INICIJATIVA OO SPP PETNJICA: KADROVSKI STANOVI KAO MOTIV ZA OSTANAK MLADIH

0

Opštinski odbor Stranke pravde i pomirenja u Petnjici će kod opštine inicirati izgradnju kadrovskih stanova kako bi privukla mlade za život u Bihoru.

“Svi mi sa Bihora, a na vlasti je najveća odgovornost, moramo pokušati pružiti maksimum kako bi ili motivisali mlade da ostanu, a zašto i ne motivisati mlade porodice da se vrate na Bihor. Lokalna uprava opštine Petnjica, osim što pokušava stvoriti ambijent ulaganja u Petnjici, trebala bi uložiti i nešto svojih sredstava u stambeno-poslovnoj infrastrukturi, takozvanim kadrovskim stanovima, koje bi pod povoljnim uslovima dala na korišćenje ili trajno vlasništvo svim onim koji bi želeli doći živjeti na Bihoru i zasnovati svoju porodicu. Naime, većina nas je imala iskustvo da se u ovom vremenu teže dolazi do rješavanja stambenog pitanja, pa bi lokalna uprava mogla u početku izgraditi jedan stambeni kompleks za svoje upošljene, kako bi dala signal dobrodošlice, prije svega signal onima koji su već na Bihoru da treba tu da ostanu i čuvaju emanete svojih djedova”, stoji u inicijativi SPP Petnjica

ENKO KORAĆ

Pročitajte još:

PETNJICA ZA PRAZNIKE: KAO NA SAJMU AUTOMOBILA

PETNJIČKA ZIMA: ČEKANJE TAKSIJA UZ MUHABET, JER AUTOBUSA ODAVNO NEMA

0

Januarsko sunce jeste zubato ali, čim progrije, izmami malobrojne mještane u centru čaršije u Petnjici.

Mjesto okupljanja i muhabeta, uz nezaoblizano konzumiranje cigareta je pored zgrade Centra za kulturu.

Odmah nakon prvog pozdrava “merhaba ili selam alejkum”, krene se u lokalnu i globalnu analizu koja je začinjena humorom.

Među njima, odmah sa strane ima i onih koji čekaju taksi prevoz do željene destinacije. Čekao bi se i autobus, ali njega odavno nema.

Petnjica nastavlja da živi svoj zimski život.

DENIS BOŽOVIĆ

Pročitajte još i ovo:

DRAŠKO DOŠLJAK: “ZBOGOM KOMPLEKSU”

PETNJICA ZA PRAZNIKE: KAO NA SAJMU AUTOMOBILA

0

U Petnjici, novogodišnja atmosfera i praznična euforija polako pada u zaboravi. I ovaj praznik je napunio Petnjicu.

Prije svega, novogodišnje praznike su iskoristili mnogi koji su došli iz dijaspore da obiđu svoj zavičaj. Obično tu bude na dan-dva.

Malo je onih koji su Novu godinu dočekali u svom rodnom kraju koji bude, manje više, usputna stanica.

Benefit njihovog dolaska ponajbolje su osjetile malobrojne prodavnice i kafići. Da su Bihorci ekonomski uspješni ljudi u zemljama zapadne Evrope, možda najbolje ilustruje parking prostor ispred kafe restorana Merak koji je u vrijeme praznika gotovo uvijek bio popunjen.

A na njemu automobili čija vrijednost dostiže cifre koje su za većinu građana, kako u Bihoru tako i u Crnoj Gori, spadaju u domen sna. Pošto je zimski period, Petnjica je bila okupirana sa džipovima čija vrijednost dostiže cifre i do 70 hiljada eura.

DENIS BOŽOVIĆ

Pročitajte još:

HARIS RASTODER: ISPLATI SE BAVITI STOČARSTVOM, POSEBNO KAD SI MLAD I SPOSOBAN

DRAŠKO DOŠLJAK: “ZBOGOM KOMPLEKSU”

0

(Monografija Zavičajnog kluba“Bihor“)

Povodom deset godina postojanja Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga štampana je, krajem 2019. godine,  luksuzna monografija ovoga kluba, pod uredništvom književnika Faiza Softića.

U uvodnom tekstu ove monografije – Riječ urednika – Faiz Softić zapisuje: „Već odavno se, kako u Luksemburgu, tako i u Crnoj Gori i Bihoru, odakle dolazi najveći broj članova ovoga udruženja, može čuti kako biti član ZK ‘Bihor’ predstavlja čast i ponos! I to je apsolutno tačno, jer, i – u Sarajevu kada pomenem Bihor znaju ga po romanu Bihorci Ćamila Sijarića i po udruženju ZK ‘Bihor’ iz Luksemburga. Ime Bihor koje su do nedavno mnogi izgovarali sa blagim stidom, danas izgovaraju s ponosom i posebnim zadovoljstvom, jer je taj kraj koji je iznjedrio mnoga značajna imena, dokazao i kroz aktivnosti ZK ‘Bihor’, da nije ni bolji ni gori od ostatka svijeta. Zbogom kompleksu!“

Čini nam se da je ova Softićeva rečenica: „Zbogom kompleksu!“, morala biti davno izgovorena – i to horski, upamćena – generacijski i otmjeno odbačena! Morala, ne samo zbog Ćamila Sijarića koji je rođenjem i djelom pripadao i ovom kraju i južnoslovenskom književnom prostoru,  i ne samo zbog epova Avda Međedovića, i ne samo zbog književnika i slikara, naučnika i privrednika, i ne samo zbog…

Mnogi su smatrali da je riječ „kompleks“ tradicija i da se tradicija mora čuvati. Srećom, stasale su generacije koje su tu riječ, neosnovano nametnutu, ponosno odbacile, a Zavičajni klub im rezultatima dodatno „otvarao oči“. Kada ovu monografiju uzmete u ruke i iščitate, možete zažaliti što riječ urednika nije sadržala samo ovu rečenicu – baš ovu: „Zbogom kompleksu!“ Jer je cijeli sadržaj ove monografije „legao“ u ovu rečenicu.

Sigurni smo da su Bihorke i Bihorci dobro razumjeli ovu sintagmu Faiza Softića, te da mu moraju biti zahvalni zbog nje. Ponavljajte ovu rečenicu!

Tridesetak je tekstova u ovoj monografiji: od onih prigodnih do onih koji govore o značajnijim aktivnostima Kluba. Tako, akademik Abdulah Sidran poručuje: „Ja „Bihor“ vidim kao košnicu u kojoj živi – izlazi na poslove pa se u nju vraća da položi med  –  jedan jak pčelinji roj, rijetke i posebne vrste. Zbilja u svemu oko vašeg tamošnjeg kulturnog djelovanja ima nešto endemsko, ono što će prepoznavati i znati imenovati tek buduća pokoljenja“.

Mr Predrag Peđa Mitrović, direktor Uprave za dijasporu Crne Gore podsjeća da  ZK „Bihor“ od početka svoga rada „kroz brojne svojeaktivnosti dokazuje svoju posvećenost i vezanost za Crnu Goru. Brojne su humanitarne aktivnosti koje je realizovalo ovo udruženje, ali jednako vrijedne pažnje su i  aktivnosi koje su usmjerene na druženja samog članstva i promociju Crne Gore kroz organizaciju raznih događaja  –  promocija, kulturnih večeri, dana kulture, sportskih aktivnosti“.

U autorskom tekstu “U susret jubileju“, mr Esko Muratović ističe: „Uspješnost i veličina vašeg djelovanja počiva, najprije, na izgrađenom vrijednosnom identitetu, uz prožimajuća i preplićujuća saznanja, osjećanja i htijenja okrenuta ka uslovima i potrebama zajedničke egzistencije vaše vrijedne zajednice, uz jačanje odanosti, solidarnosti, a onda i povoljne samoocjene, kada se nove mogućnosti ne daju zamisliti bez uživljavanja u ljudske okolnosti, sa kojima se teži ne samo onom ostvarljivom, već i univerzalnom“.

U monografiji se nalaze i osvrti počasnih članova Kluba povodom desete godišnjice postojanja: prof. dr Šerba Rastodera, Henrija Haine (predsjednik opštine Rumelonž), Haćima Durakovića, Ismeta Muhovića, Refika Akove, mr Saita Š. Šabotića, Mirsada Rastodera, Veska Garčevića.

Akademik Šerbo Rastoder piše da značaj postojanja ZK „Bihor“ nije samo „zbog toga što su vrijedni entuzijasti okupljeni u klubu i oko njega učinili ‘vidljivom’ zajednicu iseljenika, i to ne samo u zemlji u kojoj danas žive nego i u zemlji iz koje dolaze. Istovremeno, brojnim kulturnim aktivnostima su promovisali iseljeničku zajednicu kao skupinu koja vodi brigu o svom kulturnom nasljeđu… Želim posebno naglasiti značaj revije BIHOR, koja pod uredništvom neumornog Faiza Softića već dugo svjedoči o sebi i drugima, te postaje garant da će aktivnosti ovog udruženja nadživjeti i samo trajanje kluba i njegovih članova“.

Vesko Garčević, raniji ambasador Crne Gore u zemljama Beneluxa u svom eseju „Daleko u svijetu poželim Bihor pored sebe“ posebno podvlači: „Ja vas cijenim zbog svega onoga što ste uradili, ali vas posebno cijenim zbog jedne velike stvari koju ste vi, dobri ljudi okupljeni oko ‘Bihora’, utkali u svoj klub. Naš klub spaja različitosti, on njeguje poštovanje prema drugome; on miri i pruža ruku razumijevanju… Crna Gora može da bude uspješna samo ako je mjesto gdje se svako osjeća kod kuće, kao što sam se ja osjećao kod vas u ‘Bihoru’. Pomozite joj svojim primjerom, kao što ste to činili do sada, boreći se za Crnu Goru u sebi i za sebe u Crnoj Gori, jer vi ste podjednako dio nje kao i svi drugi njeni narodi“.

Počasni član Kluba, mr Sait Š. Šabotić u svom prigodnom tekstu kaže da „ZK ‘Bihor’ osobito uvažava zato što su njegovi članovi, već na osnivanju prepoznali važnost kulture sjećanja, kulturne riječi i uopšte kulture. U tom smislu i sa tim ciljem, pokrenuli su reviju Bihor, koja danas u dijaspori predstavlja jedno od najčitanijih glasila među našim zemljacima. To je važno istaći zbog činjenice što je kultura važan segment identiteta… U  ZK ‘Bihor’ su posvećeni tom da što neposrednije doprinesu stabilnosti i blagostanju zavičaja i ljudi u njemu, zato i jeste Zavičajni klub“.

Mirsad Rastoder, urednik festivala „Zavičajne staze“ u Petnjici, i počasni član Kluba u svom tekstu – čestitki poručuje: „Osjećam i znam da brojni članovi i prijatelji Zavičajnog kluba ‘Bihor’ u Luksemburgu, živeći u inostranstvu, preciznije drugoj domovini,djelima pokazuju da stalno brode na zavičajnim oblacima dobre duše koja pljuskovima napaja misiju opšteg dobra od kojeg svi zajedno rastemo“.

U monografiji je dat i istorijat Kluba od osnivanja i inicijative dipl. ecc.Ruždije Kočana (rodom iz Godočelja) do danas. Tu su i imena članova Upravnog odbora Kluba, finansijera, i dr.

U cjelini ove monografije „Predsjednici udruženja govore“ dati su tekstovi pet dosadašnjih predsjednika: Remzije Hajdarpašića, Ruždije Kočana, Hamdije Rastodera, Raifa Adrovića i Eska Halilovića. U njihovim autorskim tekstovima, čitaoci će pronaći sve važne podatke o funkcionisanju Kluba, idejama, teškoćama, programima i stremljenjima. Svaki predsjednik iz svog ugla i na  sebi svojstven način.

Značajan dio monografije, opravdano, zauzimaju prilozi koji su vezani za aktivnosti Kluba, prije svega, na kulturnom, sportskom i humanitarnom polju. Tu su i stranice posvećene proslavama, jubilejima i posjetama prijatelja i zvaničnika iz Zavičaja i Crne Gore.

Posebno treba istaći da je monografija opremljena odličnim kolornim fotografijama koje na poseban način predstavljaju potvrde tekstova i njihove dopune koje, često, kazuju više od teksta. Autori fotografija su: Zeno Ćeman, Ado Softić, Edin Latić, i Latif Adrović Starkin.

Izdavač monografije je ZK „Bihor, koju potpisuje Esko Halilović, lektori: Safet Sijarić i Misera Suljić-Sijarić; saradnici na projektu: Raif Adrović, Remzija Hajdarpašić, Ruždija Kočan, Hamdija M. Rastoder i Esko Halilović; likovno rješenje korica potpisuje Mensur Ibrahimović, a tehnički urednik je Željko Madžgalj. Urednik ove vrijedne monografije je Faiz Softić.

Monografija Zavičajnog kluba „Bihor“ (povodom 10 godina postojanja) jeste svjedok minulog desetljeća i prvog velikog jubileja ovoga kluba. Ona svjedoči  o rezultatima dobrih i vrijednih ljudi koji su najprije za sebe i svoje porodice  stvorili  sve  „sa svojih dlanova“, a onda i u „znoju lica svog“  nastavili da stvaraju, pri tom, ne zaboravljajući da nije sve u materijalnom, već i u duhovnom –  koje je vječno! Pokazuju da udruženi sve to mogu i bolje i ljepše i dugovječnije!

Ovo je monografija koja svojim sadržajem šalje više poruka. Jedna poruka ovoga kluba je, podsjetimo, najglasnija: „Zbogom kompleksu!“

Prof. dr Draško Došljak

Izvor eSpona

HARIS RASTODER: ISPLATI SE BAVITI STOČARSTVOM, POSEBNO KAD SI MLAD I SPOSOBAN

0
Jedan od rijetkih vrijednih mladih Bihoraca koji je odlučio da ostane u zavičaju je Haris Rastoder. On se već nekoliko godina uspješno bavi stočarstvom.
Kaže kako je za njega stočarstvo mnogo više od običnog posla. Ističe da je to njegova odluka, i da ne razumije da ljudi više vole raditi za drugog i daleko od svog doma nego za sebe, kod svoje kuće.
“Život u Bihoru, sa svim poteskoćama je veoma inspirativan, baš zbog toga što su staze kojima gazimo utabali naši djedovi i očevi”,smatra Haris.
Kako nam je rekao na svom gazdinstvu ima 70 koza i planira da širi biznis.
„Nemamo mnogo svoje zemlje, pretežno zemlju uzimamo u zakup. Stava sam da se može pokrenuti nešto u Petnjici i živjeti od toga, sve dok ima naroda, jer ukoliko nema naroda, ne možemo da funkcionišemo. Želim da formiram mini farmu krava. Već sam počeo da radim na tome i trenutno imam tri krave”, saopštva nam u razgovoru ovaj mladi Bihorac.
„Područje Bihora je bogom dato za stočarstvo, skoro i da nema druga opcija za radom, osim prazno bavljenje politikom. Na prstima jedne ruke možemo nabrojati mlade koji žele da se bave sa stočarstvom, ne zbog toga što ne žele, nego zbog toga što je Petnjica sredina koja ne može da pruži potpun život mladom čovjeku. Ja sam izabrao ono što sam morao, jer se čovjek mora boriti dok je živ“, kaže Haris.
„Koristio sam neke projekte Ministarstva poljoprivrede, i naravno da mi je pomoglo, mislim da to može još bolje, još više. Cijene mlijeka i mlječnih proizvoda se moraju podignuti na veći nivo, da bi osoba koja privređuje imala solidnu nadoknadu za to što radi.
Isplati se baviti stočarstvom, pogotovo ko je mlad i sposoban, jer sa tim brojem grla može se skromno živjeti. Iako to zahtjeva odricanje, ipak je to jedno fino zanimanje. Znamo svi da su naši stari od tog posla, sa sela živjeli, da su djecu školovali, pa što i mi ne bi mogli biti kao oni,“ zaključuje Haris Rastoder.
ENKO KORAĆ

PETNJICA: PSI LUTALICE IZUJEDALE DJEČAKA IZ TUCANJA

0
Juče su psi lutalice napali petnaerstogodišnjeg dječaka A.Š. iz Tucanja.
Naime, oko 11:30 je dječak iz svoje porodične kuće krenuo da obiđe farmu sa stokom koja se nalazi u mjestu Rosulje. Na putu su ga napala četri psa i pri tome mu nanijele povrede, grizući ga, a ozbiljnije posledice su spriječile čizme koje je nosio.
Nakon hospitalizacije u beranskoj bolnici, dječak je otpušten na kućno liječenje.
Porodica ističe da su već nekoliko puta upozoravali nadležnu službu tražeći da reaguju. Da se radi o ozbiljnom problemu govori i činjenica da je istoj porodici prije godinu dana, psi lutalice napali jagnjad i napravili veću štetu.
DENIS BOŽOVIĆ

PETNJICA: PUTEVI PROHODNI, SO I RIZLA POSUTI – BOB-STAZA U TRPEZIMA

0

Jutanje temperature u Petnjici koje se kreću do deset stepeni ispod nule, prouzrokovale su pojavu leda na kolovoznim površinama na području opštine.

Komunalno preduzeće intezivno radi na posipanju rizle i soli kako bi se stvorili bezbjedni uslovi za odvijanje saobraćaja.

Kako su saoptštili iz ovog preduzeća za portal radija, svi putni pravci do mjesnih centara su posuti i bezbjedni za saobraćaj.

Kako saznaje portal, jedan od najfrekvetnijih putnih pravaca u Trpezima, od ambulante do Jelaša je „bob staza“ i do sada nije posipana rizla i so.

Indikativno je što se na ovoj dionici nalazi i kuća direktora komunalnog preduzeća koji očigledno nije smatrao da je taj putni pravac priorit u odnosu na ostale. Dodatni problem pričinjava što je ovaj put pod velikim nagibom koji je problematičan i u ljetnjim uslovima.

Prilazi do administrativnih ustanova su suvi tako da nije ugrožena sigurnost pješaka.

DENIS BOŽOVIĆ

UKRASI “LJUBIMCA” NA PETNJIČKI NAČIN

0

Da učesnicima u saobraćaju ne nedostaje kreativnosti, ponajbolji je primjer iz Petnjice.

Jedan od vlasnika je svoj automobil „ukrasio“ tako što je iznad farova dogradio trepavice. Naravno, ne treba puno mudrosti a da se zaključi da je vlasnik žena čijih je ruku djelo „šminkanje“ svog ljubimca na četri točka.

DENIS BOŽOVIĆ

MONSTAT: U PETNJICI U PRVIH 10 MJESECI 2019. NIJE BILO RAZVODA

0

U MONSTAT-ovom Mjesečnom statističkom pregledu u prvih 10 mjeseci 2019. sklopljeno je 2909 brakova, a razvedeno 609. Zanimljiv je podatak da u tom periodu nije bilo razvoda u Petnjici, Andrijevici, Budvi, Gusinju, Mojkovcu, Plužinama, Tivtu i Tuzima.

U periodu od 1. januara do kraja novembra prošle godine iz četrnaest opština u Crnoj Gori odselilo se više građana nego što se u njih doselilo. Već godinama neslavno prvo mjesto po broju odseljenih drže Bijelo Polje, Nikšić i Pljevlja.

Po najnovijim podacima MONSTAT-a razlika između broja doseljenih i odssljenih tokom jedanaest mjeseci 2019. godine u Bijelom Polju iznosila je -478 (doselilo ih se 191 , a odselilo 669). U Nikšiću ta razlika iznosi -252, a Pljevljima -223.

MONSTAT je objavio i da je u Andrijevici, Beranama, Cetinju, Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Plužinama, Rožajama, Šavniku, Tuzima i Žabljaku više odseljenih nego doseljenih stanovnika.

U Mjesečnom statističkom pregledu Uprave za statistiku navodi se da je u prvih deset mjeseci prošle godine rođeno 5965, osoba od čega 3104 muškog pola i 2861 ženskog pola. U istom periodu umrlo je 5443 osoba, i to 2858 muškaraca i 2585 žena. Iako je prirodni priraštaj pozitivan i iznosi 522, čak u 16 crnogorskih opština on bilježi negativan saldo. Najveći jaz između broja umrlih i rođenih zabilježen je u Pljevljima i iznosi 182.

ESMIR MURATOVIĆ: OPŠTINA PREPOZNALA DOBAR RAD BD FONDA

Potpredsjednik BD fonda, Esmir Muratović je izrazio zahvalnost Opštini Petnjica što je prepoznala kvalitetan rad Fonda.
Opština Petnjica je 4. avgusta dodijelila opštinsku nagradu za rad BD Fondu iz Luksemburga.
“Ovom prilikom želim da se zahvalim Opštini Petnjica na nagradi za rad koji je prepoznala Opština Petnjica.
Nagrad koja je opredijeljena našem Fondu je pokazatelj da je lokalna uprava okrenuta dijaspori i prati rad dijaspore sa punim kapacitetom.
Imperativ za dalji rad i snažna satisfakcija je prepoznati naše dugogodišnje djelovanje na prostoru Opštine Petnjica i drugih opština. Ono što želim da podvučem je da smo mi sredstva koja smo dobili od Opštine vratili u našu Petnjicu u vidu pomoći KUD Bihor i jetimima”, ističe za portal Radija Petnjica Esmir Muratović, potpredsjednik BD Fonda iz Luksemburga.
Proteklih jedanaest godina, BD Fond iz Luksemburga je prisutan u humanim akcijama u Bihoru i susjednim opštinama.
Stipedniranje studenata je glavni akcenat na kojim ljudi iz BD Fonda tokom proteklih godina streme, oni time pridaju značaj obrazovanju mladih ljudi.
Enver Rastoder i Esmir Muratović

Pored studenata oni uporedno rade projekat „Jetimi našeg naroda“ koji se već četvrtu godinu uspješnoe realizuje, uz pomoć koordinatora BD Fonda za Crnu Goru Envera Rastoreda.

BD Fond je odlučio da za vrijeme novogodišnjih praznika dodatno  novčano pomognu jetime, u vrijednosti od po 100. eura.
Kordinator BD Fonda za Crnu Goru, iskoristio je u razgovoru za portal Radija Petnjica da se zahvali na ukazanom povjerenju u proteklih jedanaest godina.
„Zahvaljujem se BD Fondu na neumornom radu za svoj Bihorski kraj, koji daju svoj doprinos za pomoć studenata, jetima i svih drugih projekata koje su do sada realizovali.
Takođe, želim ovom prilikom ispred roditelja studenata i jetima da se zahvalim na podršći koja je stizala kad je najpotrebnije bilo.
Zahvaljujem se na ustrajnosti humane misije koja traje jedanaest godina.
Ovom prilikom se zahvaljujem Opštini Petnjica što je na moj predlog dodijelila najveće opštinsko priznanje„Bošnjačkom donatorskom fondu“, da i buduće podržavaju  udruženje u ovim i sličnim akcijama, jer nije mali broj godina aktivnosti u pomoći svom kraju, jer svake godine uručuju se stipendije za minimum sedam studenata .“, istakao je za portal Radija Petnjica, Enver Rastoder, koordinator BD Fonda za Crnu Goru.
Potpredsjednik BD Fonda Esmir Muratović je istakao da bez koordinatora ne bi uspjeli da realno realizuju sve projekte koje su realizovali.
„Naš uspjeh je realizovan korisno uz podršku našeg koordinatora koji nam sa terena prenosi informacije kome je zaista potrebno, koji je ogroman doprinos dao da bi se sve realizovalo javno i transparentno.
Trenutno finansiramo devet studenata i tri jetima.
Ove godine za novogodišnje praznike jetimi su dobili dodatnu nagradu od po 100.eura, a to su: porodica Ličina, Adrović i Skenderović.
Takođe, želim da se zahvalim članovima BD Fonda, koji su skoncentrisani na naš kraj, koji zaista žele da pomognu, kako bi pomoć otišla u prave ruke i koristila svrhi,”zaključuje za portal Radija Petnjica, potpredsjednik BD Fonda Esmir Muratović.
ENKO KORAĆ