MURATOVIĆ (SPP) O KUPOVINI UDŽBENIKA ZA SVE ĐAKE: OPŠTINA DA POMOGNE, A ODBORNICI DA SE ODREKNU JEDNE PLATE
Odbornik SPP u petnjičkom parlamentu Almir Muratović i kandidat za poslanika na izbornoj listi koalicije CRNO NA BIJELO poziva lokalnu upravu da, u cilju ublažavanja i zaustavljanja ekonomske krize izazvane posebno pandemijom virusa COVID 19, razmotri i usvoji prijedlog o subvenciji kupovine udžbenika za polaznike svih razreda osnovnih škola na području cijele opštine Petnjica, a koja bi se odnosila na besplatne udžbenike od prvog do četvrtog razreda, a 70 % finansijske podrške za ostale razrede.
“Ovo bi znatno olakšalo finansijsko stanje roditeljima ùčenika Bihora i pokazalo da mi zaista imamo senzibiliteta za lokalno stanovništvo a također i za obrazovanje . Takođe pozivam kolèginice i kolege odbornike ukoliko lokalna uprava usvoji ovaj prijedlog da jednu svoju mjesečnu odborničku nadoknadu izdvojimo u ove svrhe”, rekao je Muratović.
KAZIVART: BIHOR JE SVIJET – SVIJET JE BIHOR – PROGLAŠENE NAJBOLJE PRIČE “ZAVIČAJNIH STAZA”
U okviru programa KazivART, u Petnjici je sinoć (15.avgusta) održana promotivno-edukativna tribina „Pisati/čitati se mora“ na kojoj su učestvovali istoričar mr Sait Šabotić, književnik Vasko Raičević, pjesnikinja Rebeka Čilović, publicista Mirsad Rastoder i Anđela Brajović, operska solistkinja.
Interesantno veče završeno je proglašenjem najboljih priča Festivala Zavičajne staze Bihor 2020, u atmosferi opreza zbog epidemiološke neizvjesnosti kod nas i u regionu. Kao što smo ranije saopštili, aktivnosti Festivala planirane za ovu godinu odgođene su usljed loše epidemiološke situacije u državi. Uprkos tome, Žiri u sastavu Ferida Duraković (Sarajevo), Jasmina Ahmetagić (Beograd) i Vasko Raičević (Podgorica), ocjenjivao je priče pristigle na Konkurs za najbolju priču inspirisanu Bihorom koji u okviru Festivala tradicionalno raspisuje organizator NVO Centar za kulturu Bihor.
Prema ocjeni Žirija, treću nagradu osvojio je Ulvija Mušović (Prijepolje) za priču „Vrijeme pogani“, a drugu Safet Sijarić (Sarajevo) za priču „Slučaj u potkrškoj krčmi“. Najbolje ocjene žirija (prva nagrada) dobila je priča „Jedna usta manje“ Tijane Rakočević (Kolašin).
Specijalnu nagradu za autentičnost pripovijedanja, prema ocjeni žirija, dobila je priča „Vrata“ Fajka Kadrića (Zvornik). Svečano uručenje dobitnicima nagrada biće organizovano kada zdravstvena situacija u Crnoj Gori i regionu bude pogodnija za dolazak dobitnika nagrade i drugih pisaca.
U jednoglasnoj odluci, Žiri je istakao: „Do nas je stiglo trideset tekstova – nevelik broj, ali ostao je snažan utisak o autorkama i autorima. Anonimnost konkursa omogućila je nepristrasno čitanje žiriju, koji se susreo samo u prostorima Interneta, i svi troje smo odmah, nakon prvog čitanja, znali koje su priče najbolje – saglasnost o kvalitetu najboljih tekstova bila je visokog stepena. Nakon drugog čitanja i bodovanja izdvojilo se osam priča: Seobe (šifra Pelikan), Zagrljaji (šifra Gimnazija 83), Svoj na svome (šifra Bedem), Ovu priču Ćamil mi nije ispričao (šifra Gavrilo gavran), Strah (šifra KUN), Vrijeme pogani (šifra Riječ), Slučaj u potkrškoj krčmi (šifra Apatrid) i Jedna usta manje (šifra Akutagava)“.
U Obrazloženju Žirija se navodi: „Bihor je svijet – svijet je Bihor“
„Na ovom je svijetu najvažnije da imamo nešto da ispričamo. Nije važno je li ono što se priča istina – da pouči, ili izmišljena – da zabavi, nego da se pričajući i slušajući dva puta živi…”
Tako kaže jedan Sijarićev junak. A po ovim pričama sudeći, teško je da se jednom, a kamoli dvaput proživi sudbina bihorskih junaka… Bihor je dom, Bihor je jezik, Bihor je rana i melem preko rane – eto, biće da zato i postoji ovaj konkurs.
Jedna usta manje (prva nagrada): Mučna i teška priča o ženskoj sudbini koja svojom pojedinačnošću postaje univerzalna. Sva zloguko stišana između „daj!“ i „ne dam!“, ugurana u gust, jezgrovit i ogoljen jezik, kod čitaoca izaziva koliko egzistencijalnu mučninu toliko i divljenje prema liku žene koja nosi priču, tj. koja ne samo nosi priču nego i teret svega tegobnog svijeta u koji je bačena, gdje umjesto radosti majčinstva postoje tek gladna usta, umjesto sreće rađanja tek krv koja pomračuje ono malo svijeta što ga Mita vidi – ali ne pomračuje i njeno rezonovanje. Poruka ove priče duboka je i moćna: ratovi su takvi, vojske su takve – na ledini, među skakavcima i djecom koja se pretvaraju u te skakavce, ostavljene su majke koje moraju spasiti svijet. Kompleksna naracija, zgusnute strukture na malom prostoru. Ljudska drama oslikana u nekoliko poteza iz kojih se jasno naziru karakteristike određenog istorijskog konteksta. Bogat i zvučan jezik čije je uporište u bihorskoj sredini, a kojim su vješto oslikane ambivalencije u svijesti junakinje priče.
Slučaj u potkrškoj krčmi(druga nagrada): Još jedna mučna priča o dobu koliko ekonomsko-političke toliko i intimne tranzicije, o nemogućnosti da se susretnu svijet modernosti i svijet nekadašnji. Svijete moj izgubljeni, kao da izvikuje pričalac, otuđen i udaljen od njega, a željan da ga ponovo vidi i doživi, istovremeno začuđen da taj svijet još postoji a svjestan da je sam još dio toga svijeta. Svijet mahnitosti i besmisla, čak trenutaka humora, opet nekako blizak – jer od njega se neće pobjeći. Krčma kao metafora nije nepoznata književnosti, posebno u ovom dijelu svijeta, zato su i čitaocu poznati likovi koji u njoj susreću. Vještim odabirom scena stvorena je autentična atmosfera. Statičnost lokalnog življenja u kojem su stvari dovedene do pucanja, iako naizgled teče dokoni život provincije. Zahvaljujući zadržavanju na konkretnom, bez suviše eksplicitnih opservacija naratora, opisane scene postižu dublju metaforičku dimenziju.
Vrijeme pogani (treća nagrada): Ova priča donosi nam savremeniju, tj. temu posljednjeg balkanskog rata koji tutnji negdje u pozadini bihorskog kraja, u jednoj kući gdje se odvija drama ljubavi roditelja za djecu i nemoći da se išta uradi i da se nekako pomogne osim da se nabavi antena pomoću koje će se gledati ratni užas opsjednutog Sarajeva, drama o ljudima i neljudima – koja nam ipak na kraju ostavi zrak svjetla na kraju balkanskog tunela – da ipak na svijetu postoje dobri ljudi koji će, ako spase jednog čovjeka, spasiti svijet. Priča sa težištem na moralnim dilemama kroz koje je oslikan traumatični period nedavne prošlosti. Jedno emblematsko putovanje vozom kroz koje je uhvaćen duh prostora i vremena s početka 90-ih.
Vrata (specijalna nagrada za autentično pripovijedanje): Junakovo suočavanje sa smrću, podstaknuto dobijanjem fatalne dijagnoze, okvir je priče u kojoj se melanholični tonovi smjenjuju sa anegdotskim, kako bi se predstavilo bogatstvo i šarolikost života, te neumitnost suočavanja sa vlastitom sudbinom. Ubjedljivi dijalozi, konciznost, refleksivnost i dobar stil, neke su od vrijednosti ove priče.
Nakon završenog konkursa može se konstatovati dominacija nekoliko pripovjednih linija. Jedna se tiče teme odlaska i povratka u rodni kraj. Sama sobom ova pripovjedna pozicija razvija odnos između prošlosti i sadašnjosti zavičaja, prostora naizgled uhvaćenog u procjepu vremena. Druga linija oslanja se na traumatični period ranih 90-ih i propast svijeta koji je počivao na starim moralnim vrijednostima, te izvjesne duhovne pustoši koja je za njim ostala. Značajan prilog ovom literarnom angažmanu daju i priče kojima se pokušava uhvatiti specifični duh bihorskog kraja, sa karakterističnim dnevnim ritualima, govorom i opštom atmosferom seoskog života. Kolaž ovih priča ostavlja generalni utisak o Bihoru kao izuzetnom prostoru literature, sa poetski upečatljivim sudbinama i živopisnim jezikom, sa atraktivnom prošlošću i dragocjenom tradicijom.“
U izjavi za medije Prof Dr Jasmina Ahmetagić govorila je o konkursu i pričama:
„Ne znam nijedan književni konkurs koji je formulisan na sličan način kao ovaj: priče inspirisane Bihorom. Pritom je Bihor mnogo više od geografkog područja, to je literarni toponim, te konkurs uvijek znači i podsjećanje na Ćamila Sijarića, a to znači na najviše književne domete naše književnosti. Smatram da je to dobar način da se odražava trajno sećanje na velikog pisca, koji još nema ono mesto u srpskoj književnosti koje mu s pravom pripada. To je, dakle, i dobar način da se pažnja skrene na sistem vrednosti.
I priče koje su ove godine pristigle na konkurs tematizuju u velikoj meri problem seoba, ljubav prema zavičaju, teškoće egzistencijalnog održanja kroz istoriju i druge specifičnosti koje čine tradiciju bihorskog kraja, što aktualizuju i specifičan jezik podneblja.“
Festival Zavičajne staze okuplja već 13 godina brojne stvaraoce iz države, regiona i inostranstva u Petnjici. Svake godine Festival obilježe brojni događaji iz oblasti književnosti, likovne umjetnosti, muzike, ali i oni na društvene i kulturološke teme. Žalimo zbog toga što smo ove godine, usljed postojanja opasnosti za javno zdravlje, bili spriječeni da realizujemo ostale planirane aktivnosti i nadamo se da će biti prilike za realizaciju planiranih programa.
NOVA STOLARIJA ZA VRBIČKU ŠKOLU
U vrbičkoj Osnovnoj školi se ovih dana intezivno radi na zamjeni drvene stolarije novom eloksiranom. Riječ je o projektu koji je podržalo i finansiralo Ministarstvo prosvjete a koji je vrijedan oko 21 000 eura.
Izvođač radova je firma Mikromont iz Bijelog Polja. Direktor ove škole, Isljam Ćeman, je za naš portal rekao da je ovaj projekat od velikog značaja za školu jer je postojeća stolarija bila vidno dotrajala.
“Posebnu zahvalnost bih uputio Ministarstvu prosvjete jer su podržali našu zamisao čijom realizacijom će uslovi u našoj školi biti daleko bolji. Završetkom ovih radova naša škola će biti spremna za redovan početak školske godine, čemu se kako učenici i roditelji tako i radnici škole nadaju i nestrpljivo iščekuju”, rekao je Ćeman.
SELMA ADROVIĆ
VOJSKA ZAVRŠILA POSAO NA SANACIJI PUTEVA, AGOVIĆ SE ZAHVALIO MINISTRU BOŠKOVIĆU
Nakon 45 dana intezivnih radova Inžinjerijska jedinica Vojske Crne Gore okončala je radove na izgradnji i sanaciji putne mreže u opštini Petnjica.
Predsjednik opštine Samir Agović je za portal Radija Petnjica rekao da je na području mjesnih zajednica Savin Bor, Bor, Javorova, Dašča Rijeka, Kruščica, Trpezi, Vrbica ugrađeno 76.000 kubika materijala, koji se koristi za nasipanje nekategorisanih i šumskih puteva.
“Ovo je bila važna aktivnost za naše građane, jer smo na ovaj način riješili akutna pitanja, koja se tiču katuna u kojim naši poljoprivredni proizvođači borave više mjesec. Koristim priliku da se u ime naših građana zahvalim ministru Predragu Boškoviću, kao i načelniku generalštaba VCG, generalu Dakiću i zahvalnost upućujemo državnom sekretaru Bobanu Filipoviću na doprinosu da zajednički pomognemo našim građanim“, rekao je Agović.
„Bilo je predviđeno da Vojska Crne Gore boravi petnaestak dana. Ipak zahvaljujuću dobroj volji i razumijevanju čelnih ljudi, koji upravljaju vojnim sistemom, pokazali su da su bili naklonjeni i da su razumjeli naše zahtjeve za produženi boravak Vojske CG na našem terenu“, dodao je Samir Agović.
On je takođe zahvalio mještanima mjesnih zajednica, koji su bili svakodnevno uz Vojsku CG i pratili rad.
“Pokazali su da ne žale svoje vrijeme, posebno u trenutku kada su imali sopstvene obaveze na svojim gazdinstvima.
Danas, nakon radova, naši poljoprivredni proizvođači svjedoče kako lakše dolaze do svojih katuna i lakše obavljaju sve druge poslove na katunima“, saopštio je predsjednik.
„Želim da istaknem da je opština Petnjica, obezbijedila gorivo za mehanizaciju, hranu, smještaj kao i dnevnice vojnicima, koji su aktivno radili na terenu.
Vojnici su se trudili da maksimalno obave svoj dio posla i da ono što je urađeno, urađeno je na profesionalan način, pa je ovo prilika da se svima njima zahvalim za korektnom odnosu i radu“, istakao je predsjednik“, naglasio je Agović.
Agović vjeruje da će se saradnja sa VCG nastaviti, samim tim što je Opština potpisala ugovor o saradnji.
“Podsjećanja radi, imali smo priliku da koristimo usluge Inžinjerijske jedinice VCG i tokom probijanja trase za vodovod Murovsko vrelo i tada je VCG pokazala veliko znanje i iskustvo kao i stručnost. U narednoj godini VCG će ponovo biti prisutna u našoj Opštini, dok će se planirane aktivnosti sprovesti u MZ Javorova”, zaključio je Agović.
ENKO KORAĆ
STIGAO NOVI BROJ REVIJE “BIHOR”
U prostorije Radija Petnjica je stigao 33. broj revije Bihor koja je štampana u 1000 primjeraka.
Izdavač revije Bihora je ZK Bihor Luksemburg.
Na naslovnoj strani Hajriz Hačko Brčvak koji je samo od izbijanja pandemije korona virusa u Crnu Goru uložio blizu 700.000 eura, ulaže i dalje.
U Reviji Bihor se nalazi intervju sa doc. Dr Zećirom Ramčilovićem, potredsjednikom Skupštine Republike Sjeverne Makedonije.
Mr Sait Šabotić u reviji Bihor piše o muslihunima sa prostora Bihora i šire, među bošnjačko-muslimanskim stanovništvom.
U reviji Bihor se nalaze informacije o donacijama koje su upućene u Bihor od dijaspore, kao i aktuelnosti koje su se realizovale u opštini Petnjica….
ENKO KORAĆ
OTVORENE DŽAMIJE U PETNJICI: UNUTRA 20, U DVORIŠTU 40 VJERNIKA
Danas će se klanajti džuma namaz u džamijama na prostoru Medžlisa IZ Petnjica.
Odluka o otvaranju džamija za obavljanje dnevnih molitvi i džuma namaza provodiće se u skladu sa važećim preporukama NKT-a, a predviđeno je prisustvo najviše dvadeset vjernika unutar i četrdeset u dvorištu džamije.
Mešihat IZ-e je preporučio odgovornim licima salužbenicima Islamske zajednice i vjernicima da se pridržavaju važećih preporuka o držanju distance, nošenju maski i sedžada prilikom odlaska u džamiju, te što kraćeg zadržavanja nakon obavljenih namaza.
ENO KORAĆ
DONACIJA ACA RASTODERA IZ ŠVAJCARSKE: STIGLE MASKE I RUKAVICE NA SAVIN BOR
Donaciju koju je poslao Aco Rastoder sa njegovom suprugom opštini Petnjica u saradnji sa Radijom Petnjica je podijeljena građanima Opštine.
Na Savin Boru je bilo najviše zaraženih korona virusom, a građani te mjesne zajednice mogu uzeti zaštitnu opremu u marketu “Savin Bor” vlasnika Sinana Rastodera. Opredijeljeno je 500 maski i 500 rukavica.
E.K.
VRBIČANI ZAHVALNI NA DONACIJAMA OPREME ZA ZAŠTITU OD KORONA VIRUSA
Šabo Ćeman i Izet Adrović u ime Donje i Gornje Vrbice zahvalili se donatorima na donacijama zaštitnih maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava svim donatorima.
„Željeli smo ovim putem da u ime građana koji su prilimli maske se zahvalimo donatorima koji su donirali maske za građane Vrbice. U prvom talalsu korona virusa, Reško Adrović, vlasnik fabrike La Vista poklonio je 150. Takođe se zahvaljujemo na donacili Aca Rastodera, koji je preko Radija Petnjica donirao svim mjesnim zajednicama pa tako i našoj prijeko potrebnu opremu za zaštitu od korona virusa. Donacija će u narednim danima biti podijeljena građanima Vrbice“, zaključili su predstavnici građana Vrbice.
ENKO KORAĆ
MURATOVIĆ I RAMDEDOVIĆ NA SAJMU DOMAĆIH PROIZVODA U TIVTU
Proizvođači iz Petnjice Amar Muratović i Samir Ramdedović na sajmu domaćin proizvod u Tivtu, Luštica Bay izložili su svoje proizvode.
Organizator sajma je Luštica Development i udruženje seoskih domaćinstava Turizam na selu.
Sajam će se održavati svake sedmice sa različitim proizvođačima.
„Utisci sa sajma su jako prijatni i poziitivni uprkos lošoj turističkoj sezoni zbog COVID-a 19. Na sajmu sam ponudio sirup od aronije i maline, džemovi od šljive, aronije, šipurka i maline, zatim slatko od maline itd. Sve je bilo upakovano u različitim ambalažama, dok su najzanimljivije bile teglice od 50 grama, koje su privukle pažnju kako turistima tako i hotelijerima“, istakako je Amar Muratović.
ENKO KORAĆ
