PETNJICA: POSLJDENJEG DANA 2020. DODIJELJENE NAGRADE NAJBOLJIMA

0

Posljednjeg dana 2020. godine u holu zgrade lokalne uprave uručene su nagrade najboljima iz oblasti poljoprivrede i sporta.

Predsjednik opštine Samir Agović priredio je doček najboljih u protekloj godini i uručio nagrade ali u posebnim uslovima zbog aktuelene situacije sa COVID-19.

“Najprije želim da vam se zahvalim na onome šta ste postigli, svako u svojoj oblasti, da vam poželim dobro zdravlje, vama i vašim porodica. Želim da se u narednoj godini ponovo okupimo i da sa novom energijom i rezultatima budemo zadovoljni”, rekao je Agović.

Predsjednik je uputio čestitke dobitnicima prestižnih nagrada i kazao da je to pokazatelj da lokalna uprava vrlo odgovorno posmatra sve aktivnosti ljudi koji doprinose lokalnoj i široj zajednici.

Mr Adis Ličina istakao je da iz oblasti poljoprivrede ove godini proglašeno pet najboljih poljoprivrednih u Opštini iz oblasti stočarstva proizvodnje mesa, proizvodnje mlijeka, povrtarstva, pčelarstva, voćarstva.
Iz oblasti stočarstva u proizvodnji mesa nagradu je primio Ermin Muratović. Iz oblasti proizvodnje mlijeka Muharem Kožar. Minela Muratović dobila je nagradu za povrtarsku proizvodnju. Cikotić Omer dobitnik je nagrade za pčelarstvo.
Iz oblasti voćarstva, proizvodnja aronije nagrada je otišla u ruke Skenderović Sametu.
Nagrada za posvećenost poljoprivrednoj poroizvodnji dobila je Mersada Muratović.

Dr Nermina Muratović, predsjednica žirija za dodjelu nagrada za najbolje sportiste Petnjice kazala je da lokalna uprava uz pomoć Radija Petnjica glasovima javnosti izabrala najboljeg sportistu dijaspori za 2020. to je Adelisa Kožar iz Luksemburga.

Za najbolji sportski kolektiv za 2020. godinu proglašen je Fudbalski klub Petnjica, seniorska selekcija.

Najbolji sportista u pojedinačnoj konkurenciji u opštini Petnjica izabran je Dino Adrović.

Nagrada je dodijeljena Adisu Osmanoviću za afirmaciju rekreativnog sporta u Petnjici.

Opština Petnjica obezbijedila je nagrade za najbolje poljoprivredne proizvođače i najbolje sportiste.

ENKO KORAĆ

VIDEO: POGLEDAJTE KAKO IZLEDA KAD DOĐE STRUJA U PETNJICI

0

Petnjica već pet dana nema struje a nadležni su se pobrinuli da Bihorci Novu godinu dočekaju uz besplatni light show.

To koliko će uređaja da nastrada, više nije ni važno, pa ni to koliko hrane u zamrzivaču će da se baci. Važan je svjetlosni ugođaj koji je u skladu sa novogodišnjim praznicima.

SEFUDIN KORAĆ DONIRAO 1000 ZAŠTITNIH MASKI

0

Sefudin Eko (Fekin) Korać iz Luksemburga donirao 1000 zaštitinih maski za svoje rođake.

U ime bratsvenika Koraća, donaciju je primio Kemal Korać koji će u narednom periodu svojim rođacima podijeliti donaciju.

Kemal Korać se u ime rođaka zahvalio Eku Koraću koji je donirao maske za svoje brastvenike i naveo da humanost i čovječnost na osjećaju da svojim brastvenicima donira zaštitne maske još jedan je dokaz da je Eko Korać osoba koja je prepoznatljiva po senzibilitetu prema svom zavičaju i svojim rođacima.

ENKO KORAĆ

MZ RADMANCE: MJEŠTANI ČISTE KANALE ZA VODU

0

Kiša koja je u proteklim danima padala, nanijela je velike štete na putnim pravcima. Na putnom pravcu Petnjica-Radmanci voda ide niz lokalni put i znatno ga je oštetila.

“Naležni koji su zaduženi da usmjere vodu i kanale i očiste ih nijesu na terenu gdje bi trebali biti pa smo primorani da u privatnoj režiji pokušamo da saniramo i očistimo kanal kako bi usmjerili vodu”, rekli su Ramadan i Misin Rastoder koji sami čiste kanal.

Takođe naveli su da se ni mještani nisu odazvali za sanaciju kanala na tom putnom pravcu.

ENKO KORAĆ

NOVOGODIŠNJA ČESTITKA PREDJEDNIKA OPŠTINE SAMIRA AGOVIĆA

0
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović čestitao je novu godinu sugrađanima.
„Svim našim sugrađankama i sugrađanima ma gdje da žive, u ime lokalne uprave i svojih saradnika i lično svoje, upućujem najiskrenije želje i čestitke povodom novogodišnjih praznika. Godina na izmaku bila je veoma izazovna i teška, ali rezultati rada koje smo zajedno ostvarili su vrlo vrijedni i moram navesti da ćemo ovu godinu pamtiti po tome što smo se suočili sa panedmijom kovid19 ali i što smo ostvarili najviše do sada kada je u pitanju modernizacija lokalnih puteva u partnerskom odnosu sa Vladom, cijenjenom dijasporom lokalnim stanovništvom i IFAD-om, uspjeli smo da asfaltiramo preko 24 km puteva na području naše opštine. Naravno bilo je i drugih važnih projekata koje smo završili i koje smo pripremili ali o njima ćemo goviti nekom drugom prilikom.
Novu godinu želim da dočekate u dobrom zdravlju, porodičnoj atmosfeti u maksimalno poštovanje svih porpisanih mjera. Očekujem da ćemo u narednoj godini zajedno nastaviti da radimo za dobrobit svih naših građana i da ćemo biti uvijek svjesni i odgovorni da slogom i zajedništvom možemo postići najviše. Još jedno čestitam novu godinu i želim puno uspjeha.“, stoji u novogodišjnoj čestitki predsjednika opštine, Samira Agovića.

POŠTA ZATVORENA, KROV NIJE IZDRŽAO: SA PLAFONA CURI VODA, PRIJETNJA OD POŽARA I POPLAVE

0

Nakon obilnih kiša u petnjičkoj opštini mnogo je problema, a jedan od njih je i to što su prostorije Pošte poplavljene jer krov nije izdržao veliku količinu padavina.

Zgrada Pošta u Petnjici stara je više od četiri decenije i do danas nije renovirana niti se u nju ulagalo.

“Iz godine u godinu ponavlja se isti problem sa vlagom i prokišnjavanjem, ali sada je već prevršilo sve mjere i primorani smo da zatvorimo Poštu. Postoji opasnost da se vlada napravi strujni spoj što bi izazvalo požar”, rekao je jedan od zaposlenih.

U posljednje dvije godine nekoliko puta su poslati zahtjevi Direkciji za sanaciju zgrade ali od molbi i dopisa nije bilo ništa.

“Uslova za rad nema i Pošta će biti zatvorena do daljnjeg. Ukolko kiša nastavi plašim se da će uništiti cijeli inventar”, rekao je sagovornik Radija Petnjica.

ENKO KORAĆ

BIHOR JE SVIJET-SVIJET JE BIHOR – OSVRT NA KULTURNI PROGRAM KAZIVARTA

0

Mjesto đe počinje ljubav prema rodnom kraju je ono mjesto đe se svi mi rodimo đe naučimo maternji jezik, napravimo prve korake, napišemo prva slova, odrastamo, stasavamo postajemo ljudi pa iako nas kasnji životni putevi odvedu na neke druge i drugačije sudbinske staze. Bihor taj nepregledni i nepresušni izvor, inspiracija i planetarijum koji je opisao Ćamil Sijarić živi ne samo kroz njegova djela već kroz kulturni milje koji traje duži niz godina. Mirsad Rastoder neumorni isnpirator, pokretač festivala kratke priče ,,Zavičajne staze-Bihor” koje su ove godine odžane i pored pandemije Covid-a XIII put. Godine 2019 je pokreno je časopis za kulturu ,,KazivART” čiji je glavni i odgovorni urednik. Entuzijazam i ljubav prema kulturi ali i Bihoru publikuje se kroz ovaj časopis čiji je glavni i odgovorni urednik upravo Mirsad Rastoder. Koliko je to težak i zahtijevn posao najbolje zna sam Rastoder ali i svi mi drugi koji učestvujemo u kulturnom kreiranju brojnih časopisa, publikacija, i knjiga. Ovo je zapravo i puna i prava prezentacija projekata koje je realizovao ,,KazivART.”

Ovaj broj ,,KazivART” je posvećen programskom katalogu ,, Podignimo zavjesu nezavisne kulturne scene. ” Program ,,KazivART-a” je u potpunosti predstavljan u ovom broju. Zasnovan na konceptu edukativno-promotivnih tribina, interaktivnom dijalogu, prezentaciji individualnih i kolektivnih pregnuća ostvaren je u gotovo teškim sulovima same pandemije Covid-a. U samom uvodom tekstu ,,Bihor je Svijet-Svijet je Bihor” glavni urednik pravi pregled svih dešavanja manifestacija, od samog nastanka festivala ,,Zavičajne staze” pa do danas. Kroz kulturnu prizmu povezivanja sa poslenicima kulture, entuzijastima, književnicima, i svima drugima kultura živi. ,,Kreativno čitanje i pisanje” je tekst posvećen prije svega svim mladim ljudima koji žele da zakorače u čarobni svijet poezije i proze. U samom tekstu koji je vrlo poučan skreće se pažnja koje su to greške koje mladi autori često prave. U razgovoru je predstavljeno na sve ono što mladi stvaraoci treba da urade na sebi da bi bili uspješni pa samim tim i čitani. Jer bez čitanja nema ni dobrog pisanja. Orginalnost i specifičan stil pisanja ne garantuje uspjeh ali vam garantuje posebnost kao autora (ke). Kroz tekst ,,Čitanjem se proživljava na hiljade života” prezentovano je da je u organizaciji NVO ,,Centar za kulturu Bihora”  u periodu od  13- 16 decembra 2019 godine organizovana radionica pod nazivom ,,Škola kreativnog pisanja, čitanja i pričanja” sa učenicima srednjih škola Petnjice, Berana, Rožaja i Plava. Radionice su organizovane u Petnjici, Beranama, Rožajama a predvači su bili poznati intelektualci, pisci, profesori čija sa čijim razmišljanjima su upoznati svi učenici bili su: Enes Halilović, Rade Jolić, Hamdija Kalač, Ljerka Petković, Dijana Tiganj, Aldemar Ibrahimović, Rebeka Čilović, Senada Đešević, Sajma Feratović, Nadija Rebronja, Seniha Pepić-Župljanin, Kanita Šabotić, Haris Zekić, Enver Muratović. Poruka svim učenicima je bila da je neophodno redovno čitati kako bi obogatili svoj jezik ali i unutrašnji svijet. Da bi djela koja stvaraju bila kvalitetna i orginalna u svakom segmentu. Predstavljena su i razmišljanja samih učenika o ,,Školi kreativnog pisanja, čitanja i pričanja.”

Poetska tribina sa pjesnikom Šabanom Šarenkapićem iz Novog Pazara i pjesnikom iz Sarajeva Milom Sojićem publikovana je kroz tekst ,,Šta će ti zlato.” Kordinatorka samog projekta i tribine je pjesnikinja Rebeka Čilović. Uz uvodnu riječ medijatorke Rebeke Čilović pisci su pored predstavljanja svoje poezije govorili o odgovornosti pisaca, problemima u kuturi, ljekovitosti čitanja, izboru literature, čitanju odabranih knjiga, i ličnom odnosu prema književnosti u regionu. Autori su govorili o značaju jezika i poetskoj esenciji u vremnu kada je poplava šunda i kiča ali i raznih štampanih izdanja i publikacija koje su dostupne. Istakli su da ipak treba voditi računa o kriterijumima pri odabiru kako poezije tako i proze. Šaban Šarenkapić je istakao da je prodao staru kuću kako bi štampao svoje naslove i kaže da bi i dan danas isto uradio. Ovo je potvrda o velikim pjesnicima koji ne samo da žive u kulturi već žive za kulturu. Mi našu poeziju ne predstavljamo kao nacionalnu, veliki pjesnici pripadaju svima a ne političkom, nacionalnom, ili etničkom establišmentu. Posebnu vrijednost pomenute tribine i večeri bila je pjesma ,,Hatidža” koju je Mile Stojič pročitao i čiji je on autor koja govori o Hdtidži Međedović Srebreničkoj majki heroini koju je 2017 godine Stojić objavio u svojoj knjizi ,,Himna poraženih.”

Poetskim karuselom ,,KazivART-a” u Beranama su za 2019 godinu završen program XII festivala ,,Zavičajne staze-Bihor.” Uvodnik u tekst je ,,Magija zavičaja povezuje i oplemenjuje ljude.” Poetski karusel je održan u ambijentu i na terasi hotela Berane pokraj samog Lima. Učesnici poetskog karusela bili su različitih generacija, i pjesničkog senzibiliteta i to: Edin Samilović, Kristina Babić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Faiz Softić, Rade Jolić, Braho Adrović, Rebeka Čilović, Enver Muratović, Ljerka Petkovič, Enes Halilović. Moderatori karusela su bili Mirsad Rastoder i Rebeka Čilović. Uživajući kroz kulturni dijlog uz poetsku magiju prezentovano je bogastvo lijepe pisane riječi svih autora.

Ovogodišnji  XIII festival ,,Zavičajne staze-Bihor” je publikovan kroz tekst ,,Pisati-čtati se mora.” u okviru programa ,,KazivART-a” u Petnjici održana je edukativno-promotivna tribina ,,Pisati-čitati de mora” na kojoj su saopšteni rezultati Konkursa za najbolju kratku priču inspirisanu Bihorom-zavičajem. Mirsad Rastoder urednik programa festivala je u uvodnom dijelu istakao da pandemija Covid-a uticala na sve oblasti pa tako i na kulturu. Rstoder je istakao: ,,Samo čitanjem. čitanjem, zapisivanjem, i ostavljanem pisanih tragova možemo temeljno odgovoriti na mnoge teme”. Gost edukativno-promotivna tribine je bio mr Sait Šabotić koji je koautor više udžbenika istorije za osnovne škole i gimnazije. Mr Sait Šabotić je govorio o naučno istraživačkom radu kojim se bavi vrijednim stvaraocima iz Bihora. Pri čemu je iznio niz zanimljivih detalja iz svoje doktorske disertacije: ,,Društveno istorijski razvoj Bihora od kraja XVIII vijeka do 1912 godine.” Komentarušuči edukativno-promotivna tribinu ,,Pisati-čitati de mora i sam festival ,,Zavičajne staze”  Doktorant na Filozofskom fakultetu u Nikšiću mr Esko Muratović je istakao: ,, I čitanje i pisanje su iskonska potreba čovjekove emancipacije pa su kao takvi i cilj i sredstvo i potvrda našeg istorijskog trajanja kojem dugujemo mnoge tekovine. Tokom književne večeri saopštena je odluka stručnog žirija u sastavu: Ferida Durakovič, dr Jasmin Ahmetagić i mr Vasko Raičević o najboljim pričama inspirisanim Bihorom-zavičajem. Prema ocjeni žirija treću nagradu je osvojila priča ,,Vrijeme pogani” autora Ulvije Mušovića (Prijepolje), druga nagrada priča ,,Slučaj u potkrškoj krčmi” Safeta Sijarića (Sarajevo). Prvu nagradu je osvojila Tijana Rakočević (Kolašin) za priču ,,Jedna usta manje.”  Dodiljena je i Specijalna nagrada za autentičnost pripovijedanja za priču ,,Vrata” Fajka Kadrića (Kalesija.BiH). Po ocjeni žirija visoke pozicije su zauzele i priče: ,,Strah” (Faiz Softić), ,, Seobe” (Smail Jonuz), ,,Zagrljaji” (Fahrudin Sinanović), ,,Svoj na svome” (Sefadin Korać), ,,Ovu priču Čamil mi nije ispričao” (Zoran Raonić) i ,,Povratak” (Zumber Muratović). Program je uljepšala operska solistkinja Anđela Brajović koja je sevdalinkama oduševila prisutne. Pano programa je dizajnirala Alma Rastoder dizajnerka. A čitavu manifestaciju je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore.

U sklopu ,,KazivART-a” predstavljen je tekst ,,Kulturna Tradicija i savremeno stvaralaštvo” kako je zapravo i glasio naziv tribine o čitanju i pisanju koji je održan (18.09. 2020) u sali Kulturnog centra u Petnjici. U okviru pomenute tribine predstavljen je i zbornik priča koje su pristigle na konkurs festivala ,,Zavičajne staze 2019” za neobljavljenu priču inspirisanu Bihorom sa naslovom zbornika ,,Odlivanje Bihora.” O zborniku su govorili: prof. dr Draško Došljak, književnica Dragana Erajvšek, akademski slikar mr Aldemar Ibrahimović, publicista Mirsad Rastoder, književnica Tijana Rakočević, pjesnikinja Rebeka Čilović glumac Izet Mulabegović portparol Bošnjačkog vijeća, Mirza Luboder i predstavnik zavičajnog kluba Bihor-Luksemburg, Enver Rastoder. Za muzički predah pobrinula se Dragana Popović profresorica violine. Tribini su prisustvovali i brojni intelektualci i ljubitelji književnosti Petnjice, Rožaja, Bijelog Polja, Plava, Berana. Enes Halilović istaknuti pjesnik, pripovjedač, dramski pisac potpisuje naslov ,,Na crti pisanja i brisanja” đe ističe književne puteve pisaca i strpljivost u stvaranju značajnih djela.

Tribina o književnosti sa naslovom ,,Balkanska-naša kultura i književnost u odnsosu sa svjetskom” je tema sa tribine o književnosti, poeziji i optimalnoj promociji u državi , regionu ali i van Balkana je tema o koj su govorile dvije istaknute pjesnikinje Dina Murić i Tanja Bakić u fokusu je kako sačuvati jezičke i kulturne osobenosti o čemu obje autorke daju svoja viđenja i razmišljanja. Profesor crnogorskog jezika i književnosti Dragana Erjavšek kroz tekst ,,Tradicija u savremenom književnom stvaralaštvu ili afirmacija postupaka, a ne okolnosti. Daje svoju percepciju i osvrt na prošlogodišnji zbornik ,,Odlivanje Bihora.” Na samom kraju osvrt na ,,KazivART” daje Jovan Nikolaidis u autorskom tekstu ,,Poruka koja ukazuje i dokazuje postojanost.” Naglašava znčaj ovakvog časopisa sa svih aspekata.

Iskreno se nadam da će i u narednoj godini multikultura suživot i bogata kulturna baština sjevera Crne Gore i dalje biti prezentovana ali i podržana od svih relevantnih institucija kulture. Jer kontinuitet je ono što daje draž ,,Zvičajnim stazama” KazivART-u ali i svim drugim manifestacijama u kojima ćemo biti bliži jedni drugima. A ima li ljepšeg povezivanja nego kroz prizmu kulture.

Božidar Proročić, književnik i pubicista

 

 

 

 

ĆEMAN: U SREBRENICI JE BIO GENOCID, NIJESAM MOGAO GLASATI ZA NEŠTO ŠTO VEĆ POSTOJI

0

U toku izglasavanja dopune Dnevnog reda za Četvrtu sjednicu Drugog redovnog zasijedanja Skupštine Crne Gore u 2020. godini, u noći između 28. i 29. decembra, poslanik Demokratske Crne Gore Albin Ćeman, ostao je uzdržan na predlog da se uvrsti Rezolucija o priznanju genocida u Srebrenici koju je predložila Bošnjačka stranka. Uzdržanost, u ovom slučaju, bila je jednaka neodobravanju.

“Srebrenica je najbolnija rana za sve Bošnjake. Ta suza na licu Bosne trebalo bi da se oglašava svojom tišinom, dostojanstveno, a ne vraćanjem u bolnu prošlost u dnevnopolitičke svrhe. Potrebno je sjećati se Srebrenice da se takvo stradanje nikome više ne dogodi, ali ne treba biti sluga prošlosti”, kazao je za Standard poslanik Demokrata Albin Ćeman.

Na pitanje Standarda da objasni zbog čega je ostao uzdržan, Ćeman je kazao da Rezolucija o priznanju genocida u Srebrenici već postoji u pravnom sistemu Crne Gore i da to mora da se poštuje.

“Podsjetiću da je Skupština Crne Gore 9. jula 2009. godine usvojila Deklaraciju o prihvatanju Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, u kojoj se u Tački C kaže: “… s obzirom da se ova tragedija , koju je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju proglasio genocidom …”. Što znači, da smo usvajanjem ove Deklaracije, usvojili i da se u Srebrenici desio genocid”, navodi Ćeman.

On dodaje da ako bi glasao za nešto što već postoji u pravnom sistemu, time bi glasao za stavljanje van snage ranijeg akta, jer važi princip da kasniji akt dezavuiše raniji.

“Da li je predlog mojih kolega, ako imamo u vidu njihovo rezonovanje, da se poslanici izjašnjavaju opet o svim zakonima i drugim pravnim aktima koji već egzistiraju u pravnom sistemu Crne Gore? Ne bih želio da vjerujem da su spremni na takvo politikanstvo. Takođe, kolegama predlagačima ove inicijative smeta negiranje genocida u Srebrenici od strane dijela poslanika sadašnje vlasti, a ne smeta što su bili u koaliciji sa ljudima koji su bili neposredni akteri genocida u Srebrenici i koji su bili do skoro vlast”, kazao je Ćeman u odgovoru za Standard.

Ćeman ističe da o ozbiljnosti i iskrenim namjerama predstavnika predlagača ove inicjative, dovoljno govori to da se nisu pojavili na sjednici, gdje bi predstavili svoj prijedlog.

“Lično smatram, kao i moje koleginice i kolege poslanici iz naše partije, da negiranje genocida u Srebrenici, ne doprinosi pomirenju i zato smo u tom dijelu apsolutno jasni, da se u Srebrenici desio genocid i da imamo pijetet prema svim žrtvama ratnih dešavanja u bivšoj Jugoslaviji, a ja lično, kao pripadnik bošnjačkog naroda, posebno prema žrtvama srebreničkog genocida”, saopštio je.

Na pitanje da li smatra da je kao neko ko dolazi iz sredine u kojoj dominantno žive Bošnjaci, trebao dati podršku, iako taj glas ne bi promijenio ishod, Ćeman se osvrnuo na prethodnu vlast.

“Politikom prethodne vlasti najviše su upravo ekonomski razoreni oni krajevi gdje žive Bošnjaci. Prethodna vlast nije obezbijedila da ratni zločini dobiju svoj epilog, a jedan tužilac je čak izjavio da su optužnice propadale zbog neznanja i nesposobnosti tužilaca a da li je to neznanje slučajno, pitanje je na koje nisu dali odgovor iz prethodne vlasti. Vjerovatno su zaboravili od brige za privilegijama”, rekao je on.

U komentaru na konstataciju da je percepcija jednog dijela javnosti koji čine pripadnici islamske vjeroispovijesti, u odnosu na uzdržanost o Rezoluciji, a glasanje za izmjene i dopune Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da oni nemaju dovoljno svojih predstavnika u vladajućoj većini, Ćeman kaže:

“I u prethodnim vremenima je učešće mojih sunarodnika koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci i Muslimani u državnim službama bilo ispod nivoa udjela tih naroda u ukupnoj populaciji.”

On je dodao i to da su usvojenim izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica sadržana tri značajna poboljšanja u korist muslimana, a da ne vidi nijednu normu koja im nešto oduzima.

“Prvo, adekvatno pravno i kulturološko tretiranje vakufa, što ranije nije bio slučaj. Drugo, propisivanje i garantovanje prava na izbor hrane u vezi sa vjerskim učenjem u zdravstvenim, socijalnim i državnim ustanovama, što ranije takođe nije bio slučaj. Treće, eksplicitno potvrđivanje ugovora koje je zaključila Vlada sa vjerskim zajednicama, među koima je i Islamska zajednica”, zaključio je Ćeman u razgovoru za Standard.

Ćeman za Standard: U Srebrenici je bio genocid, nijesam mogao glasati za nešto što već postoji

PREUZETO: STANDARD

DŽEKO LATIĆ POSLAO OTVORENO PISMO OPŠTINI: ODUSTANITE OD PUTA SA DVIJE TRAKE PREMA MZ LAGATORE

0

Džeko Latić poručio je predsjedniku Opštine Samiru Agoviću odustane od izgradnje puta sa dvije trakte prema MZ Lagatore

Dopis prenosimo u cjelosti.

Predsjedniče opštine Petnjica Samire Agoviću odustanite od dvije trake koje ste planirali prema Mjesnoj zajednici Lagatore. Sa Vašim potpisom ugovora za projekt od 2,4 kilometra, uradili ste na brzinu jer građani opštine Petnjica i MZ Lagatore nijesu upoznati sa Vašim ubrzanim projektom. Da li ste to tokom noći trasirali da niko od nas nije upoznat, koji smo u odsustvu od naše domovine. Bez ikakave saglasnosti obaviješteni smo da će se raditi taj put. Bez ikakve saglasnosti građana Vi želite da proširujete i udovoljite izvođačima radova. Lično smatram da je to šala a Vi ćete odgovoriti da li je trasiranje rađeno noću ili ste pogriješili nešto.

Nadam se da će građani pročitati i protumačiti Vaše namjere gospodine Agoviću. Bez saglasnosti građana, Vi dajete dozvole, proširujete i uvodite firme kroz parcele građana. Gospodine Agoviću mi dobro znamo kada smo bili tamo da ste puno uoči 30. avgusta  bili zauzeti sa velikom poslom oko asfaltiranja, pa nijeste moglli nas kontaktirat povodom tih vaših namjera.

Vi znate da mi živimo u Švajcarskoj i znate kako da nas kontaktirate a Vi obavještavate nas preko portal Radija Petnjica da gradite dvije trake prema Lagatorima.

Parcele ćemo braniti sudskim putem i sa jednom trakom.
Poštovani građani opštine Petnjica prrobudite se i ne dozvolite da vam se otima.

Džeko Latić, Švajcarska.

 

MURATOVIĆ POZVAO GRAĐANE PETNJICE DA TRAŽE ODŠTETU ILI DA TUŽE CEDIS

0

Odbornik Bošnjačke stranke u Petnjici Aldin Muratović smatra da je kompanija CEDIS prešla sve granice, kada je u pitanju redovno snabdijevanje električnom energijom na području opštine Petnjica.

“Već nedjelju dana većina bihorskih sela nema struju – to je nedopustivo. Upozoravali smo više puta da je elektro mreža na teritoriji naše opštine najgora u CG, i nestanak struje je česta pojava u Bihoru. Naši građani su u velikom problemu, zimnice su uništene,  sve što zavisi od električne energije je uništeno. Ovo je još jedan veliki udarac na budžet naših građana,  imajući u vidu da je pandemija korona virusa itekako ugrozila budžete naših gradjana. Pozivam građane da upute zahtjev za odštetu prema CEDIS-u, a ako ne dobiju pozitivan odgovor,  neka podnesu tužbu protiv CEDIS-a, rekao je Muratović.