PETNJICA: TAKMIČENJE U STONOM TENISU I PIKADU ZA OSOBE SA INVALIDITETOM

0

U okviru projekta „Inkluzija OSI u oblasti sporta“ pod pokroviteljstvom opštine Petnjica a u organizaciji nevladine organizacije Lice sa invaliditetom Petnjica organizuju takmičenje za osobe sa invaliditetom.

U Petnjici će na sportskim nadmetanjima prisustvovati predstavnici Specijalne olimpijade Crne Gore i takmičari iz sjevernih opština.

Od 11h biće upriličena prezentacija Specijalne olimpijade Crne Gore a u 12h takmičenje u stonom tenisu i pikadu.

Sportska manifestacija održaće se u JU Centar za kulturu Petnjica 23.11.2021. godine.

ERIS BABAČIĆ

 

IBRAHIMOVIĆ U PETNJICI: STALNI PRILIV NOVIH ČLANOVA, SPREMNI SMO, U SARADNJI SA DIJASPOROM, NA KRUPNE KORAKE U PRVACU RAZVOJA BIHORA

0

Predsjedništvo Bošnjačke stranke održalo je sjednicu u Petnjici, u susret lokalnim izborima.

Na sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Ervin Ibrahimović je konstatovano da je izvjesno da će Bošnjačka stranka biti nova snaga razvoja Petnjice.

,,Svakodnevno bilježimo priliv novih članova i to je potvrda ispravnosti naše politike. Kroz razgovore sa građanima Petnjice, jasno uviđamo da su naš izborni program i naša odbornička lista nešto što je neophodno za razvoj opštine Petnjica i valorizaciju svih prirodnih potencijala. U saradnji sa dijasporom, spremni smo da napravimo krupne korake u pravcu razvoja cjelokupnog bihorskog kraja“, zaključeno je na sjednici Predsjedništva.

Članovi Predsjedništva održali su radni sastanak i sa članovima Opštinskog odbora BS Petnjica.

ERIS BABAČIĆ

RADMANSKA KLISURA: TURISTIČKO – ARHEOLOŠKI DRAGULJ BIHORA

0

Na nadmorskoj visini od 1.200 metara, na sjevernom obodu petnjičkog regiona, mala i brza Radmanska rijeka, tekući kroz vjekove, prosjekla je uzan kanjon kroz Ravništa, između brda Džilita i Stubica na zapadnoj i Stolova i Klinca na istočnoj strani. Iz kanjona, rijeka se strmo obrušava ka selu Radmance a potom plodnom ravni teče ka Petnjici gdje se, ispod škole, uliva u rijeku Popču. Bogastvo vode i prirodno okruženje uslovili su da ova oblast bude nastanjena još u praistoriji.

Torine su ravan i izdužen plato koji se nalazi neposredno ispod brda Džilita i Stubice, na sjevernoj strani kanjona Radmanske klisure. Plato je dug oko 150 m, a nejednake su širine koja varira od 30 do 50 m. Na istočnoj strani zaštićen je strmim i stjenovitim padinama pomenutih brda, dok je na zapadnom podzidanu velikim kamenim blokovima koji su omogućili formiranje ovog, relativno ravnog platoa.

Dominantan i  prirodno zaštićen položaj, lak pristup kanjonu sa tekućom vodom, idealni su uslovi za formiranje sezonskog praistorijskog naselja o čemu svjedoče mnogobrojni fragmenti keramike, predmeti od okresanog i glačanog kamena i alatke radene od živo tinjskih kostiju. Na ovom lokalitetu prvo sezonsko naselje podignuto je krajem neolita i to u zadnjim fazama Vinčanske kulture.

Predsjednik MZ Enver Rastoder ujedno i prvi čovjek koji je započeo razvoj seoskog turizma, dovodio prve grupe turista, predstavljao torine i radio na promociji o vrijednostima ovog lokaliteta. Takođe je sa nvo „Centar za seoski razvoj“ valorizovao prvi prilaz do arheološkog nalazišta.

Prije skoro šest godina arheolog Predrag Lutovac bio je gost emisije “Putevi i raskršća” u studiju Radija Petnjica i govorio, između ostalog o značaju Radmanske klisure iz arheološkog ugla.

Između ostalog kazao je da je to prvi ozbiljni lokalitet rađen na području Petnjice i to je nešto što je za nas bilo fantastično. Nismo očekivali da se na vrhu brda, nalazi jedan mali kanjon i da se u njemu nalazi prekrasni objekat monumentalnih razmjera. To nije prava pećina, ima dubinu svega 50-tak metara. Prilikom tih istraživanja, našli smo Rimsku keramiku, tzv. Terasigelatu (fina rimska keramika, porjeklom iz Afrike a pripada III i početku IV vijeka). Takođe, pronašli smo dobro očuvani bronzani novac iz IV vijeka”  zaključio je Predrag  Lutovac u emisiji  “Putevi i raskršća”.

ALMINA LIČINA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

SUKO ADROVIĆ: Prodao sam sve što sam zasadio, niko nam nafaku ne može uzeti

0

Pored situacije sa korona virusom, sušnog ljeta, enormnog skoka cijena, subvencija koje su kasnile ipak u Bihoru ima uspješnih poljoprivrednika, koji su zadovoljni plasmanom proizvoda i još više prihodom.

Jedan od njih je Suko Adrović, koji se već dugo godina godina bavi povrtlarstvom, zasadom kupusa u Podvadama. Suko Adrović je široj javnosti poznat po uzgoju poljoprivrednih proizvoda.

On je zasadio kupus kao i prethodne četiri godine, krompir, pasulj takođe se bavi i plasteničkom proizvodnjom u koju velikim dijelom spada paprika ajvaruša.

Kako ističe Suko, u odnosu na prethodnu godinu, cijena njegovih poljoprivrednih proizvoda je bila na veoma zadovoljavajućem nivou.

„Uspiješno sam plasirao sve proizvode, prodao sam osam tona bijelog kao i oko osam tona crvenog kupusa. Tri dana nakon što sam sve rasprodao i dalje me ljudi kontaktiraju i traže kupus kako bi spremili zimnicu. Ove godine veća je potražnja, odnosno više se pravi zimnica godine nego one prethodne.
Krompira je rodilo oko dvije tone, što je bilo dovoljno, cijena je bila dobra oko 50 centi i takođe sam vrlo brzo prodao krompir, takođe pasulj i plasteničke proizvode.
Imam svoje mušterije koje svake godine kupuju kod mene i prema njihovim riječima oni su zadovoljni kvalitetom ponude“, kaže Suko.

„Nastojim da u toku zasada i obrade ne koristim hemiju u velikim oblicima i u slučaju kada koristim, to je mala količina sa kojom štitim plod od “muhe”. Ove godine smo više radili na plavljenju posjeda. Posadio sam kao i svake godine prosječno do 20.000 struka kupusa“, dodaje Adrović.

„Zahvaljujući svojim stalnim mušterijama, nemam potrebu da kupus prodajem van okruženja Petnjice, a u pitanju su velike količine koje iznose čak i do dvadeset tona.
Imam svoj štand, pored putntog pravca na kojem dognam kupus i prodajem ga. Sve sam prodao, i to što sam bio pripremio za svoju porodicu, za malo sam prodao kolika je potražnja bila. Na licu mjesta, moje mušteriju imaju mogućnost da odaberu kvalitet kupusa, što mi je nekako i bio cilj da imam kvalitetnu i pristupačnu uslugu pored kvalitetnog proizvoda. Imao sam svega na štandu, ali kupusa najviše“, navodi Suko.

„Ove godine, uticala je suša na proizvod, ali trudili smo se da na imanju obezbijedimo pumpu koja je smještena na traktor, preko koje smo plavili parcelu skoro svake noći.

Prethodne godine bilo je mnogo lakše i nije bilo suše, bile su kiše čak i velike poplave koje su nam uništile veliki dio zasada na imanju. Imao sam dosta štete od prethodne godine, ali svojim radom i zalaganjem, nadoknadio sam i uspio da se spremim za narednu sezonu. Niko nam nafaku ne može uzeti“, poručuje Suko.

U toku uzgoja kupusa, imao sam posjetu profesora poljopivredne proizvodnje iz Turske, koji je bi predavač na seminaru za poljoprivredne proizvođače u Petnjici, sa njim u pratnji bila je delegacija iz lokalne uprava. Između ostalog, on se oduševio načinom zasada i cjelokupnom proizvodnjom kupusa koji sam zasadio u Podvadama“, kaže Suko.

„Pored  Bihora, ljudi su iz Rožaja, Bijelog Polja, Podgorice upoznati su sa mojom organskom proizvodnjom i svake godine nemam problema sa prodajom. Jedan dio šaljem porodici i prijateljima u Luksemburgu, ali najveći dio prodam našim građanima u Petnjici.

Suko izražava žaljenje zbog toga što Ministrastvo poljoprivrede nije ispunilo njegov zahtjev za dobijanje nepovratnog kredita.

„Mislio sam da nakon uspješne poljoprivredne sezone, upotpunim i proširim mehanizaciju sa tim da je moj sin aplicirao za projekat nepovratnih sredstava u iznosu od 10.000€ prema Ministarstvu poljoprivrede, takođe sam htio da uložim dodatnih 5.000€ iz svog budžeta. Mislili smo da kupimo jedan novi traktor kao i raonik , frezu i prskalice.

Ministarstvo poljoprivrede nije imalo razumijevanja tako da smo dobili negativan odgovor, odustali smo od toga, sin je bio nezadovoljan i otišao je u Podgoricu kako bi pokušao da nađe neki posao“, ističe Suko.

„Mislim da Ministarstvo poljoprivrede ukoliko želi da podrži mlade ljude na selu treba da ima više razumijevanja. Ne znam, ali nije potrebno uslovljavanje da bi ostvarili bespovratni kredit, da kupimo šta oni zahtjevaju, nego da mi izaberemo šta je nama najjpotrebnije i najprioritetnije. Oni imaju neke zahjeve, što ne idu u prilog svakom poljoporivrednom proizvođaču. Mislim da bi to trebali malo da koriguju. Ukoliko ja želim da uvećam zasade kupusa i krompira, meni je potreban dobar traktor, koji će mi olakšati i osigurati rad na imanju. Razmišljao sam, kao što rekoh da uzmem livada jedno dva hektara, ali odustao sam. Održavaću moje imaje, imam oko jedan hektar zemlje dokle budem mogao, a djeca svojim putem su pošla.

Imao sam u planu da pravim magacin za smještaj kupusa, pa za smještaj krompira. Imali smo mnogo toga u planu, ali sa traktorom koji je star 50 godina ne može da se radi a može svaki čas da prestane da radi. Mislim da je bolje da naši marketi kupuju domaće i svježe proizvode, nego da uvoze iz regiona. Ne samo da će proizvodi biti sigurniji i kvalitetniji, nego će klima otkupa ojačati proizođače da nastave i unaprijede svoju proizvodnju. Teren Bihora je veoma kvalitetan i iz njega rađa kvalitetna hrana. Nije da se hvalim ali moj kupus može punih šest mjeseci nakon branja da se ne pokvari.

Kada su predstavnici Ministarstva poljoprivrede boravili u Petnjici jedan od predstavnika Ministarstva mi je obijasnio da je u sklopu tog projekta predviđena kupovina grla. Kazao sam mu i kada bi mi ih besplatno dali ja ne bi mogao da ih držim. Između ostalog ispričao sam mu svoju situaciju da sam s tim nepovratnim kreditom želio da zadržim svoje sinove jer znam šta je meni potrebno kako bi održao i u narednom periodu unarijedio svoju poljoprivrednu proizvodnju.

Bez obzira na sve omladina iz Bihora odlazi i veoma je teško mladom čovjeku da započne život sa poljoprivredom u Petnjici, jer kad nam omladina ode ništa nam više ne treba“ , poručio je Adrović.

Imam svoju mehanizaciju, odnosno traktor koji je već dotrajao, ali po svemu sudeći, narednu godinu dočekaću sa postojećom mehanizacijom i mislim pored nekih mogućnosti da proširim poljoprivrednu proizvodnju i zasadu kupisa, neću uspjeti da se organizujem i proširim zasade.

Subvencije od Ministarstva poljoprivrede došle su prije nekoliko dana, uhar je, čisto da se makar pokriju troškovi za gorivo“, kaže Suko.

Za kraj, Suko Adrović poručio je nadležnima u Opštini i državi da se okrenu prema poljoprivredi kako bi uspjeli da zadrže i ovo malo ljudi koji se bore za opstanak u svom zavičaju.

ALMINA LIČINA

Završena sanacija riječnog korita u MZ Tucanje

0

Korito rijeke Tucanjčice, u mjestu Luke, koje je bilo u lošem stanju i začepljeno, već par mjeseci unazad, juče je sanirano i produbljeno u dužini od 1100m.

Apel koji su građani uputili prije par dana, putem portala Radio Petnjica je uvažen i Opština Petnjica je izašla u susret građanima i poslala svu potrebnu mehanizaciju kako  bi se riješio taj problem. Brojni mještani su izrazili duboku zahvalnost lokalnoj samoupravi, među njima i Hajrija Korać Šabotić čijem imanju je nanijeta velika šteta tokom  proljećnih poplava.

,,Iako ne živimo u Crnoj Gori videli smo da ima još uvijek odgovornih i dobrih ljudi, imanje moga oca je poplavljano  jos prije par mjeseci i tom prilikom nanijeta je ogromna štetu koju smo u saradnji sa opštinom Petnjica uspjeli da saniramo. Ovim putem upućujemo veliku zahvalnost Opštini Petnjica na čelu sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem koji nam je izašao u susret i pomogao da riješimo problem“ kazala je Hajrija Korać Šabotić.

ERIS BABAČIĆ

 

DJECA TRAGIČNO STRADALIH RODITELJA IZ DAŠČE RIJEKE JOŠ ČEKAJU RJEŠENJE

0

Skoro je mjesec od tragičnog slučaja koji se desio u Daščoj Rijeci, kada je sedmoro djece ostalo bez oba roditelja.

Prema riječima porodice Škrijelj, djeca borave u porodičnoj kući amidže u Daščoj Rijeci, koji se ujedno i prihvatio brige o djeci dok se ne završi cijela administracija u vezi sa starateljstvom.

Čeka se i rješavanje njihovog stambenog pitanja, a prema informacijam Radija Petnjica, Islamska zajednica je obezbijedila stan u Podgorici. Takođe, Islamska zajednica je otvorila žiro račun za pomoć pordici Škrijelj i na tom računu slislo se blizu 50 000 eura koje bi trebale biti iskorištene za izgradnju kuće. Da bi se sve realizovalo potrebno je da se završe administrativne stvari u vezi starateljstva.

Djeca bi bila smještena u Podgorici gdje bi nastavila svoj život i školovanje uz najstarijeg brata koji pohađa srednju školu medresu “Mehmet Fatih” u Podgorici.

Porodica Škrijelj se zahvaljuje svima koji su na bilo koji način pomogli i izrazili želju da pruže pomoć i podršku.

“Zbog raznih neprovjerenih i netačnih informacija koje kruže (medijima ili u javnosti) želimo da uputimo javnost i sve ljude dobre volje i dobrih namjera da po pitanju bilo kakve akcije pomoći djeci obavijeste članove porodice Škrijelj, jer su djeca pod brigom i pažnjom porodice”, saopštili su iz porodice Škrijelj.

ENKO KORAĆ

Hadžić: Ukidanje sredstava za saradnju sa dijasporom još jedna ishitrena odluka

0

Ukidanje budžetskih sredstava za jačanje saradnje sa dijasporom je još jedna ishitrena i nedovoljno pripremljena odluka, a o ovoj mjeri u Upravi za saradnju sa dijasporom – iseljenicima nisu bili upoznati, niti konsultovani, već su o tome saznali iz medija – kazao je vršilac dužnosti direktora ove uprave Seid Hadžić.

(FOTO I VIDEO) VII INTERNACIONALNI FESTIVAL IZVORNOG STVARALAŠTVA

0

Centar za kulturu Petnjica je četvrti put bio domaćin VII internacionalnog festival izvornog stvaralaštva u organizaciji UFACG ( Udruženja Folklornih Ansambala Crne Gore ) I KUD-a,,Bihor“ koji je održan je pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica 12.11. 2021. godine.

Da mladost, ljepota, umjetnost, kultura, različitost i tradicija i ove godine uljepšavaju i daju pečat bogatstva i raznovsnosti kulturnog života našoj Opštini pokazao je ovaj festival. Na samom početku obratio se i otvorio Festival predsjednik opštine Samir Agović koji je izrazio zadovoljstvo što smo kao opština, a i lično, nosioci ovako velikog kulturnog događaja koji svojom raznovrsnošću plijeni i ostavlja neizbrisiv trag kulture i različitosti. Riječima zahvalnosti i zadovoljstva, kako prijemom tako i samom organizacijom ovakvog događaja , prisutne je pozdravila predsjednica Udruženja Folklornih Ansambala Crne Gore Danijela Bokan.

Program festivala otvoren je promocijom „Monografije 40 godina KUD-a Bihor“. Petnjica jeste mala sredina ,Bihor jeste do nedavno bio zaboravljena periferija, ali Bihor ima svoje kćeri i sinove koji su se borili i koji će se boriti da Bihor nikad više ne potone u zaborav. Ova monografija svojim sadržajem, šarenilom najljepših boja satkanih u lepršave nošnje govori više od riječi o kulturi, tradiciji i bogatstvu bihorskog kraja. Mnogo teških i lijepih trenutaka se dešavalo od samog osnivanja do danas i sve je to trebalo sačuvati, pa i prenijeti sa generacije na generaciju uz ogromne poteškoće koje prate sve male sredine. Entuzijazam i mladost su jači od svih barijera, pa je tako je i ovo društvo sačuvalo sebe, kulturu i tradiciju ovoga kraja. Sve je trebalo sakupiti i utisnuti na papir kako bi i naredne generacije imale osnov za dalje čuvanje i jačanje kulture i kulturnog života.

Zato je istaknuta zahvalnost autorima dr. Saliji Adroviću i Sinanu Tiganju na ogromnom trudu i želji da ova monografija ugleda svetlost dana i obogati riznicu nagrada, diploma, zahvanica KUD-a Bihor. Promoteri monografije dr Draško Došljak, mr Sait Šabotić i Sinan Tiganj su izrazili veliko zadovoljstvo što su u prilici govoriti o ovako značajnom i zaista velikom poduhvatu. Tekstovi o aktivnostima i radu KUD-a Bihor praćeni fotografijama su jedno svjedočanstvo vremena i vrijednosti truda i rada i bogatstva kulture jednog naroda. Krunu priče o monografiji potvrdili su članovi KUD-a Bihor svojim nastupom i kolom ,,Šarenika jabuka“ i pokazali da su svi hvalospjevi koji su iznešeni itekako zasluženi i tako otvorilii ovaj muzički dio festivala.

Gradsko Kulturno umjetničko društvo „LIM“iz Berana više od jedne decenije promoviše tradicionalne igre i pjesme i nošnje. Članovu muške i ženske pjevačke grupe na čelu sa Hadži Mikijem Tmušićem su se predstavili pjesmom „Đevojko đevojko zlatna jabuko“.U drugom bloku pjesmom „Momak kosi rosnu travu“ uz gusle muška postava GKUD-a Lim je potvrdila svoj bogat repertoar.

Da je frula majka svih muzičkih instrumenata pokazalo je i ovo veče kao i da je svi narodi imaju u svojoj tradiciji u nekom obliku. Mnogo je legendi, priča, bajki i muzičkih djela koja govore da je prvu frulu odsvirao vjetar na slomljenoj trsci. Iz Spuža nam je došao Vukašin Delić, rođeni Mojkovčanin, profesor geografije. Frulu svira već sedam godina i vrlo rado sarađuje sa velikim brojem KUD-ova.

O toplini zvuka saz-a, drevnog instrumenta koji vodi porijeklo iz Irana, najbolje govori osjećaj duše svih prisutnih kojii upijaju ovu toplinu . Ovaj instrument je na Balkanu dospio oko 15. vijeka dolaskom Osmanlija na prostore Bosne i Hercegovine. Ljepotu ovog instrumenta dočarali su nam Semir Šljivić i Abdul Selam Zoletić iz Udruženja sazlija iz Živinica

Iskusne ruke Balije Kurpejovića iz Rožaja svojim izmorenim staračkim prstima igrale su po žicama šargije stvarajući zvuke radosti i ljubavi. Ovaj neumorni starac svojom energijom i  virtuoznošću budi sve u jednom biću, a šargija je instrument koji podjednako sviraju svi Srbi, Bošnjaci, Hrvati i Albanci.

Na festivalu učešće je uzeo i Milan Vujović, narodni guslar iz Nikšića sa bogatom guslarskom karijerom. Ovaj drevni instrument koji služi za iskazivanje narodne težnje za slobodom, prenošenja sa generacije na generaciju, sa koljena na koljeno priča i istine o događajima, junacima, pobjedama i porazima.

Kako zvuče ljerice, diple i dvojnice pokazao nam gost iz Bosne i Hercegovine , iz Gruda Jure Miloš, doktor za gangu, gusle, diple, mijeh i ljericu. Ovaj mladi čovjek, pun energije i ljubavi ,želje da očuva i prenese tradiciju svoga kraja u jedno je i proizvođač instrumenata. Dugujemo mu veliku zahvalnost za trud da dođe i predstavi svoju kulturu i učini nas bogatim i emotivno ispunjenim.

Mladost i ljepota u lepršavim nošnjama su otvorili ovaj festival, ali su i zatvorili. KUD-u ,,Bihor“ data je prilika da se „Ličinskim kolom“ zahvale i gostima i našoj dragoj publici koja nesebično podržava ove mlade entuzijaste koji su zaista najbolji ambasadori kulture i Bihora i Petnjice i naše Crne Gore.

Na kraju direktor festivala Sinan Tiganj je uručio zahvalnice svim učesnicima , pokrovitelju i sponzorima.

ERIS BABAČIĆ

(FOTO I VIDEO) U MZ GODOČELJE ASFALTIRANO 670 METARA PUTA U VRIJEDNOSTI OD 39 000 EURA

0

U prethodnim danima, mjesna zajednica Godočelje dobila je novih 670 metara asfaltne podloge.

Predsjednik opštine Samir Agović istakao je da mjesna zajednica Godočelje infrastrukturno uređena a za sve to su zaslužni sa izuzetno organizovani ljudi i predstavnici te mjesne zajednice.

Predsjednik je podvukao da je bilo zadovoljstvo sarađivati sa predstavnicima mz Godočelje svih ovih godina.

„Kao ozbiljni i odgovorni ljudi, prihvatili smo njihovu sugestiju. Iz sredstava lokalnog budžeta izdvojili smo 39.000 eura za asfaltiranje puteva u mz Godočelje.
Ukupna dužina putnih pravaca koje su asfaltirane iznosi 670 metara.

Smatram da smo sa ovim načinom doprinijeli dodatno da mjesna zajednica Godočelje bude uređena na kvalitetan način. Takođe riješili smo problem putne infrastukture u zaseoku Paljuh“, kzao je predsjednik.

„Želim da se zahvalim ljudima koji su imali strpljenja kako bi dočekali asfaltiranje ovih putnih pravaca i želim da istaknem da su predstavnici ove MZ, uvijek bili spremi da daju prioritet drugima.

Predsjednik se nadovezao na ostale projekte koji se realizuju u mz Godočelje i zahvalio se predsjedniku mz Godočelje Alsadu Kočanu na doprinosu i saradnji.

„Ove godine rješavamo problem vodosnabdijevanja za mnoge žitelje ovog sela, mada je ovo selo i ranije zbog njihove organizovanosti građanskih aktivista, uspjelo da dobrim dijelom riješi taj problem“, kaže Agović.

Želim da istaknem da je predsjednik mz Godočelje veoma kativno učestvovao u svemu ovome i davao doprinos da se svi zahtjevi riješe blagovremeno.

Predsjednik je na kraju poručio da će lokalna uprava nastaviti dalje u rješavanju svih problema koji se tiču infrastrukture ali i istakao da će loklna uprava uvijek imati strpljenja i razumijevanja kada su u pitanju zahtjevi građana, bez obzira u kojoj mjesnoj zajednici žive.

ENKO KORAĆ

 

OIK UTVRDIO ZBIRNU IZBORNU LISTU: POGLEDAJTE SASTAV LISTA ZA IZBORE 5. DECEMBRA U PETNJICI

0

Opštinska izborna komisija Petnjica, na sjednici održanoj 15.11.2021. godine, utvrdila je Zbirnu Izbornu listu:

Stranka pravde i pomirenja “Samo pravo”

  1. Almir Muratović
  2. Adnan Muhović
  3. Aldin Muratović
  4. Binela Hodžić
  5. Almir Pljakić
  6. Enko Korać
  7. Haris Kočan
  8. Irnesa Adrović
  9. Šemo Osmanović
  10. Samir Duraković
  11. Ermin Muratović
  12. Merima Rastoder
  13. Zejto Rastoder
  14. Ahmedin Muratović
  15. Suad Ajdarpašić
  16. Anita Muhović
  17. Orhan Ramdedović
  18. Sead Cikotić
  19. Erin Huremović
  20. Izeta Osmanović
  21. Mensud Adrović
  22. Erzan Muratović
  23. Aldan Ramdedović
  24. Elzana Muratović
  25. Sead Muratović
  26. Sadija Duraković
  27. Adam Muratović
  28. Hedija Rastoder
  29. Mirzeta Muratović
  30. Denis Muratović
  31. Armina Muratović

 

Socijaldemokratska partija Crne Gore „Svim srcem za Petnjicu“

 

  1. Midhad Ajdarpašić
  2. Selma Adrović
  3. Amina Cikotić
  4. Almir Adrović
  5. Refik Tiganj
  6. Irma Korać
  7. Adela Kočan
  8. Armin Zverotić
  9. Aldin Kožar
  10. Muša Rebronja
  11. Meris Ajdarpašić
  12. Feho Cikotić
  13. Mehmed Latić
  14. Esad Korać
  15. Edisa Muratović
  16. Mirsad Mehović
  17. Hamid Agović
  18. Mithad Muratović
  19. Alena Rastoder
  20. Harun Korać
  21. Elmin Osmanović

 

Socijaldemokrate Crne Gore „Petnjica mora bolje“

 

  1. Rifat Ramčilović
  2. Arslan Korać
  3. Isljam Ćeman
  4. Irma Muratović
  5. Sadat Adrović
  6. Refik Latić
  7. Hajriz Adrović
  8. Irma Korać
  9. Emir Cikotić
  10. Dino Adrović
  11. Adnan Kočan
  12. Almina Škrijelj
  13. Isad Mehović
  14. Vejsel Osmanović
  15. Smail Rastoder
  16. Selma Korać
  17. Vejsel Muratović
  18. Asad Ramdedović
  19. Haris Rastoder
  20. Irina Ćeman
  21. Mensur Škrijelj
  22. Denis Ajdarpašić
  23. Irijan Rastoder
  24. Mirnesa Ličina
  25. Kemal Mehović
  26. Elida Durović
  27. Eris Ajdarpašić
  28. Dina Adrović
  29. Maida Ramčilović
  30. Almin Novalić
  31. Hana Muratović

 

Bošnjačka stranka „Ispravno za Petnjicu“

 

  1. Ervin Duraković
  2. dr Ismet Latić
  3. Rifat Agović
  4. Mirzeta Ramdedović
  5. Elmir Muratović
  6. Nadžip Korać
  7. Irfan Agović
  8. Sanela Adrović
  9. mr Adis Ličina
  10. Hajran Huremović
  11. Amar Muratović
  12. Edita Muratović
  13. Sadik Taraniš
  14. Esad Cikotić
  15. Semir Ličina
  16. Melida Skenderović
  17. Šefkija Rastoder
  18. Elmin Kočan
  19. Edis Mehović
  20. Amira Ramdedović
  21. Rušo Škrijelj
  22. Reka Rastoder
  23. Almesa Kožar
  24. Enis Zverotić
  25. Hajrudin Skenderović
  26. Sevdija Korać
  27. Almir Šabotić
  28. Sanela Cikotić
  29. Edita Idrizović
  30. Refija Muratović
  31. Đulbo Duraković

 

Demokratska partija socijalista „Ponosna Petnjica! Ponosna Crna Gora!“-Milo Đukanović

 

  1. dr Erol Muratović
  2. Samir Agović
  3. Mehmed Adrović
  4. Anela Muratović
  5. Suad Cikotić
  6. Muhamed Adrović
  7. Ernes Muratović
  8. Šejla Šabotić
  9. Alen Skenderović
  10. Mersudin Ramčilović
  11. Selvudin Šabotić
  12. dr Nermina Muratović
  13. Elvir Kočan
  14. Senad Rastoder
  15. Elvis Mehović
  16. Mihrija Škrijelj
  17. Šabo Ćeman
  18. Izudin Huremović
  19. Avdulah Latić
  20. Irma Škrijelj
  21. Elmir Šabotić
  22. Eldar Tiganj
  23. Samir M. Agović
  24. Senadija Škriejlj
  25. Emil Adrović
  26. Amela Adrović
  27. Denisa Palamar
  28. Rifat Ličina
  29. Šejla Huremović
  30. Anis Adrović
  31. Elvisa Agović

 

Dr Albin Ćeman-Demokrate-Demokratska Crna Gora „Nova Sanga“

 

  1. dr Albin Ćeman
  2. Ersin Rastoder
  3. dr Irijan Novalić
  4. Ena Skenderović
  5. Isad Muratović
  6. Elvedin Mehović
  7. Samir Ramdedović
  8. Ana Popović
  9. Maruf Batilović
  10. Ergin Adrović
  11. dr Amela Ćeman
  12. Irjan Muhović
  13. Branko Ivezić
  14. Nihad Rastoder
  15. Ajsela Adrović
  16. Šećo Rastoder
  17. Nusmir Cikotić
  18. Alen Đukić
  19. Lejla Šahman
  20. Fikret Ćeman
  21. Seniha Skenderović
  22. Selvija Ličina
  23. Amel Skenderović
  24. Senada Šabotić
  25. Ruzvita Agović
  26. Emrah Rastoder
  27. Izet Osmanović
  28. Samira Rastoder
  29. Zema Novalić
  30. Nusreta Rastoder
  31. Ismet Škrijelj                                                                                                                                                                                                                       Socijalistička narodna partija „Časno za Petnjicu“

 

  1. Zaim Ličina
  2. Sabaheta Novalić
  3. Sait Ličina
  4. Amar Ličina
  5. Meldina Ličina
  6. Feho Ramčilović
  7. Safet Ličina
  8. Smail Ličina
  9. Sanela Škrijelj
  10. Šemso Ličina
  11. Enisa Novalić
  12. Munirka Ličina
  13. Seada Ličina
  14. Elvis Ličina
  15. Binka Joksimović
  16. Danilo Petrović
  17. Meliena Brakočević
  18. Emin Ličina
  19. Albin Rastoder
  20. Aza Prentić
  21. Abedin Rastoder