AGOVIĆ: POTPORNI ZID ZAVRŠEN, USKORO ADAPTACIJA ULICA U CENTRU PETNJICE

0

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, je za Radio Petnjica rekao da su građani opštine dobili još jedan infrastrukturni objekat, potporni zid, koji će, kako je rekao, puni smisao dobiti kada se završi kompletni radovi u centru Petnjice. Izgradnja potpornog zida, koštala je Opštinu 30.000. eura.

Agović je istakao da su izuzetno zadovoljni izvedenim radovima, što je konstatovao nadzorni organ. On je kao važnu činjenicu naglasio tzo da je posao odradila bihorska kompanija “Bihor” te da je posao odrađen odlično.

“Ovih dana očekujemo da se firma „Asfalt-beton gradnja“ pojavi sa svojom mehanizacijom. Ovdje ćemo raditi na asfaltiranju prigradskih i gradskih ulica u samom centru, stanje u samom centru će se promijeniti na bolje. Želim takođe da kažem da smo ovih dana dosta radili na drugim prostorima opštine. Vojska Crne Gore intezivno radi na nasipanju puteva. Na području mjesne zajednice Savin Bor je završeno, mehanizacija se trenutno nalazi na području Dašče Rijeke i Kruščice i nadam se da ćemo brzo stići do MZ Javorova, kako smo planirali“, naglasio je Agović.

Predsjednik je istakao da Komunalno preduzeće intezivno radi na sanaciji puteva u mjesnim zajednicama Azane i Tucanje.
„Nastavićemo i dalje sve što je naša obaveza prema građanima na kvalitetannačin da saniramo sve oštećene putne pravce tokom ovih kišnih dana koji su pričinili štetu i stvorili novu obave, da ono što smo završili prije padavina da moramo ponovo da radimo isti posao i taj dio ćemo završiti u danima koji dolaze., ali sve to činimo zbog građana“, zaključio je predjesnik Opštine Samir Agović.

ENKO KORAĆ

IZ ZAVIČAJA – DOBRODOLE KONAČNO DOBILO ASFALT

  San Dobrodolaca da se kroz njihovo selo pruži asfaltna džada i da se zauvijek zaboravi blatnjav put od njihovog sela prema svijetu – konačno je pretvoren u stvarnost.

Priredili: Džafer i Enver Šabotić
(Luksemburg)


Zahvaljujući velikom broju Dobrodolaca rasutih širom svijeta, a na inicijativu jednog broja njih koji su u dijaspori, ali su vječito sanjali ovaj put, prikupljeno je samo u dijaspori 183.500,00, te uz pomoć opštine Petnjica i Vlade Crne Gore koji su učestvovali sa 130.000,00€, realizovan je ovaj projekat i Dobrodolci konačno dobili asfaltni put od sela Bor do kraja sela Vrsajke i došli do granice sa bjelopoljskom opštinom.
Ovaj projekat ne bi bio realizovan, ili ne bi na ovaj način i ovako kvalitetno da se nisu uključili i mještani dobrodola koji su u dobroj mjeri pripomogli da se spremi put za asfaltiranje.
Ovo je, svi su saglasni, istorijski projekat i renesansa sela.

***

Ovaj projekat započet je još 2005. godine.
Prisjetimo se: selo Dobrodole nalazi se u ataru opštine Petnjica. Smješteno podno planinme Lađevac, ispod Goljovog krša, na istočnoj strani graniči sa selom Bor, a sa sjeverozapdne strane graniči sa selom Korita, sa zapada selom Goduša. Korita i Godušase pripadaju opštini Bijelo Polje. Na južnoj strani Dobrodola nalaze se sela Hazane i Vrševo, dok je na jugoistoku selo Ponor.

Kako i samo ime kaže selo se nalazi u pitomoj dolini oivičeno brježuljcima i krševitim vijencem koji se naslanja na planinu Lađevac. Iako pripada planinskom kompleksu bihorskih sela ovdje uspijevaju sve voćne kulture i nadaleko je poznato po izvoru Dobrodolsko vrelo koje se nalazi nasred sela, kao i po Dobrodolskoj rijeci i Dobrodolskom homaru. Za gostoprimljivost ljudi ovoga sela zna se u cijelom petnjičkom kraju, pa i dalje…
U ovom selu živjele su porodice: Šabotić, Goljo, Klica, Ličina, Ligonja i Kurpejović. Danas žive familije Šabotić, Ličina i Klica.

Od vajkada su se Dobrodolci borili i davali sve od sebe kako bi olakšali bivstvovanje u ovom kraju: elektifikacija sela izvršena je 1974. Put prema planini Lađevac kroz Goljov krš probio je još pedesetih godina rah. Muslija Šabotić, koristeći od svih tehničkih pomagala samo macu i ćuskiju. Kasnije su Dobrodolci probili put od Bora uz Jevice do vrha svoga sela. I ovaj put je probijen sredstvima mještana sela Dobrodole, ali put nije bio adekvatan i morao se probijati novi, pa je osamdesetih godina prošloga vijeka probijen put nešto niže i koji je izlazio na Dobrodolsko polje. Taj put je prošao kroz imanja mještana Dobrodola koji su velikodušno ustupili svoj posjed za traku puta. Probijanje i ovog puta su finansirali mještani sela Dobrodola, akciju je predvodio rah. Fazlija Fako Šabotić, da bi 1995. put bio nasut i to je bio vidan napredak ka modernijoj trasi. Ovu akciju predvodio je Murat Umerov Šabotić.
Nakon deset godina 2005. put je proširen, urađeni propusti i tada putna trasa dobiva sve karakteristike kolskog puta i odlična je podloga za asfalt. Tada je utrošeno 30.000,00€. I ovaj novac je prikupljen od mještana ovoga sela. Tada je i urađen idejni projekat puta za asfaltiranje, a projekat je uradio poznati arhitekta Hasan Bošnjak iz Bijelog Polja, a direkcija za javne radove Crne Gore pomaže sa još 30.000,00€. Na čelu i ove akcije bio je Murat Šabotić, a u odboru za izgradnju puta bili su: Rameza, rah. Hilmo i Džafer Šabotić, Raho Ličina i Harun Klica.

Početkom 2019. Dobrodolci konačno kreću u ostvarivanje dugogogodišnjeg sna – asfaltiranje puta. U tu svrhu Dobrodolci su uz pomoć komšija i prijatelja prikupili 130.000,00 za glavnu trasu puta u dužini od 5,5km. Kada je završena glavna dionica puta, vidjevši kvalitet radova firme Bemax i prednosti koje donosi novi put – mještani sela Dobrodole su poveli još jednu akciju i za dva dana prikupili još 53.500,00€. Sa ovim sredstvima urađena su tri kraka prema zaseocima, od kojih je najduži 800 metara prema kućama Ličina.
Ovu akciju, na zadovoljstvo cijeloga sela, vodio je Fejzo Šabotić, koji živi i radi u Luksemburgu.
U sastavu odbora iz Luksemburga bili su: Džafer, Enver, Dževad, Edin, Nermin,  Elmin, Mervan i Elvin Šabotić, te Raho Ličina i Harun Klica. Za Švajcarsku: Ismet i Semir Šabotić, a za Njemačku Soko i Esko Šabotić i Emir Klica, a za Dobrodole u odbor za izgradnju puta bili su: Mujo, Edit i Almir Šabotić.
U administrativnom dijelu ovaj projekat je itekako pomogao Hasim Šabotić, koji živi i radi u Sarajevu.
Ukupna dužina puta sa kracima iznosi 6,5km i ovo važi za najveći investicioni projekat u oblasti putne izgradnje na opštini Petnjica.

Znajuću da putevi spajaju ljude i krajeve, te da su od krucijalne važnosti za razvoj kraja kroz koj prolaze – veliki broj mladih iz dijaspore i samog sela Dobrodole su se uključili u ovaj projekat i shoddno svojim mogućnostima pružili pomoć i podršku koja je od izuzetnog značaja i posebno ohrabruje.

Pored ove akcije Dobrodolci su pokrenuli i akciju izgradnje džamije i gasalhane i za ovaj projekat prikupljeno je i investirano blizu 200.000,00€.

Dobrodolci ostaju kao pozitivan primjer dobre organizacije kada su u pitanju zajednički interesi vezani za zavičaj.

 

PRIVREMENI NAZIVI ULICA ĆE MOŽDA SAČEKATI NOVI SAZIV LOKALNOG PARLAMENTA

0

Sedam godina je prošlo od kada je Petnjica povratila status opštine i sedam dana kako je uži centar dobio nazive ulica. Tačnije, brojeve.

Dugo je trajala polemika oko imena ulica. Kompromis nije mogao da se postigne na zadovoljstvo svih učesnika i aktera u pregovorima, stoga je lokalna uprava pribjegla prelaznom rješenju da ulice označe sa brojem i slovom.

Jedina ulica oko koje nije bilo polemike to je, već sada bivša ulica Crnogorsko – turskog prijateljstva, čiju je izgradnju finansirala turska agencija – TIKA. Tabla za njenu oznaku je stajala na zgradi Centra za kulturu, a sada umjesto nje stoji „Ulica CENTAR 3“.

Postavlja se pitanje da li je bilo prostora da, ulica koja vodi od Centra za kulturu pored administrativne zgrade, zadrži ime koje je nezvanično dobila. Ako se tome doda da table koje su postavljala fizička lica, samoinicijativno, nijesu uklonjenje tako da danas centar Petnjice ima ulicu sa dva imena, jedno nezvanično ime i drugo zvanično objavljeno u Sl. List Crne Gore – nezvanično “Sandžačka” dok zvanično nosi “Ulica centar 8”  kao i “Mula Osmana Hrastodera”, a zvanično ta se ulica zove Centar 5.

Sljedeće godine su lokalni izbori u Petnjici, pa će privremena rješenja naziva ulica možda čekati novi saziv lokalnog parlamenta kako bi konačno dobila prava, ona koja će ostati i koja će sve zadovoljiti.

DENIS BOŽOVIĆ

PRESJEK STANJA: JOŠ 91 NOVI SLUČAJ ZARAZE KORONA VIRUSOM

0

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile PCR analizu 621 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 91 rezultat bio pozitivan, saopštio je direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša.

“U protekla 24 sata u Crnoj Gori je otkriven 91 novi slučaj oboljevanja od koronavirusa, i prijavljena su četiri smrtna slučaja.   Novooboljeli su iz  Podgorice 21, Nikšića 19, Bijelog Polja 13, Tivta sedam, Beran šest, Kotora šest, Herceg Novog i Budve po pet, Bara tri, Cetinja i Mojkovca po dva, Ulcinja i Plava po jedan”, saopštio je danas direktor Instituta za javno zdravlje Boban Mugoša na konferenciji za novinare.

U Crnoj Gori trenutno je aktivno 1937 slučajeva.

Preminuli su iz Žabljaka, Tivta, Rožaja i Pljevalja.

“Ukupan broj umrlih od 1. juna povezanih sa COVID19 je 30. Prijavljen je oporavak 70 slučajeva. Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori trenutno iznosi 1937”, naveli su iz IJZ.

Aktivni slučajevi i preminuli od 01. juna po opštinama su prikazani u tabeli:

U TOKU IZGRADNJA GASULHANE U GORNJOJ VRBICI, VRIJEDNOST VIŠE OD 100.000 EURA

0

Mještani četiri brastva Gornje Vrbice, Agovići, Ćemani, Alibašići i Hodžići,  započeli su izgradnju gasulhane. Povezuje ih teritorija kao i zajedničko groblje koje koriste.

„Zemljište za izgradnju objekta smo dobili od porodice rahmetli Šuća Ćemana, a radovi teku zavidnom dinamikom. Do sada su završeni pripremni radovi, zatim grubi građevinski radovi, a u narednim danima će se zvaršiti radovi na pokrivanju krova. Takođe, odrađen je i potporni zid, koji štiti objekat i lokalni put.

Izgradnja objekata finasira se iz donacija od ljudi koji žive u G.Vrbici i naših ljudi u dijaspori, koji su u svakom vremenu i za svaku ideju koja je na dobrobit svih nas, pokazuli privrženost svom kraju. Do sada smo sakupili oko 45 000 eura, dok je vrijednost projekta procijenjena na nešto više od 100.000 eura.

Pomoć i podršku smo imali i od Opštine Petnjica, kao i od Komunalnog preduzeća.

U ime Odbora, zahvaljujemo se svima i nadamo se da će se objekat relativno brzo završiti”, zaključio je predsjednik Odbora za izgradnju gasulhane u G.Vrbici Rifat Agović.

ENKO KORAĆ

RADOVI NA POTPORNOM ZIDU USKORO GOTOVI

0

Radovi na potpornom zidu na Koraćkom potoku u neposrednoj blizini administrativne zgrade, privode se kraju.

Preostalo je da se uradi prilazni dio, parking prostor i trotoar.

Međutim, kako saznaje portal radija, potporni zid će biti ukrašen muralom. Naime, u čitavoj dužini planirano je islikavanje kulturološkog bogastva Bihorskog kraja. Na zidu bi trebalo da se nađU crteži arheološkog nalazišta Torine, Radmanske pećine kao i segmenti tradicionalne arhikteture.

Posao je povjeren jednom poznatom bihorskom umjetniku.

D.B.

U PETNJICI, ZVANIČNO SAMO JEDAN PACIJENT POZITIVAN NA KORONU, OSTALI SE OPORAVILI

0

Rukovodeći se podacima NKT-a, reklo bi se da korona posustaje na području Bihora.

Kako piše na sajtu NKT, zvanično, u Petnjici je trenutno samo jedan pacijent koji je pozitivan na COVID-19.

I pored te činjenice, NKT je donijelo odluku da, zabranu rada ugostiteljskim objektima u gradovima Petnjica, Berane, Bijelo Polje, Rožaje i Pljevlja, produži do 30.jula.

Ovo nadležno tijelo je proglasilo epidemiju na teritoriji Crne Gore.

D.B.

SJEDNICA SO PETNJICA U PETAK

0

Predsjednik SO Petnjica, Mehemed Meša Adrović, zakazao je za petak XIV redovnu sjednicu SO.

Za sjednicu je predloženo 19 tačaka dnevnog reda a početak je zakazan za 11 časova. Sjednicu će uživo prenositi Radio Petnjica.

PRESJEK STANJA: JOŠ 98 POZITIVNIH NA KORONA VIRUS

0

Laboratorije Instituta za javno zdravlje su u poslednja 24 časa završile PCR analizu 612 uzorka na novi koronavirus, među kojima je 98 rezultata bilo pozitivno.

Novooboljeli su iz:

Podgorica 36
Nikšić 32
Berane 11
Bijelo Polje 7
Bar 3
Pljevlja 2
Rožaje 2
Herceg Novi 2
Cetinje 1
Kotor 1
Žabljak 1

 

Smrtnih slučajeva nije bilo. Ukupan broj potvrđenih smrti od početka juna mjeseca od #COVID19 ostaje 26.

Prijavljen je oporavak 39 slučajeva tako da je ukupan broj oporavljenih od 14. juna 111.

Ukupan broj aktivnih slučajeva COVID19 u Crnoj Gori je 1920 .

Nakon revizije opština prebivališta oboljelih, aktivni slučajevi i preminuli od 01. juna po gradovima su prikazani u tabeli.

 

Opština trenutno inficirani Oporavljeni umrli
Podgorica 773 37 5
Rožaje 234 7 7
Bijelo Polje 179 2
Nikšić 152 3 0
Berane 93 22 3
Budva 82 12
Bar 81 3 3
Kotor 76 2 1
Pljevlja 68 2 1
Cetinje 59 6
Tivat 41
Herceg Novi 39
Gusinje 17 3 1
Ulcinj 16 1 1
Žabljak 4
Danilovgrad 3 5
Petnjica 1 6 1
Andrijevica 1
Kolašin 1
Tuzi 0 2
Mojkovac 0
Plav 0 1
Plužine 0
Šavnik 0
Crna Gora 1920 111 26

 

 

(PRESJEK – NKT UŽIVO) ERAKOVIĆ: HOSPITALIZOVAN 161 PACIJENT, DVA PACIJENTA PREMINULA, 95 NOVOZARAŽENIH

Jevto Eraković, direktor Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) je saopštio da je u Crnoj Gori hspitalizovan 161 pacijent.

“Loša vijest je da smo u prethodna 24 časa imali dva pacijenta koja su preminula. Jedan je 1951. godište i pacijentkinja 1970. godište, što pokazuje koliko je teška klinička slika koju ovaj virus može da pokaže”, istakao je Eraković na pres konferenciji Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti (NKT).

“Imajući u vidu ove podatke proširili smo u KCCG naše kapacitete za Covid pozitivne pacijente tako da raspolažemo sa još 28 covid kreveta. Želim da pohvalim sve zaposlene koji rade u KCCG vrijedno svoj posao. Ni jednog dana se ne dovodi u pitanje njihova požrtvovanost”, kazao je Eraković.

Eraković je kazao da je virus jako specifičan.

“Prvo je bila teorija da će toplo vrijeme uništiti virus, pa da je sezonski, da asimptomatski pacijenti ne prenos virus. Zaključak je da virus pravi velike probleme. Virus može svima da napravi problem”, kazao je Eraković.

On je istakao da su protokoli liječenja u KCCG u skladu sa protokolima u evropskim centrima.

Pomoćnik direktora IJZCG, Senad Begić rekao je da je registrovano još 95 slučajeva novog koronavirusa u posljednja 24 časa.

Begić je rekao da je do sada bilo preminulih koji su se liječili kod kuće.

On je rekao da od 10. jula nijesu slati testovi u Njemačku.