Povodom 30 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori očišćen je regionalni put Trpezi – Podvade u saradnji sa osnovnom školom „Mahmut Adrović“, Srednjom mješovitom školom, kao i Komunalnim preduzećem.
Već nekoliko godina opština Petnjica sprovodi slične akcije čišćenja na svojoj teritoriji, s ciljem da se probudi svijest građana o važnosti očuvanja životne sredine.
Ovaj dan je prilika da svi preuzmemo odgovornost i postanemo nosioci promjena. Takođe, na ovaj način skreće se pažnja na posledice ljudskih aktivnosti koje ugrožavaju životnu sredinu.
Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.
Ističemo zahvalnost direktorima škola, učenicima i nastavnicima kao i Komunalnom preduzeću koji su uzeli učešće u zajedničkoj akciji čišćenja”, saopštila je Anita Muhović iz Odjeljenja za urbanizam, uređenje prostora, stambeno-komunalne djelatnosti, saobraćaj i zaštitu životne sredine u opštini Petnjica.
ENKO KORAĆ
1 of 7
Obilježavanje 30 godina od Deklaracije o ekološkoj državi
Zbog planiranih radova na mreži, u srijedu 22. septembra, bez napajanja električnom energijom će ostati djelovi Opštine Petnjica.
U terminu od 09 do 14:30 sati, Laze i u terminu od 09 do 14:30 sati: Petnjica, Godočelje, Lagatore, Đuđ, Murovac, Javorovoa, Radmanci, Lješnica, Tucanje, Orahovo, Vrševo, Bor, Savin Bor, Ponor, Dobrodole, Vrsaljke, Dašča Rijeka i Kruščica.
“Navedeni radovi se izvode u cilju kvalitetnijeg i sigurnijeg napajanja električnom energijom. U slučaju loših vremenskih uslova radovi će biti odgođeni”, stoji na sajtu CEDIS-a.
Ekipe Cedisa juče su sanirali problem na elektro mreži od Godočelja do Paljuha gdje je došlo do pucanja dodtrajalih električnih kablova.
Prekinute žice u Godočelju
1 of 3
Čitaoci portala šalju fotografije na kojima se vide prekinute žice koje su predstavljale opasnost za građane. Oni tvrde da su žice prekinute usljed velikog vjetra koji je duvao u tom dijelu Bihora.
Prema istraživanjima kojima se godinama bavi NVO „Euromost”, prosječna plata u opštinama na sjeveru Crne Gore ne može proći 280 eura, neto, znači bez poreza i doprinosa, kaže Almer Mekić
Sudeći prema statistici Monstata, u Crnoj Gori najveću prosječnu platu imaju građani Tivta i to 623 eura, dok je na sjeveru najmanja plata u Petnjici 437 eura. U glavnom gradu prosječna zarada je 560 eura.
Najmanju platu zvanično primaju na jugu države i to Ulcinjani 422 eura. Ipak, kada se pogledaju prosječne plate bez poreza i doprinosa statistika je, kako ocjenjuju sagovornici „Dana“, više nego zanimljiva i čudna jer, na primjer, u Podgorici je prosječna plata od 560 eura samo 17 eura veća nego u Plavu gdje iznosi 533. Sudeći prema zvaničnoj statistici, prosječna plata u Pljevljima je samo dva eura manja nego u Podgorici i iznosi 558 eura.
Prema zvaničnim podacima za kraj jula, prosječna neto plata u Kolašinu je 544, Kotoru 543, Budvi 532 eura, Cetinju 525, Baru 520, Beranama 513,Mojkovcu 509, Plužinama 505, Žabljaku 504, Nikšiću
503, Šavniku 496, Rožajama 493, Andrijevici 477, Danilovgradu 470, Herceg Novom 446, Bijelom Polju 443, te Petnjici 437.
Građanski aktivista iz Bijelog Polja Almer Mekić kaže da statistički podaci koje objavljuje Monstat govore samo jedno da su institucije koje se bave statističkim podacima u velikoj krizi, ili sa nedostatkom kadra, ili sa namjerama pojedinih da prikažu sasvim drugačiju situaciju.
– Prema istraživanjima kojima se godinama bavi NVO „Euromost“, prosječna plata u opštinama na sjeveru Crne Gore ne može proći 280 eura, neto, znači bez poreza i doprinosa. Minimalna plata je 222 eura bez poreza i doprinosa. Pozvali bismo Monstat da objavi posebno za svaku opštinu na sjeveru Crne Gore koliki broj građana prima minimalnu platu od 222 eura, jer, prema našim sazanjima, to je čak 60 odsto, dok ostalih 30 prima od 250 eura do 350, a ostalih 10 prima preko 350 eura. Znači nemoguće je da je prosjek plate, na prim jer, u opštinama na sjeveru Crne Gore u 2021. godini u prosjeku 500 eura i da je prosjek skoro isti kao i u Podgorici istakao je Mekić.
On dodaje i da su sigurni da će i ova vlada kao i prethodna prikrivati prave podatke, a sve u cilju kako bi građanima govorili da se zaposlenost povećava, da su plate veće i slično. Prema riječima Zarije Pavićevića iz Alternative Crna Gora, zarade koje je radio Monstat su nerealno obračunate i nerealno je uzet prosjek.
– Ove prosječne zarade u Crnoj Gori nema ni 20 odsto građana. Prosjek zarada u Crnoj Gori je mnogo niži i kreće se oko 350 eura. U Crnoj Gori je polovina radnika obračunata na zarade od 220 eura, tako da prosjek zarada ne treba računati na osnovu ankete, nego na osnovu zvaničnih poreskih prijava. Monstat je uzeo terminologiju obračuna koja mu je odgovarala, umjesto da samo jedan sat provedu u Upravi poreza i carina smatra Pavićević.
On je istakao da je mnogo važnije tumačenje ovih zarada.
– Plate od 520 eura su po kupovnoj moći jednake kao plate od 400 eura od prošle godine! Poskupljenja su „pojela“ bar 100 eura svakoj familiji za godinu. Koliko može
namirnica da kupi porodica sad sa 520 eura, a koliko je mogla prije godinu? Zarade nijesu rasle ni za centu većini firmi, ali su cijene zato skočile za trećinu. Zašto se ćuti o tome?! Novoj vladajućoj većini bila su puna usta DPS-a i poskupljenja, a sad kad oni vrše vlast ćute kao zaliveni. Da bi zarade rasle potrebno je da se pojave novi investitori, a njih nema ni u najavi. To je zato što smo rizična zemlja. Niko ne želi ovdje da rizikuje novac dok se partije nove vladajuće većine prepucavaju ko spava sa kim, ko ima snimke iz postelje, a ko ne. Za to vrijeme građani imaju male plate, sve je više nezaposlenih. Ili ćemo da se ponašamo kao ozbiljna zemlja ili nestajemo upozorava Pavićević.
Kakva škola,takvi prosvjetni radnici, ako nemate vezu, možete da umirete na školskom dvorištu od bolova, a da vam nastavnik ne priđe!
Evo nekoliko dana kruži vijest o tome kako nastavno osoblje posmatra kako djevojčica osmog razeda u školskom dvorištu lomi nogu. Na nekakvom času fizičkoga vaspitanja, koji na sve osim na čas fizičkoga obrazovanja, ćerka moga djevera lomi nogu iznad koljena, na butnoj kosti. Toliko je lom strašan da su doktori prvo posumnjali da djevojčica možda ima neku drugu bolest. Niko se nije zapitao, da li može da bude od neadvekatno pružene prve pomoći prilikom pada i transporta.
Nastavni je posmatrao kako joj djeca iz starijeg razreda pomažu i ubacuju u atomobil jednog dječaka, pdnosno u automobil njegovog oca. Sve to uz vrisku od bolova. Sve to jer škola šalje prevoz samo do polovine puta, i to dok je lijepo vrijeme. Što padne snijeg ,,ne može kombi gore, od snijega”. Djevojčica je u pratnji maloljetnih lica prebačena u planinu gdje njeni roditelji izlaze u toku ljeta.
Naravno pored parkiranih školskih prevoza, koji su ostali neupaljeni da ne bi, možda, gorivo džabe trošili.
NE OSVRĆUĆI SE NA POLITIKU, ali iz priče ovih ljudi, 25 godina rada pod vođstvom iste stranke, koja vodi školu na ovakav način…neću nabrajati još brojne ispade, koje sam primjetila za četiri godine življenja ovdje.
Da li je razlog to što smo Bošnjaci, što želimo svoj jezik, pa nam na čelu obrazovnih institucija nameću ljude koji su sve suprotno od toga, ljude koji imaju srca dovesti djevojčicu u ovo stanje.
Kao neko, ko još uvjek ne poznaje dovoljno dobro ovaj narod ovdje, obraćam se kao da pišem tom obrazovnom sistemu u toj školi, toj upravi škole…ne znajući čak imena nikoga od njih, a naglašavajući, ministarstvo prosvjete je obaviješteno, da bi nam se ljudi iz ove škole obraćali sa “pola duše”, te rečenicom “pa ministarstvo nije moralo biti obaviješteno, cijeli kolektiv je sada osramoćen”….
Nadam se da će neko od nadležnih za ovakve slučajeve dobro promotriti situaciju, jer smatram da naša djeca nijesu u bezbjednim rukama i da je njihova sigurnost ugrožena. Koliko sam saznala nije se ovo samo jednom desilo, bilo je ranije još slučajeva, ali direktor nastavnik…i ostali su mislili – šta znaju oni dalje od krava. Nijesu se nadali da će neko pitati kako se to desilo i zbog čega se to desilo.
Sramota za naš narod, za ljude koji našu djecu vaspitavaju i obrazuju, za cio kolektiv koji ćuti da ne bi izgubio posao, koji je radi svojih ličnih interesa zanemario ljudskost i grehotu!
Ne dozvolite politici da utiče na ljudskosti.
Da je bilo dijete nekoga roditelja koji je politički istomiśljenik direktora i nastavnika, da li bi postupili isto. Da li bi stajali sa strane dok se maloljetnici trude pružiti prvu pomoć?! Ne obavijestiti roditelje, ne pozvati hitnu pomoć, nego slati djevojčicu sa djecom u planinu…
Molim i apelujem na nadležne da ljude koji su odgovorni za ovaj slučaj sankcionišu i da to učine za dobrobit svih ostalih đaka i budućih generacija koje dolaze. Prvo iz bezbjednosnih razloga,pa onda iz razloga jer ljudi sa takvim postupcima ne mogu biti ni autoriteti ni uzori našoj djeci
Džipijada u Pljevljima okupila je ljubitelje džipova iz gradova sa sjevera države na kojem su prisustvovali učesnici džip kluba Baćo iz Petnjice.
Predstavili su se sa šest džipova u tri discipline. U disciplini Soft 1 prvo mjesto osvojila je Melisa Hodžić u veoma jakoj konkurenciji.
U kategoriji Soft 2 treće mjesto osvojio je Mirsad-Miko Skenderović iz Petnjice. Veoma zapaženo i uspješno takmičenje Petnjičana na džipijadi u Pljevljima.
Iz džip kluba “Baćo“ istakli su veliku zahvalnost organizatoru Borisu Grbi na dobrodošlici i organizovanju džipijade u Pljevljima.
Povodom teksta na portal Radio Petnjica „Đaci do Berana putuju taksijem, roditelji “papreno” plaćaju školovanje” reagovao OO SPP Petnjica, saopštenjemi.
“Pozivam predsjednika opštine Samira Agovica, da pod hitno nađe rješenje za subvencije prevoza đaka sa područja naše Opštine, koji se školuju u Beranama. Kao odbornik u Skupštini opštine Petnjica, upoznat sam sa stavkama budžeta za 2021. godinu i znam da postoji mogućnost za preusmjerenje sredstava iz opštinskog budžeta za ovaj dugogodišnji problem učenika sa prostora naše Opštine. Na primjer, sredstva za građevinski materijal u iznosu od 21.000€, preusmjeriti za subvencije prevoza đaka. Znamo da naša Opština nije građevinska firma i nema potrebu da izdvaja sredstva po ovom osnovu. Školovanju ne smiju da postoje barijere, zato moramo ovo riješiti pod hitno, kako ne bi ugrozili nastavak školovanja našeg najvećeg resursa, a to su mladi”, zaključio je predsjednik OO SPP Petnjica Aldin Muratović.
Podsjetimo da je OO SPP Petnjica nekoliko puta skretao pažnju javnosti na problem Javnog prevoza na loklanom nivou i prema opštini Berane kako bi se pokrenuo Opštinski Javni prevoz koji bi koristio građanim a i time uspješno poslovao kao i lokalni budžet imao koristi.
U Petnjici su održani III Petnjički književni susret pod sloganom ,,Ime je znak“ i koji su posvećeni akademiku Aliji Džogoviću.
III Petnjički književni susreti održavaju se u okviru manifestacije VIII Bihorsko kulturno ljeto i već su na dobrom putu da prerastu u tradicionalnu manifestaciju i da dobiju regionalni kulturni karakter, koja će promovisati pisanu riječ i okupljati velika i priznata imena iz svijeta književnosti.
Manifestacija koja je posvećena akademiku Aliji Džogoviću podijeljena je na na tri dijela. U uvodnom dijelu nazvana je ,,Riječ koja pokreće“ na kojoj se prvi obratio se kratkom besjedom poznati i svjetski priznati književnik Enes Halilović, u središnjem dijelu ,,Alija Džogović – Ime je znak“.
Više o književnom i naučnom dostignuću Alije Džogovića petnjičkoj publici je rekao prof. dr Draško Došljak, dok se Sadik Idrizi obratio video porukom, a u ime Kemala Musića obratio se Izet Erović kulturni poslenik iz Bijelog Polja. Posljednji dio večeri rezervisan je za poeziju – Riječ pjesnika –“Vrhovi Bihora” naziv je ovog dijela večeri i predstavili su se književnici: Gordana Sarić, Bozidar Proročić, Braho Adrović, Izeta Babačić, Ramit Ademović kao i njegov sin Jasmin, koji su bili spriječeni dođu u Petnjicu. Iz Subotice su putem video poziva prenijeli svoje utiske i recitovali svoje pjesme, potom prisutnima su se obratili Gordan Čampar, Rebeka Čilović-Lalić, Reho Ramčilović i Sulejman Beća Kujević.
Između ostalih, petnjičku publiku počastovala je svojim prisustvom i riječima pjesnikinja, prozni pisac, profesorica francuskog jezika, aktivna članica brojnih društava, organizatorka i voditeljka kulturnih manifestacija Gordana Sarić iz Nikšića.
Dobitnica je brojnih nagrada na teritoriji bivše Jugoslavije i svijetu, gdje joj je i objavljivana poezija.
Jedna je od trenutno najaktivnijih domaćih pjesnikinja, koja uzima učešće na brojnim međunarodnih festivalim poezija. Volonterski se bavi organizovanjem priredbi, manifestacija, književnih večeri, koncerata.
Ona je istakla da su književni susreti u Petnjci večeri ljubavi, prijateljstva i bratskog druženja. Bilo je to posebno veče pjesnika Bošnjaka, Crnogoraca, Srbijanaca u kojem smo svi živjeli jednim dahom bliskosti i velikog uvažavanja. Veče pozitivne energije i želje da se svi ljudi tako ponašaju i žive jednom dušom u svijetu mira i poštovanja drugih vjera i nacija. Poručila je da su književni susreti u Petnjici nezaboravni trenuci koje će zauvijek pamtiti.
Alija Džogović rođen je 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peći. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine.
Prve stihove objavio je 1950. godine, kao srednjoškolac. Iste godine dobio je Prvu nagradu za poeziju na konkursu mladih pisaca Kosova. U prvom poslijeratnom zborniku književnih radova “Kosmet piše i peva” zastupljen je sa više pjesama. Od tada je poeziju objavljivao u brojnim časopisima u zemlji i regionu.
Uz zbornik grafičkih radova Afrim Ethemi (Peć, 1990) objavio je veću pjesmu Ja, pisar Knjige, zapisah (i njen prijevod na albanski jezik: Unë, shkrues i Librit, shënova). Objavio je sljedeće samostalne knjige: Cvet i rana, Narodne pesme Metohije, Materidža, Aragonitski nakit, Guernica, Bijel behar, Porijeklo pjesme, Gdje je ta otadžbina.
Od 1979. godine Alija Džogović se intenzivno bavi naučnim radom, uglavnom iz oblasti lingvističkih disciplina i narodne književnosti. Objavio je devet knjiga iz oblasti onomastike i dijalektologije: Toponimija jugoslovenskog dela Prokletija(1983), Onomastika Dečana (1985), Onomastika severoistočnih ogranaka Prokletija (1986), OnomastikaĐakovice (1987), Onomastika Gore (1996), Bošnjaci Vitomitice (2001), Onomastika Župe i PrizrenskogPodgora (2006), Onomastika plavsko-gusinjske dijalekatske oblasti (2011), Atlas dijalekatskih izoglosa u Sandžaku (…), zatim devetnaest većih radova iz oblasti onomastike i dijalektologije, u zbornicima naučnih radova sa kongresa i simpozijuma onomastičara i leksikologa Jugoslavije, kao i dvadeset većih naučnih radova iz oblasti narodne književnosti, takođe u zbornicima sa kongresa folklorista Jugoslavije i drugih naučnih skupova.
Objavio je i oko dvije stotine radova iz oblasti aktuelne bošnjačke kulturološke tematike.
Alija Džogović se više godina bavio novinarstvom (od 1951. do 1970. godine, kao honorarni dopisnik i saradnik više dnevnih listova i periodičnih publikacija) i iz ove oblasti je objavio veliki broj raznovrsnih radova i reportaža.
O književnom i naučnom radu Alije Džogovića objavljeno je oko 90 većih tekstova (eseja, prikaza), kao i veći broj raznovrsnih novinarskih članaka.
Za svoje književno stvaralaštvo Alija Džogović je brojne nagrade u zemlji i regionu. Alija Džogović je u Peći, sa nekoliko pisaca svoje generacije, bio osnivač i više godina predsjednik Književnog kluba “Ivan Goran Kovačić”, a u Beogradu, u vrijeme studiranja, bio je član Kluba pisaca Beogradskog univerziteta. Bio je član Društva književnika Kosova, zatim Književnog kluba “Karagač” u Peći, te član Udruženja pisaca Sandžaka i član Predsjedništva ovog udruženja.
Alija Džogović je takođe, sa grupom eminentnih pisaca, osnivač tradicionalnog mitinga poezije u Peći.
Alija Džogović je učestvovao na više naučnih kongresa i simpozijuma onomastičara, leksikologa, dijalektologa i folklorista Jugoslavije, kao i na XII internacionalnom kongresu antropoloških i etnoloških znanosti (Zagreb, 1988). Takođe je učestvovao na simpozijumima BALTAM u Mostaru 2002, u Kotoru 2003, u Zagrebu 2007, u Prizrenu 2011, sa vrlo zapaženim naučnim saopštenjima iz oblasti balkanske turkologije..
Više generacija pisaca u Peći stvaralo je i formiralo se pod uticajem Alije Džogovića, koje je on upućivao u vještine i čari pisanja poezije, pa su ga s poštovanjem proglasili doajenom pećkih pjesnika.
Od 1994. godine, a posebno poslije 2000, radio je na afirmaciji književne tradicije, jezika i kulture svih Bošnjaka Kosova, na projektima reforme školstva i izrade novih nastavnih planova i programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu, kao i na iniciranju stvaralaštva kosovskih bošnjačkih pisaca nove generacije. Jedan je od osnivača i urednika revije ”Selam” – prve publikacje na bosanskom jeziku na Kosovu. Sa grupom intelektualaca organizovao je književne susrete bošnjačkih pisaca Kosova u Župi kod Prizrena, kao i niz promocija novih knjiga u Prizrenu, Tutinu, Novom Pazaru, Rožajama i Bijelom Polju.
Alija Džogović je prvi promovisao bosanski jezik u Sandžaku, u Osnovnoj školi u selu Ljeskova, kod Tutina (2005), uz čas Bosanski jezik je moj maternji jezik koji je održala nastavnica Ifeta Tutić u prvom razredu. Predavanja o uvođenju predmeta Bosanski jezik i književnost u škole u Sandžaku održao je prosvjetnim radnicima u Tutinu, Novom Pazaru i Sjenici. U ovom kontekstu Alija je uradio i nastavne planove za sve razrede srednjih škola sa nastavom na bosanskom jeziku na Kosovu – za predmet Bosanski jezik i književnost.
Na književnoj večeri bila je prisutna kćerka akademika Alije Džogovića. Suada Džogović rođena je 09. 01. 1965. godine u Peći. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završila je sa odličnim uspjehom. Od 1986. do 1991. studirala je medicinu u Sarajevu. Godine 2007. započela je studije Međunarodni odnosi sa diplomacijom koje je završila sa odličnim uspjehom (prosječna ocjena 10,00) na Koledžu ”Iliria” u Peći.
Suada Džogović je angažovi lektor i korektor za bosanski jezik pri Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova u Prištini od 2000. godine.
Godine 2011. upisala je master studije na Europskom univerzitetu ”Dukađini” u Peći koje je završila 2013., također sa prosječnom ocjenom 10,00. Naučnim radom bavi se od 2000. godine gdje pokazuje visoke rezultate. A doktorsku disertaciju na Fakultetu političkih nauka u Makedoniji.Suada Džogović je posebno sklona znanstvenom radu. Kao ćerka bošnjačkog akademika nauke i umjetnosti (BANU) vezana je za naučno-istraživački rad koji je njen rah. otac dug niz godina prenosio na nju, što je značajno utjecalo na njeno buduće naučn opredjeljenje u kojem je pokazivala visoke rezultate. Ovo pararelno iskustvo davalo joj je poleta da i ona u međuvremenu objavi znantan broj naučnih radova različitih profila iz oblasti humanističkih nauka u najeminentnijim časopisima i zbornicima. Ona je izrazila veliku zahvalnost na prekrasnoj organizaciji književne večeri posvećene njenom ocu Aliji Džogoviću.
Nevladina organizacija iz Petnjice „Lice sa invaliditetom“ reagovala je povodom parkiranja automobila na mjestu koje je predviđeno za parkiranje lica sa invaliditetom.
U centru Petnjice nalazi se takva dva parking mjesta na parking prostoru pored administrativne zgrade.
Iz te nevladine organizacije podsjećaju da se skoro svakodnevno krši pravilo i na tom mjesti se parkiraju građani, čak i službenici za koje nijesu predviđena parking mjesta.
„Više puta su se obraćali nadležnim zbog ovog problema ali je sve ostalo na obećanjama“, ističu iz NVO Lice sa invaliditetom.
Dugogodišnji problem učenika iz Petnjice koji putuju do Berana i ove godine je nastavljen nepostojanjem javnog prevoza, pa su roditelji, a i đaci primorani da se sami snalaze. Dvanaest učenika, koji sa prostora petnjičke opštine pohađaju školu u Beranama, do školskih klupa putuju taksijem.
Roditelji su bili primorani da angažuju taksi vozila kompanije “Lim” i tako još skuplje plaćaju školovanje svoje djece.
Prema saznanjima Radija Petnjica cijena po učeniku za prevoz taksijem je 85 eura na mjesečnom nivou
U prethodnom periodu, loklana petnjička uprava raspisala je Konkus za Javni prevoz ali se na taj konkurs nije javila nijedna firma.
Roditelji djece dobili su uvjeravanja od predsjednika opštine da će pokušati iznaći mehanizam, kako bi olakšao kada je u pitanju finansijska pomoć.
Problem Javnoog međuopštinskog prevoza će i u narednom periodu ostati i ne nazire se rješenje.
