XVII DANI DIJASPORE U PETNJICI: AGOVIĆ – POKAZUJETE DA CIJENITE ZAVIČAJ, CRNU GORU, A TO SE NE SMIJE ZABORAVITI

0

U Centru za kulturu Petnjica, održani su XVII Dani dijaspore. Ova manifestacija omogućava okupljanje svih Bihoraca na jednom mjestu, a sve sa ciljem da osjete duh zavičaja, ali i sve ono što im nedostaje daleko od svojih domova.

Predsjednik SO Petnjica, Mehmed Adrović je kazao da Petnjica svake godine oživi baš u periodu kad Bihorci iz dijaspore posjete svoj rodni kraj. Adrović je pomenuo da se Petnjičani rado vraćaju svojem zavičaju, ali i da uvijek budu srdačno dočekani. Napomenuo je da ova manifestacija omogućava da lokalna samouprava predstavi sve ono što je realizovala u prethodnom periodu, ali i da upozna građanje iz dijaspore sa svim aktivnostima koje će biti realizovane.

„Svjedoci smo da je Petnjica ovih dana oživjela zahvaljujući našim ljudima iz različitih krajeva svijeta, koji se svake godine rado vraćaju svojem zavičaju, a koji uvijek budu srdačno dočekani. Manifestacija koju uspješno organizujemo već 17 godina je prilika da predstavimo sve ono što smo u prethodnom periodu radili u našem Bihoru, i sve ono što ćemo sa nivoa lokalne uprave i nivoa državnih institucija uraditi u periodu pred nama“, kazao je Adrović.

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je iskoristio priliku da podsjeti koliki doprinos je dijaspora davala i daje, kako Petnjici, tako i državi Crnoj Gori. Napomenuo je važnu ulogu dijaspore u obnovi nezavisnosti Crne Gore.

„Sjećanje nije samo jednog dana u godini na vas, niti je ovo prilika da mu se samo ovog puta i na ovaj dan zavhvalimo u toku jedne godine, već smo, dragi prijatelji, sa vama 365 dana. Bili smo sa vama kada ste i u maju mjesecu diljem Evrope pokazivali ko ste, što ste i koga volite i koga cijeni. Pokazali ste da cijenite zavičaj, svoju Crnu Goru i slavili ste njenu obnovu i veliki datum 21. maj. Na to vam hvala. To niko, nikada ne smije zaboraviti. Zbog vašeg doprinosa danas govorimo slobodno, pišemo slobodno, radimo slobodno, stvaramo nove vrijednosti u čitavoj Crnoj Gori“, Kazao je Agović.

Nakon obraćanja predsjednika opštine, prisutne je pozdravio i prof. dr Fehim Korać iz Sarajeva, predsjednik udruženja građana porijeklom iz Sandžaka, podružnica Petnjica. On je predstavio udruženje kojim predsjedava. Korać je napomenuo da udruženje imao dobru saradnju sa lokalnom samoupravom.

Prisutnima se obratio i Esko Halilović, predsjednik Zavičajnog kluba „Bihor“. On je konstatovao da se Bihorci u dijaspori vraćaju onamo odakle je sve počelo, a to su Petnjica i Crna Gora. Ovom prilikom, Halilović je čestitao 10. rođendan udruženja i naglasio da se važnost udruženja ogleda u tome da klub broji 300 aktivnih članova. Takođe, napomenuo je da će udruženje nastaviti da promoviše Petnjicu i Crnu Goru.

„Punu deceniju, Zavičajni klub „Bihor“ i petnjička dijaspora iz Luksemburga ulaže napore da da lični doprinos daljem razvoju Petnjice i Crne Gore. Otišli smo iz Petnjice i Crne Gore, ali su Petnjica i Crna Gora ostali duboko u nama. Petnjica i Crna Gora i dalje će moći da se pohvale Zavičajnim klubom Bihor i da računaju na Zavičajni klub „Bihor“, a mi hoćemo da se ponosimo našom Petnjicom i našom Crnom Gorom. Neka je vječna Petnjica i neka je vječna Crna Gora“, kazao je Halilović.

Nakon Halilovića, prisutnima se obratio Šeki Agović – Bihorac, predsjenik društva „Montenegro Bihor“ iz Slovenije. On je naglasio da je oko 4000 hiljade Bihoraca u Sloveniji. Iako su oni otišli iz Crne Gore, zato što nijesu bili povoljni uslovi za život, Bihor živi duboko u njima i da kad dolaze u Bihor, oni osjećaju da dolaze kući.

„Od članova društva „Montenegro Bihor“ samo se zahtijeva da rade u duhu prijateljstva, ljubavi prema domovini Crnoj Gori i prema svom Bihoru. Bihor smo mi ostavili, ne što smo htjeli, nego nije bilo uslova za život, ali Bihor i Crna Gora su ostali duboko u našim srcima i uvijek se vraćamo. Kada dolazimo u Bihor, mi govorimo da idemo kući“, kazao je Šeki Agović.

Pored Agovića, priliku da se obrati imao je i dokazani humanista, Rahman Ralja Skenderović, čovjek koji iza sebe ima sijaset humanitarnih akcija za dugi niz godina svojeg boravka u Luksemburgu. On je kratko predstavio svoje angažovanje u BD fondu, a vođen svojom skromnošću, o svojim humanim djelima nije htio da govori.

Ova manifestacija je bila prilika da se dodijele zahvalnice za doprinos razvoja svojeg zavičaja. Dodijeljenje su dvije zahvalnice posthumno, i to:

Rastoder Sadik, humanost;

Korać Hamo, (posthumno) investiciono ulaganje i promocija turističkih potencijala opštine Petnjica.

Za podršku i razvoj infrastrukture, zahvalnice su dodijeljene:

Palamar Atifu;

Ramdedović Fatimi;

Ramčilović Misinu;

Skenderović Rahmanu;

Rastoder Faiku;

Adrović Hadru.

Agović Šekiju – Bihorcu, dodijeljena je zahvalnica za povezivanje i učvršćivanje zavičaja sa dijasporom iz Slovenije.

Posebno priznanje za izuzetnu podršku i saradnju, a povodom jubile „10 godina postojanja“, dodijeljeno je Zavičajnom Klubu „Bihor“.

U nastavku, manifestacija je upriličena bogatim kulturno-zabavnim programom.

LION HODŽIĆ

MONSTAT: NAJMANJA ZARADA U ULCINJU I PETNJCI, 421 I 423 EURA

0

Prosječna zarada u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima Monstata, iznosi 516 eura. Najmanja mjesečna zarada je u Ulcinju– 421 euro, zatim u Petnjici– 424 eura. Slijedi Danilovgrad čiji građani prosječno zarađuju 436 eura, navodi se u mjesečnom statističkom pregledu Monstata.

Andrijevčani prosječno zarade 439 eura, a građani Herceg Novog 443 eura.

U Bijelom Polju prosječna plata je 445 eura, a u Šavniku 448.

Beranci mjesečno zarade 471 euro, a Nikšićani devet eura više od njih.

Zaposleni stanovnici Prijestonice u prosjeku zarade 499 eura, dok je u ostalim opštinama plata iznad 500 eura.

Na Žabljaku, prema podacima Monstata, prosječna plata iznosi 507 eura, u Plužinama 510 eura, a u Kolašinu 513 eura.

U preostalih osam opština, izuzev najmlađe crnogorske opštine Tuzi koja još uvijek nije dio statistike, plata je iznad prosjeka od 516 eura.

Euro veću platu od prosječne imaju Mojkovčani, tri eura Plavljani.

Stanovnici Bara u prosjeku imaju platu 521 euro, dok Budvani zarade četiri eura više.

U najsjevernijoj crnogorskoj optini – Pljevljima mjesečno se zaradi 536 eura, a u Kortoru tri eura više.

Zaposleni u Podgorici mjesečno se mogu pohvaliti sa prosječnom zaradom od 540 eura, a ubjedljivo najbolje se, shodno podacima Monstata, živi u Titvu.

Građani ove primorske opštine mjesečno zarade 613 eura i to je jedina plata u Crnoj Gori koja prelazi 600 eura.

 

FOTO PRIČA: VIŠE OD 100 DŽIPOVA I 200 UČESNIKA DŽIP RELIJA U PETNJICI

FOTO: DŽIPIJADA MOŽE DA KRENE

0

Ljubitelji jakih mašina i prirode u okviru džipijade „Beauty of Bihor“ koju roganizuje džip klub „Bihor“ i Turistička organizacija Petnjica, uz podršku opštine Petnjica, okupili su se ispred administrativne zgrade u Petnjici.

U toku je prijavljivanje učesnika, a polazak je zakazan za 10 časova.

“Ovo je manifestacija koja je već postala tradicionalna jer je zajednički organizujemo četvrti put i koja iz godine u godinu okuplja sve veći broj ljubitelja prirode i svakako ljubitelja džip relija. Podsjetićemo da je prošle godine na Džipijadi učestvovalo više od 70 džipova sa preko 150 učesnika.

Opština Petnjica je prepoznala značaj ovakvih manifestacija za promociju naše opštine obzirom da učesnici Džipijade dolaze iz različitih crnogorskih opština, iz gradova okruženja i dijaspore, pa je već poprimila međunarodni karakter.

Pored vožnje prelijepim krajolikom Bihora, Džipijada je i takmičarskog tipa, pa će se organizovati takmičenje u 2 kategorije:

–  Soft 1 do 3000 kubika

–  Soft 2 preko 3000 kubika

 

TO PETNJICA: GRAĐANIMA NA POKLON KONCERT EKE DURAKOVIĆA ZA DAN OPŠTINE

0

Turistička organizacija Petnjice povodom Dana opštine, 4. avgusta, poklanja građanima koncert Eke Durakovića, našeg zemljaka koji je svoje muzičke talente već dokazao širom zapadne Evrope.

Koncert će se održati 4. avgusta, nedjelja, u 21 čas na platou ispred Centra za kulturu, a poktovitelj koncerta je opština Petnjica.

“Pozivamo sve građane da zajedno proslavimo Dan opštine”, stoji u dopisu TO Petnjica.

HRONIKA PETNJICE – AGOVIĆ: TENDER ZA KORAĆKI POTOK ZAVRŠEN, 5. AVGUSTA PONUDE ZA REKONSTRUKCIJU CENTRA, PUT DO BERANA DO KRAJA 2019.

Gost emisije “Hronika Petnjice” bio je predsjednik opštine Samir Agović, koji se osvrnuo na realizovane aktivnosti, i one čija je realizacija u toku.
Samir Agović

Agović se nada brzoj sanaciji i završetku projekta “Koraćkog potoka”jer je tender završen. “Imali smo pritisak od građana da se preprojektuje projekat. Drugi projekat je urađen u donjem dijelu kanala, jer se dobar dio naših građana nije slagao sa onakvim rješenjem, a tiče se da ono nije moglo ambijentalno da se uklopi sa mostom koji je napravljen”, kazao je Agović.

I za rekostrkciju centra Petnjice se očekuje završetak tenderske procedure. Kako je naglasio predsjednik opštine, početak cijele procedure rekonstrukcije ulica otpočeo je još prije dvije godine, ali prilikom izbora izvođača radova utvrđeno je da projektna dokumentacija nije dobra, jer je, kako kaže Agović, nivo vode Popče iznad nivoa pozemnih radova. Prvi Čovjek Petnjici je posebno istakao problem nerazumijevanja vlasnika imovine koja se nalazi u neposrednoj blizine gdje se izvode radovi.
“Očekujemo da se ovh dana završi tenderska procedura oko odabira najbolje ponude za projektovanje i izgradnju samog centra. Očekujem da to konačno bude urađeno kako treba i očekujemo da upravo 5. avgusta bude otvaranje ponuda. Takođe, imamo određene probleme sa određenim vlasnicima. U pitanju je, svakako privatna imovina, i mora se obaviti eksproprijacija. Sve je sada u tome da građani shvate, ukoliko želimo da nešto gradimo, moramo imati i određena razumijevanja”, kaže predsjednik opštine.
Sastanak u Opštini predstavnika CEDIS-a i lokalne uprave

Da su zahtjevi građana uzeti u obzir govori i činjenica da je do sada relizovan veliki broj aktivnosti, kad je u pitanju elektromreža, ali veliki broj tek treba da se realizuje. Lokalna samouprava je uputila zahtjev CEDIS-u za izgradnju elektrane u opštini Petnjica. Takođe, planirana je izgradnja i sedam stubnih trafostanica. Dinamika izvođenja radova zavisi isključivo od raspoloživih sredstava CEDIS-a i njihovih planova.

“Uputili smo prema CEDIS-u zahtjeve u smislu da Petnjica treba da ima i trafostanicu na 35 KV. To je nešto što je za biznis i za razvoj grada veoma važno, a naravno da ćemo raditi i stubne trafostanice. 7 trafostanica je predviđeno da se radi na teritoriji naše opštine. Koja će biti dinamika, zavisi isključivo od raspoloživih sredstava i planova koje CEDIS iz godine u godinu donosi. Očekujem da CEDIS konkretno izađe sa planom aktivnosti i da nam saopšti kada i u kojoj dinamici će biti, ovi zahtjevi koje prema njima imamo, relizovani.”
Put Petnjica – Podvade

Kada je u pitanju putna infrastruktura, radovi na magistralnom putu Petnjica -Berane, odnosno na drugoj dionici, teku zadovoljavajućom dinamikom. Mehanizacije je pojačana, a sve zarad uvjererenja da će, ukoliko vremenskim uslovi budu pogodni, radovi biti završeni do kraja godine. A kada je u pitanju put Bioča – Petnjica, očekuje se zaključivanje ugovora za izradu tehničke dokumentacije.

“Izvode se radovi na ovoj dionici od Police prema Beranama u zaista velikom intezitetu. Mehanizacija je pojačana na samoj trasi puta i imamo uvjeravanja da će do kraja godine, ukolike vremenske prilike budu povoljne, biti završena ova dionica puta. Kada je u pitanju put Bioča – Petnjica, ovih dana treba da se objavi i da se zaključi ugovor sa najboljim ponuđivačem za izradu tehničke dokumentacije za put Bioča -Petnjica”, saopštio je Agović.
Da lokalna samoupravda ulaže i u kulturu, govore realizovanje aktivnosti i aktivnosti čija je realizacija u toku. Bihorsko kulturno ljeto je prilika da se ostvare svi ciljevi, a sve sa željom da se očuva identitet Bihora, afirmiše kulturno nasleđe i svi oni koji su dali nemjerljiv doprinos u polju kulture.
“Afirmišemo naše kulturno nasleđe, afirmišemo mlade stvaraoce, afirmišemo ono što je, kada je u pitanju Bihor, najvažnije, a to je da afirmišemo naše velikane koji su dali nemjerljiv doprinost u polju kulture i književnosti, jer se radi o jednoj izuzetnoj plejadi naših ljudi, koji su ivdje, ali i u drugim sredinama pokazali da je književnost ta koja nije strana našim ljudima, da je ta književnost itekako prepoznata i od naše publike, i od kritične publike, i od lajičke publike. Sama činjenica da je ovdje došao veliki broj poznatih ljudi, da smo prije nekoliko imali priliku da naša publika upozna Ibrahima Hadžića. Takođe, tokom ove godine, ali i tokom prethodnih godina, veliki broj ljudi je došao u Petnjica i sama činjenica da dolaze tako značajne ličnosti, dovoljno govori da Bihorsko kulturno ljeto jeste privlačno i za njih. Sve što se relizuje u toku Bihorskog kulturnog ljeta, pomaže u očuvanju i afirmaciji kulturnog nasleđa, i u tom pogledu, siguran sam da smo napravili mnogo toga”, smatra Agović.
Da Petnjica prati trendove govori činjenica da su sve češće prilike kad Bihorci imaju priliku da isprate pozorišne predstave i filmska ostvarenja koja su popularna, ne samo u Crnoj Gori, nego i u zemljama bivše Jugoslavije.
“Imamo i sadržaja koje se tiču pozorišnih predstava i projekcije filmova. Iz godine u godinu sve je više takvih sadržaja. Toliko je sadržaja da je to za svaki respekt. Ali ne samo u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, nego se trudimo da imamo kulturne sadržaje i nakon završetka Bihorskog kulturnog ljeta, a to upotpunjujemo sa filmskim projekcijama i pozorišnim predstavama”, dodao je između ostalog predsjednik opštine.
Još jedan od trendova koji su Bihorci sa zadovoljstvom prihvatili, jesu brastvenički skupovi. Pored učvršćivanja brastveničkih veza, ovi skupovi djeluju na više polja.
“Ono što su nekada bili tradicionalni vašari, danas su to brastvenički skupovi. Veliki broj naših građana iskoristi tu priliku za međusobno povezivanje, upoznavanje i naravno, tu se stvaraju nove ideje. Posebno se stvaraju ideje kada je u pitanju infrastruktura i potrebe mještana. Na skupovima bilo kojeg bratstva, kandiduju se ideje,a to daje efekat za razvoj naše opštine. Takođe, motiviše mlade ljude da se međusobno upoznaju”, rekao je Agović.
LION HODŽIĆ

U NEDJELJU 4. AVGUSTA FUDBALSKI MEČ: FK PETNJICA – FK EVROPA

0

U nedjelju, 4. avgusta na stadionu u Gusarama će se odigrati četrnaesti tradicionalni fudbalski susret između FK Petnjica i FK Evropa ( dijaspora ).

Fudbalsku utakmicu organizuje fudbalski klub Petnjica u okviru Bihorskog kulturnog ljeta, a pod pokroviteljstvom opštine Petnjica.

Organizator je uputio poziv svim ljubiteljima fudbala da dođu i da sportskim navijanjem i atmosferom, upriliče i ovaj tradicionalni susret.

Utakmica počinje u 17 časova.

NAGRADA ZA NAJBOLJEG PROFESORA SVIJETA MIRSADI ŠABOTIĆ

Poslije brojnih uspjeha na polju obrazovanja i književnosti, Mirsada Šabotić, profesorica u Gimnaziji ,,30.septembar” u Rožajama svoje uspjehe je krunisala nagradom Global Teacher Award- Svjetska nagrada za nastavnika, koju će joj kompanija Alert Knowledge Services ASK dodijeliti u Nju Delhiju 15. septembra 2019.

Alert Knowledge Services je svjetska kompanija i ima za cilj da aktivno dopre do svih krajeva svijeta i da identifikuje i prepozna izvanredne nastavnike, koji su dali poseban doprinos u svojoj profesiji kroz rad sa učenicima, zatim, rad u zajednici i državi iz koje dolaze.

AKS je pokrenuo ovu najprestižniju nagradu i prvu takvu vrstu priznanja izvrsnih nastavnika iz svih regija i zajednica svijeta i istakao njihov doprinos u izgradnji zajednica i pomaganju u stvaranju boljeg društva nadahnjujućim podučavanjem.

Za nagradu su se kandidovali nastavnici iz 70 država svijeta, a dodijeljeno je 100 nagrada nastavnicima svijeta. Pored Mirsade, u Crnoj Gori, ovu nagradu je dobilo još pet nastavnika.

Mirsada Šabotić (rođena Bibić), književnica, književni kritičar, profesorica Crnogorskog-srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti ( Gimnazija ,, 30. septembar” Rožaje, Crna Gora) rođena je 1966. godine u Peći.

Ambasador je obrazovanja ispred Crne Gore u Foremost Fondaciji sa sjedištem u Pakistanu.
Suosnivač Asocijacije najboljih nastavnika na prostorima bivše Jugoslavije.
Nominovana je za nagradu Global Teacher Prize 2018, nagrada za najboljeg nastavnika svijata, poznata kao Nobelova nagradu za nastavnika.

Njen nastavnički rad je prepoznatljiv ne samo u Rožajama, već i državi i svijetu, pa je ova nagrada potvrdila njenu nastavničku praksu.

Dobitnica je nagrade Najbolji profesor na prostorima EX YU- Asocijacija najboljih nastavnika na prostorima bivše Jugoslavije
Nagrada za kontinuirano unapređenje prosocijalnih vještina na lokalnom državnom i međunarodnom nivou u okviru projekta Erazmus- plus u Skoplju 2019.
Dobitnica nagrade za talente Ministarstva prosvjete Crne Gore 2018
Dobitnica je nagrade Najžena 21. vijeka iz oblasti obrazovanja na prostorima bivše Jugoslavije u 2018.- Agencije Airli nivo

Dobitnica je Plakete za poseban doprinos u obrazovanju 2011., koju joj je dodijelio Žiri za dodjelu Opštinske nagrade,,30. septembar” u Rožajama , zatim, dobitnica je Iskre , nagrade za indivindualni doprinos u filantropiji, koju joj je dodijelio Fond za aktivno građanstvo u Crnoj Gori 2015. , a kruna njenog obrazovnog i vaspitnog rada je Oktoih, državna nagrada za izuzetne rezultate ostvarene u oblasti obrazovanja i vaspitanja, koju joj je dodijelilo Ministarstvo prosvjete Crne Gore 2016. Dobitnica je Zlatne plakete za preduzetništvo u obrazovanju i kulturi 2017. koju joj je dodijelio Univerzitet u Travniku. Dobitnica je nagrade Šantićevo pero za umjetničko dostignuće i iskazani talenat u promovisanju mladih učenika- literara 2017. na Festivalu,, Šantićevi dani” u Beogradu .
Autorica je(tekstopisac, scenograf i režiser) dvadeset i pet pozorišnih predstava, zbirke pjesama ,, Žad”), zbirke dramskih tekstova ,,Drame”, romana ,,Majko zašto?” (dva izdanja), romana, zbirke priča,, Nemiri”), romana,, Majko, zašto?(drugi dio) i zbirke poetsko-proznih radova ,,Ajšina suza“ . Objavila je brojne recenzije, romansirane biografije poznatih ličnosti, priče, pjesme, te analitičke i istraživačke radove obrazovnog i vaspitnog sadržaja u časopisima i zbornicima u zemlji i inostranstvu.

Dobitnica je Književne nagrade za kratku priču ,, Đula” na Festivalu kratke priče,, Zavičajne staze 2014.” kao i za kratku novinsku priču,, Vriska” koju joj je dodijelio ,,Posvjetni rad “2015. Žiri na Međunarodnom pjesničkom susretu,, Krilata Seošnica 2016.” dodijelio joj je Povelju za književno stvaralaštvo .Na Međunarodnom konkursu poezije i video-poezije „Glas pjesnika“ na temu mira – Dignite se na noge graditelji mira(Italija 2016.) pjesma Srđanu Aleksiću osvojila je prvu nagradu. Udruženje slobodnih umjetnika Australije dodijelilo joj je Povelju za osvojeno prvo mjesto za pjesmu,, Ne vjeruj istini” 2017. Njena pjesma,, Pod orahom ja slušam tišinu” nagrađena je Plaketom za snagu lirskog izraza na Petom međunarodnom pjesničkom susretu ,, Orfej na Dunavu 2017” u KostolcuDobitnica je i specijalne nagrade za autentično pripovijedanje,, Bihorska venera” za priču ,, Selimov nur”na Festivalu priče,, Zavičajne staze” 2017. u Petnjici. Na Međunarodnom književnom konkursu Cita dell Galateo”u Italiji 2017” priča ,,Taraba” je zavrijedila pru nagradu, a pjesma,, Život je početak umiranja” drugu. Priča ,, Nijesu me htjeli” na Međunarodnom konkursu,, Sezione narrativa estra”, Italiji 2018. zavrijedila je prvu nagradu. Na Šestom meunarodnom pjesničkom susretu ,,Orfej na Dunavu” u Kostolcu 2018. nagrađen je Plaketom za njegovanje ljubavne poetike.
Udata je i majka je četvoro djece. Živi u Rožajama.

.

ALDIN MURATOVIĆ (BS) PORUČIO DIJASPORI – “RADITE NA OČUVANJU BOŠNJAČKOG IDENTITETA”

0

Odbornik Bošnjačke stranke u petnjičkom parlamentu Aldin Muratović, poželio je dobrodošlicu bihorskoj dijaspori.

“Kao odbornik Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu želim da vam iskažem dobrodošlicu, jer je čovjek najsretniji kada se vraća kući, a Bihor je vaša kuća. Želim vam lijep boravak sa najmilijima. Uz to želim da vam poručim da radite na očuvanju identiteta (nacionalnog, vjerskog i jezičkog), s obzirom na to da je bihorska dijaspora u skoro stoprocentnom odnosu bošnjačka i islamske vjeroispovijesti. Važno je da tu poruku prenesete budućim generacijama da znaju govoriti svojim BOSANSKIM jezikom”, saopštio je Aldin Muratović, odbornik BS u parlemntu SO Petnjica.

OSTATI ILI OTIĆI: TRIBINA O EKONOMSKIM MIGRACIJAMA U PETNJICI

Tribina pod nazivom “Ostani ili otići” biće održana danas u 20 sati i 30 minuta u Centru za kulturu Petnjica u okviru dvanaestog festivala priče “Zavičajne staze – Bihor 2019”.

U okviru tribine, kako navode iz NVU Centar za kulturu Bihor, razgovaraće se o jednom od najznačajnijih izazova savremenog crnogorskog društva, pitanju ekonomskih migracija.

“Iako pitanje migracija nije specifičan izazov crnogorskog društva, zbog ograničenih ljudskih resursa u sredinama kao što je Crna Gora, ovaj problem značajno ozbiljniji. Prepoznajući važnost ovog izazova odlučili smo se za organizovanje javne debate u okviru koje ćemo problematizovati pitanje migracija iz Crne Gore, obim tog procesa, ako i strukturu migranata i razloge zbog kojih sve više ljudi odlazi”, navodi se u saopštenju.

Poseban fokus tribine ,kako su kazali, biće na samom fenomenu migracija, posljedicama globalizacije i ekonomske zaostalosti na te procese.

“Takođe, razgovaraće se i o uticaju migracija na očuvanje kulturnog, jezičkog i nacionalnog identiteta, i povezanosti migracija sa modernim doživljajem identiteta”, navodi se u saopštenju.

Na tribini će govoriti: Prof. dr Gordana Đurović – profesorica Ekonomskog fakulteta, Boris Raonić – građanski aktivista, prof. dr Jahja Ferhatović – Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, dok će raspravu moderirati dr Adnan Prekić sa Filozofskog fakulteta u Nikšiću.