U NEDJELJU PRVENSTVO PETNJICE U ŠAHU

Radio Petnjica
-
0
U NEDJELJU PRVENSTVO PETNJICE U ŠAHU

U organizaciji ŠK “Bihor” u Petnjici se organizuje “Prvenstvo Petnjice u šahu”. Turnir će se održati u nedjelju, 24.decembra 2017.godine, a početak je zakazan za 11 časova.

Ovoj turnir se održava u prostorijama šahovskog kluba a organizovan je u saradnji sa opštinom Petnjica. Igra se po švajcarskom sistemu 9 kola, tempo igre je 15 minuta po igraču. Kako su kazali organizatori turnira, obezbijeđene su brojne nagrade a osim pehara, medalja i diploma, organizator je obezbijedio i prigodne novčane nagrade. Kotizacija za učešće na turniru je pet eura, a za više informacija svi zainteresovani se mogu obratiti na broj telefona 069/ 525 – 292

D.B.

Šahovsko prvenstvo Petnjice

 

PETNJICA: GLASAJTE ZA NAJBOLJE U 2017. GODINI

Radio Petnjica
-
2
PETNJICA: GLASAJTE ZA NAJBOLJE U 2017. GODINI

Opština Petnjica uputila je poziv građanima da glasaju za godišnje nagrade u tri kategorije.

“Opština Petnjica će i ove godine na svečanosti povodom novogodišnjih praznika nagraditi najbolje sportiste u 2017.god.  Nagrade će biti u 3 kategorije:

–          Najbolji sportski kolektiv,

–          Najbolji sportista i

–          Najbolji sportista u dijaspori.

Pozivamo Vas da šaljete svoje predloge sa obrazloženjima na e-mail: mladi@petnjica.co.me ili na šalteru pisarnice, sa naznakom: predlog za najboljeg sportistu ili klub u Petnjici.

Za najboljeg sportistu u dijaspori predloge šaljite Radiju Petnjica na kom ćete moći i da glasate za te predloge. Predloge slati do petka, 22.12.2017.godine.

PETNJIČKA TRGOVINA KROZ VRIJEME U PRIČI FAIKA ADROVIĆA

Radio Petnjica
-
0
PETNJIČKA TRGOVINA KROZ VRIJEME U PRIČI FAIKA ADROVIĆA

S obzirom na to da je područje petnjičkog kraja bilo odsječeno od gradova u Crnoj Gori, zbog otežanog prevoza, roba se sve do 1940. godine prenosila na konja. Samo ugledni i dobrostojeći ljudi i domaćini su bili u prilici da se bave trgovinom. Tako je prvi otvoreni han i dućan na ovom terenu bio smješten u Donjoj Vrbici a vlasnik je bio Zahto Hadrović. Drugi dućan je bio smješten u Trpezima, a vlasnik je bio Šefto Duraković, i treći je bio na Boru i u vlasništvu Abida Stanića. U Tucanjama je prvi trgovac bio Bićo Šabotić, a na Polici je bio smješten Todorov han u kojem su ćiradžije redovno svarćale.

Ovi dućani su se snabdijevali robom koju su dobavljali iz Dubrovnika (gas, petrolej za osvjetljenje), Kotora (šećer), Ulcinj (so)…Najpoznatiji trgovački dobavljači iz tog vremena su bili Jupo Adrović, Malja Adrović i Šećo Adrović, a sa terena Rožaja Desto Kalač i Tahir Matović, koji je pričao o dobro uspostavljenom redu i ravnopravnosti građana u Crnoj Gori, gdje su mogli robu nesmetano prenositi, pa makar to bilo i zlato, a da ih niko ne bi mogao zaustaviti niti nasilno oduzeti istu. Trgovci i dobavljači su sa sobom nosili pokrovac (prekrivač) napravljen od kozje dlake kojim su se u toku noći pokrivali, a konačiste bi im najčešće bilo na Cetinju. Tako je funkcionisalo sve do kapitulacije bivše Kraljevine Jugoslavije, odnosno do 1940. godine.
Od 1940-1945 godine je nastupilo bezvlašće i ratno stanje, te je trgovina bila onemogućena i obustavljena. Nakon 1945. na ovom terenu započinje formiranje zemljoradničkih radnih zadruga.
U Donjoj Vrbici se formira prva seljačka radna zadruga ,,Vrbica” na čijem čelu se nalazio Tufo Adrović.
U Gornjoj Vrbici je formirana druga seljačka radna zadruga ,,Napredak” na čijem čelu se nalazio Hadro Agović.
Treća zadruga je formirana u Trpezima pod nazivom ,,Golubovac” a predsjednik je bio Nazif Skenderović.
Četvrta je formirana u Javorovi i Murovcu pod nazivom ,,Novo doba” a na njenom čelu se nalazio Ćamil Škrijelj.
Peta je formirana u Daščoj rijeci i zvala se ,,Gradina”, predsjednik je bio Suljo Agović.
Zatim zemljoradnička zadruga Petnjica koja se zvala ,,Mahmut Adrović”, a na čijem čelu se nalazio Ljutvija Muratović.
Seljačka radna zadruga Radmanci se zvala ,,Sloga” i na njenom čelu se nalazio Šemso Ličina.
Seljačka radna zadruga Tucanje pod nazivom ,,Bolji život”, predsjednik je bio Zito Šabotić.
Zemljoradnička zadruga u Lagatorima se zvala ,,Popča” i na njenom čelu je bio Hasan Ramdedović.
Seljačka radna zadruga Godočelje koja se zvala ,,Gradina” a na čijem čelu je bio Hajradin Palamar.
Zemljoradnička radna zadruga Lješnica pod nazivom ,,Partizan” kojom je upravljao Radonja Prelević.
Ove seljačke radne zadruge trajale su sve do 12.05.1952. godine nakon čega su ukinute.
Zemljoradnička zadruga Petnjica formirana je od 12.05.1952. godine, odnosno odmah po ukidanju seljačkih radnih zadruga, pri čemu je naslijedila izvjesnu imovinsku vrijednost (Agovske bare, zemljište u Gusarama, dom u Donjoj Vrbici, Godočelju i dio zemljišta u Mrtvici-planinskom dijelu Petnjice…).

Inicirana je izgradnja stanova za radnike koji su zaposleni u Opštini Petnjica. Tako je prvo izgrađen zadružni dom za upravu i Dom kulture sa velikom salom u kojoj su se odvijala sva kulturna dešavanja. U njemu su bili smješteni i ugostiteljski objekat, pekara, magacini za smještaj mješovite robe i kancelarije za administrativne poslove i rad osoblja zemljoradničke zadruge i minicentrala za osvjetljenje, koja je mogla da napaja centar Petnjice i obližnja domaćinstva sa električnom energijom. Istovremeno je i pošta izmještena iz Trpezi u Petnjici.
Stambene zgrade su izgrađene u samom centru Petnjce. Stambena zgrada na obali rijeke u kojoj su stanovali Reko Adrović, Feho Šabotić i Božo Jokanović. Prva zgrada kod Doma kulture koja je napravljena je imala dva sprata i u njoj su stanovali Šeko Adrović, Milan Todorović, Dušan Folić i Dušan Ćetković. Treća zgrada je imala dva stana i u njoj su stanovali Ibro Pačariz i Dragan Mihajlović. Četvrta zgrada je, takođe imala dva stana i u njoj su stanovali Feho Ajdarpašić i Jonuz Muratović. Peta zgrada je imala dva stana i u njima su stanovali Misina Ličina i Bajram Ramčilović. Šesta zgrada sa dva sprata, pa su na gornjem spratu stanovali Rizvan Kočan i Reho Šabotić, a na donjem spartu je bilo smješteno skladišta za ljekovito bilje (mjesto gdje se sada nalazi Radio Petnjica).
Ovi stanovi su bili dodjeljivani službenicima i radnicima opštine, medicinskog centra, narodne milicije i prosvjetnim radnicima.
Zadruga je finansijski značajno ojačala i dobila je pomoć od strane Vlade Crne Gore i sreza Berana te je uslijedilo otvaranje zadružnih prodavnica u svim selima na teritoriji opštine Petnjica.
Prvo su u Petnjici otvorene četiri prodavnice, zatim u Trpezima dvije, u Azanama jedna, na Boru jedna, u Radmancima dvije, u Vrbici tri, u Tucanjama dvije, u Godočelju jedna, U Beranama dvije, u Peći jedna i u Banjama jedna, na Murovcu jedna, u Vrševu jedna, na Talumu jedna, na Lugama jedna, u Lohoru jedna i u Lagatorima jedna. U njima su radili Faik Adrović, Mehmed Adrović, Šerifa Adrović, Rafet Adrović, Šemso Adrović, Azema Adrović, Haćim Duraković, Bećir Duraković, Hazbija Duraković, Smajo Skenderović, Šeko Babačić, Hajro Babačić, Mujo Kočan, Tahir Korać, Raif Kršić, Bisa Kršić, Hilmo Latić, Šemso Ličina, Medo Ličina, Selim Huremović, Simo Vukailović, Delija Rastoder, Đule Ramdedović, Fadil Škrijelj, Numan Škrijelj, Hamza Šabotić, Refik Muratović, Jonmuz Muratović, Hasim Muratović, Danica Celić i Mahija Ćeman.
Takođe je značajno napomenuti da su formirane i dvije pijace, pijaca za prodaju smočnih i prehrambenih proizvoda i stočna pijaca. Pazarni dan je bio petak i to je bio dan masovnog okupljanja Bihoraca u Petnjici.
Na stočnoj pijaci bi se za jedan dan otkupilo do 500 jagnjadi i ovaca, od 50-70 grla govedi i veći dio trgovine bi se odvijao prema južnom dijelu Crne Gore. Na drugoj pijaci su se prodavali prehrambeni i smočni proizvodi, voće, povrće, mliječni i drugi proizvodi.
Danas ni jedna od ove dvije pijace nije u funkciji.

SELMA ADROVIĆ

 

IZ ISTORIJE PROSVJETE BIHORA: SLOVO O UČITELJU ĆAZIMU

Radio Petnjica
-
0
IZ ISTORIJE PROSVJETE BIHORA: SLOVO O UČITELJU ĆAZIMU

Među imenima prosvjetara koji su svojim radom zadužili Bihorski kraj, dostojno mjesto pripada i Ćazimu Crnovršaninu, učitelju i upravitelju narodnih osnovnih škola, te prvom i jedinom muslimanu iz Berana koji je završio potpunu učiteljsku školu u međuratnom periodu,kao I rezervnom oficiru Vojske Kraljevine Jugoslavije.

Rođen je 30. maja 1907. u Haremima-predgrađu Berana, od oca Redžepa Crnovršanina, uglednog činovnika beranske poreske uprave, kuma Kralja Aleksandra I Karađorđevića i majke Have Pečurice. Osnovnu školu pohađao je u Haremima, četiri razreda Mješovite učiteljske škole završio je u Beranama školske 1927/28. Dobrim uspjehom i primjernim vladanjem, a na učiteljskom ispitu zrelosti maja i jula 1928. pokazao dobru sposobnost za učitelja. Zakletvu na vjernost u službi položio je maja 1929. a praktični stručni učiteljski ispit pri Državnoj učiteljskoj školi na Cetinju u aprilskom roku 1933. dobrim uspjehom.

Na stalnost u službi preveden je februara 1936. Vojni đački rok započet avgusta 1928. u Školi rezervnih pješadijskih oficira u Bileći prekinut iz zdravstvenih razloga, nastavio je i uspješno završio (oktobar 1934 – jul 1935) sa položenim ispitom za čin rezervnog potporučnika.
Tokom čitavog međuratnog perioda službovao je u osnovnim školama beranskog sreza. Prosvjetnu službu zasnovao je 1. septembra 1928. kao učitelj osnovne škole u Rožajama, odakle je po molbi 20. avgusta 1930. premješten za Tutin, a otuda po molbi 4. decembra 1930. U Savin Bor, odakle je otpušten 15. oktobra 1934. Zbog odlaska u vojsku, a po odsluženju nastavio u istom mjestu 1. februara 1936. Naredne godine premješten je u Zagorje kod Berana, (9. okt.1937 – 21. februar 1941) gdje je ujedno bio upravitelj škole.
Neposredno pred početak rata po molbi postavljen je u beranskoj osnovnoj školi.
Poslije oslobođenja službovao je u: Savinom Boru, Petnjici kod Berana gdje je ujedno bio upravitelj osnovne škole (1951) odakle se preselio u Peć (1957). Radio je najprije kao učitelj a potom nastavnik Osnovne škole „Ramiz Sadiku“ u Belom Polju kod Peći. Septembra 1937. vjenčao se u Beranama sa Zinkom Redžepagić iz kojeg braka su obrodili sinove: Nijaza (1938), Suada (1940), Muja (1947) i Skendera (1949) diplomiranog pravnika-sudiju. Preminuo je 1978. u Belom Polju i tamo pokopan.

Z.Zečević (KOMUNA)

PISMA IZ DIJASPORE: NIJE VAŽNO KO VLADA, VEĆ KAKO VLADA I KAKVU KORIST GRAĐANI IMAJU

Radio Petnjica
-
0
PISMA IZ DIJASPORE: NIJE VAŽNO KO VLADA, VEĆ KAKO VLADA I KAKVU KORIST GRAĐANI IMAJU

Inicijatori smjene Adnana Muhovića sa mjesta predsjednika SO Petnjica, ili ne znaju ili su na sjednici opštinškog vijeća zaboravili da upoznaju građane Bihora da će isti platit ceh u finansisjkom smislu poreski obaveznici, a u ovom slučaju građani Bihora.

Polazeći od činjenice da svako smjenjivanje presjedavajućeg opštine povlači korištenje datih privilegija u zakonskim rješenjima pa tako i gospodina Muhovica na korištenje benefita takozvanog bijelog hljeba, gdje predsjedavajući ima pravo na dodatna primanja najmanje godinu dana poslije završetka mandata ili prekida mandata .Pitamo se šta nam donosi smjena Muhovića u finansijskom smislu, a činjenice su sljedeće. Ako je predsjedavajući opštine imao mjesečna primanja u bruto iznosu cirka 1.200eura, znači da u narednih 12 mjeseci ista ga pripadaju, što cirka iznosi 13.200 eura bruto. Na njegovom mjestu postavlja se drugi predsjedavajući sa identičnim primanjima koja iznose takođe 1.200 eura na mjesečnom nivou i ako znamo da desetak mjeseci isti će primiti cirka 12.000 eura. A poslije izbora dolazi novi predsjedavajući koji, takođe nasljeđuje ista primanja cirka na godišnjem nivou 13.200eura. Predsjedavajući koi je obavljao funkciju do novih izbora takođe će sa njegovom smjenom aktivirati takozvani bijeli hljeb i ostvariti mjesečna primanja i ako ne bude radio u istom iznosu kako je imao platu, a to je oko 13.200 eura bruto na godišnjem nivou. Postavlja se pitanje šta su građani od smjene Muhovica dobili. Jasno se vidi da građani će platiti ceh političara koi su pokazivali mišice da mogu nekoga smijeniti makar to bilo i u samom završetku isteka mandata Muhovića. A pričinjena šteta za budžet opštine mjeri se cirka 30-40hiljada eura. Pa neko će reći ništa opasno. Za Petnjicu koja raspolaže sa jako malim novčanim sredstvima u budžetu jako su velika ova sredstva koja će se izdvojiti zbog bahatog ponašanja pojedinaca koi su u smjeni učestvovali, koja bi se i onako desila za par mjeseci redovnim putem na izborima. Zar se ova sredstva građani Bihora nijeu mogla upotrijebiti za izgradnju mosta ili našim poljoprivrednim proizvođačima koih nije mali broj na našoj opštini i koji muku muče usljed suša i loših vemenskih neprilika. Molimo stalno našu dijasporu da pomogne, ali kako kada se sami bahato ponašamo. Kao čovjek koji potiče iz opštine Petnjica imam pravo iskazati zabrinutost ko nas to predstavlja u opštinskoj administraciji i da li mu je cilj štednja ili rasipništvo. Očekivao sam da sve naredne sjednice opštinskog vijeća budu usmjerene na pričanje o ekonomskim prilikama, a ne smjenama koje će i dalje biti top tema u Bihoru i koje se mogu očekivati u narednom periodu kako bi novoformirana većina uhljebila svoje stranačke kadrove na opštinski budzet. Izgleda da je gospodin Muhović bio jedini problem. Imamo mi puno većih problema kako zadržati građane na Bihorskim prostorima da nam sela ne ostaju prazna i da nam građani ne dolaze samo kada neko umre ili na odmor po desetak dana. Nama je preči Njegoš, da raspravljamo da li ga volimo ili ne, kada u sebi svi znamo bolnu istinu o njemu i sličnim, ali je krijemo od samog sebe. Trasiramo puteve kako pojedinac, zamisli bez javne rasprave sa građanima i sve nam to prolazi, a narod i dalje ćuti. Dokle više? Zato gospodo građani nije važno ko vlada Bihorom, nego kako vlada i koji su efekti vladavine. Nadam se da ćete ovo moje pismo svatiti kao nezadovoljstvo građanina na vlast koju obnašaju vladajuće stranke u Petnjici i da ćete ga objaviti na vašem portalu. S poštovanjem Enver Muratovic BIH.

SINJEG U OPŠTINI PETNJICA: DO SAVIN BORA PROHODNO, VISINA SNIJEGA 10 CM

Radio Petnjica
-
4
SINJEG U OPŠTINI PETNJICA: DO SAVIN BORA PROHODNO, VISINA SNIJEGA 10 CM

Petnjičko selo Savin Bor je osvanulo pod snijegom koji i dalje neprestajno pada. Do sada je napadalo oko u visini od 10 cm, a niske temperature sprečavaju građane tog sela da izlaze iz svojih toplih domova.

Put Petnjica – Savin Bor je prohodan uz ponegdje klizav kolovoz. saobraćaj se odvija normalno ali je potrebna maksimalna opreznost.

I.R.

ADROVIĆ: STIGLA SIROVINA ZA PEŠKIRE I INSTRUKTORI, SJUTRA RAZGOVORI SA RADNICIMA

Radio Petnjica
-
7
ADROVIĆ: STIGLA SIROVINA ZA PEŠKIRE I INSTRUKTORI, SJUTRA RAZGOVORI SA RADNICIMA

Šleper sa sirovinom za proizvodnju peškira stigao je danas na Bor, gdje će u fabrici “Euro Bor”, početi najavljena proizvodnja peškira. Prema riječima vlasnika bihorske firme, Mehmeda Meša Adrovića i Ismaila Arslanija, sa sirovinom, koje ima dovoljno za početak proizvodnje, stigli su i instruktori, koji će obučiti radnike u fabrici.

„Zbog velikog broja zainteresovanih, već od sjutra počinjemo razgovore sa prvom grupom radnika. Sirovine imamo dovoljno, i pored toga što će biti dosta materijala koji neće moći da se upotrijebi zbog obuke radnika, mogu slobodno da kažem da ćemo uskoro imati prvi bihorski peškir, koji ćemo da proizvedemo, upakujemo i plasiramo na tržište“, kazao je za portal Radija Petnjica, Adrović.

On je dodao da prednost u zapošljavanju imaju radnici sa Zavoda za zapošljavanje sa područja opštine Petnjica.

„Sjetimo se da je, od kada smo krenuli sa realizacijom ovog projekta, bilo svakavih komentara i sumnji u našu iskrenost i posvećenost ovom poslu. Izdržali smo sve to, išli ka ostvarenju cilja i evo danas mogu da kažem da sam ponosan što će naš Bor imati priliku da zaposli naše građane i da tako omogućimo zaustavljanju raseljavanja iz Bihora. Nema boljeg načina da se pojedincima zatvore usta od djela. Mi radimo, a da žele i Bihorci da rade, najbolji je pokazatelj veliki broj onih koji je iskazao interesovanje za rad u fabrici“, istakao je Mehmed Meša Adrović.

DENIS BOŽOVIĆ 

TURNIR U ZINGU KOD PEPA KOŽARA

Radio Petnjica
-
1
TURNIR U ZINGU KOD PEPA KOŽARA

Sjutra se Petnjici održava turnir u zingu. Drugi turnir će se održati u zaseoku Livadak kod Pepa Kožara, a početak je zakazan za 10 časova. Prema riječima organizatora, interesovanje za turnir je veliko. Oni su pozvali sve ljubitelje zinga da dođu i iskoriste priliku da ga osvoje nagade i ponesu epitet najboljeg u zingu u Bihoru.  Kao nagrada, osim prelaznog pehara, najbolji će dobiti medalje i skromnu novčanu nagradu. Na prvom prošlogodišnjem turniru, učestvovalo je 12 ekipa, a pobjednički pehar pripao je ekipi Bratučedi u sastavu Mithad Cikotić i Milhedin Memo Skenderović.

D.B.

FOTO IZLOŽBA ADEM ADO SOFTIĆ: VRŠA U MATICI VREMENA

Radio Petnjica
-
0
FOTO IZLOŽBA ADEM ADO SOFTIĆ: VRŠA U MATICI VREMENA

Vrijeme je najveća zagonetka svemira. Sadašnjost koju živimo ovako kako živimo, samo je tren i treptaj oka u odnosu na okean prošlosti koji već sledećeg trena ostaje vječno da huči tamo negdje daleko, nizvodno od nas. U svojim mračnim dubinama on krije sve naše male tajne, neostvarene i nedosanjane snove, neispunjene i napola ispunjene želje, ljubavne
jade, šum rječnih talasa i ptica u letu, šapat predvečernjih povjetaraca, lelujanje trava, poglede i mirise dragih uz koje smo rasli, voljeli, nadali se i maštali o budućnosti.

Ta budućnost o kojoj su maštale generacije danas je već dalekaprošlost, pluskvamperfekat koji  traje samo zahvaljujući fotografjama i osjećanjima koja one uspijevaju da probude u nama. Jer, bujica vremena koja neprestano teče bezobzirno valja i nosi sve pred sobom, dok u njoj svi mi plivamo, plutamo ili tonemo. Upravo ta bujuca za mene je uvijek bila
veliki izazov. Ova mini izložba je najuži mogući izbor ulova iz male vrše zabačene u maticu vremena  se sačuva ono što nam je nekad značilo a čega danas više nema. Jedan skroman pokušaj da se od zaborava otrgnu i makar na trenutak reinkarniraju ljudi, predjeli, objekti, događaji, kultura i običaji ovog podneblja.

Fotografja je najbolji način za to jer svaka od njih ima svoju priču od hiljadu riječi. Oslušnite ih i popričajte malo sa njima i sa sobom.
Ako se makar na trenutak prisjetite neke lijepe uspomene iz mladosti, dragog prijatelja kojeg više nema, boje glasa starog mujezina i jednog davno zaboravljenog ezana, mirisa svježe pokošene trave iz djetinjstva ili stidljivog pogleda svoje prve ljubavi, ova izložba
ostvariće svoj cilj.

Ako se makar na trenutak prisjetite neke lijepe uspomene iz mladosti, dragog prijatelja kojeg više nema, boje glasa starog mujezina i jednog davno
zaboravljenog ezana, mirisa svježe pokošene trave iz djetinjstva ili stidljivog pogleda svoje prve ljubavi, ova izložba ostvariće svoj cilj…

Adem Ado SOFTIĆ (KOMUNA)

JE LI OVCA IL’ JE BRAV

Radio Petnjica
-
3
JE LI OVCA IL’ JE BRAV

JAVNA RASPRAVA O NACRTU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SARADNJI CG SA ISELJENICIMA ODRŽANA I U LUKSEMBURGU

Povodom dopune zakona vlade Crne Gore o saradnji sa iseljenicima koji je usvojen 2015. a sada se raspravlja o njegovim izmjenama i dopunama, direktor Uprave za Dijasporu Predrag Mitrović sa drugom sekretaricom u Upravi za dijasporu Milicom Raičević, i u društvu sa predstavnicima Ambasade Crne Gore u Briselu: Nj.E. Ambasadorom Vladimirom Radulovićem, sekretaricom ambasade Milenom Šofranac, te ministrom-savjetnikom pri ambasadi Predragom Stamatovićem, boravili su u Luksemburgu gdje su sa iseljeničkim udruženjima iz Crne Gore i sa još nekoliko njih iz Holandije i Njemačke, 10. decembra ove godine, održali sastanak u gradu Tetanžu.
Osim predstavnika udruženja iz Luksemburga sastanku je prisustvovao i jedan broj doseljenika iz Crne Gore koje je živo zanimala tema sastanka.
U ime domaćina bili su konzul Crne Gore u Luksemburgu Remzija Camić i Edin Medo Latić, član ZK „Bihor“ koji je ujedno i član savjeta za dijasporu Crne Gore iz Luksemburga.
Vodila se višesatna rasprava na kojoj su predstavnici udruženja istakli da je odnos između matice Crne Gore i dijaspore u Luksemburgu itekako unaprijeđen dolaskom na čelo Uprave za dijasporu Predraga Mitrovića, koji često obilazi iseljeničke zajednice i živo se zanima za unapređenje odnosa sa Crnom Gorom, na obostrano zadovoljstvo. Naglašeno je da su rezultati evidentni.
Ponajviše se, tako se čini, raspravljalo oko niočeg; naime, jedan broj diskutanata su potencirali da se izvede na čistač – koji je naziv pogodniji za iseljenike – iseljenici ili dijaspora, što po mnogo čemu je jedno te isto. No, ako ćemo da tjeramo „mak na konac“ uvijek ćemo naći razloge za iskopavanje razlika i različitosti, ali – da li nam je to cilj?! Bilo je, također, rasprava kako zvati zemlju iz koje smo dospjeli u Luksemburg i druge zemlje svijeta: da li matična država ili država porijekla? I tu je bilo nedoumica i rasprava.
Po nekima država porijekla i matična država je jedno te isto, jer – ako je nekom država porijekla Crna Gora, ona mu je, podrazumijeva se, i matična država; to ne mora da znači da je država porijekla i matična država ista ocu i sinu, jer – otac može biti rođen i po porijeklu Njemac, a njegov sin rođen i stekao status državljanstva u Crnoj Gori. U tom slučaju ocu je matična država Njemačka, a sinu Crna Gora.
Je li ovca il je brav?!, raspravljalo se i gubilo vrijeme. No, mora se priznati, bilo je i konstruktivnih rasprava koje su od suštinskog značaja za Iseljenike Crne Gore u Luksemburgu.
Obećano je da će u sastava članstva Savjeta za dijasporu Crne Gore iz Luksemburga biti predloženo da se bira još jedan član, te bi ih, umjesto dosadašnjih dva – bilo tri.
Bilo kako bilo, rastali smo se uz prijateljski stisak ruku, a dijaspora Crne Gore u Luksemburgu, ili njeni iseljenici, još jednom podsjećeni ko su, odakle su i šta im je činiti.
Lijepo je imati svoju maticu, nema šta. A Crna Gora, evidentno je, trudi se itekako da svoje razasute građane širom planete uveže, okupi, i učvrsti savez izmeđe raseljenih i onih koji su ostali vjerni svome domu.

No, valja uvijek podsjećati na mudru misao velikog bošnjačkog i crnogorskog pisca Huseina Bašića, koji je još u vrijeme masovnog bježanja ili iseljavanja iz Crne Gore napisao: niti su bogzna srećni oni koji su otišli, niti oni koji su ostali…

F. S.

 

1...599600601...870Stranica 600 of 870