RADOVI NA VIŠESPRATNICI U CENTRU PETNJICE TEKU PREMA PLANU

3

Radovi na stambeno poslovnoj zgradi u centru Petnjice se intezivno izvode jer investitori žele da iskoriste lijepo vrijeme i povoljne uslove za građevinske radove. Za portal Radija Petnjica, jedan od investitora Skender Kemo Muratović je kazao da radovi teku prema planu. U njegovom vlasništvu osim poslovnog prostora u prizemlju buduće zgrade, nalazi se i tri stana od preko 95m2. Kako kaže, zainterosvanih ima ali ne želi da prodaje iz razloga što zgrada nije završena.
Slična je situacija i kod drugog investitora, Eldara Tiganja. On u svom dijelu već postavlja stolariju i oprema unutrašnost zgrade, a drugi dio radnika radi na spoljašnosti zgrade. Kako kaže Tiganj, zainteresovanih ima, ali ne želi da proda stambene jedinici sve dok ne budu završeni radovi. U njegovom vlasništvu se nalazi osam stanova od 6o do 70m2, dok poslovni prostor u prizemlju nije na prodaju.
U podrumskom dijelu zgrade smještene su garaže.

DENIS BOŽOVIĆ

ČETVRTI OPŠTINSKI ŠAHOVSKI TURNIR 1. AVGUSTA

0

Šahovski klub ,,Bihor” iz Petnjice u saradnji sa Opštinom Petnjica  a u okviru manifestacije ,, Bihorsko kulturno ljeto 2017“ organizuje četvrti opštinski šahovski turnir.

Turnir će se održati 1. avgusta u Petnjici sa početkom u 11h u prostorijama hotela ,,Montenegro“ . Turnir će se igrati po švajcarskom sistemu, 11 kola, a tempo igre je 10 minuta.

Svi zainteresovani mogu se prijaviti na dan održavanja turnira do 10 sati. Uplata po igraču iznosi pet eura.

Za ovaj turnir su obezbijeđene i prigodne nagrade.

Prvo mjesto 150 eura, pehar i medalja, drugo 100 eura i medalja, treće 70 eura, četvrto 50 eura, peto 40 eura, šesto 30 eura, sedmo 25, osmo 20, deveto 15 eura i 10 -10 eura eura. Najbolje plasirani domaći igrač dobiće  nagradu od 30 eura.

SELMA ADROVIĆ

NAJAVA BIHORSKOG KULTURNOG LJETA ZA OVU NEDJELJU

0

U okviru festivala Bihorsko kulturno ljeto, i ove sedmice ćete moći da pratite značajan kulturni program ali pored toga ćete imati priliku da prisustvujete tradicionalnom okupljanju odnosno teferiču na Ciglenu.

U petak 28. jula možete ispratiti još jedno od mnogih književnih večeri. Riječ  je o promocijia knjige Isata Skenderovića pod nazivom ,,Vakufi i džamije Gornjeg Bihora“.

U promociji učestvuju: Reis IZ CG Rifat ef Fejzić, sekretar IZ CG, Fuad Čekić, glavni imam u Petnjici, Husein ef Ramčilović, predsjednik OIZ Petnjica Adnan Muhović i autor.

Organizator ove večeri je Odbor islamske zajednice Petnjica, a promociju možete pratiti od 19h.

U subotu, 29. jula biće organizovan planinarski teferič na Ciglenu uz tradicionalne narodne igre i takmičenja. Teferič će početi u 12h a organizator ove aktivnosti je NVU ,,Centar za seoski razvoj“ iz Petnjice i KC Študgart.

Istog dana od 20h možete prisustvovati večeri narodne muzike i humora prof dr Dragana Koprivice čiji je organizator JU Centar za kulturu Petnjica.

O svim ovim dešavanjima možete čitati na našem portalu.

SELMA ADROVIĆ

RAMČILOVIĆ: OČEKIVANJA OD OPŠTINE SU BILA VEĆA, ALI SAM IPAK ZADOVOLJAN

0

Predsjednik Udruženja pčelara Petnjice Sabro Ramčilović, dugo se bavi pčelarstvom, a posljednje dvije godine se nalazi na čelu Udruženja.
,,Naše udruženje broji od 55 do 60 aktivnih članova. Mi smo dio Saveza pčelara Crne Gore i cilj našeg postojanja jeste podrška i pomoć svim našim pčelarima. Svaki član udruženja odnosno saveza pčelara ima određene povoljnosti i regrese od strane ministarstva koji im olakšavaju bavljenje ovom djelatnošću”, rekao je Ramčilović u našoj emisiji.
On je napomenuo da je u toku prethodnog perioda imalo nekih aktivnosti i pomaka od strane lokalne samouprave u cilju pomoći petnjičkim pčelarima a ono što je posebno istakao jeste pomoć od strane turske organizacije TIKA koja se tiče dodjele pčelinjih društava mladim pčelarima. Istakao je da se nada da će u narednom period biti još mnogo takvih i sličnih aktivnosti.
Sabro je u emisiji “Povodi” govorio i o problemima sa kojima se susreću građani Petnjice.
,,Želja svih nas je bila vraćanje statusa opštine Petnjici. Očekivanja jesu bila veća, uvijek može bolje, ali generalno, zadovoljni smo bar činjenicom da više ne moramo ići do Berana radi obavljanja osnovnih potreba kao što je prijavljivanje na Zavod za zapošljavanje ili vađenje izvoda. Nadam se da će se u narednom periodu poraditi i na drugim, za naše građane veoma bitnim, stvarima”, kaže Ramčilović.
Glavni problem Petnjice, prema njegovom mišljenju je iseljavanje mladih.
,,Svakog dana nam sve više mladih odlazi. Opština bez ljudi, pogotovo mladih, nema budućnost. Prvo bi trebali da se izborimo sa tim problemom pa da onda govorimo o drugim. Taj problem bi se mogao riješti obezbjeđivanjem radnih mjesta kako bi imali mogućnost da se zaposle i ovdje ostanu da žive. Osim toga, putna infrastruktura je loša i to je još jedan problem sa kojim se moramo suočiti”, zaključio je Ramčilović.
Reprizu ove emisije možete ispratiti u četvrtak od 10:15h.

Pokrovitelj emisije “Povodi” je Bošnjačka demokratska zajednica.

bdz

NEMA MISTERIJE: OPŠTINSKE ZASTAVE NIJE BILO JER TENDER NIJE BIO ZAVRŠEN

0

Predsjednik opštine Samir Agović je u ranijem gostovanju Radiju Petnjica rekao da je opštinska zastava poručena te da tenderska procedura nije tako jednostavna. Očigledno je tenderska procedura završena i zastave su stigle na odredište. Na taj način, Agović je odgovorio na kritike petnjičkog odbora BS koji su danas u saopštenju rekli da je njihova kritika dala rezultat i da je zastava postavljena.

„Ne može se poći bilo gdje i samo kupiti zastava opštine. Nama treba više zastava, za sva preduzeća i ustanove. Za sada imamo jednu koja se nalazi u kancelariji u opštini, ali vrlo brzo ćemo i taj dio posla završiti. Ne radi se o nikakvom bojkotu, ne želim da se bavim tim pitanjem, nepotrebno je da imamo polemiku oko toga. Opštinska zastava će biti istaknuta čim je obezbijedimo. Nemamo mi problema sa zastava, mi poštujemo sve zastave“, naglasio je tada Samir Agović.

OO BS PETNJICA: KRITIKA URODILA PLODOM, POSTAVLJENA OPŠTINSKA ZASTAVA

0

Saopštenjem za javnost se obratio OO BS Petnjica, a povodom isticanja zastave opštine na novoj admisnitrativnoj zgradi. Saopštenje prenosimo u cjelosti.

„Kritika Bošnjačke stranke je urodila plodom i konačno je rukovodstvo opštine postavilo opštinsku zastavu na zgradu opštine. Građanima Bihora su poznati sukobi u bivšoj koaliciji izmedju BS-a i DPS-a oko grba opštine, jer je Bošnjačka stranka insistirala na džamiji, a DPS na “pejzažima iz prirode”. Na kraju je uz velike napore  prošao predlog BS-a i danas imamo zastavu koja je ponos Bihora, svih Bošnjaka u Petnjici i dijaspori, ali i ostalih gradjana. Međutim, poslije puštanja u rad zgrade opštine, DPS-ovska vlast ignoriše sopstvenu zastavu i tek na insistiranje Bošnjacke stranke postavlja je na zgradu opštine poslije dva mjeseca. Ova zastava je dio naše kulture i identiteta zbog stare petnjičke džamije na njoj i tu joj je mjesto“, stoji u saopštenju OO BS Petnjica.

D.B.

MURATOVIĆ: MANIFESTACIJA “BIHORSKO KULTURNO LJETO” ZNAČAJNA I ZA TURIZAM

0

Direktor Turističke organizacije Petnjice, Rešad Muratović je u Jutarnjem programu radija Petnjica  istakao zadovoljstvo zbog uspješne realizacije dijela programa festivala Bihorsko kulturno ljeto gdje je jedan od organizatora i turistička organizacija.

,,Osim festivala, za nas je u ovom periodu značajna i turistička ponuda za sve posjetioce Petnjice, a koja se ogleda u mogućnosti da posjete sve naše prirodne ljepote među kojima su najznačajnije, Radmanska klisura sa arheološkim nalazištem Torine, Bratimin vir, Murovske luke, etno selo ,,Vrelo Trpezi“…Za turiste je posebno zanimljiv obilazak naše džamije ali i svih drugih znamenitosti. Manifestacija Kulturno bihorsko ljeto okuplja sve građane Petnjice, našu dijasporu ali i goste iz drugih susjednih opština i zemalja. Ova manifestacija svake godine biva sve prepoznatljivija i sve više dobija na značaju zahvaljujući svojem bogatom programu i repertoaru koji smo prilagodili za svaki uzrast i interesovanja  koja našu opštinu prikazuje u najljepšem mogućem svjetlu“- rekao je Muratović.

On je najavio i naredne aktivnosti Turističke organizacije koje će biti realizovane samostalno ali i u saradnji sa Centrom za kulturu Petnjica. Neke od njih su koncert ,,Biseri narodnog melosa“ koji će biti realizovan u saradnji sa Centrom za kulturu na kojem će pjevati poznati muzičari, Zdravko Đuranović, Branka Šćepanović, Zoran Kalezić, Tanja Šeter, Esad Merulić, Igor Đurović, Nadžib Delić…kao i organizacija džipijade ,,Beauty of Bihor“ u saradnji sa opštinom Petnjica,  koja je prošle godine bila veoma uspješna.

SELMA ADROVIĆ

NEVJEROVATNA ŽIVOTNA PRIČA HAMA KORAĆA

2

Hamo Korać je jedan od onih ljudi o kojima drugi više zna nego li on o samom sebi. Za njega postoje svakojake priče za koje se i sam iznenadi kada dođu do njega. Uz osmijeh se čudi dokle može da ide mašta čovjeka. Po rođenju Bihorac, po državljanstvu Crnogorac, po mjestu rada i stvaranja egzistencije je Poljak. Međutim, kada bi Hama opisali jednom riječju, ta riječ bi bila megaloman. To se posebno odnosi kada je građevinarstvo u pitanju. Danas Hamo Korać, na ivici Koraćkog krša, zida dvorac, podiže hotelski kompleks koji će dati svim Bihorcima adresu.
„Podižem Sv. Stefan na sjeveru Crne Gore, paralelu njemu ili Kotoru. Normalno u umanjenom obliku i u skladu sa mojim mogućnostima. Kotor je pravljen stotinama godina a ovo se pravi za života jednog čovjeka u ovom slučaju za mog života“, otpočinje svoju životnu priču za portal Radija Petnjica Hamo Korać.

„Imam ja od svih podršku, prije svega moralnu i meni je to dovoljno. Meni ne treba finansijska podrška. Ja nijesam došao da pljačkam opštinu Petnjica niti Crnu Goru. Ja nijesam reketaš, ne želim da uzimam reket od nikog. Imam crnogorsko državljanstvo, rođen sam ovdje. Napravio sam pare u inostranstvu i donosim ih ovdje, tu ih ulažem. Ja sam za Crnu Goru i za Crnogorce. Više sam ja jedan učinio za njih nego li svi oni zajedno za mene. Ovo ne govorim kao zamjerku, već govorim o svojoj ličnoj hrabrosti. Ovo ne bi smjela da se prihvati da radi opština a kamoli jedan čovjek“, priča Hamo o razlozima za podizanje dvorca/tvrđave iznad same Petnjice.
Ako je Bihor poznat po istoimenom srednjovjekovnom tvrđavi/gradu, Hamo podiže još jedno takvo utvrđenje, utvrđenje dvadeset prvog vijeka. Nije to njegovo prvo remek djelo. Poznata je njegova „Atlantida“ sa kraja 20-tog vijeka na Kosovu i Metohiji, u Vitomirici, na putu prema Kosovskoj Mitrovici.

„Nema lošeg što se dobrom ne završi. Bio sam napravio najljepši objekat na Kosovu. Smatrali su to najljepšim privatnim objektom od Istanbula do Beča. Međutim, kada je rat počeo 99.godine, to je sve tamo ostalo, a mi se vratili u svoj rodni kraj, to je tamo sve porušeno. To mi je pomoglo da krenem dalje, da ovo ovdje otpočnem. Čovjek stvara kada mu je najteže, ne stvara pare kada ih ima već kada ih nema. Postoji dosta ljudi koji ne znaju kuda će i šta će sa parama, jednostavno nemaju ideje“, kaže Hamo.

„Želja mi je da ovdje napravim jedan park u okviru kojeg će imati i hotel, pješačke staze sa svim pratećim elementima, a da opet objekat zadrži stari stil tako da se stekne osjećaj kao da je to pravljeno prije hiljadu godina. Sa ovim objektom ću mnogima da dam adresu jer nijesu znali odakle su. Obično je to do sada bilo Petnjica ili Johovice bb a sa ovim objektom, ovaj kraj će dobiti svoju adresu“, kaže Hamo Korać.
Otpočeo je Hamo svoj neimarski posao sa jednom idejom. Međutim, kako su radovi odmicali tako se i mijenjalo idejno rešenje budućeg hotelskog kompleksa na Koraćkom kršu.

„Apetit raste u mjeri jela. U zavisnosti šta se meni dešava počev od finansija pa dalje zavisi i sam pravac izgradnje objekta“, ističe Hamo. Impozantno djeluje na posjetioca Hamove megalomanske građevine stepenište koje se okomito spustaju niz liticu stijene. Stepenište koje je isklesano u stijeni do samog podnožja gdje su, opet u stilu srednjovjekovne arhitekture, napravljena odmarališta i vidikovci.

„Stepenište mi je naknadno palo na pamet, a ispalo je da će ona da budu udarni element ovdje, i slobodno mogu da kažem da su jače nego sami hotel. Sama za sebe su objekat. Biće ih skoro dva puta više nego na Lovćenu, a ona vode do odmarališta i vidikovaca ispod kompleksa“, kaže Hamo koji se ni sa tim nije zadovoljio pa je probio sam stazu 1.5 km duž čitavog oboda visoravni za pješačenje. O imenu dvorca Hamo još nije odlučio.

„Inače, dobar sam kuvar i najveći problem je kako da dam naziv jelu koje sam spremio, koje jeste ukusno ali sam naziv da se odredi je problem. Tako je i sa objektom. Još uvijek nema ideju kakvo će ime da nosi“, kaže Hamo.
Sjeća se Hamo svog djetinjstva i dana provedenih u rodnom Bihoru.

„Na Koraćki krš, a to je niže dolje, uvijek smo se okupljali na Petrovdan kada bi palili lile. Najdraži dan mi je bio upravo taj kada smo kao djeca palili lile i tome smo se svi radovali“ kaže Hamo.
Rođen 1955.godine i nakon završenih šest razreda u Petnjici, odlazi na Kosovo, trbuhom za kruhom, 67/68.

„To je bilo u smislu put pored kuće, škola blizu, prodavnica blizu i idemo tamo. Bili su bolji uslovi za život. To su bili argumenti zbog čega se išlo tamo, a ovdje je sve bilo daleko. Zajedno sa ocem sam pravio objekat punih 20 godina a 1999 sam ga završio. Sjećam se da je jednom došao kod mene kući prijatelj, inače doktor, koji nije više među živima, i kaže „Hamo, više si ti uradio za Islam nego svi muslimani iz Sandžaka, sa ovim objektom“. Međutim, objekat je nekim Muslimanima ličio na crkvu, a Srbima na džamiju zbog kupola koje su postojale. Ja sam svima njima govorio da meni liči na uloženih dva miliona maraka i 20 godina života. Zanimljiva je i anegdota kada mi je jedan prijatelj kazao što sam objekat pravio na Mitrovački put, a ne na putu koji ide ka Rožajama, ja sam odgovorio da sam zapravo „ja državu promašio, a ne put. Ovaj objekat sam trebao da pravim u Dubrovniku, gdje bi on više pristajao“. I danas pođem dolje, čak sam i živio u toj kući 7-8 mjeseci, koja nema ni prozora ni ničega. Sada kada odem bolje me primaju Albanci, nego naši Muslimani/Bošnjaci, a dolje Srba više i nema. Nakon odlaska iz Vitomirice dolazim u Crnu Goru, jer ako su mi uzeli sve materijalno nisu mogli da mi uzmu ono što u glavi imam“, priča svoj životni put Hamo Korać.

Objekat koji je bio u arhitektonskom smislu poznat u regionu zvao se Atlantida i, kako kaže i sam Hamo, doživio je sudbinu istoimene mitske Atlantide. Atlantida Hama Koraća je, preko noći, porušena u ratu 99 godine i tako je na neki način opravdala svoje ime.
Možda se arhitektnosko megalomanstvo Hama Koraća krije u njegoj stručnoj spremi srednje škole.

„Završio sam srednju školu smjer arhitektura, nakon toga završavam dvije godine fakulteta za fizičku kulturu u Prištini. Zatim završavam svoje školovanje u Varšavi gdje magistriram na borilačkim vještinama“, kaže Hamo. U Varšavi završava dvije godine žurnalistike i radi kao dopisnik jugoslovenskog sportskog nedjeljnika TEMPO. To je period kada se može reći da je Hamo bio na neki način ambasador države u Poljskoj barem u sportskom smislu. Ritam i tempo života Hamu se znatno mijenja čemu doprinosi poznanstvo i druženje sa mnogim žestokim momcima evropskih metropola. I kao sportista se ostvario i to u više navrata. Prvak SFRJ 1973. u bodibildingu i tim rezultatom nije bio zadovoljan. Zato je 1974. odbranio titulu.

Za sobom ima četri braka i četri sina. Nažalost, peti sin je tragično stradao u Poljskoj sa 23. godine života.Sa suprugom poljakinjom, sa kojom živi već dvanaest godina, nema djece.

„Ovo mi je poslednja žena i moram da je čuvam, jer nemam više prilika“, kaže Hamo. Vodio je računa kakva će imena da daje svojim sinovima. Svima osim jednom zbog kojeg mu je, kako kaže i srušena Atlantida.

„Niko me nije sprečavao da dam Muhamed, ali nisam želio da dižem bilo kakve tenzije. Nijesam dao ni Zoran jer sam želio da budem neutralan. Prvi mi se sin zove Elan, drugi Orjent koji je tragično izgubio život, treći je Andreas koji živi u Londonu i poznati je maneken, radi za Hugo Boss. Četvrti sin se zove Arkan i oko tog imena postoje mnoge priče. Zbog tog imena su meni kuću srušili na Kosovu, a peti sin je Balkan. Lično Arkana nijesam znao niti sam ga ikada upoznao. Mom sinu sam dao ime Arkan 85.godine kada se rodio a tada Željko Ražnatović Arkan nije ni postojao u smislu u kojem se danas o njemu priča. Postojao je glumac, Turčin, kojeg sam obožavao, Đinet Arkin a kada mi se supruga porađala, bilo je prijevremeno i ja zatečen, na brzinu izgovorim ime Arkan kao ime sinu. Poznavao sam mnogo žešćih momaka od Arkana i bili su mi prijatelji, a tog Arkana Ražnatovića nijesam nikada upoznao“, ističe Hamo.

U poljskom gradu Torunu, gradu koji je poznat kao grad Kopernika, Hamo posjeduje svoje lokale.

„Nemam poljsko državljanstvo samo boravak, nikada nisam tražio njihovo državljanstvo. Tri lokala imam u gradu Torun. Na sva tri lokala je istaknuta crnogorska zastava, i nikom ne smeta. A to ovdje da uradim imao bih problema. Ovdje bilo koju da istaknem, bilo bi problema“, kaže Hamo Korać.
Prije devet godina je došao u Bihor, i za kratko vrijeme potrošio novac koji je imao kod sebe. Vraća se na Kosovo, a sa Kosova ide za Poljsku kod starih prijatelja i tamo nailazi na sasvim drugačiji doček. Oni koji su uspjeli od njegovih starih prijatelja nisu htjeli sa Hamom, a oni koji nijesu uspjeli i postali propaliteti, Hamo nije htio sa njima. Zato je Hamo počeo sam da radi.

„I eto, uspio sam gore da stvorim izvjesni kapital. Dolaskom u Bihor odlučio sam da ovo napravim ovdje i na neki način sebi podignem spomenik. Međutim, velikim ljudima spomenik nije ni potreban. Veliki ljudi veličinu nose u sebi, a samo malim ljudima je potreban spomenik“, ističe Hamo.
„Čovjek ima onoliko koliko daje, ništa više. Ja ne pravim ovo što nemam gdje da spavam, već zato što želim da sam u okruženje svojih dobrih ljudi, a od ovoga će svako imat haira. Samo treba imati strpljenja da se ovo završi. Isto kao u autobus putnici izlaze na usputnim stanicama, samo vozač ide do kraja. Ja strpljenja imam, samo zdravlje da me posluži. Meni je svakim danom ovo lakše. Linija je silazna što se muke tiče. Ja ne pravim nikom lokal da budem konkurencija, već lokal za posjedak. Ono što je jasno to je da ovdje treba da bude čitav kompleks“, kaže Hamo Korać.
„Što više pravim to sve manje imam. Ovo kažem zbog toga što znam da moj sin iz Londona neće doći ovdje da živi, da se gura niz put sa nekim od rođaka i da preskače ograde. Bitno mi je da moji sinovi znaju da to ovdje imaju“, završava svoju kratku priču o svom životnom putu Hamo Korać.

O rokovima završetka svog životnog arhitektnoskog zdanja ne priča, ali se nada da će za devet mjesici biti završeno. Pod uslovom da se u tom roku ne stvori neka nova megalomanska ideja.

DENIS BOŽOVIĆ

GOST EMISIJE “POVODI”, PČELAR SABRO RAMČILOVIĆ

0

Gost sedme emisije ,,Povodi“ biće Sabro Ramčilović, predsjednik Udruženja pčelara Petnjice, živi i radi u Petnjici gdje je prepoznat kao neko ko se, pored svog radnog angažmana u komunalnom preduzeću Petnjice, dugi niz godina uspješno bavi pčelarstvom. O njegovom uspješnom bavljenju ovim poslom najbolje svjedoči činjenica da je bio gost brojnih manifestacija i izložbi na kojoj je svoje proizvode predstavljao i koji su dobili veoma visoke ocjene. Osim o pčelarstvu, Sabro će u našoj emisiji govoriti i o društvenim problemima Petnjice, njegovom viđenju lokalnih problema i mogućih rješenja.
Emisiju možete pratiti danas od 18:15h a reprizu u četvrtak u 10:15.

Pokrovitelj emisije “Povodi” je Bošnjačka demokratska zajednica.

bdz

ODRŽAN PRVI PARAGLAJDING KUP “BIHOR – PETNJICA 2017”

1

Juče je u Petnjici održan prvi paraglajding kup „Bihor – Petnjica 2017”. Revijalno takmičenje paraglajderista u disciplini precizno slijetanje na tačku, održano je u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, a organizator su bili Paraglajding klub Sky iz Berana i TO Petnjica, a pod pokroviteljstvom opštine Petnjica. Učešće na takmičenju uzelo je 21 takmičar a pobjednik prvog Bihorskog kupa i osvajač zlatne medalje bio je Sejo Jašarović iz Berana. Drugo mjesto i srebrnu medalju zauzeo je Bojan Bajčeta iz Pljevalja dok je treće mjesto i bronzanu medalju osvojio Simeun Vlaović iz Mojkovca. Predsjednik opštine Samir Agović je na dodjeli odličja, istakao da je zadovoljstvo što je u Petnjici organizovan prvi put paraglajding kup i što se Petnjica pokazala kao dobar domaćin.

PROMOCIJA PETNJICE

„Ovakvom organizacijom, TO Petnjica je pokazala na pravi način da želi da promoviše sve vrijednosti naše opštine. Takođe, moramo da se zahvalimo i paraglajding klubu Sky iz Berana na čelu sa Danilom Jankovićem kao i Denisu Božoviću, koji su bili i inicijatori ovakvog okupljanja. Da bi draž bila veća, desilo se i to da u okviru jutarnjeg programa „Jutro iz gradova“, gdje smo imali priliku da se predstavimo crnogorskoj i široj javnosti, da dio tog programa bude i ova velika manifestacija. Ono što smo jasno dali do znanja svima je to da ćemo i u narednim godinama nastaviti sa ovakvim okupljanjima i naša ambicija je da ovo postane tradicija, jer ovaj sport dovodi ljude iz svih krajeva Crne Gore i regiona. To je značajno kako bi promovisali prirodne potencijale Petnjice. Dobra organizacija je preporuka za narednu godinu da se pojavi još veći broj ljudi iako i ovaj broj danas prisutnih fascinantan“, kazao je Samir Agović za portal radija, ističući da je ovo dobra poruka svim ljubiteljima prirode da je Petnjica mjesto gdje se može organizovati i ovakva vrsta manifestacije i takmičenja.

„Ovakva organizacija je pokazatelj da želimo da pomognemo turističke poslenike i ljude koji se bave ugostiteljstvom, da osnažimo njihove napore i da sa nivoa lokalne uprave, damo još jedan doprinos svim segmentima našeg društvenog života. Vjerujem da je ovo najbolja priča gdje se imalo šta vidjeti iz vazduha, a to je ocjena svih učesnika koji su bili oduševljeni prirodnim ljepotama Petnjice što je i suština ovog takmičenja“, zaključio je Agović.

POBJEDNIK

„Biti pobjednik prvog Bihorskog kupa je za mene velika čast i čini me posebno srećnim. Moje zadovoljstvo je tim veće što vidim kod ljudi iz Petnjice da žele da ovo postane tradicija. Želim da se zahvalim ljudi na dobroj organizaciji i, ako Bog da, vidimo se sledeće godine na drugom kupu Bihora“, kazao je za portal Radija Petnjica Sejo Jašarović nakon proglašenja pobjednika.

PRODUCENT I PARAGLAJDERISTA

Producent Kraljevskog pozorišta Zetski dom sa Cetinja, Đorđe Dragićević, u par navrata je gostovao u Petnjici sa pozorištem. Međutim, juče je bio jedan od učesnika i takmičara i nije krio zadovoljstvo onim što je vidio iz vazduha.

„Petnjica sa zemlje, ako se mogu tako izraziti, i Petnjica iz vazduha nije ista. Ono što sam danas vidio to je prelijepo. Na mojim prethodnim gostovanjima, nijesam imao priliku da spoznam sve čari bihorskog kraja. Kada bi ljudi znali kako je ovaj kraj lijep i kakve potencijale posjeduju, vjerujem da bi mnogo više cijenili, voljeli i mnogo više bi radili na valorizaciji Bihora. Jedna od uloga nas paraglajderista jeste upravo i ta da promovišemo zapostavljene i zaboravljene prirodne ljepote. Doček i gostoprimstvo petnjičana je za mene dovoljno da češće dolazim u ove krajeve, ne samo sa pozorištem“, kazao je za portal radija cetinjanin Đorđe Dragićević.

EVROPSKI BREND U PETNJICI

Direktor revijalnog takmičenja, Denis Božović, na dodjeli odličja zahvalio se svim učesnicima uz obećanje da će svaki sledeći kup biti stepenik više.

„Ideja je da Bihorski kup postane Evropski brend gdje dolaziti piloti paraglajdera iz svih država. Za to je potrebno mnogo rada i truda, ali, ideja, želja, volja postoji. Prvo što je potrebno to je da se uredi i registruje poletište i sletište. Ovo je samo uvertira za mnogo ozbiljniju manifestaciju“, kaže Denis Božović, pilot paraglajdera i tehnički urednik Radija Petnjica.
Nakon završetka takmičenja, paraglajderisti su boravili u etno selu Vrelo Trpezi gdje su uživali u prijatnom ambijentu i ukusnoj hrani.

D.B.