života. Rade privatne puteve i placeve bez nadoknade, a ovdje su razminuli, zašto nisu uradili makar pola kilometra kako treba.
Znači treba svaki čovjek da bude na putu i da im govori zakrpi ovu rupu i da ih moli“, istakao je Sabit.

On smatra da, ukoliko opština bude radila na ovaj način, najavljeni put sa dvije trake do prodavnice u MZ Lagatore neće nikada biti urađen.

„Što se mene tiče, nikada nisam bio protiv i za svaki sam ljudski i kolektivni dogovor, ali na ovaj način, teško do magistrale.
Da ne kažem trotoar, koji bi bio potreban u Lagatore, ali uradiće ga kao onaj što su uradili od Centra za kulturu do Gusara“, zaključio je Sabit Latić.

ENKO KORAĆ

 

SAJAM POLJOPRIVREDE U PETNJICI 16. I 17. OKTOBRA

Radio Petnjica
-
0
SAJAM POLJOPRIVREDE U PETNJICI 16. I 17. OKTOBRA

U Petnjici 16 i 17 oktobra 2020. godine, održati će se jubilarni dvadeseti po redu a prvi Međunarodni poljoprivredni sajam sa početkom u 09:00h.

Organizatori Sajma pozivaju poljoprivredne proizvođače iz opština Rožaje, Berane, Andrijevica, Bijelo Polje, Mojkovac, Kolašin, Plav, Gusinje i Petnjica da učestvuju na Sajmu u cilju promocije domaćih poljoprivrednih proizvođača uz naglasak neophodnosti jačanja saradnje poljoprivrednih proizvođača iz cijele države.

„Ovo je dvadeseti regionalni tradicionalni a prvi Međunarodni Sajam koji se održava u Petnjici i koji je od velikog značaja za sve poljoprivredne proizvođače iz opština sa sjevera Crne Gore, kao i opština iz centralnog dijela. Očekujemo učesnike iz susjednih država regiona“, istakli su organizatori mreža nevladinih organizacija Petnjica.

Prvog dana Sajma biće upriličen prijem uzoraka izlagača sa početkom od 09:00h do 12:00h.
Svečano otvaranje Sajma poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti u Petnjici zakazano je u 12:00h.

Od 12:00h do 17:00h biće upriličen kulturno umjetnički program i proglašenje najboljih kao i dodjela nagrada.

Drugog dana sajma od 11:00h do 14:00h predviđen je okrugli sto, predavanje iz oblasti poljoprivrede i razvojni potencijali na sjeveru Crne Gore.

Organizatori Sajma su mreža nevladinih organizacija iz Petnjice u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, opština Petnjica i TO Petnjica.
Učesnici se mogu prijaviti na brojeve telefona 069-690-516 i 069-407-385.

 

PETNJICA I PLAV POTPISALI SPORAZUM: ZAJEDNO RAZVIJAJU MALI BIZNIS

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA I PLAV POTPISALI SPORAZUM: ZAJEDNO RAZVIJAJU MALI BIZNIS

Opština Plav i Opština Petnjica su potpisale Memorandum o saradnji i partnerstvu u projektu “Unapređenje infrastrukture za razvoj malog biznisa u opštinama Plav i Petnjica” dobijenom na Javnom pozivu za razvoj lokalne infrastrukture “Norveška za vas – Crna Gora”

Sastanaku su prisustvovali predsjednik Opštine Plav Mirsad Bajraktarević, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović i projektni tim: Merdin Purišić– Menadžer projekta, Adis Ličina, koordinator projekta Sulejman Dešić, administrativni asistent Alen Pljakić, finansijski asistent i Irma Škrijelj, tehnički asistent.

Nakon riječi dobrodošlice upućenim gostima, predsjednik je komparativnom analizom istakao veliki broj sličnosti između opštine Plav i opštine Petnjica, i da je saradnja te dvije opštine od velikog obostranog značaja. Istakao je da zahvalnost dugujemo Kraljevini Norveškoj, koja je svojom donacijom otvorila mogućnosti saradnje i zbližavanja naših lokalnih samouprava. “Ubijeđen sam da ćemo projekat realizovati veoma uspješno i da će naši proizvođači domaćih proizvoda imati velike benifite kao krajnji korisnici”, naglasio je predsjednik opštine Plav Mirsad Bajraktarević.

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, zahvalio se na dobrodošlici i upoznao prisutne sa brojnim projektima koji su realizovani sredstvima EU u opštini Petnjica kao i sa onima koji su u fazi realizacije. “Kraljevina Norveška finansira projekat koji je pokrenuo našu saradnju a siguran sam da ćemo je mi podići na veći nivo i da ce naši žitelji osjetiti benifite rezultata naše saradnje. Veliki je interes naših opština u korištenju sredstava iz evropskih fondova i u tom smislu treba da podižemo kapacitete kako bi što više projekata uspješno realizovali na teritorijama naših opština”, istakao je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Menadžer opštine Plav Merdin Purišić, zahvalio se timu iz UNOPS-a  i projektnom timu na veoma dobroj komunikaciji i saradnji. Kao menadžer projekta detaljno je opisao naredne aktivnosti i upoznao prisutne sa periodima njihovog sprovođenja.

“Projekat – Unapređenje infrastrukture za razvoj malog biznisa u opštinama Plav i Petnjica – koji finansira Kraljevina Norveška sa 54.650 USD opštine Plav i Petnjica sa 8.247 USD biće realizovan za 10 mjeseci. U prvih 5 mjeseci projektnih aktivnosti ćemo izgraditi i opremiti po 5 drvenih kućica koje će se nalaziti na atraktivnim lokacijama u Plavu i Petnjici. Objekti će biti opremljeni solarnim panelima i biće energetski nezavisni tako da proizvođači koji dobiju objekte na korištenje neće imati nikakvih troškova”, istakao je Purišić

ENKO KORAĆ

 

HODŽIĆU PRIJETE ZBOG TVITA KOJI NIJE NASPISAO, SLUČAJ PRIJAVIO POLICIJI: MALA JE CG, A TI NIJESI RAZMIŠLJAO O POSLJEDICAMA..

Radio Petnjica
-
0
HODŽIĆU PRIJETE ZBOG TVITA KOJI NIJE NASPISAO, SLUČAJ PRIJAVIO POLICIJI: MALA JE CG, A TI NIJESI RAZMIŠLJAO O POSLJEDICAMA..

Nakon što je društvenim mrežama počeo da kruži tvit izvjesnog El Niño, koji je uvrijedio vjernike SPC objavom o mitropolitu Amfilohiju, određene stranice javno su počele da prozivaju i prijete Lionu Hodžiću čiji Tviter nalog nosi ime Nino, a koji ne stoji iza ovih objava. Zbog niza prijetnji i uvreda Hodžić je Standardu uputio saopštenje kojim demantuje ove navode, ističući da je dobio najprimitivnije uvrede i prijetnje upućene njemu i njegovoj porodici. Većina njih se, kaže, zasnivala na vjerskoj osnovi, jer su spomenute stranice insinuirale na vjersku i lokalnu pripadnost. On je ovaj slučaj prijavio policiji.

“Instagram stranice: bunt_cg, crna_gora_srpska_sparta, revolt_cg i mnoge druge, podijelile su tvit (status sa društvene mreže tviter) koji je uvrijedio vjerujuće građane SPC. Taj tvit je na prvoj fotografiji, na kojoj se vidi ime, username i fotografija autora. Jedina sličnost između njegovog i mojeg profila je što je njemu tviter ime El Nino, a meni Nino. Iako očigledna razlika, suštinski mnogo veća od one lako uočljive, spomenutim stranicama nijesu bile dovoljne, pa su pozivali na linč, što može da se vidi na fotografijama”, saopštio je Hodžić.

Kako je dodao, i dalje voli svoje ime, iako je danas jedno od najomraženijih, makar ako je suditi po prijetnjama i uvredama koje je dobio. Ne bi to bilo toliko neprijatno, kazao je Hodžić, da je njegovom zaslugom.

“Stoga, ovim putem želim da demantujem sve navode, apsolutna su laž i podmetačina. Zbog tuđe hrabrosti da nekome crtaju metu na čelu, a po porukama zaključujem da je crtana i na leđima, doživio sam linč epskih razmjera. Dobio sam najprimitivnije uvrede i prijetnje meni i mojoj porodici. Većina njih se zasnivala na vjerskoj osnovi, jer su gore spomenute stranice insinuirale na moju vjersku i lokalnu pripadnost. Prijetnje i uvrede su pristizale sa mnogih adresa na sve društvene mreže, mreže za komunikacija, ali i u vidu poziva”, kazao je on.

“Slučaj sam prijavio Upravi policije, CB Berane, područna jedinica Petnjica i prijava se odnosi na Instagram stranice koje su inicirale linč. U narednim danima predaću prijave i protiv svih fizičkih lica koja su uputila uvrede i prijetnje. Stoga, pozivam državne institucije da prijavi pristupe sa svim raspoloživim sredstvima, a u okviru pravnih ovlašćenja. Kao država koja teži evropskim vrijednostima, očekujem da policija za sajber kriminal utvrdi ko stoji iza stranica i lažnih profila. Nije nemoguće, svjedoci smo da su u rekordnom roku pronašli sve IP adrese sa kojih su upućene prijetnje našim visokim zvaničnicima”, kazao je Hodžić.

On očekuje od državnih institucija da reaguju blagovremeno, a u dogovoru za pravnim zastupnikom će tražiti nadoknadu štete za duševnu bol, uvredu časti, kao i za sve ostale posljedice koje je istrpio i koje i dalje trpi.

“Ovim putem zahtijevam od nadležne institucije da utvrdi moju procjenu bezbijednosti, kao i procjenu bezbijednosti moje familije. U periodu dok slučaj ne dobije pravni epilog, zahtijevam od Uprave policije da mi obezbijede elementarnu zaštitu, kako meni tako i članovima moje porodice.. U slučaju bilo kakvih posljedica, a sumnja se zasniva na prijetnjama i uvredama koje sam dobio, direktnu odgovornost za bilo koji napad na mene snosiće nadležne instucije. Ustupiću im naloge na društvenim mrežama svih koji su uticali na otvoreni i javni linč, obaveza njihova je da se osjećam bezbijedno”, naveo je Hodžić.

On je još jednom demantovao sve ove navode, ističući da su klasična podmetačina i laž.

Na narednoj fotografiji prikazan je Tviter nalog Liona Hodžića.

UDES NA SIPANJSKOJ VISPORAVNI: VOZILO ŠLEP SLUŽBE IZ PETNJICE SLETJELO SA PUTA, NEMA POVRIJEĐENIH

Radio Petnjica
-
0
UDES NA SIPANJSKOJ VISPORAVNI: VOZILO ŠLEP SLUŽBE IZ PETNJICE SLETJELO SA PUTA, NEMA POVRIJEĐENIH

U bjelopoljskom selu Kradenik na obroncima Sipanjske visoravni, na lokalnom putu Srđevac –Lozna –Sušica, dogodio se nesvakidašnji saobraćajni udes u kojem, osim materijalne štete, nije bilo povrijeđenih.

Kako nezvanično saznajemo, vozilo šlep službe iz Petnjice, na koji je bio natovaren kombi, sletio je s puta u i prevnuo se u obližnju livadu.

Prema kazivanju očevida, vozač H.R. je prošao bez povreda.

BEĆA ČOKOVIĆ (Pobjeda)

AGOVIĆ: OD NOVE VLADE OČEKUJEM PODRŠKU ZA OPŠTINU PETNJICA

Radio Petnjica
-
0
AGOVIĆ: OD NOVE VLADE OČEKUJEM PODRŠKU ZA OPŠTINU PETNJICA

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović bio je gost radija Petnjica u emisiji “Pitajte predsjednika”.

Građevinska sezona u Petnjici

Predsjednik Agović je podsjetio na tri važna projekta u Petnjici.

“Radimo na nekoliko projekata u ovom trenutku vrlo značajnih, kao što su izgradnja vodovoda Murovsko vrelo, izgradnjna biljnog prečišćivača i na modernizaciji lokalnih puteva.
Ovo su tri značajna projekta, koja su sa finansijskog aspekta veoma zahtjevna i vjerujem da će realizacijom ovih projekata, naši građani imati mnogo bolje uslove života.
Građevinska firma “Indel” dobila je posao na tenderu za vodovod u vrijednosti 184.000 eura. Sredstva su obezbijedila Ministarstvo, Opština i IFAD. Ministarstvo 70.000, Opština blizu 50.000 eura, što ukupno oko 250.000 eura za realizaciju ovog projekta”, rekao je Agović.

Predsjdnik je dodao da kada se potroše ova sredstva od 250.000 eura, ostaće mali dio da se uradi na vodovodu.

“Sada se radi na završnim radovima, cijevi su praktično završene do posljednjeg zaseoka Agovskih bara u MZ Tucanje”, rekao je Agović.

Kada je riječ o modernizaciji piteva, Agović je rekao da je taj projekat u završnoj fazi.

“Modernizovano je blizu 20 km lokalnih puteva na području opštine, uz veliku podršku i učešće naše dijaspore, Vlade Crne Gore i lokalne uprave i naravno IFAD-a kao Međunarodnog fonda za razvoj ruralne infrastrukture. 2.700 metara je uradio IFAD, Vlada Crne Gore i lokalna uprava obezbijedila sredstva za oko 9 kilometara, a ostali dio  dijaspora”, podsjetio je Agović.

Izgradnja biljnog prečišćivača za otpadne vode je treći, ali ne manje važan projekat čija je realizacija u toku.

“Građani su u prilice da vide da se pored stadiona u Gusarama radi postrojenje, koje će biti prvi projekat takve vrste kada je u pitanju zaštita životne sredine na području naše opštine.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Slovenački centar za razvoj obezbijedili sredstva u iznosu od 450.000 eura. Lokalna uprava je ustupila svoje zemljište, tehnički je pomogla da se pripremi ova lokacija”, kazao je Agović.

Centar Petnjice

Predsjednik je naveo da je mnogo puta tema bila uređenje centra Petnjice kao i da su i dalje problematične dvije stvari: još uvijek neriješeni imovinski odnosi i nespremnost izvođača radova da obavi posao.

“Izvođač radova ima određene probleme o kojim ne želim da govorim. Naša je želja bila da što prije započne radove, a mi da radimo na rešavanju imovinskih odnosa.
Dakle, radi se o dva slučaja, gdje su naši sugrađani imali drugačiji stav od onoga što je bilo prvobitno kada je u pitanju ekspoprijacija, tako da smo dali šansu da se uz dogovor nađe rešenje i mislim da smo se tome primakli.
Mnogo toga smo uradili u centru, od asfaltiranja manjih ulica do izgradnje prostora za parking. Sagradili smo više od 500 kvadrata parking prostora”, rekao je Agović.

PITANJA:

Koliko je pravoslavaca uključeno u rad lokalne samouprave i šta je opština uradila u proteklom periodu za afirmaciju te nacionalne zajednice na teritoriji Petnjice?

AGOVIĆ: Znam da se često naš sugrađanin interesuje oko tog pitanja i da smo oko toga i lično razgovarali. Smatram da je Opština uradila dovoljno kada je u pitanju infrastruktura i kada je u pitanju podrška i pomoć ljudima koji su se obratili lokalnoj upravi.
Istina je da iz strukture tog stanovništva nema zaposlenih u lokalnoj upravi i to je teret. Do sada se niko nije javio na konkurse koje je raspisala Opština. Očekujem u narednom periodu da se jedan broj ljudi iz Lješnice i Azana nađe na platnom spisku Opštine Petnjica.

Zašto nije završen put Petnjica – Berane u Budimlji?

AGOVIĆ: To je pitanje za predsjednika Opštine Berane, ali s obzirom na to da je ta inicijativa potekla od strane naše Opštine upućen sam u problematiku i riječ je o neriješenim imovinskim odnosima.

Često sam u kontaktu sa ljudima iz saobraćaja, nažalost dobijam uvijek isti odgovor, da nijesu riješeni imovinski odnosi i da ne znaju kad će da se riješe, te da je to nadležnost Uprave za nekretnine.

Česte su optužbe iz MZ Javorova, Murovac i Poroče na račun predsjednika i lokalne uprave. U posljednje vrijeme izbjegavate da demantujete optužbe. O čemu se tu radi?

AGOVIĆ: Upoznat sam sa primjedbama i te sugestije razumijem. Zaista nisam od onih ljudi koji zabranjuju kritiku. Riječ je, kako ja to vidim, samo o dva, tri građanina koji su najaktivniji u neutemeljenim kritikama. Te kritike upućene su meni zbog nekih drugih razloga, međutim lokalna uprava se tada odazvali apelu mjesne zajednice i izašli smo u susret koliko je to moguće.
Takođe smo u prethodim godinama radili na sanaciji tog putnog pravca, uz obezbjeđivanje cjevastih propusta i njihovu ugradnju. To dobro građani znaju. Naravno da je uvaženi Ferid Škrijelj imao drugačije stavove i shvatanje. Mislim da je prioritenije važnije da mi pravimo puteve koji povezuju naše mjesne centre sa centrom naše Opštine.
U prvoj godini, ulaganje od 80.000 eura za mjesnu zajednicu Javorova, demantuje sve te ljude pa i uvaženog gospodina Škrijelja, koji ima drugačiju percepciju. 61.000 eura izvodijli smo za kilometer asfalta. Kazao sam da ćemo u narednom periodu imati više senzibiliteta i pomagati tu mjesnu zajednicu.

Izvrsena je opšta sječa šume gde je nas novac??

AGOVIĆ: Nisam neko ko na to pitanje daje odgovore, jer je to pitanje za Upravu šuma.
Znam odakle ta priča ide i ko je ekspolatiše. Nije samo u pitanju Javorova, imamo mi gazdinsku jedinicu u Turijaku, Mrtvici.

Kada se ocekuje izgradnja puta i graničnog prelaza sa susjednom državom?

AGOVIĆ: Lokalna uprava je zvanično uputila dopis Ministarstvu unutrašnjih poslova i da smo na osnovu te inicijative zvanično dobili odgovor iz Vlade Crne Gore, da je Vlada Crne Gore i Vlada Republike Srbije potpisala ugovor za otvaranje tog graničnog prelaza.
Tehnički detalji su van nadležnosti lokalne uprave. Očekujem da će biti realizovan kako bi naši građani mogli da prolaze državnu granicu.

Koliko opŠtina zarađuje od konsecija?

AGOVIĆ: Opština dobija od koncesija šuma prilikom eksploatacije drvne mase 70% odsto.

Zašto je kupljen hotel za trostruko većim novcem nego što vrijedi, a ni dan danas ne radi, a moglo se izgraditi dvije manje fabrike za proizvodnju mliječnih proizvoda i voća?  Jeli to pranje novca ili se borite da protjerate što više ljudi sa tih prostora?

AGOVIĆ: Ovo je tendenciozno pitanje i znam da je ovo pitanje vezano sa jednim našim sugrađaninom koji ima ambiciju da se bavi politikom i neko ko želi da vodi ustanove i institucije, ali ne razumije kako se to radi.
Motel je kupljen za potrebe Opštine. Motel je prošle godine bio itekako značajna investicija za nas, nažalost zbog kovida nije u funkciji, ali ću da posjetim uvaženog gospodina Škrijelja, da je veliki doprinos dala Opština, da naši građani sve sadržaje koje mogu da imaju u svojoj Opštini, treba da imaju. Ne da svoje veselja organizuju u nekim drugim mjestima i da novac ostaje tamo. Prodaja je bila vrlo transparentna, uz analizu i procjenu.

Kada se očekuje početak rada službe hitne pomoći?

AGOVIĆ: To je takođe na Vladi. U procedure je odluka i računam da će se ta stanica otvoriti. Velika je potreba da imamo takav vid zdravstvene zaštite. Mi smo vise puta našim dopisima intervenisali da se Zavod za hitnu i medicinsku pomoć kroz svoju organizacionu cjelinu, pojavi u Petnjici.

Da li se planiraju nastavljati radovi na putnom pravcu Berane – Trpezi – Kalače?

AGOVIĆ: Svakako da se planira. Vidjećemo kako će nova Vlada kroz kapitalni budžet ovaj realni zahtjev tretirati. Moja su očekivanja da to ne smije da bude zaustavljeno, jer se radi o regionalnom putnom pravcu i za njegovu rekonstrukciju postojala su obezbijeđena sredstva. Mi sa pozicije lokalne uprave, sve ćemo učiniti da se krene sa temeljnom rekonstrukcijom.
Što se tiče puta Biča-Petnjica, u završnoj je fazi. Očekujemo da se do kraja godine posao privede kraju oko prikupljanja projektne dokumentacije, tako da ćemo i taj projekat kandidovati za kapitalni budžet Vlade Crne Gore”, naveo je predsjednik Agović.

Predsjednik je takođe rekao da očekuje rebalans lokalnog budžeta zbog smanjenih prihoda. “Očekujemo da ćemo u oktobru imati sjednicu lokalnog parlamenta, na kojem ćemo donijeti izmjene i dopune odluke o budžetu a to je rebalans”, rekao je Agović.

On je dodao da opština u narednoj godini ima mnogo toga planiranog ali da će se vidjeti  kako će nova Vlada imati senzibiliteta za razvoj Petnjice.
“Ono što definitivno očekujem jeste puno razumijevanje i nadam se da će biti kontinuitet na osnovu sporazuma koje je potpisala nova većina. Nadam se da se planirane investicije neće stopirati i od nove Vlade Crne Gore očekujem podršku”, rekao je Agović.

ENKO KORAĆ

 

 

 

 

OTRGNUTO OD ZABORAVA: “KOLAJĐERE KOSAČU”

Radio Petnjica
-
0
OTRGNUTO OD ZABORAVA: “KOLAJĐERE KOSAČU”

Ni vrijeme nije kao što je bilo. Sa krša, iznad Radmačice, tmurni se oblaci utrkuju koji će prije da dođe do doline, do Lećevišta.

I zna se, kada je tako, pada će kiša iako joj vrijeme nije.

“Progrijalo je, bogami će opet biti kiše. Da svolovamo ove otkose i da zdenemo, nema nam druge”, kaže Fatima. Prigrabi grabulje i blago naredi – Uzmi, lale, ti one koje imaju sve zubce. Lakše će ti biti.

Ipak sam uzeo vile, one su za muškarce. Stavio sam ih na rame, a grabulje sam vukao za sobom sa zubcima okrenitim na gore. Da poslušam biku, ali i da ostanem dosljedan  muškarcima, iako ni čestitu dlaku ispod nosa nijesam imao.

Svak na svoju stranu, na livadi, koju je dan prije dedo pokosio, prebacivali smo sijeno sa jedne na drugu gomilu.

Veliki krugovi suve trave brzo su od Stajišta napravili smjerni uredni poligon geometrijskih figura. Tek što smo sjeli u hlad ispod lijeske na kraju livade, začu se glas sa česme ispod puta.

“Ooooo Sadrija, poručio Selmo, da mu spremiš ove tvoje, sjutra kosi onu livadu pored Popče. Trava velika, teška, ne može sam, pa da ovi tvoji pomognu”, vičući reče čovjek sa izbljedelom francuzicom na glavi.

Sagnu se, odloži nekakvo drvo što mu je služilo kao štap i otpi sa česme. Skoro je upao u korito ispred, dok je pokušavao da namjesti list od lijeske koji je usmjeravao vodu sa drvene česme.

“Ko bješe ovo”, pitah.

“Hajriz iz Ličina, on je brat od tetke Selmovoj ženi. Znaš onu što je pobjegla, pa nijesu htjeli dugo da se pomire. E ta…”, rekoše mi.

Ja klimnuh glavom, kao da sve shvatam, a krajem oka gledam deda koji treba da odredi ko će sjutra u Lagatore, na megdan velikoj travi i u pomoć Selmu.

“E bogami sjutra nema lopte po Ledinama. Mora se to Selmu pomoć. On je uvijek bio tu kad je nama trebalo. Naklepaću vam kose, i uzmete ona dva nova brusa. Onom jednom je drvena brušnjača, a onaj brus, što sam kupio u Peć, stavite u onu brušnjaču od crijeva što sam napravio. Od onog crnog za vodu, što smo postavljali u Hendek”, reče dedo, i poče da dene naviljak u sred prve volovine.

Obradovah se, kao da mi je rekao da sam ja kozbaša, i kao da ću sjutra, u cik zore na more. Ma kakvo more, kao da je rekao da će nam sjutra kupiti polufudbal kod Šemsa u prodavnici, da skače od Ledina do ispod trešnje u njivu.

Čini mi se da sam, nakon te vijesti, zdenuo tri naviljka sam.

“Ne hovrljaj, dobro mi te našlo”, reče dedo, a učinje mi se da je sve shvatio, jer sam vidio taj poluosmjeh oivičen borama oko njegovih usana.

Bi me malo stidi, ali i lakše pri pomisli da ću sjutra, sa drvenom brušnjačom i kosom za odrasle ljude na ramenu, ponosno otići put Lagatora i pomoći Selmu da obali travu, koja u pas udara.

Zdenusmo, a ne pade.

Prođe oblak iza Hatinog brda. Tamo đe su najbolje lile bile, I đe su, meni uvijek nepoznati ljudi, uoči 13. jula, s vatrom pravili čuda.

Pokupismo alat,  i u smiraj dana, nogu pred nogu, zadovoljno krenusmo kući.

Zaspao sam kao klada, na sićije, dok je sa televizora nešto brundalo.

“Ajde, lale, idi gore u sobu. Naspavaj se. Trebaće ti snage”, doziva me Bika, dok me drži za nogu, blago, da blaže ne može biti.

Oteturah se nekako. Skidoh staru, adidas trenerku i moj žuti dres, odjeću koju nijesam sa sebe micao od juna do septembra. I zaspah.

Jutranja izmaglica iznad Lećevišta i vijugave Radmančice spustila je rosu na travu. Svjetlost je pokušavala da prodre, a sunce se još krilo iza Hatinog brda.

U nozdrve ulazi poznati miris trave, pomiješan sa kravljom balegom. Iako rezak, za nekog i neprijatan, odiše na sigurnost, na toplinu…

Kose uredno zakačene na debelu pazarku pored kuće, da nijesu na dohvat djeci, čekale su spremno. Dedo ih je naredio dok je još bio mrak.

Spakovasmo sve, brušnjača za pas, kosa na rame i siva, vojna, platnena torbica na drugo rame. Bika ubacila zeljanik umotan u krpu, u plastične boce usula malo surutke i dvije metalne čaše koje je neko donio odnekud iz studentskog ili đačkog doma.

Put do Lagatora nije bio dug. Taman da se protegnu noge. Preko drvenog mosta na Radmančici, uz jažu, pa sve do Kršića. Pored Raifove pordavnice pa putem do Selma.

Konačno se iza oblaka na nebu pojavilo sunce. Promjenljivo vrijeme, koje je trajalo do prije neki dan, nije dalo previše prostora da se radi, iako je trava već pristigla za košenje.

Jutarnje sunce zlati lagatorsku dolinu, a negdje tamo sa strane, jednolični udarci metala o metal: cing-cang, cing cang…
Neko naređuje kosu ili kako to kažu – klepa. Zvuk koji se rijetko čuje u posljednje vrijeme.

Ovaj zvuk za prave kosce je što i za meraklije kad čuju harmoniku.

Na livadi, na svom imanju Selmo, lagano i bez žurbe, onako kako jedino i može, otkiva svoju staru kosu. Priprema se da “obali” travu pored rijeke, koja je stasala, skoro do pasa.

Ubrzo će se meki otkosi kao sindžiri opružiti Selmovom livadom.

Šezdesetosedmogodišnjak iz Lagatora, bez mnogo pokreta, samo rukom iz zgloba, zamahuje čekićem i zuri u sječivo kose na nakovnju, pazeći da je ne “nazubi”.

Ne priznaje Selmo mašine, niti novo vrijeme…

“Kolajđere kosaču”, čuje se povremeno sa puta iznad njega.

“Alahraziola”, odogavara Selmo, ne dižući glavu i nastavlja svoj posao ,a ko zna đe je u mislima.

Najzad ustaje, veže brušnjaču oko pojasa, umoči brus, zatim obrisa travom kosu i opreznim ali sigurnim potezima poče da oštri sječivo.

“Valja je dva puta oštrit poslije klepanja”, kaže on. Spušta kosu i zamahuje. Iz posjekotina travki curi mlijeko, rodilo ove godine, trava je sočnija nego ikada….

Čuju se samo fijuci, a potom precizni udarci brusa niz kosu.

I ništa više, osim Popče i ptica.

“Jesi li se umorio, Selmo”, pozdravismo ga spuštajući kose na travu.

“Ne vala, sad sam počeo. A vi došli, a? Poslao vas Sadrija”, u dahu Selmo postavi pitanje, odgovori i zaključi. I sve stade u tih desetak riječi.  I dobrodošlica i zahvalnost.

“Počnite odakle vi volja. Samo da je obalimo. Rodilo mašala. Samo da ve zamolim, polagajno i ne preko stomaka, da se ne oderete i da ne budem sebet. Oštrite češće, da se odmorite. Stij ćemo”, kratko nas uputi Selmo i nastavi započeti otkos.

Kosili smo cijeli dan. Stajali smo samo kad bi nas Selmo prekorno pogledao i upozorio da ne žurimo.

“E suphanala, dohakasmo joj vala. Eto tako. Sad neka se suši, pa ćemo je sjutra prevrtat i volovat. Dako ovo sunce ugrije i ne bude kiše”, sa neskrivenim zadovoljstvom konstatovao je Selmo, nakon što je livada pored Popče legla u otkose.

Iako su mi pomalo klecala koljena, a stomačni mišići na pokret žigali, bio sam lak kao ptica. Uz Lagatore, preko Latske barice lako smo došli do livada koje pripadaju Lećevištima.

A na prevoju, odakle se vidi naša dolina, sjedosmo da dovršimo zeljanik.

Ni slađeg jela, ni ljepšeg umora, a ni boljeg pogleda.

Spokojstvo.

SAMIR RASTODER

 

 

1...303304305...867Stranica 304 of 867