SIMON VOYAGES: PETKOM IZ LUKSEMBURGA ZA CRNU GORU

0

Kompanija SimonVoyages iz Berana, obavjestila je svoje klijente koji putuju iz Luksemburga prema Crnoj Gori da je promjenjeno vrijeme odnosno dan polaska iz Luksemburga.

“Posle dužeg vremena mijenja se dan vožnje tako da će od sada biti polazak iz Luksemburga petkom, a iz Crne Gore subotom isto kao i do sada sa istim vremenskim intervalima. Linija Lux – Crna Gora sa najdužim vremenskim periodom od 20 godina sa iskusnim timom vozača iz Luksemburga i Berana i hiljadama prevezenih putnika. SimonVoyages iz Luxembourga i SimonVoyages iz Berana jedini svojim korisnicima nude najbolji kvalitet usluga iz oblasti prevoza putnika, najsavremenijim i najudobnijim autobusima i vozilima koji ce pružiti udobnu i sigurnu vožnju do odredišta. Našu agenciju čini tim iskusnih ljudi sa dugogodišnjim iskustvom koji će se potruditi da izađu u susret svakom putniku i pruže svoj maksimum”, saopštio je menadžment ove kompanije za portal radija.

Za sve informacije na brojeve telefona: 621 272 783 i 691 580 820 u Luxembourgu ili +382 67 243 120 u Beranama.

DENIS BOŽOVIĆ

PRVOMAJSKI SUSRETI DIJASPORE U LUKSEMBURGU

I ovaj put ZK Bihor okupio preko dvije hiljade ljudi na travnatom prostoru ispred dvorca u opštini Sanem u Luksemburgu  i pokazao da je udruženje koje ima jasne ciljeve, a sve u korist svojih sugrađana u Luksemurgu i zavičaju, svjesni da su itekako potrebni onima koji su ih ispratili u daleki svijet i koji ih očekuju

ZK „Bihor“ zna šta hoće – ovaj slogan je komotno mogao biti moto svakog skupa kulturnog, sportskog ili bilo kojeg drugog koje organizuje ovo, jedno od najuglednijih udruženja građana u Evropi čiji članovi dolaze sa prostora Balkana.

Skoro da nema ni jednog doseljenika iz Crne Gore i drugih krajeva bivše nam zajedničke države Jugoslavije, da nije prisustvovao bar jednom od mnogih festivala u organizaciji ovog udruženja.
Čestitke za dobru organizovanost i kvalitetan rad pristižu svakodnevno i to ne samo iz Luksemburga, već iz cijelog svijeta.
Na netom završenom festivalu „Prvomajski susreti dijaspore u Luksembiurgu“ gdje se okupilo preko dvije hiljade ljudi, aktivisti udruženja, njih preko pedeset, od dvjesto članova koliko broji udruženje, svojski su se pobrinuli da svakom bude „potaman“ i sve bude kako valja.
Kao i svake godine tako i ove, vrijeme je bilo idealno za boravak na otvorenom, pa su ljudi iz svih krajeva Luksemburga i drugih zemalja iz okruženja pohrlili prema mjestu održavanja ovoga skupa.
Posebno ohrabruje prisustvo Luksemburžana i njihova želja da konzumiraju našu kuhinju i posebno vina.
Kao i na svim festivalima koje organizuje ZK Bihor prisustvovali su i predstavnici ambasade Crne Gore u zemljama Benelux-a; u njihovo ime obratio se ministar-savjetnik u ambasadi Predrag Stamatović, koji je čestitao praznik Prvi maj i izrazio svoje oduševljenje pripremom i sprovođenjem festivala te okupljanjem tolikog broja ljudi na jednom mjestu a sve protiče kao da se radi o jednoj porodici, što mi bukvalno i jesmo.
–  Postoji više od sto udruženja građana Crne Gore u svijetu, ali je ZK Bihor daleko iznad svih. Dobra saradnja ambasade i građana koje ona zastupa treba ostati prioritetna zadaća sviju nas koji živimo izvan granica naše domovine – naglasio je Stamatović.
I ove godine delegacija Opštine Petnjica na čelu sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem bila je gost festivala a u svom obraćanju predsjednik Opštine se zahvalio ZK Bihor i drugim udruženjima čiji građani dolaze sa prostora Crne Gore, što misle na zavičaj i svoju domovinu.
Hvala vam – naglasio je predsjednik Agović – što radite na očuvanju svoje tradicije i kulture i što permanentno mislite na svoj zavičaj. Vaša pomoć koju činite zavičaju i zemlji porijekla je od izuzetnog značaja, ali ni mi ne sjedimo skrštenih ruku, već iz dana u dan osmišljamo i sprovodimo nove projekte za dobrobit sviju nas, kako onih koji su ostali na svom pragu, tako i vas koji živite i radite širom svijeta. Hoćemo da vas, kada se vraćate u zavičaj, obradujemo novim putevima, zgradama i novim infrastrukturnim objektima koji su uslov kvalitetnog življenja. Nije nimalo lako, ali borimo se i iz dana u dan naša i vaša Petnjica raste i dobiva novo ruho.  Petnjica se ponosi svojom brojnom dijasporom i nadam se da će tako biti i u budućnosti – naglasio je između ostalog predsjednik Agović koji je doputovao u Luksemburg u društvu predsjednika Skupštine Opštine Petnjica Mehmeda Adrovića i rukovodioca Centra za socijalni  rad u Beranama za opštinu  Petnjica Rifata Skenderovića.
I ovaj put festivalu je prisustvovao i predsjednik luksemburške Opštine Rumelonž (Rumelange) Henri Hajne (Henri Haine), te su dvojica predsjednika, na inicijativu ZK „Bihor“ razgovarali o mogućnosti pobratimstva ove dvije opštine.
Moguće je da će se to vrlo brzo i realizovati.
Skupu su prisustvovali i Remzija Camić, počasni konzul Crne Gore u Luksemburgu i Nacionalni vojni predstavnik Crne Gore u Savezničkoj komandi za operacije u Monsu pukovnik dr Mehmedin Tahirović.
Prisutne su zabavljali folk pjevači sa Balkana Zlata Avdić i Amel Ćeman Ćemo, a nastupio je i KUD “Evropa” i ponovo briljantnim izvedbama spleta igara oduševili brojnu publiku.
Nastupili su i pioniri folklorne sekcija ZK Bihor.
Da bi sve bilo kako valja i ove godine organizovan je Bihorski trijatlon:

Bacanje kamena s ramena, skok u dalj i nadvlačenje konopca.
Organizatori takmičenja bili su Tufo Čivović i veteran bihorske dijaspore u Luksemburgu Šabo Kršić.
Kamen od sedamnaest kilograma najdalje je bacio Nedžad Husović (11), porijeklom iz sela Đerekari, u opštini Tutin (Sandžak), drugi je bio Adam Ramčilović (9, 90), porijeklom iz sela Lagatori, opština Petnjica, a treće mjesto pripalo je Senadu Husoviću (9,00).
U skoku u dalj najuspješniji je bio Adam Ramčilović (2,65), drugi  – Alija Hodžić (2,60) i treći Ukić.  U nadvlačenju konopca pobijedila je ekipa “Hajla”, za koju su se takmičili: Elvis Ledinić, Nedžad Husović, Asmir Kalač, Semir Dedejić i Jasmin Dedejić.
Za ekipu “Ponor” su se takmičili: Sabahudin Rastoder, Muamer Muratović, Haris Rastoder, Ilhad Rastoder i Irfan Ramović.
Nije falilo ni gastronomskih specijaliteta sa Balkana.
Program je vodio sekretar udruženja Hamdija Rastoder, a susrete zvanično otvorio predsjednik UO Remzija Hajdarpašić koji se zahvalio ovom prigodom u ime brata i sestre iz jednog udaljenog bihorskog sela kojima je udruženje omogućilo prevoz do škole. Zahvalio se i u ime najboljih učenika, đaka prvaka i onih koje sudbina siromaštvom iskušava a oni pružaju ruke prema našem klubu.
Zahvalio se i sponzorima festivala – preko devedeset preduzeća čiji vlasnici dolaze mahom iz Crne Gore finansijski su podržali ovaj festival.

FAIZ SOFTIĆ

DIO PETNJICE BEZ VODE, PREKINUTO CRIJEVO

0

Dio Petnjice ostao je bez vode jer su radnici koji rade na sanaciji Koraćkog potoka prekinuli dovodno crijevo.

“Nemam preciznu informaciju kada ćemo sanirati kvar, jer to isključivo zavisi od radnika koji rade na sanaciji, ali vjerujem da će biti vrlo brzo“, izjavio je za portal Radija Petnjica direktor Komunalnog preduzeća, Mithad Cikotić.

Petnjica je i juče na kratko ostajala bez vode.

ALDIJANA JAVOROVAC

SADO AGOVIĆ ODRAĐUJE KAZNU ČISTEĆI ULICE PETNJICE

6

Sado Agović iz Petnjice odrađuje sudsku kaznu za manji prekršaj tako što održava čistoću u užem jezgru Petnjice.

Ovog pedesetjednogodišnjeg čovjeka iz Gornje Vrbice ni narušeno zdravstveno stanje ne može da omete da obavi svoj dio obaveza i svoju dužnost.  On odrađuje kaznu od  120 radnih časova društveno korisnog rada.

Sado Agović

“Po kazni suda za prekršaj, izrazio sam želju da to odradim u Komunalnom preduzeću u Petnjici i da to bude za javni interes”,  kazao je Sado Agović za portal Radija Petnjica.

Poslije razgovora u Ministarstvu u Podgorici na pitanje šta bi mogao da radi zbog multipla skleroze koju boluje, kazao je da bi volio da se pobrine o čistoći i da svojim radom doprinese makar malo.

U Crnoj Gori je, od sredine 2014. godine, kaznu rada u javnom interesu izvršilo 520 osoba.
U 65 predmeta kazna rada u javnom interesu zamijenjena kaznom zatvora jer su osuđenici odbili potpisivanje ugovora, ili nijesu izvršavali radne obaveze u skladu sa zakonom.

“Do sada je uspješno izvršeno 520 predmeta kazni rada u javnom interesu i odrađeno 79.408 sati društveno korisnog rada”, saopšteno je iz Ministartsva pravde.

Ministarstvo nema tačan podatak koliko je novca ušteđeno od sredine 2014. godine, kada je počeo da se primjenjuje Zakona o izvršenju javne osude i kazne rada u javnom interesu.

“Ali uzimajući prosječne troškove za jedan dan koji osuđeno lice provede u zatvoru, kao i vrijednosti radova koji su obavljeni kroz ovu kaznu dolazimo do podatka da je od 2014. godine ušteđeno oko 800 hiljada eura”, rekli su iz Ministarstva.

ALDIJANA NOVALIĆ

 

PRVOMAJSKI PRAZNICI: NEKO NA ROŠTILJU, A NEKO NA NJIVI

0

Nakon prvomajskih praznika, Petnjica je ponovo oživjela. Sve lokalne službe nastavile su sa radom u standardnom radnom terminu.
Jedan od sagovornika portala, Aldan Ramdedović, je rekao da je sa porodicom bio u Plavu i prvomajske praznike iskoristio za odmor u porodičnom okruženju.

Dio saogovornika prvomajske praznike su proveli u prirodi, van opštine Petnjica. Najčešće destinacije su Plavsko jezero, Biogradska gora, Durmitor. Ipak najviše je bilo nih koji su lijepo vrijeme za prvomajske praznike iskoristili za poslove na svojim imanjima, jer kako kažu, “za njih nikad nema odmora“.

ALDIJANA JAVOROVAC

NASTAVLJENA SANACIJA “KORAĆKOG POTOKA” I TOKOM PRAZNIKA

0

Radnici firme “Fineko“ iz Bijelog Polja prvomajske praznike proveli su radno sanrajući  Koraćki potok pored zgrade Opštine Petnjica.

Većim dijelom su poslovi odrađeni, ostao je još manji dio postavljanja cijevi i izlijevanja šahti za vodu, a praznik rada obilježili su velikim poslom jer im je cilj da ispune zacrtani plan završetka ovoga posla.

Zemlju, koja se stvorila kao višak prilikom iskopavanja potoka, prebacuju u Paljuh na imanje vlasnika koje je oštećeno u poplavama protekle dvije godine.

ALDIJANA NOVALIĆ

SABAHETA NOVALIĆ I DALJE PRAVI ĆILIME NA RAZBOJU STAROM 100 GODINA

2

Od stvari koje su nekada ukrašavele kuću skoro svakog Bihorca, ostale su samo one koje se čuvaju da se ne zaborave i one koje bi mogle biti zanimljiva stvar u muzeju.

Sabaheta Novalić, predsjednica udruženja “Vrijedne ruke” sačuvala je stare, tradicionalne rukotvorine pa se u njenoj kući može naći bar po jedna od rukotvorina iz starih vremena, počev od heklanica na zidovima pa do ćilima i vunenih tepiha.

Sve što danas posjeduje naučila je još u djetinjstvu, a danas se već ozbiljno bavi tim poslom u pogonu na Kutnjem brdu, na granici između Lagatora i Trpezi. Ona posjeduje jedan od najstarijih razboja na području Bihora.

“Od drugog razreda osnovne škole počela sam da tkem, pletem i vezem i tada sam uspjela da sakupim prvi novac koji sam iskoristila da kupim neophodna sredstva za školovanje. Rasla sam u višečlanoj porodici i svaki “dinar” je bio važan, a svako je pokušao da doprinese koliko može. I tako dan po dan, čarape po čarape, ćilim po ćilim pa do današnjeg pogona u kojem proizvodim sve te tradicionalne rukotvorine”, priča Sabaheta za portal Radija Petnjica.

U pogonu ima četiri razboja, a jedan od njih je star oko 100 godina, jer pamti još priču kako je njena majka učila da tke na takvom razboju. To je ručni razboj za serdžade, dekice u pole, krpare i za izradu raznih materijala od vune. A ono što nemamo u Crnoj Gori, poručuje iz Makedonije.

Vunu koju koristi za izradu najviše nabavlja od proizvođača sa područja Bihora i dodaje farbu po želji i po narudžbini.

“Ćilimi koje sam prouzvela samostalno i sa Udruženjem  stigli su u daleke zemlje Evrope. Ne bih znala tačno koji je to broj, ali pokazuje rezultet da i danas imam puno posla, tražnja je velika. Trenutno u narudžbini imam preko 20 tepiha od vune i ćilima koje planiramo da završimo do kraja maja sa svojim udruženjem. Trenutno radimo “heksagone” po narudži”. U odnosu na rad i trud koji ulažemo ćilimi imaju neprocjenjivu vrijednost jer svaki konac koji je upotrijebljen morao je da prođe kroz ruke neke od nas”, priča Sabaheta.

Pored posla koji svakodnevno obavlja često se pobrine i za turiste koji dolaze i obavezno nešto kupe, a smatra da je razlog posjete turista dobra promocija na mnogim sajmovima na kojima je učestvovala, odakle ima mnoga priznanja i nagrade.

“Turiste dočekam sa ručkom domaće hrane koju saam pripremim i oni se uvijek oduševe, a zahvaljujući tome stekla sam mnoga prijateljstva”, kaže Sabaheta.

Pored tradicionalnih rukotvorina često voli i da sprema tradicionalnu hranu, pa je i za to dobijala nagrade.

“Od mnogobrojnih nagrada koje sam dobila najdraža mi je nagrada od Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore za Svjetski dan hrane jer sam se plasirala u top 20 proizvođača hrane” , kaže na kraju Sabaheta Novalić.

ALDIJANA NOVALIĆ

“LIBERALNI POREDAK” SPROVEO AKCIJU PRIKUPLJANJA POMOĆI ZA MAŠU

0

Danas je u centru Petnjice sprovedena akcija humanitarne pomoći pod sloganom “Maša smo mi, Maša je naša” u organizaciji NVO “Liberalni poredak”.

“Zahvalan sam svima koji su podržali našu akciju i dali doprinos za lijčenje Maše” kazao je Lion Hodžić predsjednik NVO “Liberalni poredak”.

ALDIJANA NOVALIĆ

PRVOMAJSKA AKCIJA ČIŠĆENJA POPČE U ZNAK SJEĆANJA NA BEĆIRA DURAKOVIĆA

0

Juče je u Petnjici, tačnije na mjestu „Bećkove Luke“ sprovedena prvomajska akcija čišćenja korita rijeke Popče u znak sjećanja na Bećira Durakovića.

Ovu akciju sprovela je grupa nevladinih  organizacija iz Bihora, NVO „Mreža“ iz Petnjice, NVO „Ekološko društvo Popča“, NVO „Udruženje stočara Bihor“ i NVO „Udruženje vrijedne ruke“ u organizaciji Haćima Durakovića. Akciju je podržalo 17 članova pomenutih nevladinih organizacija.

Haćim Duraković svake godine organizuje akcije u znak sjećanja na njegovog rano preminulog sina Bećira Durakovića, a akcije podrazumijevaju čišćenje rijeke Popče, poribljavanje, kao i pošumljavanje prostora.

Na mjestu „Bećkove Luke“ zasađeno je 56 sadnica posvećeno Bećku, a najavljenu se i druge akcije. Ove godine će pošumljavati mjesto poznato kao „Torovi“.

ALDIJANA NOVALIĆ

FOTO PRIČA: POGLED SA BJELOKOSE NA BARAMA U BIHORU

0