HAKIJA MURATOVIĆ: NEMA VOLJE DA SE NEŠTO RIJEŠI, SVAKO GLEDA DA SE KOME NE ZAMJERI

Radio Petnjica
-
3
HAKIJA MURATOVIĆ: NEMA VOLJE DA SE NEŠTO RIJEŠI, SVAKO GLEDA DA SE KOME NE ZAMJERI

Hakija Muratović, predsjednik skupštinskog Odbora za planiranje, direktor Zemljoradničke zadruge i član OO Bošnjačke stranke Petnjica je za “Radio Petnjica” rekao da je saobraćajna infrastruktura u centru Petnjice u katastrofalnom stanju te da je Odbor za planiranje imao incijativu da se ulica koja vodi pored džamije opredijeli kao jednosmjerna.

– Ovo je aktuelna tema već duži period. I sami ste svjedok tome. Mi koji smo ovdje rođeni i živimo, više to osjećamo i vidimo. Za rješavanje tih problema ne trebaju neka velika sredstva. Saobraćajna kultura je pod brojem jedan. Centar Petnjice mi sve više liči na nekadašnji put prema Peći gdje nijesmo mogli da se mimoilazimo. Odbor za planiranje stambeno komunalnu djelatnost i uređenje prostora, nekoliko puta je to pitanje postavljao i predlagao rješenja. Predlagali smo a i postigli dogovor da se taj tok saobraćaja, koji ide kroz centar Petnjice prema džamiji,  učini jednosmjernim, da se napravi neka vrsta kružnog toka. Da ulica koja ide od nekadašnje vunovlačare pored nekadašnje škole, Radija i Doma za kulturu bude dvosmjerna. Naravno da se uvaži struka i procijeni da li se auta mogu parkirati na jednu stranu sa kratkim zaustavljanjem. Mora se napraviti neki prostor pored Doma kulture za parkiranje za ljude koji dođu da posjete tu ustanovu.

Vi ste u vlasti a i svima je u interesu da se to riješi. Gdje je zapelo?

Zapelo je u institucijama, odnosno kod pojedinaca u Opštini, kod rukovodstva Opštine, odnosno kod predsjednika opštine. On je gazda porodice koji treba daje rasporede i smjernice ko šta treba da radi. Naše institucije ne funkcionišu punim kapacitetom a i vjerovatno nemaju ni mogućnosti. Ipak se radi o opštini u začetku. Međutim, ne trebaju tu neke velike pare. Kada smo predlagali i kandidovali da se taj kružni tok reguliše, bila je priča da je tender raspisan i da treba da se nabave saobraćajni znaci. Oni su došli, postavljeni i iskren da budem, možda je bolje bilo da onakve znakove nijesu ni postavljali. Ko vozi auto, ne može da pročita kuda koji pravac vodi, jer su sitno ispisani. Oni su primjereniji gore na Pločniku gdje treba da bude putokaz gdje je Lađevac ili Konjska rijeka, za pješaka ili nekog na konju pa ide polako i može da pročita. Ovi znaci su sramota. Petnjica nije zaslužila da se tako nešto minorno i mizerno postavi samo forme radi. To treba svima nama i na kraju krajeva, to je ogledalo Petnjice. Nije trebalo puno još doplatit da oni budu kvalitetniji.

Ali i Vi ste vlast u Petnjici pa zašto nešto ne promijenite?

Tačno je da participiramo u vlasti ali Bošnjačka stranka nije u izvršnoj vlasti i zato ne možemo da utičemo. To je u nadležnosti predsjednika opštine, odnosno, izvršne vlasti. Kao predsjednik Odbora sam zajedno sa članovima predlagao da se nešto čini na tom polju. Čak smo došli do stava da ćemo, ako se nešto ne desi u skorije, radikalnije djelovati. Međutim, odgovor je bio da smo tender raspisali i da će se završit. Na odboru smo imali čvrsto obećanje da će se za 15-tak dana to riješit, i od predsjednika i potpredsjednika Muslije Kalića. To je bilo u julu a stalo nam je bilo da to bude gotovo prije nego li dođu dijasporci, da mogu normalno da prođu džadom, šetaju. Međutim, oni dođoše i odoše a saobraćaj je ostao naša goruća tema.

Pa dobro, šta je rješenje, srušili ste samo Mišove loze u centru Petnjice?

Na Odboru smo pričali i o tome ali na Skupštini nije dolazila ta tema. Dosadilo mi je da pominjem tarabe u Petnjici. Bila je ta priča, da počnemo makar od tih taraba, drvarnika itd. Međutim, kada smo počeli s tim, to je bilo kao da smo otkrili neki novi kontinent. Tvrdim, s obzirom da živim ovdje i znam mentalitet ovih ljudi, da ne postoji volja da se bilo šta rješava a posebno ovoga oko komunalne i saobraćajne infratsrukture. To će inače biti najteže. Neće niko da se uhvati u koštac i da rešava te probleme da se ne zamjera. Iskren da budem, dosta se gleda i na partijsku strukturu.

U centru Petnjice ima objekata čiju su vlasnici članovi svih partija.

Ima svih stranaka, ali mislim da nema iz Bošnjačke stranke. Lokal Zemljoradničke zadruge, čiji sam ja direktor je legalan. Moj brat Kemo, koji drži kafe “Merak” je član DPS-a a ne iz BS. Jeste mi brat, bio je u SDA, ali su se promijenila vremena. Ali, na kraju krajeva, njegov objekat je legalan. Svi objekti koji su napravljeni u centru Petnjice, mimo objekta Zemljoradničke zadruge i Kema Muratovića su nelegalni i oni su na opštinskom i državnom zemljištu. Postoje zakoni i za takve objekte – da se naplaćuju tarife koje zakon nalaže. U Opštini najbolje funkcioniše poreska uprava odnosno oni ljudi koji se bave nošenjem poziva za naplatu poreza.

D.B.

 

OBNOVA PJEŠAČKIH STAZA OD TORINA DO MUROVSKIH LUKA

Radio Petnjica
-
0
OBNOVA PJEŠAČKIH STAZA OD TORINA DO MUROVSKIH LUKA

NVU Centar za seoski razvoj započeo je obnovu pješačkih staza. Netaknuta priroda i pejzaži omogućiće uživanje u pješačenju do prelijepih vidikovaca. U okviru pješačkih staza predviđena je izrada klupa i stolova na određenim mjestim: Koraćki krš, arheološko nalazište Torine kao i Murovske luke.

“Kao što smo i obećali vratićemo Bratimin vir svima koji uživaju u slapovima nabujale Popče”, rekao je direktor NVU Centar za seoski razvoj Enver Rastoder.

S.R.

 

 

KRPLJENJE UDARNIH RUPA U ZAVRŠNOJ FAZI

Radio Petnjica
-
5
KRPLJENJE UDARNIH RUPA U ZAVRŠNOJ FAZI

Sanacija udarnih rupa na području opštine Petnjica ulazi u završnu fazu. Prema riječima radnika, preostalo je još da se zakrpe udarne rupe na području sela Laze kao i na putnom pravcu Petnjica – Lagatore. Kako su saopštili za portal Radija Petnjica, asflatna masa je na putu a oni uveliko pripremaju teren za 15-tak metara sanacije asfaltne površine prema Lagatorima koja je preostala da se sanira nakon čega se sele prema selu Laze.

D.B.

HAJRAT URUČIO POMOĆ IZBJEGLICAMA U BERANAMA

Radio Petnjica
-
0
HAJRAT URUČIO POMOĆ IZBJEGLICAMA U BERANAMA

Aktivisti CHR Hajrata u saradnji sa Muftijstvom Sandzačkim juče su obišli izbjegličko naselje u Beranama.Tom prilikom porodicama je uručena pomoć u garderobi i mesu. Kako nam je kazao kordinator Hajrata za Berane Nusret Agović, ovo naselje broji oko četrdesetak porodica  porijeklom sa Kosova, kojima je ova pomoć dobro došla. Kako nam je saopšteno iz CHR Hajrata, aktivisti će i u budućem periodu obilaziti i pomagati porodicama ovog naselja.

S.R.

 

 

 

MARKOVIĆ: PETNJICA ĆE IMATI SNAŽNU PODRŠKU VLADE CRNE GORE

Radio Petnjica
-
0
MARKOVIĆ: PETNJICA ĆE IMATI SNAŽNU PODRŠKU VLADE CRNE GORE

Podpredsjednik Vlade CG Duško Marković, boravio je danas u radnoj posjeti u Petnjici i tom prilikom je razgovarao sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem.

Marković je konstantovao da je opština Petnjica na dobrom putu da iskoristi svoje resurse i potencijale koje ima i da će tome doprinijeti ubrzani razvoj infrastrukture koji se odvija u Petnjici.

Predsjednik opštine Samir Agović je istakao da je podrška Vlade CG značajna i da su projekti koji se realizuju pravi pokazatelj dobrog odnosa Vlade CG prema Petnjici. Postoji perspektiva okrazvoja realnog sektora i zapošljavanja na polju razvoja poljoprivrede, turizma, drvoprerade i korišćenja hidropotencijala. Predsjednik opštine je Markovića upoznao sa potencijalnim investitorima i sa zahtjevom za ustupanjem zemljišta za izgradnju fabrike. Konkretno, razgovaralo se o strateškom partneru iz EU koji planira da otvori postrojenje za drvopreradu i uposli oko 35 radnika.

Takođe je pomenuta izrada prostornog plana opštine Petnjica, za koji je ministarstvo održivog razvoja i turizma obezbijedilo sa opštinom Petnjica zajednički model finansiranja.

Predsjednik opštine je ukazao na potrebu otvaranja što više državnih organa u Petnjici kako bi se zadovoljile sve potrebe građana Petnjice.

DSCN1107Podpredsjednik Vlade CG je iskazao zadovoljstvo radom opštine Petnjica kao i dinamikom aktivnosti kpoje provodi, što pokazuje da opština Petnjica ima jasnu viziju svog razvoja.

„ Sa nivoa Vlade CG opština Petnjica će imati snažnu podršku i pomoć za razvoj infrastrukture ali će Vlada napraviti akcioni plan za razvoj Gusinja i Petnjice, kako bi se na što brži način ove novoformirane opštine osnažile i kako bi im se stvorile pretpostavke za održivi razvoj i egzistenciju“, istakao je Marković.

U završnici posjete, podpredsjednik Marković je obišao zgradu Opštine Petnjica u izgradnji i izrazio zadovoljstvo dinamikom izvođenja radova.

PETNJIČANIN SA 2,73 PROMILA ALKOHOLA IZAZVAO SAOBRAĆAJNI UDES

Radio Petnjica
-
0
PETNJIČANIN SA 2,73 PROMILA ALKOHOLA IZAZVAO SAOBRAĆAJNI UDES

Petnjičanin S.K. sa 2,73 promila alkohola u krvi je, vozeći auto marke “golf 3”udario u parkirano auto vlasnika R.A.na parkingu iza Doma kulture u centru Petnjice i tom prilikom znatno oštetio oba auta. Pripiti vozač je imao sreće, jer je odmah iza parkiranog vozila na parapetu zida sjedjela žena koja nije povrijeđena samo zahvaljujući stablu breze u koje je udarilo vozilo.
Saobraćajna policija iz Berana je došla i obavila uviđaj na licu mjesta. Uzela izjave od vlasnika i jednog i drugog automobila. Alko-test je pokazao veliku dozu alkohola u krvi vozača S.K.

D.B.

FOTO: MARKOVIĆ, NUHODŽIĆ I NUMANOVIĆ U PETNJICI

Radio Petnjica
-
0
FOTO: MARKOVIĆ, NUHODŽIĆ I NUMANOVIĆ U PETNJICI

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i potpredsjednik DPS Duško Marković nalazi se u posjeti Opštinskom odboru DPS u Petnjici. Radni partijski sastanak, na kojem prisustvuju potpredsjednik partije Mevludin Nuhodžić i član GO DPS Suad Numanović, upriličen je u Petnjici. Visoke partijske funkcionere dočekali su predsjednik OO DPS Petnjica Mehmed Meša Adrović i predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.  Prema nezvaničnim informacijama, susret sa predstavnicima dijaspore biće održan u restoranu “Bor” na Boru.

 

APLIKACIJA ZA iPHONE RADIJA PETNJICA TRENUTNO NIJE U FUNKCIJI

Radio Petnjica
-
0
APLIKACIJA ZA iPHONE RADIJA PETNJICA TRENUTNO NIJE U FUNKCIJI

Aplikacija Radija Petnjica za iPhone ovih dana nije u funkciji zbog izmjena na serverskoj strani našeg portala, koje je trebalo ažurirati sa našom iOS aplikacijom. Na žalost, na odobrenje od strane Applea za puštanje nove verzije aplikacije čekamo duže nego što je uobičajeno. Kontaktirana je njihova podrška i nadamo se da će aplikacija biti na AppStore-u u najkraćem mogućem roku.

Aplikacija za android funkcioniše bez smetnje. Takođe, ažuriran i poboljšan je rad portala.

S.R.

 

FAIZ SOFTIĆ: LUKSEMBURG JE ZEMLJA KOJA IMA SLUHA ZA PISCE KOJI ŽIVE NA NJENOM PROSTORU

Radio Petnjica
-
0
FAIZ SOFTIĆ: LUKSEMBURG JE ZEMLJA KOJA IMA SLUHA ZA PISCE KOJI ŽIVE NA NJENOM PROSTORU

Književnik Faiz Softić rođen je 1958. godine u Vrbama kod Bijelog Polja. Objavio je knjige poezije „Strašan je zid bez sjene“ i „Čovjek na rasputici“, romane „Pod Kun planinom“ i „Strah od rodne kuće“ i zbirku priča „Čovjek koji kisne“. Roman „Pod Kun planinom“ je doživio tri izdanja i preveden je na francuski jezik.  Softić je zastupljen u čitanci za šesti razred u Bosni i Hercegovini i na Kosovu. Živi u Luksemburgu i Sarajevu kao slobodni umjetnik.

 

Završeno je „Bihorsko kulturno ljeto“. Vi ste u okviru Festivala priče – Zavičajne
staze – Bihor 2016. Osvojili treću nagradu za priču Bijeg. Koliko Vam znači ta nagrada?
– Da, završerna je još jedna manifetacija kulture „Bihorsko kulturno ljeto“ u Petnjici. Ali, zaista, čista menifestacija kulture. Petnjica postaje centar kulturnih zbivanja u regionu i to je za puni respekt. Ono što će mnogima izgledati kao apsurd, ali brend jedne ruralne sredine kakav je „Bihor“ je upravo kultura, koja ima svoje duboko utemeljenje u tradiciji Bihora, ponajprije preko Avda Međedovića, Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje, Džeka Hodžića, a onda i niza mlađih pisaca, slikara, muzičara koji potiču iz ovih krajeva.
Istina, na konkursu za najbolju priču u okviru ovog festivala, odnosno festivala „Zavičajne staze“ moja priča Bijeg je osvojila treće mjesto. Zadovoljan sam, a kako ne bih i bio kada su iz žirija saopštili da je od četrdeset tri prispjele priče deset od njih bilo antologijskih i svaka od njih deset  je podjednako zaslužila da bude prva. Ovaj festival je poprimio konture vrlo ozbiljne manifestacije i to me jako raduje. Ništa od ovoga ne bi bilo da nije velikog entuzijaste i čovjeka od znanja – Mirsada Rastodera koji posjeduje višak energije i kojega bi poželjele sredine kakve su Beograd, ili Sarajevo. Sve velike ideje i programi uglavnom počivaaju na jednom čovjeku, to se i ovdje pokazalo da je tako.

Petnjica je u posljednjih tridesetak dana bila „okupirana“ kulturom. Kako ocjenjujete program Bihorskog kulturnog ljeta?
– Divan je osjećaj kada u jednoj malenoj čaršiji kakva je Petnjica vidite toliko poznatih lica, značajnih u kulturi na prostoru ex- YU. Po broju publike i njihovom interesovanju Petnjica ni za jotu ne zaostaje za velikim sredinama, za velikim gradovima… Razgovarao sam sa ljudima iz Niša, Podgorice, Sarajeva… i svi se oni slažu da u njihovim sredinama kulturni programi nemaju posjećenost kakvu imaju u Petnjici, dakle, publika je stekla povjerenje i ona se ne može varati.

Šta je novo u odnosu na prošlu godinu?

– Nema mnogo novoga, i ne treba. Dovoljno je sve bilo dobro prošle godine da se i nije imalo potrebe za eksperimentima. Očuvati ovaj nivo je zadaća i ovih na kojima leži festival, a i na onima koji će dolaziti i priključivati se organizacionom odboru festivala „Bihorsko kulturno ljeto“

U jednom danu su se dešavale i tri promocije knjiga i autora u Petnjici. Kako ocjenjujete ovoliko novih knjiga na ovako malom prostoru?

– Postoji trend pisanja, hiperprodukcija novih knjiga i tu ima previše prosječnosti ili ispod prosjeka, ali ima i dobrih knjiga, čak odličnih. Zuko Muratović je napisao vrlo dobru knjigu o kulturnom posleniku iz Petnjice, prosvjetnom radniku koji je zadužio ovo mjesto rah. Ibru Pačarizu i to je vrlo pošteno da se ljudimo odaje priznanje na ovaj način. Prije dvije godine izašla je vrlo zapažena knjiga priča  “Međa” Seada Ramdedovića, a ove godine smo imali kulturni događaj pojavljivanjem knjige, pripovijesti “Musina jama” Ćamila Ramdedovića koji nije iznenadio čitalačku publiku i književnu kritiku, već i samoga sebe.

Da li se od pisanja može živjeti?

– Od pisanja mogu nekako živjeti angažirani i posebno kvalitetni pisci. I to se mora imati na umu. Inače, u materijalnom smislu, od pisanja mnogi imaju više štete negoli koristi, ali – postoje ljudi koji su pod velikim dejstvom sopstvene sujete i jednostavno ne mogu da odole izazovu. Postoje ljudi koji ne mogu odoljeti zovu bjeline papira, a onda su, za mnoge, razočarenje neminovna. Pisci su rijetka bića, vrlo rijetka. Prije svega potreban je dar, ali istinski dar… Kada je veliki Bog dijelio ovu nadarenost na njegovom spisku ih je bilo mnogo manje od ovog broja koji danas imamo među nama. Dakle, prvo dar, a onda i nadgradnja koja traži svakodnevno usavršavanje. Bez toga ništa. Ko na to nije spreman neka se mane ćorava posla.

Kako vi uspijevate da stignete na sva mjesta gdje se „dešava“ kultura?

– Ne bih rekao da stižem na sva mjesta, ali se iskreno trudim da me ima tamo gdje se dešava ozbiljna kultura. To sam izabrao za svoj život i to mi predstavlja iskrenu radost. Ne bih mogao živjeti bez čitanja i bez pisanja. Ne znam kako bih preživio da mi se to uskrati. Na koncu, i po tome se čovjek razlikuje od drugih životnih vrsta što u svom bivstvovanju, između ostalog, njeguje i kulturu kako bi popunio mnoge duhovne praznine u svome postojanju. Kao što znate živim u Luksemburgu i vrlo često putujem na književne fistivale širom Evrope. To ne bi bilo moguće da nije Ministarstva kulture Luksemburga i njegovog fonda „FOCUNA“ koji finansijski potpomažu moje odlaske na festivale. I ovaj dolazak na festival „Bihorsko kulturno ljeto“ je u njihovom soponzorstvu, pa im se i ovom prilikom zahvaljujem. Luksemburg je zemlja koja ima sluha za pisce koji žive na njenom prostoru.

Urednik ste revije „Bihor“ koja izlazi u Luksemburgu. Nedavno je izašao jubilarni dvadeseti broj, kada da očekujemo naredni?

– U toku su godišnji odmori, pa se i sam nalazim u tom mentalnom stanju, ali, izaći će na vrijeme, što znači tri mjeseca po izlasku dvadesetog broja. Do sada je svih dvadeset brojeva izlazilo po planu, pa nema razloga da sumnjamo u izlazak i dvadeset prvoga broja.

 

EKIPA RADIJA PETNJICA “ODUVALA” PROTIVNIKE NA TURNIRU U TUTINU

Radio Petnjica
-
1
EKIPA RADIJA PETNJICA “ODUVALA” PROTIVNIKE NA TURNIRU U TUTINU

Sinoć je počeo turnir u malom fudbalu u Tutinu –  Crvine, koji je okupio 18. ekipa medju kojima je i ekipa Radija Petnjica koja je sinoć zabilježila dvije pobjede u dvije odigrane utakmice.
Ekipa Radija Petnjica je odigrala prvi meč protiv Stupa Company iz Rožaja i slavila rezultatom 3:2. Nakon kratke pauze odigrali su i drugi meč protiv ekipe Dortmund Rožaje rezultatom 7:3.

Za ekipu Radija Petnjica igrali su Eldin Bečić, Boško Bolević, Srđan Čukić, Bojan Jokanović, Anes Mećekukić i Vaso Dubak.

Turnir ima epitet međunarodnog jer na njemu učestvuju ekipe iz okruženja. Ekipa Radija Petnjica je jedan od favorita za osvajanje po onome što su pokazali na terenu i po reakciji mnogobrojnih ljubitelja malog fudbala.
Iz ekipe Radija Petnica ističu da je organizacija na visokom nivou i da će dati sve od sebe da pehar sa ovog turnira završi u njihovim vitrinama i da će time izvršiti dobru promociju Petnjice u susjednoj državi.

D.B. D.R.

 

1...759760761...869Stranica 760 of 869