PROMOCIJA ŽENSKE IZUZETNOSTI I ŽENSKOG PISMA

0

U martu 2020. godine u Beranama je održan Prvi ženski književni festival ,,I literature ima žensko lice” pod sloganom ,,One” i na sebe skrenuo pažnju crnogorske javnosti, opravdavši očekivanja organizatora ali i stručne javnosti.

Festival je tokom trodnvnog trajanja publici ponudio brojne sadržaje. Započeo je panelom na temu rodno čitanje filma “Ljepota poroka” crnogorskog autora Živka Nikolića, a zatim je uslijedilo svečano otvaranje Festivala na kojem su učestvovale autorke iz cijelog regiona: Senka Marić iz Bosne i Hercegovine, Jasmina Topić, Milica Milenković i Dajana Nikolić iz Srbije, Snežana Stojčevska iz Makedonije, Tanja Bakić, Ljerka Petković, Amra Tahirović, Dijana Tiganj, Kristina Ćetković i Biljana Joksimović iz Crne Gore.

U prijatnom ambijentu nekoliko beranskih kafea poezija je na interaktivan način približena publici , a razgovor sa ženskom aktivistkinjom Ajšom Hasanbegović i književnicom Kristinom Ćetković na temu tabua u književnosti sa fokusom na mladim čitaocima izazvao je posebnu pažnju.

Kao uvod u promociju ženske izuzetnosti i svega što Festival promoviše 6.marta 2021. godine u Gradskoj biblioteci “Radovan Lalić” biće premijerno prikazan film sa prošlogodišnjeg festivala.o Festivalu će govoriti glavna i odgovorna urednica Rebeka Čilović, asistentkinja na projektu Milena Bubanja, dizajnerka i PR Alma Ratoder, tehnička podrška Mašo Kujović i jedna od prošlogodišnjih učesnica Ljerka Petković.

Program će voditi Milica Marković. U susret poetskoj svečanosti koju će i ove godine beranskoj publici i gostima prirediti Drugi festival književnog ženskog stvaralaštva beranskoj publici će se predstaviti književnica Katarina Sarić iz Budve.

Božidar Proročić

 

ZK “BIHOR”, UDRUŽENJE KOJE NE POSUSTAJE

Misliti na svoj zavičaj i domovinu – ostaje primaran zadatak ZK Bihor iz Luksemburga. Potvrdilo se to i na sastanku Upravnog odbora održanog 18. 01. 2021. u prostorijama udruženja u gradu Rumelanžu kojim je predsjedavao
Edin Latić, novi, nedavno izabrani predsjednik UO ZK Bihor.


Na ovom sastanku odlučeno je da se Humanitarnoj orhganizaciji «Merhamet» iz Rožaja, te Humanitarnoj organizaciji «Merhamet» Petnjica i IZ CG u Podgorici doniraju paketi sa odjećom i igračkama i to:

– Merhamet Rožaje 2000 paketa razne odjeće i 45 kartona igračaka, od čega je Humanitarnoj organizaciji «Bihor» u Petnjici preraspodijeljeno 500 paketa odjeće;
– Islamskoj zajednici CG u Podgorici 1 800 paketa odjeće i 200 paketa igračaka.

Valja napomenuti da je kompletan sadržaj donacija prikupljen u saradnji sa udruženjem  H.U.K Hellef fir Ukrainesch Kanner Luxembourg i konzulom Crne Gore u Velikom vojvodstvu Luksemburg, gospodinom Remzijom Camićem, koji je i ovaj put pružio svoju nesebičnu pomoć kada su u pitanju humanitarne akcije upućene prema Crnoj Gori.

Uvijek na pravom mjestu: Remzija Camić i Esko Halilović

Iako je pandemija virusa korona napala cijeli svijet i ugrozila normalno odvijanje života i rada na sve strane – mi ne prestajemo da mislimo na naš zavičaj i našu domovinu Crnu Goru. Ovo stanje u kojem se svi nalazimo uči nas i podučava koliko smo potrebni jedni drugima i stavlja na ispiti koliko smo ljudi, u pravom smislu te riječi. Svjesni da će ova pomoć mnogima dobrodoći poručejemo im: Mislimo na vas! – zaključio  je Edin Latić.

F.S.

(VIDEO) AKCIJA U ZASEOKU KOŽARI: ZA ASFALTIRANJE PUTA DIJASPORA PRIKUPILA 40 HILJADA EURA

0
Esad Kožar, iskoristio je boravak u svom zavičaju kako bi se posvetio asfaltiranju 1500 metara puta u zaseoku Kožari u selu Ponor.
Naime, mještani ovog zaseoka već duži vremenski period prikupljaju novčana sredstva za ovu akciju čiji je epilog prikupljenih 40 hiljada eura. Esad, kao rukovodilac akcije, u ime svih mještana kojima je neophodan ovaj putni pravac, uputio je zahtjev i petnjičkoj lokalnoj upravi i predsjedniku Samiru Agoviću kako bi podsjetio na obećanu pomoć od strane prvog čovjeka lokalne uprave.

„Još 2019.godine, predsjednik Agović je pred velikim brojem mještana istakao da će opština finansirati 500 metara asfalta i u komunikaciji sa njim, on se toga i danas pridržava. Mi smo trenutno prikupili 40 hiljada eura i želimo da već sada otpočnemo sa realizacijom.

Ovih 1 500 metara asfalta, za sve nas koji gravitiramo ovom području, značilo bi isto što i čovjeku vid. Malo sam zbunjen evo, već danas je trebalo da dođe izvođač radova, ali ovdje je postala praksa da ne poštuje dogovor.
Meni je bilo lakše doći sa atuom iz Amsterdama do Čačka nego li iz Čačka do Ponora. Putna infrastruktura je u katasftrofalnom stanju, a posebno od Petnjice do našeg sela. Tačno je da se nešto uradilo, postoji pomak ali nije to dovoljno. Nadam se da ćemo uspjeti da realizujemo ovaj mali projekat za lokalnu upravu a veliki za nas iz zaseoka Kožari. Očekujem da će dijaspora već ovog ljeta imati asfalt do groblja na Ponoru, kao krajnje tačke“, istakao je Esad Kožar za portal radija.    
DENIS BOŽOVIĆ

AGOVIĆ: OTVORITI STANICU ZA HITNU MEDICINSKU POMOĆ U PETNJICI

0

U radnoj posjeti opštini Petnjica boravila je delegacija Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore.

Sstanku su prisustvovale dr Vesna Lakušić, direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore, PR Tamara Radunović.

Tema sastanka je bila upoznavanje sa uslovima za otvaranje podstanice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u Petnjici.

Na sastanku je istaknuta nužnost ostvaranje podstanice u Petnjici.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je kazao da je lokalna uprava nekoliko puta upućivala dopis i tražila od nadležnih da se podstanica otvori a sve sa ciljem povećanja kvaliteta zdravstvene zaštite građana Petnjice.

„Zakonski uslovi stekli su se prošle godine, mi smo ovo pitanje ponovo aktualizirali i poslali zahtjev novoj ministarki zdravlja Jeleni Borovinić Bojović za otvaranje ove stanice.

Našim tragom išle su i druge lokalne sredine koje nemaju podstanicu, tako da smo na sihronizovan način uspjeli da ponovo pokrenemo ovo pitanje“, kazao je predsjenik Opštine Samir Agović.

Ono što je značajno za sastanak jeste da je je dr Lakušić sa njenim timom obišla prostorije u Zdravstvenoj stanici, koje su predviđene za podstanicu i konstatcija je bila da su prostorije adaptirane i primjerene za tu djelatnost.

„Adaptiranost prostorija je jako bitna i sada je na potezu ministarstvo. Nakon urađene sistematizacije i raspisivanja javnog oglasa za zapošljavanje, kako ljekara tako i srednjeg medicinskog kadra prilika je da se konačno u Petnjici otvori stanica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć.
Koliko je to važno za naše građane, suvišno je govoriti“, istakao je Samir Agović.

Na sastanku akcentovani su slučajevi  u nedostatku Hitne pomoći koje je za rezultat imalo fatalne posljedice za živote građana Petnjice.
Sa ovim, prisutni su istakli da će se riješiti akutni problem kada je u pitanju zdravstvena zaštita građana Petnjice.

„Vjerujem da će se u Petnjici vrlo brzo otvoriti podstanica, obzirom da postoje preduslovi kao i da je uručena donacija hitnog medicinskog automobila od porodice Ćamila Ramdedovića, koje se može koristiti u prvim danima rada ove itekako važne službe za naše građane“, kazao je prvi čovjek Opštine.

Na sastanku je konstatovano da je lokalna uprava u Petnjici opterećena time što ima razruđena sela, staračka domaćinstva i što takav vid zdravstvene zaštite je nužno potreban iz najprije ovih razloga, a to je da najstarijim stanovnicima zdravstvena zaštita je prijeko potrebna.

„Na taj način, građani Petnjice osjetiće boljitak u zaštiti zdravlja i da će Zavod za hitnu medicinsku pomoć, kroz otvaranje filijale u Petnjici biti koristan za mlade kadrove, posebno srednje medicinske struke i očekujem da će se nekoliko naših ljudi zaposliti. Uz to, imaćemo nekoliko porodica koje će imati egzistenciju zbog toga što će biti radno angažovani na poslovima u jednoj ovakoj organizaciji.

Dr Vesna Lakušič apostrofirala je da joj je želja da stanica bude aktivna u Petnjici. Uvjerila se u podatke koje smo iznijeli. Stekao sam utisak da je doktorica odlučna da sa svoje pozicije da veliki doprinos kako bi se stanica u što kraćem roku otovrila.
Spremi smo da ponudimo benefite za naše ljekare u smislu da će lokalna uprava i država obezbijediti stambeni prostor“, kazao je Samir Agović.

N kraju, prvi čovjek Opštine zaključio je uz očekivanje da će nakoj izvještaja koji će sačiniti dr Lakušić biti upoznato ministarstvo i da očekuje brzu reakciju Ministarstva zdravlja za potrebom građana Petnjice da dobije zdravstvenu zaštitu.

ENKO KORAĆ

DAN SJEĆANJA NA ZLOČIN U ŠTRPCIMA, AGOVIĆ: DO KRAJA RASVIJETLITI ZLOČIN I KAZNITI KRIVCE

0

Povodom 28. godina od otmice u Štrpcima danas je u BIjelom Polju na spomen obilježju položeno cvijeće u znak sjećanja na ovaj zločin.

“Apelujemo nadležne da istraju u rasvjetljavanju ovog slučaja i kažnjavanju počinioca.

Danas mi koji pripadamo bošnjačkom narodu, treba da budemo svjesni svog postojanja i svog načina djelovanja i rada u svim uslovima”, kazao je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović u Bijelom Polju.

On je podsjetio da se prije 28. godina disio strašn zločin u kojem su stradali nevini ljudi i to samo zbog toga što su bili Bošnjaci.

“Danas smo uz porodice stradalih, ali to ništa njima ne znači ukoliko nadležni ne kazne počinioce”, rekao je Agović.

Podsjećamo da otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila se 27. febrara 1993. na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz pomenutog voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedno neidentifikovano lice.

ENKO KORAĆ

OPŠTINA PETNJICA: RASPISAN KONKURS ZA FINANSIRANJE PROJEKATA NVO

0

Opština Petnjica, Sekretarijat za lokalnu upravu Na osnovu člana 4 i 6 Odluke o finansiranju projekata nevladinih organizacija (“Sl. list CG-opštinski propisi”, br. 28/16), Sekretarijat za lokalnu upravu raspisao je Konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2021.godinu.

  1. Sredstva iz Budžeta Opštine dodjeljuju se nevladinim organizacijama sa sjedištem u opštini Petnjica radi finansiranja projekata koji su od posebnog interesa za Opštinu.

Pod projektima iz stava 1 ovog člana podrazumijevaju se projekti iz oblasti socijalne i dječije zaštite, ostvarivanja prava lica sa invaliditetom, borbe protiv bolesti zavisnosti, borbe protiv korupcije, razvoja lokalne demokratije, zaštite životne sredine, kulture, poljoprivrede i ruralnog razvoja i drugih oblasti od značaja za Opštinu, koji su predviđeni strateškim ili drugim programskim ili planskim aktima opštine.

  1. Sredstva za realizaciju projekata obezbijeđena su iz budžeta Opštine Petnjica u iznosu od 5.000,00 (pet hiljada) eura.
  2. Zahtjev za finansiranje projekta po raspisanom konkursu nevladine organizacije dostavljaju u roku od 30 dana od dana objavljivanja. Ukoliko sredstva za finansiranje projekata nevladinih organizacija predviđena budžetom Opštine ne budu raspodjeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena po ovom konkursu, isti se ponovo raspisuje u roku od 30 dana od dana okončanja postupka po prethodnom konkursu.
  3. Uz zahtjev za finansiranje projekta po raspisanom konkursu, nevladina organizacija u zapečaćenoj koverti dostavlja:

– rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija;

– izvod iz Statuta osnivačkog akta;

– kopiju potvrde o podnesenoj poreskoj prijavi za poslednju fiskalnu godinu, odnosno potvrdu da

nije poreski obveznik po osnovu državnih i lokalnih javnih prihoda;

– projekat sačinjen u skladu sa Odlukom o finansiranju projekata nevladinih organizacija (“Sl.

list CG- opštinski propisi”, br. 28/16);

– podatke o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji na sličnim

poslovima (reference);

– izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa;

 

– ovjerenu izjavu lica ovlašćenog za zastupanje nevladine organizacije da nevladina organizacija

nije dobila sredstva ili dio sredstava za finansiranje kandidovanog projekta ili kandidovanih

segmenata projekta iz drugih izvora.

Nevladina organizacija čiji je projekat finansiran iz budžeta Opštine u prethodnoj godini dužna je

da podnese izvještaj o realizaciji tog projekta sa detaljnim opisom faza realizacije,

obrazloženjem eventualnih odstupanja, finansijski izvještaj i dokaze o utrošku sredstava, kao i

eventualne razloge zbog kojih projekat nije blagovremeno realizovan

  1. Nevladine organizacije podnose prijavu na Konkurs na propisanom obrascu prijave i aplikacione forme projekta koji se mogu dobiti na pisarnici Opštine Petnjica, radnim danima od 08 do 16 časova i na zvaničnoj web stranici Opštine Petnjica. (www.petnjica.co.me)

Prijave na Konkurs sa projektom i pratećom dokumentacijom podnose se u zatvorenoj koverti

neposredno na pisarnici ili putem pošte, na adresu: Opština Petnjica, Sekretarijat za lokalnu upravu. Na koverti se stavlja naznaka: "Zahtjev za finansiranje projekta nevladine organizacije po konkursu – ne otvaraj" i adresira se na Komisiju za dodjelu sredstava NVO sektoru.

Na poleđini koverte navodi se naziv i sjedište (adresa) nevladine organizacije.

Djelovodni broj i datum prijema koverte evidentira se neposredno na koverti.

Neblagovremeni zahtjev Komisija zaključkom odbacuje i pošiljaocu vraća neotvorenu kovertu.

  1. Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija donosi zaključak o utvrđivanju rang liste projekata prema njihovoj konačnoj ocjeni.

Komisija iz stava 1 ovog člana je dužna da donese odluku o finansiranju projekata nevladinih organizacija u roku od 8 (osam) dana od dana utvrđivanja rang liste.

Konačna odluka objavljuje se na web sajtu opštine i na lokalnoj radio stanici.

Predsjednik Opštine zaključuje ugovor o finansiranju projekta sa nevladinom organizacijom, u roku od 15 (petnaest) dana od dana konačnosti odluke o finansiranju projekata nevladinih organizacija.

Konkurs za raspodjelu sredstava je otvoren 30 dana od dana njegovog objavljivanja.

KOMUNALNO: UKLANJANJE RIZLE SA PETNJIČKIH ULICA

0

Radnici Komunalnog preduzeća od ranih jutarnjih časova uklanjanja rizlu sa ulica i trotoara.

U toku ulanjanja rizle sa gradskih ulica, akcenat se stavlja na bankine kako bi put bio sigurniji.

Na ovom poslu, angažovani su i ljudstvo i mehanizacija ovog preduzeća a očekuje se da kompletan posao oko čišćenja ulica i trotoara biti završen za par dana.

 

 

GODIŠNJICA ZLOČINA U ŠTRPCIMA: PORODICE ČEKAJU PRAVDU I POSLIJE 28 GODINA

0

Povodom 28 godina od otmice i ubistva 20 putnika iz voza u stanici Štrpci, Rodbina otetih i prijatelji, 27. februara 2021, u Podgorici i Bijelom Polju, položit će cvijeće kod spomen obilježja nedužnim žrtavama genocidne ideologije devedesetih.

Obilježavanje će se održati u Podgorici, kod spomen obilježja »Civilnim žrtvama ratova 1991. – 2001. na Pobrežju, u 11. sati, a u Bijelom Polju kod spomen obeliska, “Sat života“, ulica Lenke Jurišević, u 12,00h.

Sjećanjem želimo da iskažemo poštovanje i javni znak , da stradale  ne možemo i nećemo zaboraviti, ka ni sve što je povezano sa zločinom, zločincima i nalogodavcima.

Suđenja se razvlače, nema potrage za posmrtnim ostacima žrtvava, ni bilo kakve organizovane brige o porodicama stradalih.

Zlo je realnost, a suočavanje s prošlošću, prvi korak da jedno društvo nadvlada zlo u sebi, pravdom, sjećanjem i kajanjem.

“Bili su sasvim obični ljudi. Na zbornom mjestu zločina našli su se slučajno – svako je po jedna sudbina. Ako budu zaboravljeni, ako se pomirimo s tišinom voza 671, biće to znak da za nas nema nade.”

 Putnici oteti iz voza u Štrpcima 1993.

Adem Alomerović   (1935-93

Džafer Topuzović   (1938-93)

Esad Kapetanović   (1974-93),

Fehim Bakija       (1950-93)

Fikret Memović     (1939-93),

Fevzija Zeković     (1939-93)

Halil Zupčević     (1944-93)

Ismet Babačić      (1963-93)

Iljaz Ličina        (1953-93)

Jusuf Rastoder     (1953-93)

Muhedin Hanić    (1966-93)

Nijazim Kajević    (1963-93)

Rifat Husović       (1958-93),

Rasim Ćorić       (1953-93),

Senad Đečević     (1975-93),

Safet Preljević      (1971-93),

Šećo Softić         (1945-93)

Tomo Buzov        (1940-93).

Zvjezdan Zuličić    (1960-93),

Neznani Putnik      …..?……

           Pamtite, da se ne ponovi !

PODSJETNIK

Otmica putnika iz voza “Lovćen” na liniji Beograd – Bar, dogodila se 27.febrara 1993. na lokalnoj Željezničkoj stanici Štrpci, kada je srpska vojska iz Višegrada izvela iz pomenutog voza 20 putnika od kojih su 18 bili Bošnjaci, jedan Hrvat i jedno neidentifikovano lice.

Oteti su, sprovedenii do sela Prelovo. U fiskulturnoj sali lokalne Osnovne škole u Prelovu gdje su ih pretresli, oduzeli im novac i druge vrijedne stvari, a zatim ih pretukli, da bi ih, nakon toga, vezali žicom i kamionima odvezli u okolinu Višegrada. U ataru sela Mušići su ih pobili.

Stradali su: Esad Kapetanović, Iljaz Ličina, Fehim Bakija, Šećo Softić, Rifat Husović, Halil Zupčević, Senad Đečević, Jusuf Rastoder, Ismet Babačić, Tome Buzov, Adem Alomerović, Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i jedno nepoznato lice.  

Posmrtni ostaci Halila Zupčevića pronađeni su  krajem 2009. godine na obali jezera Perućac, a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Iljaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine. Od tada nema pomaka u traganju za kostima žrtava.

Jedan od učesnika u zločinu, Nebojša Ranisavljević iz Despotovca, uhapšen je u oktobru 1996. godine. Pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora) osuđen je u septembru 2002.godine, na 15 godina zatvora. Odležao je kaznu, i 2011  pušten na slobodu.

Krajem 2014. godine,u zajedničkoj  akciji  policije Srbije i Bosne i Hercegovine, lišeno je  slobode 15 osumnjičenih za učešće u zločinu.

Viši sud u Beogradu, u oktobru 2018 godine, u trećem pokušaju, potvrdio je optužnicu tužilaštva za ratne zločine protiv pet bivših pripadnika Vojske Republike Srpske, i szđenje tarje.

U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine – Odjeljenju za ratne zločine, za isto krivično djelo  pokrenut je postupak protiv 11 osoba. Suđenje je počelo u oktobru 2015. godine i traje,traje…

Optuženi, Mića Jovičić, sporazumno je priznao krivicu i osuđen je(samo) na pet godina zatvora, ali se sporazumnim priznanjem obavezao na svjedočenje u predmetu protiv ostalih optuženih.

Isti sud je prošle godine podigao optužnicu i protiv Milana Lukića kojei je, za druge zločine, u Haškom sudu osuđen na doživotnu robiju.

Suđenje se razvlači a nema, potrage za posmrtnim ostacima žrtvava, ni bilo kakve organizovane brige o porodicama stradalih.

Rodbina otetih iz voza 671 , 25.februar 2021.

 

MUNIR RAMDEDOVIĆ PREDSJEDNIK NACIONALNOG SAVJETA ZA STRANCE U LUKSEMBURGU

Petnjičanin, Munir Ramdedović, nedavno je postavljen za predsjednika Nacionalnog savjeta za strance (CNE) u Luksemburgu. Radi se o političko savjetodavno tijelo formirano 1993. godine, Zakonom iz 27. 07. 1993. godine u oblasti integracije stranaca u Veliko Vojvodstvo. Pomenuti Savjet inače broji 68 člana, od čega je trenutno 34 aktivna člana.  Od ukupnog broja, 44 člana  su predstavnici stranaca, a preostala 24 člana su  predstavnici Vlade, te najviših državnih, opštinskih i sindikalnih organa,  kao i  civilnog sektora. Članovi se biraju iz redova nevladinih udruženja i državnih institucija na osnovu izbora koji se organizuju na nivou pomenutih udruženja i institucija, a na osnovu komptencija i vještina kandidata.

Munir Ramdedović

Postoje brojna Udruzenja gradjana u Luksemburgu, koja kroz svoje aktivnosti zastupaju partikularne interese pojedinih društvenih grupa, medjutim, kada je riječ o ovom Savjetu, u pitanju je tijelo koje djeluje pri Vladi Luksemburga i predstavlja zvanično predstavničko tijelo svih stranaca u Velikom Vojvodstvu. CNE bavi se kolektivnim problemima u vezi sa integracijom dosljenika u luksemburško društvo. Zapravo, Savjet tretira probleme na jednom višem nivou, uzimajući u obzir širu sliku problema, a ne samo pojedinačne potrebe i interese.

“Član sam Savjeta od  2012. godine i izuzetna mi je čast i zadovoljstvo bilo kandidovati se za funkciju predsjednika ovog tijela, a da ne govorim o zadovoljstvu koje sam osjetio saznavši da sam izabran jednoglasnom odlukom Savjeta. Činjenica da sam treći predsjednik u istoriji postojanja Savjeta koji nema luksemburško državljanstvo, kao i to da sam prvi predsjednik porijeklom sa Balkana, dodatno me čini ponosnim i motivisanijim za posvećen rad u toku svog mandata.

Jedan od glavnih programskih ciljeva mog djelovanja je ujedinjenje svih stranaca, odnosno predstavljanje i zastupanje interesa doseljenika, bez obzira na njihovo porijeklo i nacionalnu pripadnost. Kao što je poznato, luksemburško društvo je multinacionalno, te broji preko 170 različitih nacionalnosti. Uprkos skromnom broju članova Savjeta, i ono svojim sastavom prezentuje multinacionalnost, što potvrđuje činjenica da Savjet okuplja pripadnike preko 30 različitih nacionalnosti.

Pred ovim Savjetom stoje brojni izazovi s kojima se treba uhvatiti u koštac. Postoje brojne potrebe stranaca koje su identifikovane, ali i dalje nisu, moram napomenuti, u potpunosti zadovoljene. Isto tako, brojni problemi u procesu integracije tek treba da budu riješeni. Iz toga razloga, prepoznao sam potrebu za postojanjem dva potpredsjednika Savjeta kako bismo adekvatno odgovorili na sve izazove koji su pred nama. Svojevrsni presedan u organizaciji rada Savjeta nastao je usljed činjeniceda su dva potpredsjednička kandidata dobili jednak broj glasova. U okviru mojih predsjedničkih dužnosti i ovlašćenja imao sam zadatak da, na osnovu sopstvene procjene, izaberem jednog od njih. Međutim, smatrao sam da nam dva potpredsjednika, svojim predanim radom, mogu samo doprinijeti i ucvrstiti put ka ostvarivanju ciljeva kojim tezimo. S tim u vezi, novi potpredsjednici su gđa Hugot – pripadnica francuske nacionalnosti i gdin Lobot – pripadnik portugalske nacionalnosti.

U narednom periodu, akcenat ce prevashodno biti na ujednačavanju prava i brisanju razlika, te diskriminacije između ljudi iz EU i onih koji nisu porijeklom sa evropskog prostora. Činjenica je da su stranci, i danas, u mnogo nepovoljnijem položaju od ostalih u svim evropskim društvima.

Ja, kao neko ko dolazi sa Balkana, dodatno ću se truditi da unaprijedim položaj naših balkanaca u Luksemburgu, ne obazirući se na vjerske i druge razlike među nama. Isto tako, kao neko ko dolazi iz Bihora i ko je u svakodnevnom kontaktu sa bihorskom populacijom, upoznat sam sa svim problemima s kojima se suočavaju moji sugrađani,te ću se truditi da im olakšam i pomognem, koliko to bude u mojoj mogucnosti, a prvenstveno mislim na proces dobijanja boravišnih dozvola na osnovu spajanja porodice, na osnovu poslovnog angažmana itd. Postoje određene zakonske prepreke i poteškoće prilikom apliciranja za vizu ili dozvolu za boravak/rad koje ću se truditi da otklonim kroz djelovanje Savjeta koje je ovlašćeno da daje predloge za izmjene i dopune zakona u oblasti integracionih procesa. Ovo je posebno važno, obzirom da se iz dana u dan, uvećava broj bihorskih iseljenika koji dolaze u Luksemburg. S tim u vezi, izrazio bih nadu i želju za  jačom saradnjom sa brojnim Udruženjima koja okupljaju naše građane i predstavljaju njihove interese, kako bismo zajednickim doprinosom uspjeli da obezbijedimo bolju buducnost onima kojima je nasa pomoc potrebna”, istakao je predsjednik Munir Ramdedović za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

PETNJICA: JUČE ODRŽANA JAVNA RASPRAVA ZA TRI PROGRAMA

0

U sali Skupštine opštine Petnjica juče je održana javna rasprava o Programu odluka o godšnjoj nadoknadi za korišćenje prostora za bespovratne objekte, obezbjeđivanju alternativnog smještaja i komunalnog opremanja građevinskog zemljišta.

Na javnoj raspravi učestvovale su predstavnici mjesnih zajednica i građani, predstavnici privrednih društava i nevladinih organizacija kao i političkih stranaka.

Teme Programa javne rasprave bile su:

  1. Nacrt odluke o godišnjoj naknadi za korišćenje prostora za bespravne objekte
  2. Nacrt odluke o obezbeđivanju alternativnog smještaja
  3. Nacrt odluke o komunalnom opremanju građevinskog zemljišta

Iz Sekretarijata za lokalnu upravu u Petnjici kazali su da ko nije bio u prilici da učestvuje u javnoj raspravi, nacrte odluka moze preuzeti sa sajta opštine a sugestije, predlozi, primjedbe, sugestije i  mišljenja na Nacrt odluka u pisanom obliku mogu se dostaviti do 3.marta predajom na pisarnici ili elektronskom poštom na adresu [email protected]

Sa predlozima navedene odluka  zainteresovani  učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za lokalanu upravu opštine Petnjica, radnim danima  u vremenu od  10 do 13 časova.