Isplata jednokratne novčane pomoći od 100 eura iz novog paketa podrške privredi i građanima Vlade Crne Gore za I kvartal 2021. godine, a koja se odnosi na nezaposlena lica sa evidencije, počinje danas.
CKB banka će, kao društveno odgovorna banka, vršiti isplate nezaposlenim licima, korisnicima jednokratne novčane pomoći, bez provizije.
Nezaposlena lica sa evidencije Zavoda novac mogu podići sa ličnom kartom na šalterima CKB banke.
Kada su u pitanju korisnici novčane naknade ispod 100 eura, razlika do iznosa od 100 eura, biće isplaćena preko Prve banke obzirom da korisnici novčane naknade već imaju otvorene račune kod ove banke.
Dok se materijalna davanja i penzionerska primanja mogu podići u petnjičkoj Pošti.
U izdanju ZK Bihor iz Luksemburga ovih dana izlazi iz štampe novi 35. broj revije Bihor, koji se, kao i prethodni brojevi štapa u prestižnoj štampariji Merkator iz Bijelog Polja.
I ovaj broj donosi niz zanimljivih tekstova iz Crne Gore i Luksemburga sa specijalnim dodatkom o festivalu „Dani bošnjačke kulture“ koji se tradicionalno održava krajem svake godine u Luksemburgu i na kojem učestvuju poslenici kulture iz Crne Gore i regiona.
U svom tekstu „Riječ urednika“ Faiz Softić piše o natpisu „Nasilje nije privatna stvar“ koji se pojavio na plakatima zalijepljenim na autobusima koji saobraćaju u gradu Differdanžu na jugu Luksemburga, a istoričar Esad Rahić donosi tekst o Starim Beranama, apostrofirajući zatiranje arhitekture koja oslikava kulturu prvih stanovnika ovoga grada.
Revija prenosi tekstove Dragana Bursaća i Jasmina Agića koji tretiraju najnovije nemile događaje u Beranama, a Ado Softić piše o nedavnom iskopavanju kostura sa starog beranskog groblja na kojemu je izgrađena benzinska pumpa i autobuska stanica.
Munir Ramdedović donosi tekst – Revizija zakona o integraciji u Luksemburgu, a Ruždija Kočan piše o vječitoj nostalgiji, vraćanju u zavičaj i neminovnim razočaranjima.
U ovom broju revije može se još pročitati tekst o bihorskom vizionaru Hasanu Ramdedoviću, čije se mudre poruke i određeni projekti na planu urbanizacije sela Lagatore i danas pamte.
Esmir Esko Rastoder iz Švajcarske piše o pomoći doseljenika iz Bihora u Švajcarskoj štrampanju monografije KUD Bihor iz Petnjice.
U ovom broju mogu se još pročitati tekstovi Džemala Dacića, te Violete Jašović koja piše o Haćimu Durakoviću iz sela Trpezi u Bihoru, koji je pored toga što je sedam puta bio udarnik na radnim akcijama širom Jugoslavije, cijeloga života, kao diplomirani ekonomista, brinuo o svom zavičaju pokrećući fabričke pogone i druge akcije od društvenog značaja u svom kraju.
Između ostalih u ovom broju revije pišu mr. Esko Muratović, Gordana Ganić, Dino Burdžović, Burhan Čelebić i Edina Kočan koja donosi tekst o vrsnom karatisti iz Belgije, osvajaču velikog broja medalja i koji će se uskoro, kako se sam nada, boriti pod zastavom Crne Gore.
A u specijalnom dodatku povodom festivala Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, svojim prilozima predstavili su nam se:
Crna Gora: Prof. dr Draško DOŠLJAK, Enver MURATOVIĆ, Braho ADROVIĆ, Đorđe ŠĆEPOVIĆ, mr. Sait ŠABOTIĆ, Džemal DACIĆ, Božidar PROROČIĆ, Ademar Ibrahimović, Šato Ajdarpašić.
Kosovo: Mustafa BALJE, bošnjački pjesnik sa Kosava
BiH: Prof. dr Džemal LATIĆ, Hadžem HAJDAREVIĆ, ak. slikar Džeko HODŽIĆ, Safet SIJARIĆ (BiH/CG) Hrvatska: Prof. dr Izet HOZO (HR/BiH)
Slovenija: Saefadin KORAĆ (SLO/CG)
Luksemburg: Mensura Meca ADROVIĆ (Lux/CG), Faiz SOFTIĆ (LUX/BiH/CG), Ferid MURATOVIĆ (LUX/CG) Holandija: Ivo KOBAŠ (Holandija/BiH)
Njemačka: Prof. dr Harun CRNOVRŠANIN (Njemačka, Srbija-Sandžak) Dino BURDŽOVIĆ (Njemačka Crna Gora) Rifat STANKOVIĆ (Njemačka/ Crna Gora)
Ovaj broj, u tiražu od 800 primjeraka, već je u cijelosti rasprodat i prije izlaska iz štamparije, a dobar dio biće podijeljen i naručiocima u Crnoj Gori, Švajcarskoj, Njemačkoj i, svakako naručiocima u Luksemburgu, a jedan dio će se naći i na poznatim prodajnim mjestima širom Luksemburga.
Danas su pripadnici Komunalne policije sproveli akciju kontrole nošenja maski kao dio mjera propisanih od strane IJZ Crne Gore.
U toku akcije, oni su svako lice bez makse upozorili i evidentirali a usput su dijelili maske. Evidentiranje znači da svaki sledeći put, ukoliko to isto lice ne bude poštovalo mjere i ne bude nosilo masku, podliježe krivičnoj odgovornosti i protiv njega će se podnijeti prekršajna prijava.
Semir Murić, ljeti je dolazio sa svojim četvorotočkašem ljeti, u avgustu kada se održava ljetnja Bihorska džipijada a ovo mu je prvi susret sa Ciglenom zimi.
„Prezadovoljni smo i ono što želim da poručim to je da naši prijatelji iz petnjičkog džip kluba, osim ljeti, organizuju i zimi ovakve susrete. Dosta nas okrivljuju kako uništavamo prirodu. Mi posjećujemo mjesta koja niko ne posjećuje. Što se tiče otpada, mi sve kupimo a čak se dešava da neka mjesta koja obilazimo sredimo i očistimo.
Nijesmo za to da se bacaju limenke, plastiče boce jer tu ima ispaša. Jeste u početku bilo malo problema oko toga ali smo ga riješili tako da niti jedan naš član je upozoren da iz svog auta ne smije izbaciti nikakvo smeće. Osim toga, vršimo humanitarne akcije porodicama koje su ugrožene“; istakao je Semir iz Džip kluba Monster iz Rožaja.
Ako bi se birao najadrenalinskiji vozač, ili možda da upotrijebimo formulaciju njegovih prijatelja i kolega iz kluba – najluđi, onda bi to zasigurno bio Senad Šutković kojeg od milošte zovu Šuka.
Ovaj mladi Rožajac sa svojim džipom, ide samom ivicom izdržljivosti svog ljubimca a i svoje. Što je veća prepreka ispred njega, to je izazov veći i prosto se mora savladat. Šutko nije pričljiv ali, onog trenutka kada zauzmete mjesto suvozača pored njega, onda bude jasno da osim toga što je ekstreman u vožnji, on je itekako ekstremno siguran vozač.
Džipijada koju je prije dva dana organizovao džip klub Bihor i predjednik Medo Latić okupio je veliki broj ljubitelja ovog sporta i ovog načina rekreacije. Između ostalih bio je i Eldin Šabotić, koji je došao iz Francuske, a inače je iz Dobrodola. Društvo mu je pravio i Nedžad Kurpejović, iz Rožaja koji je prvi put u brda Ciglena.
Mirso Murić iz Rožaja, po prvi put dolazi u Petnjicu i prvi put i u zimskim i u ljetnjim uslovima dolazi na Ciglen.
„Zahvaljujući Bihor klubu, danas se nalazimo na Ciglenu i to na doručak“; u šali kaže Mirso.
Hazbija Ličina, rođen u Radmancima gdje je i živio do svoje sedme godine. Nakon toga do svoje 20-te godine živi u Podgorici a onda se seli u Luksemburg i oko 30 godina je već tamo. I pored toga što mu je teren poznat, nije krio oduševljenje sa planinon Ciglen u zimskim uslovima kao i sa članovima oba džip kluba.
„Ovdje sam kao mali dolazio jer su mi djed i bika imali katune. Poznat mi je ovaj kraj ali danas mi je prelijepo iskustvo“, istakao je Hazbija za portal radija.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić sastao se juče sa predstavnicima radio stanica sjevernih opština Crne Gore: Rodoljubom Ćorićem, Azrom Hrapović, Mervanom Hadžibegovićem, Milošem Lazarevićem, Danijelom Obradović i Samirom Rastoderom.
Imajući u vidu značaj saradnje Skupštine Crne Gore sa predstavnicima medija, predsjednik Bečić je istakao spremnost zakonodavne grane vlasti da, u okviru svojih nadležnosti, pruži doprinos u poboljšanju stanja u oblasti medija u Crnoj Gori.
Naglasivši da lokalni mediji predstavljaju odraz lokalnih zajednica, predsjednik Skupštine je ocijenio da sve institucije, i na državnom i lokalnom nivou, treba kontinuirano da rade na poboljšanju sveukupnog društvenog ambijenta za rad medija.
Predstavnici lokalnih radio stanica upoznali su predsjednika Skupštine sa problematikom njihovog položaja i iskazali očekivanje, da će u saradnji sa Skupštinom, raditi na afirmaciji jednake podrške za cjelokupnu medijsku oblast na nivou Crne Gore.
Predsjednik Džip kluba Bihor, Edin Medo Latić, za portal radija nije krio zadovoljstvo ekipom i ambijentom.
„Ima dosta snijega, ali uz pomoć traktora, uspjeli smo da dođemo na željenu destinaciju. Želim da se zahvalim mojoj braći i drugovima iz džip kluba Monster iz Rožaja koji su vijek tu za lijepo druženje. Ono što mogu slobodno da kažem da su to momci koji su uvijek na dohvat ruke, svima onima kojima je potrebna pomoć. To je poznato. Svake zime, dovoljan je jedan moj telefonski poziv iz Luksemburga da im kažem da na vrh Hajle izađu, oni su tu rekordnom roku. Svim članovima Monster veliko hvala kao i svim učesnicima relija“, istakao je Medo Latić.
Predsjednik Džip kluba Monster, Damir Murić istakao je zadovoljstvo kompletnom ekipom i da je, kao i svaki put, iznenađen u pozitivnom smislu od strane organizatora Meda Latića.
„Treći put dolazim na Ciglen a prvi put mi je u zimskim uslovima. Prelijep pogled i ambijent“, između ostalog je istakao Damir Murić, predsjednik Džip kluba Monster iz Rožaja za portal radija.
Jedan od učesnika džipijade, koju je organizovao Džip klub Bihor, a koja je održana juče, bio je Mersad Murić iz Rožaja kod kojeg je ljubav za avanturistčkom vožnjom po prirodi, bila jača od sudbine.
Naime, doživješi tešku povredu, svoj život je vezao za invalidska kolica ali ni to ga nije spriječilo da u posebno opremljenom terencu za njegove mogućnosti i potrebe, što bi se reklo isprti na vrh Ciglena.
Oduševljen ambijentom i atmosferom uz riječi hvale za organizatore iz Bihorskog džip kluba i predsjednika, Edina Meda Latića, Mersad nam otkriva da učestvuje na svim ovakvim manifestacijam, ne samo u Crnoj Gori već i u regionu.
Povodom učestalih pojava ispisivanja grafita i slanja neprimjerenih poruka na račun bošnjakog naroda, predsjednik OO SD Petnjica, Isljam Ćeman za portal radija je istakao da za naše prilike to nije ništa novo.
“Živimo u 21. vijeku kada bi trebalo da svaki pojedinac se zapita čemu vodi ispisivanje uvredljivih grafita i koje su poruke poslane tim putem.
Kao roditelj i građanin Crne Gore, mislim da su to poruke u najmanju ruku zabrinjavajuće, tužne i žalosne ali smatram da su to poruke manjine u našoj lijepoj Crnoj Gori.
Žalosno je to što mnogo puta pozivamo i dijelimo na nacionalne, vjerske ili druge grupacije, odnosno ono što je davno prevaziđeno u uređenim društvima i sistemima. Ovom prilikom pozivam građane Crne Gore, bez obzira kome vjeruju i u šta vjeruju, da to drže za sebe i svoje lične potrebe a da se mi u našoj državi ponašamo civilizacijski kao što to čini moderni i uređeni svijet.
Suvišno je oko grafita zboriti izuzev toga da zaključim da bi bilo vrijeme da se batalimo tih poslova. Mislim da imamo bitnijih i interesantnijih problema, kojima bi trebalo posvetiti pažnju, kako bismo stavili tačku raseljavanju i napuštanju Crne Gore.
Aktuelni slučaj se pripisuje i prošloj i aktuelnoj vlasti. Očekujem i nadam se da će nadležni organi reda vrlo brzo utvrditi ko je spreman na ružne poruke, koje nažalost zavređuju veliku pažnju u našem društvu a red bi bio, ponavljam da se bavimo poboljšanjemživota u Crnoj Gori”, kaže prvi čovjek SD Petnjica.
On je dodao da tu partiju a i njega lično ništa neće pokolebati da se bori za izgradnju građanske, multievropske, multikulturalne Crne Gore.
Ćeman je poručio, onima koji pokušavaju da sruše građanski koncept CG ispisivanjem parola i prijetnjama, da se neće uplašiti
“Prošli smo devedesete, koje su bile mnogo teže, izdžali smo, smatrali smo da je to prošlost, međutim neke stvari se ponavljaju i nadam se da će to biti kratkog roka”, rekao je ćeman.
Od aktuelne vlasti očekuje da su efikasni u svom poslu i da pravovremeno reaguju na sve ono što se dešava, pogotovo kada su manjinske zajednice u pitanju.
“Očigledno je da su prijetnje pojačane nakon dolaska nove vlasti. Mislili smo da su loše poruke prošlost našeg društva, međutim pojavljuju se u skladu sa formiranjem nove vlasti, tako da nova vlast može da demantuje ukoliko nađe nalogodavce i objelodani kako bi saznali prave informacije ko još uvijek misli da može da gradi građansku Crnu Goru”, rekao je Ćeman.
On dodaje da je zabrinjavajuće to što se pojavio predlog da se jedna ulica u Beranamanazove po ratnom zločincu Ratku Mladiću.
“Međutim na osnovu onoga kako kako se deklarišu partije i koalicije koje čine vlast, imamo određeni broj partija i koalicija koje se deklarišu kao građanske i proevropske, na osnovu ovoga se pokazalo da ta ekipa jedno priča a drugo radi, što je veoma zabrinjavajuće i neuljudno ali želim da ponovim, prošle su devedesete i te ideje neće proći kod ljudi koji misle da Crna Gora treba da bude građansko društvo”, rekao je Ćeman.
Prvi čovjek petnjičkog SD smatra da nije iznenađenje to što članovi DF-a stoje na strani nacionalizma ali da je iznenađenje što su im se pridružili neki članovi Demokrata i koalicije Crno na bijelo.
“Bošnjaci u Beranama su se loše osjećali kada su čuli za jednu takvu odluku ali i drugi, bez obzira koje je vjere. Ne bih oko toga mnogo govorio ali smatram da su se loše osjećali građani drugih vjerskih zajednica koji žive Crnu Goru kao multietničko društvo.
Prema zvaničnim informacijama, Ratko Mladić je proglašen ratnim zločincem. Što se tiče Osmana Rastodera, bilo je pokušaja, ideja i optužbi, ja nema informaciju da je on proglašen ratnim zločincem. Nemamo argumente da te dvije ličnosti dovodimo u istu ravan.
U Komisiji za imenovanje ulica u Petnjici, neko je dostavio predlog za ulicu Osmana Rastodera, međutim na zadovoljstvo većine građana Petnjice, Komisija za imenovanje odbila je zvanično, tako da te ulice u Petnjici zvanično nema i smatram da ne treba da ima ko god je bio u prilici da kroz svoj život se bavi nehumanim i nečasnim radnjama. Podvlačim, Ratko Mladić i Osman Rastoder ne mogu biti u istoj ravni na osnovu zvaničnih izvještaja.
Nijesam bez razloga pripadnik Socijaldemokrata i stava sam da smo mi malo građansko društvo u kojem je jedina perspektiva i budućnost se može graditi kroz građanske a nikako kroz nacionalne partije.
Smatram da građanska partija koja ima građansku ideju treba da ima prednost i da funkcioniše i nijesam za nacionalnu organizaciju, jer bio bi red da se prave po nekim drugim planovima a ne po nacionalnoj pripadnosti.
Moja poruka za kraj je da se građani batale naziva ulica, grafita, da se građani pitaju od čega, zbog čega i kako živimo u našoj državi Crnoj Gori”, rekao je predjednik OO SD Petnjica Isljam Ćeman.
