U PETNJICI POČEO XI FESTIVAL PRIČE: LILE OBASJALE ZAVIČAJNE STAZE
Život između dva jezika teško je iskustvo za svakog čovjeka, ali je za pisca dobro jer učenjem novog jezika sebi otvara vrata još jedne kulture, rekao je specijalni gost XI Festival priče u Petnjici Refik Ličina.
O njegovom stvaralaštvu govorili su Dragana Tripković, Vasko Raičević, Rebeka Čilović i Selma Rastoder, na Festivalu pod sloganom “Umjetnost je sumnjiva”. Književni portret pisca, u sali Opštine, na svoj način upotpunile su i slike akadamske umjetnice Adele Nurković Kulenovć.
U petnjičkoj Divan bašči promovisana je knjiga priča Razmeđa Bihora koja sadrži ostvarenja 32 autora iz Crne Gore i regiona. O zbirci su govorili Jasmina Halilović Murić i Safet Hadrović Vrbički.
Na početku svečanog programa odata je pošta žrtvama genocida u Srebrenici, a potom je uslijedio kulturno-zabavni program u kome su učestvovali hor Ilham i etno-grupa Teferidž sa solistima iz Rožaja i Novog Pazara. Svi oni su došli da podrže Festival Zavičajne staze, kao i pisci koji su govorili poeziju Nadıja Rebronja i Hamdija Kalač. Tradicionalno, svečano otvaranje Festivala pratilo je paljenje lila- julskih vatri koje najavljuju ljeto.
Festival iz godine u godinu okuplja vrijedne stvaraoce iz države i regiona i podstiče talentovane da stasavaju na izvorištu narodne tradicije. U okviru Festivala organizuju se brojne kulturne manifestacije od značaja za razvoj i očuvanje kulture i tradicije petnjičkog kraja, ali i cijele Crne Gore.
Refik Ličina: U tuđini jezik ti postaje jedina domovina
Festival priče otvoren je
Dragana Tripković je navela da je pisanje Refika Ličine veoma važno zato što čitaocima donosi jezik Bihora i cjelokupnog regiona Sandžaka.
“Mi nemamo mnogo autora koji njeguju jezik sa kojim su odrasli i to je specifično za naše podneblje. OKF se trudi da bude na prvom mjestu za valorizaciju takvog jezik, bilo kroz izdavaštvo ili recepciju autora koji se bave tom vrstom književnosti”, kazala je Tripković.
Na autentičan i bogat jezik u pisanju Refika Ličine pažnju je skrenuo i Vasko Raičević. On je istakao da upotreba toponima i arhaičnih izraza stvara sliku o duhu prostora i vremena, ali i društvenim promjenama koje su se dešavale.
“Pored ostalih vrijednosti, knjiga je interesantna sa vizuelnog, odnosno slikovitog aspekta. Tu su i atraktivne scene koje podsjećaju na magijski realizam Latinoameričkih pisaca. Ipak, za razliku od njih, kod Refika je to predstavljeno kao određena fantazmagorija, kao neki otuđavajući nivo u kojoj se čudimo onome što je realnost kod nas. Tu dolazimo do zaključka da zapravo naša realnost kada se napiše izgleda kao da je fantastiča književnost u pitanju”, objasnio je Raičević.
Komentarišući pitanje pjesnikinje Rebeke Čilović položaju stranca i “životu između dva jezika”, Refik Ličina je odgovorio da je to teško iskustvo za čovjeka, ali da je sa jezičke strane dobro jer učenjem novog jezika pisac sebi otvara vrata još jedne kulture.
„Ja sam sa tri godine otišao iz Radmanaca (petnjičko selo) i tada nijesam mogao ponijeti nijednu sliku. Međutim, ja sam jezik učio od svoje majke i njega sam mogao ponijeti sa sobom“,rekao je je Ličina komentarišući odnos prema zavičaju i značaj jezika.
On je posebno istakao značaj arhaizama u pisanju i njihovoj moći da autentično dočaraju slike prošlih vremena. “Arhaizmi i kovanice imaju jednu veliku snagu- da te razore ili podignu kao pisca”, kazao je Ličina, tvrdeći da on svoj jezik zove maternjim i trudi se da ga gaji i čuva jer to vidi kao svoj zadatak. “Jezik je jako bitan. Ko ima jezik ima i moć“, poručio je Refik.
Refik Ličina porijeklom je iz Petnjice, odrastao je i učio u Novom Pazaru, a od 1994. živi i stvara u Lundu, Švedska. Piše poeziju i prozu. Djela su mu objavljivana i na švedskom jeziku, a preveo je i veliki broj značajnih švedskih pisaca, posebno pjesnika, na naš jezik.
Organizator Festivala uručio je Refiku Bihorski kazivar- posebno priznanje za doprinos razvoju kulture u petnjičkom kraju.
Razmeđa Bihora: Bihor kao utopija
U drugom dijelu programa svečanog otvaranja Festivala, u petnjičkoj Divan bašči promovisanja je knjiga “Razmeđa Bihora” ali i priređen kulturno-zabavni program.
“Razmeđa Bihora” je knjiga je zbirka priča sa prošlogodišnjeg Festivala priče koja sadrži 32 odabrane priče autora iz Crne Gore i regiona i otkriva horizonte sjećanja i svijesti u kojima se ogleda istinski treptaj čovjekovog bića u traženju ličnog puta i životnog izbora.
Svoje izlaganje o zbirci, književnik Safet Hadrović Vrbički započeo je citatom Ćamila Sijarića- “U Bihoru, ako kamen prevrneš, eto priče”, ističući značaj Festivala za očuvanje identiteta i cjelokupan razvoj bihorskog kraja.
“Sasvim slobodno se može reći da Bihor više nije neki tamo tamni vilajet sklonut iza brda, kako su mnogi o njemu mislili i tom svojom mišlju htjeli da nas uvjere da je tako, a nije niti može biti. O našem Bihoru pišu čak i oni koji nikada nijesu hodili našim drumovima, niti su pili našu vodu, niti su udisali našu havu (vazduh), ali su znali da je iz ovog našeg Bihora ponikao njegov veliki sin, naš Ćamil, da Ćamilov duh lebdi nad Bihorom.”, kazao je Adrović.
On naglašava da su priče koje su se našle u knjizi Razmeđa Bihora interesantne zbog tema koje obrađuju, specifičnosti jezika kojim su pisane, kao i psihologije stanovnika podneblja koju oslikavaju.
I profesorica Jasmina Halilović Murić, podsjetila je na duh Bihora iz Ćamilovog pisanja. “Zbornik se sastoji od tridesetak priča u kojima možemo uočiti prije svega prošlost, kulturu i tradiciju Bihora i ljudi u njemu. Prva asocijacija meni na Bihor, jeste Ćamil Sijarić i njegovo kapitalno djelo ,,Bihorci.“ Ono što je meni privuklo posebnu pažnju jeste način pripovijedanja, taj specifični način pripovijedanja mogu slobodno reći ,,ćamilovski,, podrazumijeva sintezu magijskog realizma koji se vješto stapa sa neoromantizmom i motivima foklora i narodnog pripovijedanja koji oslikava svirepu sudbinu čovjeka i težak život u Bihoru , ali i likove (junake) koji svoju sudbinu nose na dostojanstven način. Tako da autori ove Zbirke mogu stati rame uz rame sa poznatim svjetskim autorima”.
Ona naglašava da se Bihor kao neiscrpan motiv koji je inspirisao i inspirisaće mnoge autore, pojavljuje kao utopija. “Mjesto odakle omladina odlazi u inostranstvo, ali ni sva ta raskoš velegrada i novci ne zasite ih, nego se vraćaju u Bihor po eliksir mladosti i komad zavičaja”.
Zavičajne staze kao svetionik za poštovaoce umjetnosti Crne Gore i regiona
Otvaranju Festivala prisustvovali su pjesnici Nadija Rebronja i Hamdija Kalač, koji su istakli značaj Festivala za kulturu i umjetost čitavog regiona.
Prvo veče Festivala uljepšali su hor ILHAM i etno-grupa TEFERIDž sa solistima: Irmom i Ildom Nurkovć, Mirsadom Tarhanišem, Zikretom Murićem i Adisom Murićem. Nastup grupe muzičara iz Rožaja i Novog Pazara na čelu sa Bećom Kujevićem poklon je i podrška Festivalu.
Početak regionalno poznate manifestacije, i jedanaestu godinu postojanja, obilježile su i “Bihorske lile”, tradicionalni plamen julskih vatri koje najavljuju ljeto.
Manifestaciju su svojim prisustvom podržali Aldemar Ibrahimović, Edin Smailović, Mirza Luboder, Anela Čindrak, Hamdo Kočan i mnogi drugi.
Organizatori podsjećaju da je na ovogodišnji konkurs Festivala “Zavičajne staze – za priču inspirisanu Bihorom”, prispjelo 37 rukopisa.
Žiri u sastavu: Zuvdija Hodžić, Sofija Kalezić i Elvedin Nezirović, ocjenjuje priče pod šifrom i uskoro će saopštiti koje priče zaslužuju nagrade i pohvale. Dodjela nagrada i veče posvećeno laureatima planirano je 9. avgusta u Petnjici.
Pored toga, u okviru Festivala, 20. jula će biti organizovana tribina o Jezičkoj tradiciji Bošnjaka, 3. avgusta gost Festivala će biti Andreja Nikolaidisa, dok je 5. avgust rezervisan za tradicionalni Susret kod Ćamilove česme kada će gosti govoriti o stvaralaštvu i književnom nasljedstvu Ćamila Sijarića.
DENIS BOŽOVIĆ
USKORO 27. BROJ REVIJE BIHOR
U izdanju ZK Bihor iz Luksemburga, uskoro će, u štampariji Merkator u Bijelom Polju biti završeno štampanje novog 27. broja revije Bihor, koja, na preko pedeset stranica, donosi razne tekstove iz Luksemburga, Zavičaja, prati aktivnosti udruženja ZK bihor, tekstove iz istorije, leksikografije, kulture, piše o Bihorcima rasutim diljem svijeta, a bogata je i sportska rubrika…
Tiraž je 1 000 primjeraka i skoro je u cijelosti unaprijed rasprodan i to od Australije do Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Kao i do sada tekstovi su aktuelni i zanimljivi. Ova revija predstavlja najbolji most i sponu između Crne Gore, BiH i Luksemburga.
Glavni i odgovorni urednik Faiz Softić sa saradnicima je na najbolji mogući način doveo do kraja i ovaj broj i, nadamo se, sa radošću će se čitati širom svijeta.
Raif Adrović Aron
USKORO POTPORNI ZID KOD MOTELA
Juče su počeli radovi na podizanju potpornog zida u blizini motela u Petnjici na dionici puta Podvade – Petnjica.
Saobraćaj na ovom dijelu puta se odvija jednomom kolovoznom trakom uz svu prateću opremu da su u toku radovi na putu.
A.N.
REFKO LATIĆ: PO KOJEM KRITERIJUMU SU BIRANI PREDSTAVNICI PETNJICE ZA MOSI U PRIBOJU
Refko Latić, profesor pripravik u Srednjoj školi u Petnjici kritikovao je način odabira predstavnika opštine za MOSI koje se održavaju u Priboju. On je rekao da nije postojalo neko takmičenje prije toga na osnovu čega bi se izabrali predstavnici.
“Uporno zagovaramo ravnopravnost, a uvijek smo daleko od toga. To pokazuje i organizacija naših predstavnika i lokalne uprave u sportu povodom MOSI igara. Slušajući kako smo svi ukjlučeni, da sve trebamo i da svi možemo da se bavimo sportom razočarah se ovim potezom naših ljudi i organizatora, a ne razočarah se samo ja, to primijetih i kod drugih ljudi u razovoru sa njima jer uopšte i ne znadosmo da se organizuju MOSI igre”, kaže Latić.
On je je uputio pitanje predstavnicima loklane uprave po kojem kriterijumu su birani sportisti koji nas predstavljaju u Priboju.
“U komunikaciji sa profesorima fizičkog vaspitanja koji žive i rade u Petnjici saznao sam da ni njih nijesu kontaktirali niti uključivali u organizaciji prilikom odabira, što znači da su o svemu odlučivali ljudi koji nijesu dovoljno kompetentni i ne bave se sportom profesionalno. Ostaje mi nejasno i neodgovoreno pitanje po kojem su to nahođenju odabrali baš te ljude da nas predstavljaju, a zapostaviše druge koji su takođe istaknuti u nekom segmentu”, kaže Latić. On je takođe dodao da u petnjičkoj delagaciji na MOSI nema nijedne žene.
“Nadam da će se sledeće godine to promijeniti, o čemu maštamo sve ove godine od povratka statusa Opštine”, zaključio je Latić.
ALDIJANA NOVALIĆ
SVE SPREMNO ZA “ZAVIČAJNE STAZE BIHORA”
Pripreme za početak i svečanog otvaranja festivala “Zavičajne staze Bihora” večeras u 19:30 časova su uglavno urađene. Posljednje umivanje obavili su radnici Komunalnog preduzeća koji prali ulice u blizini Divan bašče gdje je predviđena ceremonija otvaranja.
Festival je ove godine nosi naziv “Umjetnost je sumnjiva”.
„Prije 12 godina, tačnije 2006. sa nekoliko ljudi koji vole zavičaj i ovaj kraj šetao sam po brdima i došli na ideju da osnujemo ovakav Festival. Vremenom je ideja zaživjela i to ne samo kod naših Bihoraca nego i kod drugih ljudi, pa smo 2008. godine prvi put organizovali Festival u ovom obliku. Naziv „Umjetnost je sumnjiva“ je fina „provokacija“ s ciljem da se presaberemo i ispitamo šta je zaista vrijedno, a šta ne. Da tražimo u svemu smisao i ideje koje mogu pomoći da se kraj brže kultiviše i brže razvija. Mislim da su zavičajne staze izrodile „Bihorsko kulturno ljeto“, kazao je Mirsad Rastoder osnivač Festivala.
Gost Festivala je Refik Ličina, pjesnik, pripovjedač i prevodilac sa švedskog na naš jezik. U promociji njegovog stvaralaštva i romana “Dalge”učestvuju književnici Dragana Tripković, Vasko Raičević, Rebeka Čilović i Selma Rastoder.
Razgovor o književnosti inspirisaće slikarska inicijacija “U središtu duše” akademske umjetnice Adele Nurković-Kulenović. Iste večeri, u drugom dijelu programa, uslijediće promocija zbirke priča “Razmeđa Bihora” sa prošlogodišnjeg Festivala. Knjiga sadrži 32 priče autora iz Crne Gore i regiona, a predstaviće je Safet Hadrović Vrbički i Jasmina Halilović-Murić. Za muzički dio programa “U bašči sevdaha” pobrinuće se hor ILHAM i orkestar TEFERIDž sa solistima: Irmom i Ildom Nurkovć, Mirsadom Tarhanišem, Zikretom Murićem i Adisom Murićem.
Početak ove regionalno poznate manifestacije, i jedanaestu godinu postojanja, obilježavaju “Bihorske lile”, tradicionalni plamen julskih vatri koje najavljuju ljeto.
ALDIJANA NOVALIĆ
SJUTRA ASFALTIRANJE PUTA PREMA PONORU
Jutros su kroz centar Petnjice prošle mašine za sjutrašnje asfaltiranje puta u Radmancima gdje već četiri dana radnici firme “Bemax” rade na pripremi podloge.
“Već četiri dana radnici pripremaju put za asfaltiranje, tako da će to sjutra uraditi. Treba da spoje put od Sutjeske do Broda. Mještani Ponora prikupili su više od 100.000 za ovaj projekat u dužini od 2,5 km”, kazao je Zeno Rastoder, član odbora.
ALDIJANA NOVALIĆ
OBUSTAVA SAOBRAĆAJA OD 15 DO 17 ČASOVA NA PUTU GUSARE – BIOČE
Danas će od 15 do 17 časova biti obustavljan saobraćaj na putu Gusare – Bioče zbog izvođenja radova na prilaznom putu do seoskog groblja u Lješnici, saopštili su iz Sekretarijata za lokalnu upravu Opštine Petnjica
A.N.
MONSTAT: PETNJICA JEDNA OD TRI OPŠTINE U CRNOJ GORI SA POZITIVNIM PRIRODNIM PRIRAŠTAJEM
Prema podacima Monstata jedino Petnjica 2, Rožaje 40 i Plav 2, imaju pozitivan prirodni priraštaj.
Prema istim podacima stopa mortaliteta u Pljevljima se povećava iz godine u godinu, a za prva četiri mjeseca ove godine iznosila je 116.
Prema podacima MONSTAT-a, zaključno sa aprilom rođeno je 55 beba, a preminuo je 171 Pljevljak.
Godinama unazad više ljudi umire nego što se rađa, a po negativnom prirodnom priraštaju Pljevlja su daleko ispred ostalih opština u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori u prva četiri mjeseca čak 15 opština imalo je negativan prirodni priraštaj.
Iza Pljevalja, najveći negativni prirodni priraštaj registrovan je na Cetinju 49, Ulcinju 36,Nikšiću 26, Herceg Novom 25,Beranama -18, Kolašinu -15, Danilovgradu l3,Mojkovcu -11, Bijelom Polju 9, Kotoru 8, Gusinju 3, Plužinama 5, Andrijevici 9 i Baru 4.
Najveći prirodni priraštaj zabilježen je u Podgorici 216.
Prema MONSTAT-u, najmanja peosječna zarada u Crnoj Gori je zabilježena u Petnjici i iznosi 404 eura. Najveću prosječnu neto zaradu krajem petog mjeseca imali su zaposleni u Tivtu, u prosjeku 605 eura. U Podgorici je prosječna zarada 537 eura, Pljevljima 515, Plužinama 511, Plavu 500.
U svim ostalim opštinama prosječna zarada je manja od 500 eura.
DŽEKO RAMDEDOVIĆ: GAJIM VIŠE OD 100 ZEČEVA, ALI MI NE PADA NA PAMET DA PROIZVODIM MESO
Šezdesetosmogodišnji Bihorac Džeko Ramdedović na svom imanju uzgaja zečeve već pet godina.
„Kada sam došao iz Švajcarske prije pet godina kupio sam nekoliko zečeva. Tada ih je bilo samo nekoliko dok ih danas ne mogu prebrojati. Pa sigurno da ih ima više od 100, kaže penzioner koji svoje staračke dane provodi u rodnoj kući u Lagatorima u prirodnom ambijentu, okružen životinjama.
„Ovo je bio hobi iz ljubavi, a ne zbog zarade ili nečeg drugog. Ni proizvodnja zečjeg mesa mi ne pada na pamet, jer je ljubav prema njima takva da ih ne bih koristio. Svakodnevno ih hranim i nabavljam hranu za njih“, kaže Džeko.
Zečeva je sada puno, pa ih Bihorac prodaje jer su zauzeli mnogo prostora.
ALDIJANA NOVALIĆ
