PUT PETNJICA – BERANE: RADOVI TEKU PLANIRANOM DINAMIKOM, OD BUDIMLJE TEŽE ZBOG NERIJEŠENIH IMOVINSKO-PRAVNIH PROBLEMA

0

Radovi na putnom pravcu od Petnjice prema Beranama za sada idu planiranom dinamikom. Radnici Bemax-a radove izvode u fazama.

Betonski radovi, potporni zidovi i propusti, su završeni a ono što je još ostalo to su ivičnjaci.

Takođe je završeno i sa fazom iskopa i nasipa. Ono što slijedi to je tamponiranje i ugradnja asfalta.

VIDEO: REKONSTRUKCIJA REGIONALNOG PUTA BERANE -TRPEZI-KALAČE, SNIMLJENO 2.10.2019.

Kako saznaje portal Radija Petnjica, prema trenutnoj situaciji, sa radovim se dolazi do Budimlje a za dalje je sve pod znakom pitanja zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Bemax očekuje da će za dva dana stići nova količina asfalta te da će se asfaltirati dodatnih 500 metara od škole na Polici.

DENIS BOŽOVIĆ

ZAVRŠEN PROJEKAT “JAČA RURALNA ZAJEDNICA – RAZVIJENIJE DRUŠTVO”

0

NVU „Sjeverna zemlja“ iz Berana i NVO „Centar za seoski razvoj“ iz Petnjice su završili realizaciju šestomjesečnog projekta „Jača ruralna zajednica – razvijenije društvo“.

Opšti cilj ovog projekta je bio ojačati kapacitete NVO u cilju efikasnijeg djelovanja u domenu politika ruralnog razvoja i javnog zagovaranja, te dati doprinos snažnijem dijalogu između ruralnih NVO i lokalnih vlasti u oblasti ruralnog razvoja. Sa namjerom ispunjenja tog cilja, planirano je i realizovano sljedeće: ojačano znanje i kapaciteta organizacija civilnog društva u oblasti ruralnog razvoja, kako bi iste bile u mogućnosti da u procesima donošenja odluka na lokalnom i nacionalnom nivou imaju konstruktivnu ulogu, unaprijeđeno znanje i svijest poljoprivrednih gazdinstava sa sjevera Crne Gore o značaju učešća u politikama ruralnog razvoja, te ojačano znanje i svijest donosioca odluka u Opštini Berane kako bi prepoznali važnost integracije mjera ruralnog razvoja u razvojne i upravljačke planove.

U cilju pripreme za punu implementaciju projekta i postizanja zadatih ciljeva, urađena je Analiza kapaciteta ruralnih organizacija sa područja opština Petnjica, Berane, Andrijevica, Gusinje, Rožaje i Plav. Osim njihovih kapaciteta, predstavljeni su i problemi sa kojima se iste susreću u svom radu, te predložena rješenja za iste.

Jedna od aktivnosti na kojoj se radilo jeste i izrada Strateškog plana ruralnog razvoja opštine Berane 2019-2023, pa je u cilju izrade istog, izabran konsultant i formiran Stručni tim, koji je radio uz konsultanta. Nacrt dokumenta je pripremljen, te se očekuje njegova stavljanje na javnu raspravu.

Tokom realizacije projekta, predstavnici NVU „Sjeverna zemlja“ su obišli seoska, poljoprivredna domaćinstva iz opština sjeveroistoka Crne Gore, koja su već godinama prepoznata kao lideri ruralnog razvoja ovog područja. U pitanju su Agrokooperativa „Vrbica“ iz Petnjice, Kuća Kljajića iz Lubnica, Berane i Domaćinstvo Vučka Pešića, iz Tomaševa, Bijelo Polje. Cilj posjete je bila priprema za izradu Priručnika dobre prakse, koji je osim predstavljanja najboljih primjera u ovom sektoru, dao i pregled lokalnih, državnih i međunarodnih fondova koji su relevatni za ruralni razvoj. Tokom ove tri posjete, o svojim počecima, radu i rezultatima, te o fondovima koji su im pomogli u dostizanju postavljenih ciljeva, govorili su Avdul Adrović, Maja i Milan Kljajić, te Vučko Pešić.

U cilju informisanja poljoprivrednih proizvođača o aktuelnim pozivima i dostupnim fondovima, tokom svih šest mjeseci trajanja projekta su išle objave na Radiju Petnjica.

Kako bi se ojačali kapaciteti ruranih organizacija i poljoprivrednih proizovođača, održan je dvodnevni trening pod nazivom „Ruralne organizacije i poljoprivrednici – uloga u ruralnom razvoju“, sa 20 učesnika. Kvalitetu treninga je doprinio i sam trener, gosp. Ratko Bataković, koji je, primjenjujući interaktivne metode rada animirao učesnike i izazvao kvalitetne diskusije, kao i izradu konkretnih ideja za kampanje zagovaranja u oblasti ruralnog razvoja, koje bi u narednom periodu i mogla da zažive u opštinama iz kojih su polaznici došli.

Organizacijom panela u Petnjici, „Poljoprivreda i ruralni razvoj“ kom su prisustvovali predstavnici lokalnog Sekretarijata nadležnog za poljoprivredu i ruralni razvoj, Agro-biznis centra iz Petnjice, predstavnici ruralnih NVO, kao i poljoprivredni proizvođači, dat je osvrt na obaveze koje proističu iz Poglavlja 11, kao i na stanje u ovom resoru, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Smatramo da smo tako osnažili dijalog između svih aktera ruralnog razvoja.

Projekat se realizovao u Beranama, Petnjici, Plavu, Andrijevici, Gusinju i Rožajama, partnerstvom NVU „Sjeverna zemlja“ iz Berana i NVO „Centar za seoski razvoj“ iz Petnjice, a sredstvima projekta CNVP organizacije „Ruralni razvoj vođen ruralnim organizacija civilnog društva“, koji je finansiran od strane Evropske unije, a kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave.

 

FOTO PRIČA: JUTRO U PETNJCI I POGLED SA BUDUĆE KULE MURATOVIĆ/HAJDARPAŠIĆ

0

 

U PETNJICI ODRŽANO OTVORENO PRVENSTVO CRNE GORE U STRELJAŠTVU: ORGANIZACIJA ZA DESETKU, PUCAO I SRĐAN MRVALJEVIĆ

0

Proteklog vikenda na strelištu “Latska barica”, održano je Otvoreno prvenstvo Crne Gore u streljaštvu na kojem je učešće uzelo 80 takmičara koji su se nadmetali u dvije discipline: pištolj i revolver velikog kalibra.

Takmičenje je bilo kako pojedinačno tako i ekipno.

U pojedinačnoj konkurenciji najbolji je Nikšićanin Aleksandar Lukić iz revolvera a u disciplini – pištolj, Siniša Popović, pripadnik VJ Crne Gore.

U ženskoj konkurenciji, prvo mjesto je pripalo Podgoričanki Nadici Brković. Ekipno najbolja je ekipa Vojska II. Na takmičenju je bilo organizovano i pucanje za amatere a najbolji među njima je predstavnik Bihora iz Luksemburga, Muller Laurent.

Domaćin takmičenja, Medo Latić je istakao zadovoljstvo odazivom takmičara.

„Iskorisitiću priliku da se zahvalim predsjedniku Saveza streljaštva Crne Gore, Zoranu Boškoviću jer je ozbiljno shvatio naš entuzijazam i ljubav prema prije svega za druženje kroz ovu sportsku disciplinu. Hvala sudijama, Draganu Peroviću i Musi Tahiri, na njihovom strogoj odnosu tokom takmičenja a to je dovelo da isto prođe bez i jednog incidenta. Hvala lokalnoj upravi na podršci. Moram posebno da istaknem zahvalnost i zadovljstvo našem šampionu, džudisti, Srdjanu Mrvaljeviću koji je došao iz Nikšića i prvi put pucao iz vatrenog oružja. On je toga dana, strujnjaču zamijenio pištoljem i puno mu hvala. Njegov rezultat treba da nas sve plaši jer postoji mogućnost da naš šampion pređe u streljačke vode. Kao zaljubljenik sportskih dešavanja, ovo me posebno raduje što se dešava kod nas. Moja satisfakcija je i ta što mi je predsjednik saveza rekao da smo postavili visok stadnard budućim organizatorima ovakvih dešavanja. Naravno, mi nastavljamo i dalje sa ovakvim dešavanjima jer je to mladoj opštini Petnjica neophodno“, istakao je Edin Medo Latić za portal radija.

Milić Ćorac, član SK “Zajcev” iz Berana, je imao sve pohvale na račun organizatora.

“Kada dođete na jednom ovako organizovanom takmičenju, o rezultatu se i ne razmišlja. Mislim da je malo takmičara koji su razmišljali o rezultatu. Organizacija i sve ono što su priredili domaćini je teško opisati. Jedno veliko hvala domaćinima i znam da će nastaviti da gaje dobar domaćinski odnos”, istakao je Ćorac za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

PROMOVISANA KNJIGA “MURTEZA KARAĐUZOVIĆ, MUFTIJA CRNOGORSKIH MUSLIMANA”, AUTORA ŠERBA RASTODERA

0

U okviru drugog dana 5. internacionalnog sajma knjiga održana je promocija knjige “Murteza Karađuzović (1865-1941) muftija crnogorskih muslimana” autora Šerba Rastodera. Učesnici promocije su bili Novak Adžić, Bajro Agović i autor knjige.

Uvodnu riječ imao je Novak Adžić. Adžić se kratko osvrnuo na biografiju autora knjige, a zatim je koncizno upoznao publiku sa sadržajem ove, po njegovim riječima, „monumentalne istorijske knjige o jednom vjerskom poglavaru, prosvetitelju, čovjeku koji je ne samo prononsirao vjeroučenje, već koji je bio jako aktivan u kulturnim dešavanjima, opisivanjima brojnih istorijskih događaja, vjerskih običaja, religijskih aktivnosti na prostoru Bara, i ne samo Bara, već i cijele Crne Gore.“

Svoje izlaganje završio je toplom preporukom promovisane knjige publici.

Nakon Novaka Adžića riječ je preuzeo Bajro Agović. O knjizi i autoru Agović pohvalno govori: „Autor, kao i uvijek, pouzdano zna kada piše. Služi se arhivskim dokumentima sa preciznošću biografskih podataka.“ Agović nadalje daje detaljan prikaz kompozicije knjige, izdvajajući njena tri bitna segmenta te na samom kraju ukazuje na bitnost ove monografije, kojom je „akademik Rastoder izbavio od zaborava poznatog crnogorskog muftiju Murtezu efendiju Karađuzovića“.

Na završnici promocije publici se obratio i autor knjige Šerbo Rastoder. On je iznio svoje naučne porive za pisanje knjige za koju kaže: „Ovo je još jedna knjiga koja Bar legitimiše kao predstavnicu multikulture u Crnoj Gori.“

Promocija je zaokružena Rastoderovim riječima  zahvalnosti upućenim organizatoru koji je omogućio promociju njegove knjige na ovogodišnjem Sajmu.

VIDEO: REKONSTRUKCIJA REGIONALNOG PUTA BERANE -TRPEZI-KALAČE, SNIMLJENO 2.10.2019.

0

PETNJICA – ŠAHOVSKI CENTAR CRNE GORE

0

Sedam klubova iz Andrijevice, Budve, Kolašina, Petnjice, Podgorice, Plava i Rožaja proteklog vikenda su u Petnjici odigrali četiri kola Druge crnogorske lige u šahu.

Domaćin ovog dijela takmičenja bio je ŠK Bihor iz Petnjice koji je obezbjedio odlične uslove za igru.

Nakon izuzetnog rezultata koji je ovaj mladi klub postigao na ekipnom kupu, Petnjičani su se pokazali i kao sjajni domaćini.

Na otvaranju turnira učesnike i goste pozdravio je Denis Šabotić, predsjednik ŠK Bihor a takmičenja je otvorio predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.

Sljedećeg vikenda će se igrati 5, 6 i 7 kolo i saznati pobjednici. Turnir se održava u Plavu,  od 18. do 20.oktobra 2019. godine.

Domaćin takmičenja biće ŠK Plavsko jezero.

DENIS BOŽOVIĆ

OTVORENA SEZONA LOVA U PETNJICI: GOSTI IZ HRVATSKE VIDJELI ŠANSU ZA LOVNI TURIZAM

0

Juče je i zvanično otvorena sezona lova na području opštine Petnjica. Tim povodom je organizovano i svečano otvaranje, a ove godine prvi put su na svečanosti bili i članovi Lovačkog društva „Zec“ Klana, mjesta nedaleko od Rijeke u Hrvatskoj.

 

Matija Laginja, predsjednik ovog društa, za portal radija je istakao da prvi put dolazi u Petnjicu i da nema riječi da opiše na kakav je doček naišao.

 

„Ove godine je krenula ta inicijativa. Bili su predstavnici opštine kod vas u Petnjici kao i vaši predstavnici kod nas u Klanu i dogovorena je saradnja. Ovaj put, u ime te saradnje, došli smo mi kao lovci u posjeti vašim lovcima, da učestvujemo u lovu i da razmijenimo iskustva. Nadam se da će lovci iz Petnjici doći u goste i da vide kakvi su lovački običaji kod nas. O utiscima nemam šta da kažem, nemam riječi. Primljenimo smo kao da smo mi domaćini“, istakao je Matija naglašavajući da nisu došli da ulove, već da se upoznaju i da se druže što je i cilj lova.

Ljubo Radović, sekretar Saveza Crnogoraca iz Hrvatske, nije prvi put u Petnjici jer se organizacija, čiji je on sekretar, bavi povezivanjem raznih udružena na relaciji Hrvatska – Crna Gora.

„Naša uloga i jeste da povezujemo dva susjedna i prijateljska naroda, gdje god je to moguće i u kojim god djelatnostima. Ovo lovačko druženje ima za cilj da se razmijene iskustva ali i svakako da se pokuša uzeti iskustvo koje oni imaju u razvoju lovnog turizma kako bi se to moglo primijeniti na teritoriji opštine Petnjica. Juče sam čuo priču među njima da Petnjica ima dobre uslove za razvoj lovnog turizma, a gosti su voljni da im pomognu sa svojim iskustvom. Konkretno su se dogovorili da lovci sa područje Petnjice budu gosti lovačkom društvu „Zec“. Krajnji cilj je da se i u Petnjici počne razvijati lovni turizam. Nama, savezu crnogoraca Hrvatske je cilj da određene skupine iz raznih oblasti djelatnosti da iniciramo i organizujemo susrete do jedne određene granice a to je do momenta kada inicijativa prelazi na te skupine ljudi, kao što je u ovom slučaju dva lovačka udruženja, i mi više nema potrebe da učestvujemo. Bitno je da to bude dugoročna saradnja“, istakao je za portal radija Ljubo Radović, koji je već boravio sa grupom gradonačelnika iz Hrvatske kao i sa grupom direktora iz Gorskog kotara, koji je po rođenju Cetinjanin i koji grad Rijeku doživljava kao i rodni grad u kojem živi od 1968.godine.

Zeno Rastoder, predsjednik lovačkog udruženja iz Petnjice se zahvalio prijateljima i lovcima iz Klane na posjeti kao i zahvalnost Ljubu Radoviću i lokalnoj upravi iz Petnjice što su im omogućili da naprave saradnju sa kolegama lovcima iz Klane. „Juče smo svi zajedno bili na terenu, malo u lovu i, pored toga što nam vrijeme nije išlo na ruku kako mi to nazivamo nije bilo neke fine hore, tako da sa ostrelom nijesmo zadovoljni. Ali, suština ovog prvog okupljanja jeste druženje i to praktikujemo a juče smo druženje napravili po prvi put u novom lovačkom domu ovdje u Petnjici“, istakao je Zeno Rastoder naglašavajući da i pored toga što je sezona lova otvorena, lov je zabranjen na srnu i medvjeda. Rastoder je dodao da već u januaru grupa lovaca iz Petnjice putuje kod kolega i sada prijatelja u Klanu u uzvratnoj posjeti.

Goste iz Hrvatske je u jutros primio i predsjednik opštine Samir Agović sa saradnicima da im se zahvali na posjeti.

DENIS BOŽOVIĆ

U BKC “SANDŽAK” PROMOVISANA KNJIGA MITHADA ĆEMANA

0

U Bošnjačkom Kulturnom Centru “Sandžak” u Petnjici jeu subotu održano predavanje na temu “Lijepo mišljenje o Allahu dž.š.”, kojeg je održao predavač profesor Mithad R. Ćeman.

Promovisana je Ćemanova knjiga “Veličanje Allaha dž.š. i propis njegova psovača”, koju su gosti imali priliku dobiti kao poklon od autora.

HRONIKA PETNJICE, SAMIR AGOVIĆ: URADILI SMO VIŠE NEGO ŠTO SMO OBEĆALI

Predsjednik opštine Samir Agović je, gostujući u emisiji Hronika Petnjice na Radiju Petnjica istakao da je lokalna uprava najveći akcenat stavila na razvoj saobraćajne infrastrukture i to sa razlogom.

„Sada smo u prilici da konstatujemo da se mnogo toga uradilo na razvoju infrastrukture i, naravno da će se još raditi. Činjenica da se put prema Beranama radi na najsavremeniji način, dovoljno govori o tome koliko je i država i lokalna uprava bili zainteresovani da se Petnjica otvori. Kada govorimo o infrastrukturi tu svakako mislimo i na izgradnji vodovodne mreže na području naše opštine, a tu prije svega mislim na vodovod Murovsko vrelo kao i na vodovod Višnjica na Savinom Boru.

Takođe smo radili mnogo toga na modernizaciji lokalnih puteva tako da će ova godina biti upamćena kao rekordna godina kada je u pitanju asfaltiranje lokalnih puteva na području naše opštine. To je svakako rezultat dobre saradnje Opštine i Uprave javnih radova tako da možemo sa zadovoljstvom konstatovati da smo do sada preko šest i po kilometara uradili asfalta da ćemo upravo ovih dana nastaviti sa izgranjom dodatnih 2.5 km i to je projekat koji realizujemo zajedno sa IFAD-om.

Kada govorimo o infrastrukturi, sa zadovoljstvom mogu istaći da ćemo ovih dana završiti radove na sanaciji Koraćkog potoka. Svedoci smo da se ovih dana intezivno izvode radovi i da su to praktično završni radovi. Konačno, nakon mnogo problema i izazova koje smo imali na ovom projektu, riješićemo i to pitanje na kvalitetan način. Trenutno Komunalno preduzeće radi na nasipanju nekategorisanih lokalnih puteva i ovo je preduzeće izvodilo radove na skoro svim putnim pravcima jer je to bilo neophodno.

Kada se sumiraju rezultati i pored toga što radovi još uvijek traju, možemo zaključiti da će ova godina biti godina sa kojom ćemo se ponositi, a takođe mi je želja da nećemo samo nju pominjati već da ćemo i u narednom periodu imati uspjeha kada je u pitanju putna infrastruktura. Mislim da je sada svima jasno da je ono što su bila naša predizborna obećanja da smo i ispunili jer, ako pogledate ona obećanja što smo dali građanima, može se reći da smo uradili više nego i što smo obećali. To je dobro i mislim da treba da nastavimo takvom dinamikom. Još jedna vrlo važna stvar što se tiče Bihora i infrastrukture, uvijek pominjemo i ogroman doprinos naše dijaspore tako da zajedničkim naporima opština, država i dijaspora je ovakav rezultat kakav sada imamo“, istakao je Agović, sumirajući generalno rezultate kada je u pitanju putna infrastruktura i radovi na njoj u ovoj godini, dodavši da očekuje, kada je pitanju put prema Beranama, asfalt do Budimlje ukoliko budu povoljne vremenske prilike.

„Kada je u pitanju putna infrastruktura na lokalnom nivou, postoje dvije stvari koje su dominantne, a to je želja svih građana da ima moderan asfaltni put a sa druge strane imamo realna očekivanja i ono što su realni interesi naših građana. Ali, ove godine smo uradili mnogo toga. Putni pravac na području MZ Tucanje, tzv. Kalačica je završen u jednom potezu otprilike oko dva kilometra i to je nešto što je na opšte zadovoljstvo svih građana koji gravitiraju na tom području i to smo na kvalitetan način riješili. Isto tako smo i riješili u MZ Bor, odnosno u zaseoku Ponor gdje smo, zajedno sa dijasporom, ugradili oko šeset kilometara asfalta, takođe na kvalitetan način. Ostalo je još u Vrbici da završimo i nadam se da će se tu ovih dana ugraditi još kilometar, da se povežu Cikotići i Agovići, sa lijeve strane gledano od lokalnog puta škola Agovska rijeka. I ovaj putni pravac je bio dugo očekivan. Ovdje je ukupna dužina oko 1.5 kilometara a već smo 500 metara završili. Treba da ugradimo još kilometar asfalta u Radmancima i Orahovu još 500 metara. To je nešto što je u ovom trenutku optimalno. Očekujem sa ovakvom dinamikom da ćemo u narednom periodu imati asfalt u svim MZ. Sledeće godine radimo Trpezi, Vrbicu a vjerovatno ćemo jedan dio sredstava opredijeliti koji povezuje Javorovu sa centrom jer i tamo građani očekuju da se nešto konkretno uradi. Očekivanja su da ćemo zajedno sa građanima u narednoj godini asfaltirati i putni pravac Bor – Dobrodole, onda Pločnik jer su to inicijative naših građana koji žive u dijaspori i koji prikuljaju značajna sredstva.

Kada je riječ o vodovodu Murovsko vrelo, praveći presjek dosadašnjih radova, Agović je istakao da je do sada položeno 11 735 metara cijevi.

„Najveći i najznačajnih projekata u oblasti vodosnabdijevanja ruralnih područja ne samo u našoj opštini već i na nivou Crne Gore. Radi se o složenom projektu. Činjenica da se izvorište nalazi na oko 1100/200 metara nadmorske visine, pa da se voda spusta na 700 metara pa se ponovo diže na 1100 metara, je graviticiona jako teško održat taj sistem. Kazaću da je u ovaj vodovod uloženo do sada oko 682.000 eura, građani oko 135 000 eura,  a država, odnosno ministarstvo poljoprivrede je oko 491 000, a lokalna uprava oko 50 – 60 000 hiljada. Nadamo se da ćemo tehničke probleme riješit i sada je u pitanju ispitivanje sistema.

Dolazi do pucanja cijevi na određenim mjestima, a mislim da je sada revident dosta pomogao oko iznalažnjenja novih tehničkih rješenja ugradnjom vazdušnih ventila na svakih 500-600 metara. Problem je kod uspona i mislim da će se to ubrzo riješiti na zadovoljstvo svih. To jeste aktuelno i ne treba da opterećujemo građane, jer je to nešto što je uobičajeno kod ovakvih projekata a najvažnije je to što je voda došla do Koraćkog krša. Optimista sam i mislim da ćemo u narednih desetak dana ukloniti sve probleme koji se sada pojavljuju. Želim da upoznam ajvnost da smo ovih dana krenuli u novu aktivnost sa novim finansijskim sredstvima koje smo obezbijedili preko IFAD-a tako će se dodatnih 100 000 eura uložiti na ovom vodovodu i radovi intezivno teku. U ovoj godini je izdvojeno 200 000 eura i sredstva su operativna. Želim da istaknem da u ovoj godini radimo vodovod Višnjica na Savinom Boru i ove dane privodimo kraju radove na izgradnji dva bazena i očekujem da ćemo ubrzo povazati bazene sa potrebnim profilima a plastično crijevo će obezbijediti opština a lokalno stanovništvo bi trebalo da iznađe mogućnost da obezbijedi za svoje priključke potrebnu količinu tog materijala.

Naša je želja da i ovaj vodovod završimo ovaj vodovod. Priča o ovom vodovodu traje više od 30 godina ali, sa sredstvima ministarstva i našom agilnošću i stavljanje u prioritete, evo, konačno da se i ta priča privede kraju. Ostaje da riješimo u narednoj godini pitanje Javorove ali tamo ima problem nepostojanje vodoizvorišta ali smo odlučili da radimo na bušenje bunara kako bi obezbijedili određene količine pitke vode“ istakao je Agović.

Kada je u pitanju uređene centra Petnjice, Agović je istakao da sa tim ne možemo biti zadovoljni i da se tu nijesu postigli željeni ciljevi.

„To je zato što postoje određeni problemi sa izvođačem radova koji se ne pojavljuje a sa druge strane postoje smetnje kada su u pitanju imovinski odnosi. Opština je uradila elaborat o eksproprijaciji i obezbijedila sredstva za realizaciju korektne i iskrene namjere lokalne uprave, nadoknadu vlasnicima. Međutim, tu je bilo i tehničkih problema zato što nije usaglašeno u projetknoj dokumentacije oko same ulice i podzemnih instalacija. Sada smo blizu rešenja, prije svega da se regulišu otpadne vode i da se to uradi na kvalitetan način. Očekujem ubrzo da ćemo imati najbolju ponudu za izradu projekta koju je raspisala Uprava javnih radova i očekujem da ćemo imati i izvođača radova. Potpuno sam saglasan da smo tu nezadovoljni, da nijesmo uradili ono što smo bili u obavezi ali da lokalna uprava nije imala mehanizme da bilo šta drugo uradi jer se radi o tome da je Uprava javnih radova raspisala javni poziv i da je to sve praktično u njihovim rukama. Sa mještanima smo razgovarali i u ovom trenutku ne postoji dogovor ali, tražićemo i dalje to rješenje.

Očekujem da ljudi shvate da je to dobro svih, da će oni najviše imati koristi ali, razumijem i interese i potrebu da se i drugačije razmišlja i prvržen sam dijalogu a ne represiji i ostavićemo dodatno vrijeme da vidimo šta da uradimo. Ovdje se radi o opštem javnom interesu i pristalica sam dijaloga i nadam se da ćemo u razgovorima koji slijede, ovo pitanje riješiti na ovaj ili onaj način“, između ostalog je ostakao Agović.

„U narednom periodu očekujem izgradnju biljnog prečišćivača. Očekujem da će se uskoro izabrati najbolja ponuda za izgradnju projektne dokumentacije za izgradnju puta Bioča – Petnjica i to je nešto što će biti u fokusu naše pažnje u narednoj godini. Ovo je opšti zahtjev svih naših građana. Intezivno se radi na izradi projektne dokumentacije oko temeljne rekonstrukcije puta Podvade – Trpezi – Kalače i tu je Uprava izdvojila oko 250 000 eura i intezivno se radi na projektnoj dokumentaciji. U narednom periodu i dalje ćemo se baviti infrastrukturom. Ono što je izvjesno i potrebno da uradimo jeste da se naredne godine bavimo projektima koje smo već osmislili a jedan od njih  je izgradnja muzeja ćilimarstva. Već smo u konkretnim razgovorima i vrlo brzo ćemo krenuti u proceduri odabira najbolje ponude. Naradno, bavićemo se rekonstrukcijom ulica, oko rasvjete i daćemo akcenat dati na sami centar Petnjica, da se uradi još nekoliko stambeno/poslovnih zgrada. Razgovarali smo sa nekoliko potencijalnih investitora a posebno su bili interesantni razgoviri sa ljudima iz dijaspore, da kroz privatno javno partnerstvo su ljudi iskazali zainteresovanost da se gradi u Petnjici još nekoliko objekata“, izjavio je predsjednik opštine Samir Agović.

DENIS BOŽOVIĆ