Kakva škola,takvi prosvjetni radnici, ako nemate vezu, možete da umirete na školskom dvorištu od bolova, a da vam nastavnik ne priđe!
Evo nekoliko dana kruži vijest o tome kako nastavno osoblje posmatra kako djevojčica osmog razeda u školskom dvorištu lomi nogu. Na nekakvom času fizičkoga vaspitanja, koji na sve osim na čas fizičkoga obrazovanja, ćerka moga djevera lomi nogu iznad koljena, na butnoj kosti. Toliko je lom strašan da su doktori prvo posumnjali da djevojčica možda ima neku drugu bolest. Niko se nije zapitao, da li može da bude od neadvekatno pružene prve pomoći prilikom pada i transporta.
Nastavni je posmatrao kako joj djeca iz starijeg razreda pomažu i ubacuju u atomobil jednog dječaka, pdnosno u automobil njegovog oca. Sve to uz vrisku od bolova. Sve to jer škola šalje prevoz samo do polovine puta, i to dok je lijepo vrijeme. Što padne snijeg ,,ne može kombi gore, od snijega”. Djevojčica je u pratnji maloljetnih lica prebačena u planinu gdje njeni roditelji izlaze u toku ljeta.
Naravno pored parkiranih školskih prevoza, koji su ostali neupaljeni da ne bi, možda, gorivo džabe trošili.
NE OSVRĆUĆI SE NA POLITIKU, ali iz priče ovih ljudi, 25 godina rada pod vođstvom iste stranke, koja vodi školu na ovakav način…neću nabrajati još brojne ispade, koje sam primjetila za četiri godine življenja ovdje.
Da li je razlog to što smo Bošnjaci, što želimo svoj jezik, pa nam na čelu obrazovnih institucija nameću ljude koji su sve suprotno od toga, ljude koji imaju srca dovesti djevojčicu u ovo stanje.
Kao neko, ko još uvjek ne poznaje dovoljno dobro ovaj narod ovdje, obraćam se kao da pišem tom obrazovnom sistemu u toj školi, toj upravi škole…ne znajući čak imena nikoga od njih, a naglašavajući, ministarstvo prosvjete je obaviješteno, da bi nam se ljudi iz ove škole obraćali sa “pola duše”, te rečenicom “pa ministarstvo nije moralo biti obaviješteno, cijeli kolektiv je sada osramoćen”….
Nadam se da će neko od nadležnih za ovakve slučajeve dobro promotriti situaciju, jer smatram da naša djeca nijesu u bezbjednim rukama i da je njihova sigurnost ugrožena. Koliko sam saznala nije se ovo samo jednom desilo, bilo je ranije još slučajeva, ali direktor nastavnik…i ostali su mislili – šta znaju oni dalje od krava. Nijesu se nadali da će neko pitati kako se to desilo i zbog čega se to desilo.
Sramota za naš narod, za ljude koji našu djecu vaspitavaju i obrazuju, za cio kolektiv koji ćuti da ne bi izgubio posao, koji je radi svojih ličnih interesa zanemario ljudskost i grehotu!
Ne dozvolite politici da utiče na ljudskosti.
Da je bilo dijete nekoga roditelja koji je politički istomiśljenik direktora i nastavnika, da li bi postupili isto. Da li bi stajali sa strane dok se maloljetnici trude pružiti prvu pomoć?! Ne obavijestiti roditelje, ne pozvati hitnu pomoć, nego slati djevojčicu sa djecom u planinu…
Molim i apelujem na nadležne da ljude koji su odgovorni za ovaj slučaj sankcionišu i da to učine za dobrobit svih ostalih đaka i budućih generacija koje dolaze. Prvo iz bezbjednosnih razloga,pa onda iz razloga jer ljudi sa takvim postupcima ne mogu biti ni autoriteti ni uzori našoj djeci
Džipijada u Pljevljima okupila je ljubitelje džipova iz gradova sa sjevera države na kojem su prisustvovali učesnici džip kluba Baćo iz Petnjice.
Predstavili su se sa šest džipova u tri discipline. U disciplini Soft 1 prvo mjesto osvojila je Melisa Hodžić u veoma jakoj konkurenciji.
U kategoriji Soft 2 treće mjesto osvojio je Mirsad-Miko Skenderović iz Petnjice. Veoma zapaženo i uspješno takmičenje Petnjičana na džipijadi u Pljevljima.
Iz džip kluba “Baćo“ istakli su veliku zahvalnost organizatoru Borisu Grbi na dobrodošlici i organizovanju džipijade u Pljevljima.
Povodom teksta na portal Radio Petnjica „Đaci do Berana putuju taksijem, roditelji “papreno” plaćaju školovanje” reagovao OO SPP Petnjica, saopštenjemi.
“Pozivam predsjednika opštine Samira Agovica, da pod hitno nađe rješenje za subvencije prevoza đaka sa područja naše Opštine, koji se školuju u Beranama. Kao odbornik u Skupštini opštine Petnjica, upoznat sam sa stavkama budžeta za 2021. godinu i znam da postoji mogućnost za preusmjerenje sredstava iz opštinskog budžeta za ovaj dugogodišnji problem učenika sa prostora naše Opštine. Na primjer, sredstva za građevinski materijal u iznosu od 21.000€, preusmjeriti za subvencije prevoza đaka. Znamo da naša Opština nije građevinska firma i nema potrebu da izdvaja sredstva po ovom osnovu. Školovanju ne smiju da postoje barijere, zato moramo ovo riješiti pod hitno, kako ne bi ugrozili nastavak školovanja našeg najvećeg resursa, a to su mladi”, zaključio je predsjednik OO SPP Petnjica Aldin Muratović.
Podsjetimo da je OO SPP Petnjica nekoliko puta skretao pažnju javnosti na problem Javnog prevoza na loklanom nivou i prema opštini Berane kako bi se pokrenuo Opštinski Javni prevoz koji bi koristio građanim a i time uspješno poslovao kao i lokalni budžet imao koristi.
U Petnjici su održani III Petnjički književni susret pod sloganom ,,Ime je znak“ i koji su posvećeni akademiku Aliji Džogoviću.
III Petnjički književni susreti održavaju se u okviru manifestacije VIII Bihorsko kulturno ljeto i već su na dobrom putu da prerastu u tradicionalnu manifestaciju i da dobiju regionalni kulturni karakter, koja će promovisati pisanu riječ i okupljati velika i priznata imena iz svijeta književnosti.
Manifestacija koja je posvećena akademiku Aliji Džogoviću podijeljena je na na tri dijela. U uvodnom dijelu nazvana je ,,Riječ koja pokreće“ na kojoj se prvi obratio se kratkom besjedom poznati i svjetski priznati književnik Enes Halilović, u središnjem dijelu ,,Alija Džogović – Ime je znak“.
Više o književnom i naučnom dostignuću Alije Džogovića petnjičkoj publici je rekao prof. dr Draško Došljak, dok se Sadik Idrizi obratio video porukom, a u ime Kemala Musića obratio se Izet Erović kulturni poslenik iz Bijelog Polja. Posljednji dio večeri rezervisan je za poeziju – Riječ pjesnika –“Vrhovi Bihora” naziv je ovog dijela večeri i predstavili su se književnici: Gordana Sarić, Bozidar Proročić, Braho Adrović, Izeta Babačić, Ramit Ademović kao i njegov sin Jasmin, koji su bili spriječeni dođu u Petnjicu. Iz Subotice su putem video poziva prenijeli svoje utiske i recitovali svoje pjesme, potom prisutnima su se obratili Gordan Čampar, Rebeka Čilović-Lalić, Reho Ramčilović i Sulejman Beća Kujević.
Između ostalih, petnjičku publiku počastovala je svojim prisustvom i riječima pjesnikinja, prozni pisac, profesorica francuskog jezika, aktivna članica brojnih društava, organizatorka i voditeljka kulturnih manifestacija Gordana Sarić iz Nikšića.
Dobitnica je brojnih nagrada na teritoriji bivše Jugoslavije i svijetu, gdje joj je i objavljivana poezija.
Jedna je od trenutno najaktivnijih domaćih pjesnikinja, koja uzima učešće na brojnim međunarodnih festivalim poezija. Volonterski se bavi organizovanjem priredbi, manifestacija, književnih večeri, koncerata.
Ona je istakla da su književni susreti u Petnjci večeri ljubavi, prijateljstva i bratskog druženja. Bilo je to posebno veče pjesnika Bošnjaka, Crnogoraca, Srbijanaca u kojem smo svi živjeli jednim dahom bliskosti i velikog uvažavanja. Veče pozitivne energije i želje da se svi ljudi tako ponašaju i žive jednom dušom u svijetu mira i poštovanja drugih vjera i nacija. Poručila je da su književni susreti u Petnjici nezaboravni trenuci koje će zauvijek pamtiti.
Alija Džogović rođen je 1929. godine u Laholu kod Bijelog Polja. Osnovnu školu završio je u Zatonu a gimnaziju u Peći. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu studirao je književnost i jugoslovenske jezike. Diplomirao je 1955. godine.
Prve stihove objavio je 1950. godine, kao srednjoškolac. Iste godine dobio je Prvu nagradu za poeziju na konkursu mladih pisaca Kosova. U prvom poslijeratnom zborniku književnih radova “Kosmet piše i peva” zastupljen je sa više pjesama. Od tada je poeziju objavljivao u brojnim časopisima u zemlji i regionu.
Uz zbornik grafičkih radova Afrim Ethemi (Peć, 1990) objavio je veću pjesmu Ja, pisar Knjige, zapisah (i njen prijevod na albanski jezik: Unë, shkrues i Librit, shënova). Objavio je sljedeće samostalne knjige: Cvet i rana, Narodne pesme Metohije, Materidža, Aragonitski nakit, Guernica, Bijel behar, Porijeklo pjesme, Gdje je ta otadžbina.
Od 1979. godine Alija Džogović se intenzivno bavi naučnim radom, uglavnom iz oblasti lingvističkih disciplina i narodne književnosti. Objavio je devet knjiga iz oblasti onomastike i dijalektologije: Toponimija jugoslovenskog dela Prokletija(1983), Onomastika Dečana (1985), Onomastika severoistočnih ogranaka Prokletija (1986), OnomastikaĐakovice (1987), Onomastika Gore (1996), Bošnjaci Vitomitice (2001), Onomastika Župe i PrizrenskogPodgora (2006), Onomastika plavsko-gusinjske dijalekatske oblasti (2011), Atlas dijalekatskih izoglosa u Sandžaku (…), zatim devetnaest većih radova iz oblasti onomastike i dijalektologije, u zbornicima naučnih radova sa kongresa i simpozijuma onomastičara i leksikologa Jugoslavije, kao i dvadeset većih naučnih radova iz oblasti narodne književnosti, takođe u zbornicima sa kongresa folklorista Jugoslavije i drugih naučnih skupova.
Objavio je i oko dvije stotine radova iz oblasti aktuelne bošnjačke kulturološke tematike.
Alija Džogović se više godina bavio novinarstvom (od 1951. do 1970. godine, kao honorarni dopisnik i saradnik više dnevnih listova i periodičnih publikacija) i iz ove oblasti je objavio veliki broj raznovrsnih radova i reportaža.
O književnom i naučnom radu Alije Džogovića objavljeno je oko 90 većih tekstova (eseja, prikaza), kao i veći broj raznovrsnih novinarskih članaka.
Za svoje književno stvaralaštvo Alija Džogović je brojne nagrade u zemlji i regionu. Alija Džogović je u Peći, sa nekoliko pisaca svoje generacije, bio osnivač i više godina predsjednik Književnog kluba “Ivan Goran Kovačić”, a u Beogradu, u vrijeme studiranja, bio je član Kluba pisaca Beogradskog univerziteta. Bio je član Društva književnika Kosova, zatim Književnog kluba “Karagač” u Peći, te član Udruženja pisaca Sandžaka i član Predsjedništva ovog udruženja.
Alija Džogović je takođe, sa grupom eminentnih pisaca, osnivač tradicionalnog mitinga poezije u Peći.
Alija Džogović je učestvovao na više naučnih kongresa i simpozijuma onomastičara, leksikologa, dijalektologa i folklorista Jugoslavije, kao i na XII internacionalnom kongresu antropoloških i etnoloških znanosti (Zagreb, 1988). Takođe je učestvovao na simpozijumima BALTAM u Mostaru 2002, u Kotoru 2003, u Zagrebu 2007, u Prizrenu 2011, sa vrlo zapaženim naučnim saopštenjima iz oblasti balkanske turkologije..
Više generacija pisaca u Peći stvaralo je i formiralo se pod uticajem Alije Džogovića, koje je on upućivao u vještine i čari pisanja poezije, pa su ga s poštovanjem proglasili doajenom pećkih pjesnika.
Od 1994. godine, a posebno poslije 2000, radio je na afirmaciji književne tradicije, jezika i kulture svih Bošnjaka Kosova, na projektima reforme školstva i izrade novih nastavnih planova i programa za bošnjačku nacionalnu zajednicu, kao i na iniciranju stvaralaštva kosovskih bošnjačkih pisaca nove generacije. Jedan je od osnivača i urednika revije ”Selam” – prve publikacje na bosanskom jeziku na Kosovu. Sa grupom intelektualaca organizovao je književne susrete bošnjačkih pisaca Kosova u Župi kod Prizrena, kao i niz promocija novih knjiga u Prizrenu, Tutinu, Novom Pazaru, Rožajama i Bijelom Polju.
Alija Džogović je prvi promovisao bosanski jezik u Sandžaku, u Osnovnoj školi u selu Ljeskova, kod Tutina (2005), uz čas Bosanski jezik je moj maternji jezik koji je održala nastavnica Ifeta Tutić u prvom razredu. Predavanja o uvođenju predmeta Bosanski jezik i književnost u škole u Sandžaku održao je prosvjetnim radnicima u Tutinu, Novom Pazaru i Sjenici. U ovom kontekstu Alija je uradio i nastavne planove za sve razrede srednjih škola sa nastavom na bosanskom jeziku na Kosovu – za predmet Bosanski jezik i književnost.
Na književnoj večeri bila je prisutna kćerka akademika Alije Džogovića. Suada Džogović rođena je 09. 01. 1965. godine u Peći. Osnovnu i srednju školu (gimnaziju) završila je sa odličnim uspjehom. Od 1986. do 1991. studirala je medicinu u Sarajevu. Godine 2007. započela je studije Međunarodni odnosi sa diplomacijom koje je završila sa odličnim uspjehom (prosječna ocjena 10,00) na Koledžu ”Iliria” u Peći.
Suada Džogović je angažovi lektor i korektor za bosanski jezik pri Ministarstvu obrazovanja, nauke i tehnologije Kosova u Prištini od 2000. godine.
Godine 2011. upisala je master studije na Europskom univerzitetu ”Dukađini” u Peći koje je završila 2013., također sa prosječnom ocjenom 10,00. Naučnim radom bavi se od 2000. godine gdje pokazuje visoke rezultate. A doktorsku disertaciju na Fakultetu političkih nauka u Makedoniji.Suada Džogović je posebno sklona znanstvenom radu. Kao ćerka bošnjačkog akademika nauke i umjetnosti (BANU) vezana je za naučno-istraživački rad koji je njen rah. otac dug niz godina prenosio na nju, što je značajno utjecalo na njeno buduće naučn opredjeljenje u kojem je pokazivala visoke rezultate. Ovo pararelno iskustvo davalo joj je poleta da i ona u međuvremenu objavi znantan broj naučnih radova različitih profila iz oblasti humanističkih nauka u najeminentnijim časopisima i zbornicima. Ona je izrazila veliku zahvalnost na prekrasnoj organizaciji književne večeri posvećene njenom ocu Aliji Džogoviću.
Nevladina organizacija iz Petnjice „Lice sa invaliditetom“ reagovala je povodom parkiranja automobila na mjestu koje je predviđeno za parkiranje lica sa invaliditetom.
U centru Petnjice nalazi se takva dva parking mjesta na parking prostoru pored administrativne zgrade.
Iz te nevladine organizacije podsjećaju da se skoro svakodnevno krši pravilo i na tom mjesti se parkiraju građani, čak i službenici za koje nijesu predviđena parking mjesta.
„Više puta su se obraćali nadležnim zbog ovog problema ali je sve ostalo na obećanjama“, ističu iz NVO Lice sa invaliditetom.
Dugogodišnji problem učenika iz Petnjice koji putuju do Berana i ove godine je nastavljen nepostojanjem javnog prevoza, pa su roditelji, a i đaci primorani da se sami snalaze. Dvanaest učenika, koji sa prostora petnjičke opštine pohađaju školu u Beranama, do školskih klupa putuju taksijem.
Roditelji su bili primorani da angažuju taksi vozila kompanije “Lim” i tako još skuplje plaćaju školovanje svoje djece.
Prema saznanjima Radija Petnjica cijena po učeniku za prevoz taksijem je 85 eura na mjesečnom nivou
U prethodnom periodu, loklana petnjička uprava raspisala je Konkus za Javni prevoz ali se na taj konkurs nije javila nijedna firma.
Roditelji djece dobili su uvjeravanja od predsjednika opštine da će pokušati iznaći mehanizam, kako bi olakšao kada je u pitanju finansijska pomoć.
Problem Javnoog međuopštinskog prevoza će i u narednom periodu ostati i ne nazire se rješenje.
Ovog vikenda je održana simultanka sa IBCA svjetskim paraolimpijskim prvakom u šahu za osobe sa smetnjama u vidu, Predragom Nikačem, u Podgorici.
Učesnici simultanke su bili polaznici šahovskih klubova iz Berana, Plava, Petnjice, Rožaja, Andrijevice i Podgorice.
Nakon simultanke, podijeljene su šahovske table za slijepe i slabovide osobe podgoričkim šahovskim klubovima klubovima: Zora, 7. oktobar i Budućnost, kao i Paraolimpijskom komitetu Crne Gore, Resursnom centru za djecu i omladinu, Podgorica, te Radovanu Džuveru, mladom uspješnom šahisti, sa oštećenim vidom.
ŠK „7. oktobar“ iz Podgorice je dobio i softver za slijepa i slabovida lica, koji će olakšati rad Kluba sa djecom i omladinom oštećenog vida.
Napominjemo da su nedavno i šahovski klubovi iz Berana, Plava, Petnjice, Rožaja i Andrijevice isto dobili po šahovsku tablu i softver namijenjen slijepim i slabovidim licima kroz ovaj projekat.
Smatramo da smo organizacijom ovog lijepog šahovskog događaja dali veliki doprinos uključivanju OSI u sport, i društvo uopšte, te da će mnoge osobe koje imaju određenih poteškoća, nakon ovog događaja imati motiv više da se uključe u šah ili bilo koji drugi oblik sporta.
Simultanka se održala u Resursnom centru za djecu i mlade Podgorica, u organizaciji NVO „Sjeverna zemlja“ iz Berana i NVO ”Ekvivalent” iz Podgorice, kroz projekat „Naš potez“, koji se finansira sredstvima Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava za 2020. godinu. Logističku podršku organizaciji ovog događaja je dao ŠK „7. oktobar“ iz Podgorice.
Potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović sastao se sa dijelom crnogorske dijaspore iz Luksemburga u hotelu Royal u centru Luksemburga 15. 9. ove godine gdje se razgovaralo o nastavku saradnje između dijaspore i zvaničnih institucija u Crnoj Gori, aktualnom političkom trenutku u domovini, nemilim događajima na Cetinju, te nasilnom ustoličenju crnogorsko-primorskog mitropolita SPC Joanikija.
Crnogorska dijaspora bila je jasna i izričita: hoćemo saradnju sa domovinom, ali na zdravim osnovama i bez prisile, ponižavanja i raznih ucjena.
Ništa lakše nego okrenuti leđa jedni drugima, ali, to nije u interesu ni domovini Crnoj Gori, a ni dijaspori – naglašeno je na sastanku.
Na koncu – dijaspora može bez Crne Gore i sigurno da neće trpjeti nikakve ucjene. Bar sada kada smo izgradili svoje mjesto u zemlji prijema – Luksemburgu, i svojom integracijom u moderno luksemburško društvo služimo za primjer kako se ljudi trebaju nositi dolaskom u novu sredinu koju su odabrali za svoj život.
Istina, nostalgija i čežnja za zavičajem i voljenom zemljom često je razlog da čovjek odstupi od određenih principa, te i na svoju štetu preduzima određene korake.
Neka udruženja su odbila da učestvuju na ovom sastanku
Sastanku su prisustvovali ambasador Crne Gore u Briselu IvanLeković, kao i predstavnici nekoliko udruženja dijaspore: „Zavičajni klub Bihor“, „BD Fond“,, „Cooperation Montenegro Luksemburg“ i „Kulturno informativni centar Crne Gore u Luksemburgu.
Određeni portali u Crno Gori javili su da su sastanku prisustvovali predstavnici BKZ – Luksemburg, te udruženje Crna Gora – Luksemburg, kao i predstavnik Literarnog kluba, što je apsolutno netačno; predstavnici ovih udruženja nisu bili na skupu.
“Okupili smo se kako bi afirmisali stav da svi ljudi koji Crnu Goru nose u srcu treba da budu okupljeni oko zajedničkih emancipatorskih ciljeva i isključivo u korist naše države, a ne nijedne partije ili pojedinca“ – rekao je na samom početku potpredsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović. Predstavnici ZK Bihor bili izričiti: Sa ovakvom Vladom ne želimo sarađivati, osim u najnužnijim prilikama
„Mi iz ZK Bihor ne možemo sarađivati u punom kapacitetu sa ovom Vladom, rekao je predsjednik Skupštine ZK Bihor Remzija Hajdarpašić, jer ona počiva na legitimitetu dobijenom od onih koji ne samo da negiraju genocid u Srebrenici, već blagonaklono gledaju na direktne počinioce istog. No, mi nećemo prekinuti svaki kontakt, jer – kakva god da je ova Vlada – neće nas odvojiti od grobova naših predaka, naše familije i naših prijatelja koji još uvijek žive u Crnoj Gori.
Trenutno ste vrlo važna karika u vlastima Crne Gore, naglasio je Hajdarpašić obraćajući se potpredsjedniku Vlade Dritanu Abazoviću, uradili ste i radite puno toga što zaslužuje pohvale: izglasavanje rezolucije o genocidu u Srebrenici, pružanja zaštite funkcionerima bezbjedonosnog sektora vezano za nedavna dešavanja na Cetinju, borite se protiv organizovanog kriminala… Ne smijemo ni pomisliti šta bi sve bilo u Skupštini Crne Gore da tamo nije vaša četiri poslanika“ – zaključio je Hajdarpašić.
Vjerujemo da smo zaslužili bolji tretman i kao dijaspora, a i kao bošnjački narod u cijelosti
Iako su neki od predstavnika udruženja izrazili sumnju u dobre namjere Vlade kada je u pitanju najavljeni popis stanovnistva – Abazović je kazao da je popis tehničko pitanje koje se pokušava politizovati, u što, dalo se primijetiti, jedan broj prisutnih, nije povjerovao i ostali su pri svom stavu da se popisom želi izmijeniti demografska slika Crne Gore na štetu Bošnjaka, Crnogoraca, te ostalih manjinskih naroda.
Potpredsjednik ZK Bihor Sabit Šabotić jasno je istakao da mi u dijaspori zaključujemo da ova Vlada radi na štetu Crne Gore, a u korist druge država, te da je crnogorska dijaspora privržena svojoj domovini i to konstantno potvrđuje, a za uzvrat se novim zakonom dovodi u pitanje državljanstvo građana Crne Gore koji se trenutno nalaze u dijaspori.
– Što se tiče državljanstva možete biti potpuno relaksirani i to vam niko ne može uzeti, rekao je Abazović i dodao da ne misli da Vlada radi u korist druge države.
Problem državljanstva je i te kako aktuelan
Enver Korać, predsjednik BD-fonda je izrazio svoje negodovanje zašto se mjesto sastanka promijenilo u zadnjem času jer je bilo jasno da je bio dogovor da se isti održi u prostorijama BD-fonda u gradu Diferdanžu, a govorio je i o novoiskrslom problemu kada je u pitanju strah od oduzimanja državljanstva ljudima koji trenutno ne žive u Crnoj Gori.
Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog savjeta za strance u Luksemburgu, rekao je da je zadatak Savjeta da štiti interese svih građana, bili oni ili ne članovi udruženja. Ramdedović je naglasio da dijaspora Crne Gore u Luksemburgu nije dovoljno iskorištena od strane matice i da su po tom pitanju mogućnosti velike. Postoje biznis barijere, rekao je on, kao na primjer doprinosi na plate zaposlenih u Crnoj Gori koji su oko 70% u odnosu na bruto dohodak i predstavljaju najveći u regionu, a možda i u Evropi. U Luksemburgu, jednoj od najbogatijih zemalja u svijetu, ta stopa izdvajanja iznosi oko 20%.
Kulturno saradnja – most između dviju država
Predstavnike dijaspore je interesovalo kako uspostaviti moduse kulturne saradnje između Luksemburga i Crne Gore, a bilo je riječi o rješavanju problema dvostrukog oporezivanja kada su u pitanju humanitarne akcije na robu koja se donira Crnoj Gori.
Po pitanju kulturne saradnje reagovao je Ambasador Crne Gore u zemljama Beneluksa Ivan Leković i kazao da je vrlo važno osmisliti programe, a onda tek uspostaviti saradnju.
U daljem razgovoru Abazović je naglasio da je spreman poginuti za stvari koje smatra ispravnim i koje su u korist Crne Gore, te da se na taj način čuva dostojanstvo države.
Bilo je riječi i o konkretnim uštedama na izgradnji autoputa Bar – Boljare, i o ulaganju na sjever republike kako se stanovništvo iz toga dijela ne bi odseljavalo prema jugu države i zemljama zapadne Evrope.
U prethodnoj sedmici u Petnjici je održan seminar, odnosno predavanja za petnjičke poljoprivrednike u organizaciji turske organizacije TIKA kao i opštinskog Odjeljenja za poljoprivredu.
Predavanja su realizovana u vezi sa poboljšanjem kvaliteta zemljišta, poboljšanjem produktivnosti kao i sve ono što ide uz plasteničku proizvodnju.
U Rožajama je organizovana na svečanost upriličine povodom okončanja projekta na kojem je prisustvovao koordinator TIKA-e Aburahman Toprak, predsjednici opština Rožaje, Petnjica, Plav i Gusinje kao i polaznici seminara kojima su uručeni sertifikati.
Iz opštine Petnjica za petnaset polaznika seminara uručeni su sertifikati, uz polaznike iz Rožaja, Plava i Gusinja koji su prošli šestodnevnu edukaciju.
Na svečanosti je prisustvovao predsjednik opštine Petnjica Samir Agović koji je tom prilikom bio jedan od predsjednika opština koji je uručivao sertifikate polaznicima i predstavnici Odjeljenja za poljoprovredu.
Petnjica je tokom vikenda bila bez struje nešto oko 22 sata. U subotu, prema najavi Cedisa isključenje je trajalo od 8:00 do 17:00, ali su zato Petnjičani u nedjelju bili bez struje punih 13 sati. Najvljeno isključenje do 17:00 časova produženo je do kasno u noć i struja je puštena tek oko 21:00 sat.
Iz CEDIS-a objašnjavaju da je prilikom radova na dakelovodu, “došlo do problema” i izvođač radova nije mogao u zakazanom terminu da pusti napon. Nakon četiri sata, izvođač radova je uspio da sanira problem i oko 21h opština Petnjica dobila je uredo napajanje struje.
Radio Petnjica je uputila pitanja Cedisu u vezi sa neplaniranim i to vrlo čestim, produženjem rokova.
Skoro cijelo ljeto je trajala vikend agonija sa strujom u Bihoru.
Podsjetimo, u toku su radovi na elektro mreži Jaštak-Paljuh-Petnjica u cilju poboljšanja snadbijevanja električne energije za teritoriju opštine Petnjica.
Radovi se izvode na elekto mreži koja napaja dio opštine Petnjica na dalekovodu za dvostruko napajanje prema dijelovima Opštine..
