NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Deset godina na čelu FK “Union 05” Kayl-Tetange

0

Poznati sportski poslenik i vrlo aktivan član jedne od političkih stranaka u Luksemburgu, Mersudin Mita Ličina, već punih deset godina nalazi se na čelu FK „Union 05“ Kayl-Tetange. Njegovo dugogodišnje vođenje kluba obilježeno je predanim radom, organizacionim jačanjem i stalnim nastojanjem da se sport približi mladima i široj zajednici.

Bilo je u tom periodu i uspona i izazova, ali kada se sagleda ukupna slika i rezultati ostvareni tokom svih ovih godina, može se slobodno reći da je klub izrastao u prepoznatljiv rasadnik mladih fudbalera. Stadion i klupske prostorije postali su mjesto okupljanja velikog broja sportista, navijača i prijatelja sporta — prostor gdje se, osim takmičarskog duha, njeguje zajedništvo, disciplina i fer-plej.

Nedavno je održana i redovna Skupština udruženja, na kojoj su sumirani rezultati za prethodnu godinu i usvojeni planovi za naredni period. Razmatrani su sportski dometi, rad omladinskih selekcija, infrastrukturna ulaganja, kao i projekti usmjereni na još snažnije uključivanje djece i mladih u sportske aktivnosti. Posebno je istaknuta potreba daljeg razvoja omladinske škole fudbala, koja predstavlja temelj budućih uspjeha kluba.

Mita Ličina (lijevo) i predsjednik ZK Bihor – Esko Halilović

Skupština je bila i prilika da se brojnim aktivistima, trenerima i prijateljima kluba dodijele priznanja za doprinos u radu i razvoju FK „Union 05“. U svečanoj i prijateljskoj atmosferi ponovo se mogao čuti i slogan koji se često ori nakon pobjeda ove ekipe: „Poslije Tita — najbolji je Mita.“ Iako izgovoren u šaljivom tonu i sportskom duhu, slogan odražava poštovanje koje članovi i simpatizeri kluba iskazuju prema dugogodišnjem angažmanu Mersudina Ličine.

Bez obzira na dozu humora, činjenica je da se zasluge Mite Ličine — ni na sportskom, ni na društveno-političkom planu — ne mogu osporiti. Njegov rad prepoznat je kao primjer kako se energijom, upornošću i posvećenošću može graditi stabilna sportska sredina i snažna klupska zajednica, na korist mladih generacija i sporta u cjelini.

F.S.

 

JAVNI KONKURS ZA NVO PROJEKTE U PETNJICI: 10.000 EUR ZA INICIJATIVE U 2026.

0

Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama Opštine Petnjica raspisala je Javni konkurs za raspodjelu sredstava za projekte NVO za 2026. godinu. Pravo učešća imaju nevladine organizacije registrovane u Crnoj Gori sa sjedištem u Petnjici, koje projekte u potpunosti ili pretežno realizuju na teritoriji opštine, odnosno čiji su korisnici dominantno građani i građanke Petnjice. Za finansiranje projekata opredijeljeno je 10.000 eura, a prijave se podnose u roku od 30 dana od dana objavljivanja konkursa, u zapečaćenoj koverti, preko pisarnice Opštine.

Podržavaju se projekti koji doprinose javnom interesu i lokalnim strateškim ciljevima, posebno u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, dječje zaštite, zaštite osoba sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti, ljudskih i manjinskih prava, kulture i očuvanja baštine, poljoprivrede i ruralnog razvoja, zaštite životne sredine i održivog razvoja, ekonomskog razvoja, kao i projekti koji jačaju participaciju građana u odlučivanju. Sredstva se, između ostalog, ne mogu dodijeliti projektima koji su već u cjelosti finansirani iz drugih izvora, humanitarnim podjelama pomoći, jednokratnom štampanju publikacija bez šireg programa, projektima radi lične koristi ili onima isključivo komercijalne svrhe. Komisija će nakon provjere blagovremenosti i urednosti dokumentacije, projekte uputiti na bodovanje procjenjivačima i utvrditi rang listu, dok je odluka o raspodjeli sredstava planirana u roku od 30 dana od završetka konkursa.

*******

Na osnovu člana 6, stav 1, alineja 1 i člana 18 Odluke o kriterijumima, načinu i postupku raspodjele sredstava nevladinim organizacijama (“Službeni list Crne Gore – opštinski propisi”, br. 55/22), Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama raspisuje:

JAVNI KONKURS

za raspodjelu sredstava za projekte

nevladinih organizacija za 2026.godinu

 1. Sredstva budžeta u iznosu od najmanje 0,3% tekućeg godišnjeg budžeta dodjeljuju se nevladinim organizacijama koje su registrovane u Crnoj Gori, sa sjedištem u opštini Petnjica (u daljem tekstu: opština), za projekte koji se u potpunosti ili pretežno realizuju na teritoriji opštine, odnosno čiji su korisnici dominantno građani i građanke opštine.

Pod projektima iz stava 1 ove tačke podrazumijevaju se projekti i programi nevladinih organizacija koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine, a kojima se, naročito: obezbjeđuje raznovrsnost, kvalitet usluga u oblasti socijalne, zdravstvene, dječje zaštite, zaštite djece i omladine sa smetnjama u razvoju, osoba sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti i drugih oblika zaštite; afirmiše zaštita ljudskih i manjinskih prava; afirmišu kulturni potencijali, tradicija i kulturne posebnosti opštine, podstiče razvoj poljoprivrede, ruralnog razvoja, inicijative i aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja autentične baštine; doprinose očuvanju životne sredine i održivog razvoja; podstiče ekonomski razvoj opštine; na drugi način afirmišu participaciju građana u procesu odlučivanja i podižu nivo demokratizacije društva u lokalnoj samoupravi.

Sredstva koja su planirana Budžetom Opštine za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija ne mogu se raspodjelivati za:

–  projekat koji je već u cjelosti finansiran iz drugih izvora;

–  projekat kojim se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći;

– projekat koji se isključivo temelji na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti;

–  projekat čija je jedina svrha sticanje lične koristi članova organizacije;

–  projekat koji isključivo ima profitnu odnosno komercijalnu svrhu.

  1. Sredstva za realizaciju projekata obezbijeđena su iz budžeta Opštine Petnjica u iznosu od 10.000,00 (deset hiljada) eura.
  2. Konkurs se objavljuje putem internet stranice Opštine, na oglasnoj tabli Opštine, preko lokalnog javnog emitera i na drugi pogodan način. Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs, u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, na propisanom obrascu i sa potrebnom dokumentacijom. U slučaju da sredstva planirana Budžetom Opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena za kandidovane projekte po prvom konkursu, raspisuje se novi konkurs.
  3. Prijava se podnosi Komisiji u zapečaćenoj koverti i predaje pisarnici Opštine sa naznakom – Prijava na konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama.

Uz prijavu se prilaže:

– rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija;

– kopija finansijskog izvještaja (bilans stanja i bilansa uspjeha) za poslednju fiskalnu godinu;

– projekat sa kojim nevladina organizacija konkuriše za dodjelu sredstava;

– podaci o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji (reference);

– izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa;

– garancija (izjava) ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da od drugog donatora nije dobila sredstva u ukupnom iznosu potrebnom za realizaciju projekta koji kandiduje;

– tri štampane i jednu elektronsku verzija projekta na CD-u.

Nevladina organizacija može uz navedenu dokumentaciju podnijeti preporuke eksperata ili drugu relevantnu dokumentaciju.

Nevladina organizacija kojoj su dodijeljena sredstva po Konkursu za prethodnu godinu prilaže:

– izvještaj o realizaciji projekta, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja;

– finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu sa kopijama računa, ugovora i izvoda banke po kojima su plaćani;

– narativni izvještaj sa tabelarnim pregledom troškova za utrošena sredstva.

Ukoliko nevladina organizacija ne dostavi tražene izvještaje do isteka godine za koju su sredstva dodijeljenja ili u izvještaju ne dostavi detaljno obrazloženje eventualnih odstupanja, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godinu u kojoj se sredstva dodjeljuju.

Nevladina organizacija može konkurisati za ukupan iznos ili za dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz projekta i dužna je da to naznači.

  1. Projekat treba da sadrži:

– naziv organizacije, sa osnovnim podacima (sjedište, kontakt tel/​fax, e-mail, broj zaposlenih, ciljevi organizacije);

– naziv projekta;

– prioritetnu oblast projekta;

– kratak sadržaj projekta;

– opis problema;

– ciljeve projekta;

– opis povezanosti projekta sa javnim politikama (strategijama, akcionim planovima, zakonskim i podzakonskim aktima) u navedenoj oblasti koje je donijela Opština ili država);

– opis ciljne grupe;

– detaljan opis aktivnosti projekta;

– rok za realizaciju projekta;

– način praćenja i procjene uspješnosti realizacije projekta;

– održivost projekta;

– budžet projekta i iznos sredstava za koji se konkuriše, iznos sopstvenih sredstava (učešća), kao i iznos sredstava koja su za isti projekat ili program odobrena od strane drugih donatora, ukoliko su takva sredstva odobrena;

– kratak opis partnerske organizacije i realizovanih projekata u prethodnoj godini (ukoliko ima);

– ime i prezime lica odgovornog za realizaciju projekta ili programa sa kontakt podacima;

– podatke o članovima organa upravljanja organizacije;

– broj žiro-računa i PIB organizacije.

  1. Nakon isteka roka za dostavljanje, Komisija vrši ocjenu blagovremenosti prijava. Prijave koje nisu dostavljene u propisanom roku, Komisija ne razmatra. Komisija vrši otvaranje blagovremenih prijava, dostavljenih u zatvorenoj koverti, radi utvrđivanja urednosti dokumentacije tražene javnim konkursom. Ako utvrdi da nevladina organizacija nije dostavila traženu dokumentaciju, Komisija poziva nevladinu organizaciju da nedostatak otkloni odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema poziva. Ukoliko nevladina organizacija nedostatak ne otkloni u ostavljenom roku, Komisija će prijavu odbaciti kao nepotpunu. Spisak organizacija koje nisu blagovremeno dostavile prijavu i urednu dokumentaciju, objavljuje se na internet stranici Opštine u roku od 7 dana od dana završetka konkursa.
  2. Minimalan iznos sredstava koji se dodijeljuje za projekat nevladinoj organizaciji, ne može biti manji od 80% od traženog iznosa za finansiranje tog projekta. U slučaju kad projekat, odnosno program nevladine organizacije ne može biti finansiran u iznosu sredstava koji je naveden u prijavi, Komisija će od nevladine organizacije tražiti izjašnjenje o tome da li sa manje dodijeljenih sredstava može realizovati projekat, odnosno program. Projekat, odnosno program biće finansiran ukoliko se nevladina organizacija, izjasni da sa manje dodijeljenih sredstava može realizovati taj projekat, odnosno program. Jedna nevladina organizacija može konkurisati sa najviše dva projekta.
  3. Prijedlozi projekata i programa nevladinih organizacija koji su pristigli na Konkurs nakon ocjene blagovremenosti i urednosti prijava upućuju se na procjenjivanje procjenjivačima. U postupku procjenjivanja prijedloga projekata i programa angažuju se dva procjenjivača. Procjenjivač prijedloga projekata i programa dodjeljuje bodove za svaki od kriterijuma, u skladu sa Odlukom. Ocjena projekta i programa predstavlja zbir bodova procjenjivača prijedloga projekata i programa podijeljen brojem dva (prosječna ocjena projekta i programa). Ukoliko procjenjivači prijedloga projekata i programa imaju velika odstupanja i razlike u ocjenjivanju koja u konačnom zbiru daje razliku u bodovima veću od 20 bodova po pojedinom prijedlogu projekta ili programa, Komisija poziva procjenjivače da preispitaju date ocjene i mogućnost usaglašavanja istih, u roku od 2 dana od dana poziva Komisije. Ukoliko procjenjivači u ostavljenom roku ne dostave ocjenu projekata ili ostanu pri ranije datim ocjenama, Komisija većinom glasova donosi konačnu odluku o broju bodova za taj projekat ili program. Komisija utvrđuje rang listu projekata i programa koji će se finansirati iz budžeta opštine.
  4. Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, na osnovu rang liste projekata, donosi Komisija. Nevladinoj organizaciji koja je na javni konkurs prijavila više projekata, odnosno programa mogu se dodijeliti sredstva za finansiranje samo jednog projekta, odnosno programa. U slučaju da dva ili više projekata dobije isti broj bodova, a preostala sredstva nijesu dovoljna za njihovo finansiranje, sredstva će se dodijeliti za projekat koji, po ocjeni većine ukupnog broja članova Komisije, više doprinosi ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti. Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, u roku od 30 dana od dana završetka Konkursa.
  5. 10. Predsjednik Opštine zaključuje sa nevladinom organizacijom Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanja i nadzor nad realizacijom projekta, u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke.

 Predsjednik Komisije – Ziko Alilović

 

ISTRAŽIVANJE PORTALA RADIO PETNJICA: Mandat bez sale – Pojedini odbornici izostajali dvocifreno puta sa sjednica SO Petnjica

0

Koliko odbornik vrijedi Skupštini vidi se prvo po najjednostavnijem – da li dolazi na sjednice. Zato smo, kroz zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražili evidenciju rada SO Petnjica. Dobijene prozivke pokazuju ogromne razlike u disciplini prisustva. Dok su pojedini odbornici prisutni gotovo uvijek, drugi imaju dvocifren broj izostanaka. A i ono što Skupština nema ili ne daje u traženom obliku, takođe je poruka o transparentnosti institucije.

Ovo nije analiza “utiska”, nego mjerljiva provjera minimuma odgovornosti. Prisustvo na sjednicama. Bez prisustva nema rasprave, nema odborničkih pitanja, nema kontrole izvršne vlasti, nema suštine mandata. Prozivke su zato ključni dokaz, ili si bio tu, ili nisi.

SPI zahtjev: Dobili smo dio, ali “nema podataka” je takođe vijest

Kroz SPI postupak dostavljeni su prozivke i spisak održanih sjednica, ali u rješenju se vidi da dio traženih informacija nije dostavljen/Skupština navodi da ih nema u obimu koji omogućava jednostavnu javnu kontrolu (zbirni pregledi po odborniku, pojedinačne evidencije i sl.). To znači da građanin, umjesto da dobije transparentan pregled, mora ručno da sabira i rekonstruiše ono što bi institucija trebalo proaktivno da objavi.

Ovo nije “statistika radi statistike”. U maloj opštini svako odsustvo ima veću težinu. Manje glasova u sali znači manje pitanja, manje inicijativa, manje pritiska da se stvari rješavaju – i više prostora da odluke prolaze rutinski, bez stvarne debate.

Zašto je važno i zbog naknada

Odluka o naknadama predviđa naknade za rad i prisustvo, ali i situacije kada se naknade ne isplaćuju u slučajevima odsustva koji nijesu najavljeni/opravdani na propisan način. Zato prisustvo nije samo “moralna” kategorija, nego osnova odgovornosti i prema budžetu.

Odbornički mandat nije status nego obaveza. Prozivke pokazuju da u SO Petnjica postoje odbornici koji dolazak shvataju ozbiljno, ali i oni kod kojih odsustva postaju pravilo, a ne izuzetak. Ako institucija želi povjerenje, minimum je da javno objavljuje zbirne preglede prisustva i da transparentno pokaže kako se pravila o naknadama primjenjuju.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

MJEŠTANI PETNJICE UPOZORAVAJU: Rupe na putu prema školi ugrožavaju bezbjednost i oštećuju vozila (VIDEO)

0

Mještani Petnjice dostavili su redakciji snimke i dopis u kojem ukazuju na ozbiljan problem na putu u centru Petnjice, na dionici od centra prema OŠ “Mahmut Adrović” i Srednjoj mješovitoj školi.

Kako se vidi na snimcima, vozači svakodnevno prolaze kroz velike i neobilježene rupe na kolovozu, zbog čega su primorani da naglo usporavaju, zaobilaze prepreke i rizikuju oštećenja na vozilima. Građani navode da ovakvi uslovi redovno stvaraju zastoje i gužve, a dodatno ugrožavaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju – posebno na pravcu kojim se kreću djeca i učenici.

„Na ovom snimku se jasno vidi kroz kakve poteškoće svakodnevno prolaze vozači. Zbog velikih i neobilježenih rupa, građani su primorani da usporavaju, zaobilaze prepreke i rizikuju oštećenja na svojim vozilima. Ovakvi uslovi stvaraju zastoje, gužve i dodatno ugrožavaju bezbjednost svih učesnika u saobraćaju“, navodi se u dopisu.

Posebno zabrinjava, ističu mještani, što se problem ne rješava duže vrijeme, zbog čega građani svakodnevno trpe štetu i nepotreban stres.

„Ovo nije pitanje luksuza, već osnovnih uslova za normalno i bezbjedno kretanje. Iskreno se nadamo da će rukovodstvo Opštine Petnjica konačno prepoznati ozbiljnost situacije i u što kraćem roku reagovati“, poručuju mještani.

U dopisu se uz dozu ironije dodaje da, ukoliko se ništa ne preduzme, “ostaje samo da ove tri rupe proglasimo lokalnom atrakcijom i znamenitošću, jer izgleda da su postale trajnije od samog asfalta”.

Građani apeluju na nadležne da hitno saniraju oštećenja i obilježe kritične tačke dok se problem ne riješi, kako bi se spriječile nezgode i dalja oštećenja vozila.

SAMIR RASTODER

SAMIR AGOVIĆ NA SJEDNICI SO PETNJICA: Učiniću sve, da nastavimo da radimo časno, pošteno i odgovorno u interesu svih građana

0

Odbornici SO Petnjica, njih 16, juče je produžio predsjednički mandat Samiru Agoviću. U nastavku govor Agovića na sjednici SO Petnjica.

“Uvažene građanke i građani, predsjedniče Skupštine, potpredsjednice Skupštine, odbornice, odbornici, kolege iz lokalne samouprave, uvaženi predstavnici medija,

Najprije, dozvolite da uputim zahvalnost Klubu odbornika DPS-a i partijskim organima za istaknutu kandidaturu za mjesto prvog čovjeka naše Opštine.

Dodatno upućujem zahvalnost predsjedniku Skupštine i potpredsjednici, kao i svim odbornicama i odbornicima, koji su glasali za moj izbor.

Dame i gospodo, stojim pred vama u ovom visokom Domu, potpuno svjestan da preuzimam veliku odgovornost koju jako osjećam, kao i one 2014. godine.

Ne želim, kao što nijesam činio ranije, da u ovakvom trenutku obećavam čuda, brda i doline.

Međutim, želim da sve vas uvjerim da ću učiniti sve, da nastavimo da radimo časno, pošteno i odgovorno u interesu svih građana.

Težiću, ka još funkcionalnijem djelovanju kroz jasnu podjelu odgovornosti, sa ciljem ostvarivanja visoko vrijednih rezultata.

Lično ću ohrabrivati građane neposrednom komunikacijom ili drugim vidovima, da daju određene inicijative po svim važnim pitanjima i da daju što više konstruktivnih kritika.

Transparentna zaduženja i odgovornost biće mjerilo u radu profesionalno angažovanih u administraciji, bez obzira na nivo zvanja ili zaduženja iz sistema lokalne samouprave.

Insistiraću da predano radimo, sa puno ljubavi, patriotizma, prema našem Bihoru i našoj Crnoj Gori.

Energično ću se boriti da lični interesi ne budu jači od opštih kod svih nas u sistemu.

Fokus naše pažnje, mora biti čovjek – građanin, bez obzira na socijalno porijeklo, status, obrazovanje ili neke lične specifičnosti, shodno proklamanim ciljevima i našim usvojenim politikama.

Takav odnos je bio i mora biti imperativ u našem djelovanju.

Poznati smo po tome, da kada radimo složno i zajedno, mijenjamo i stvaramo bolje mjesto za život.

Nijedna promjena nije nemoguća ako dijelimo iste ciljeve i iskrene namjere, zato ćemo nastaviti da sarađujemo sa svima koji čine i žele dobro ovom kraju.

Produbljivaćemo svaku vrstu saradnje sa državnim organima, posebno sa Vladom i resornim ministarstvima, upravama i agencijama, Zajednicom opština i pojedinačno sa opštinama iz Crne Gore, kao i sa pobratimskim i partnerskim opštinama.

Međunarodni partneri bili su nam i ostaće uvijek poželjni za partnerstvo u korist dobra naše opštine.

Jačaćemo i snažiti više nego dobru saradnju sa pojedincima i udruženjima iz naše brojne i izuzetno cijenjene dijaspore.

Uvažavaćemo i tražiti mišljenje akademske zajednice i visokih intelektualaca, porijeklom sa naših prostora, ali i svih ostalih koji pokažu interesovanje.

Jačaćemo saradnju na regionalnom, ali i širem nivou, kroz razne projekte, kulturu, sport i primjere pozitivne prakse.

Želimo da budemo što vidljiviji i uspješniji na društveno-političkoj mapi Crne Gore i da svakim danom sve više ostvarujemo ravnopravnost sa mnogo starijim i utemeljenijim lokalnim samoupravama, sa ciljem da takvom uspjehu težimo i u našem bližem okruženju.

Snažno smo podržavali i podržavaćemo naš zajednički put ka EU.

Znam, da ovakva stremljenja žele i hoće naši ljudi jednako ovdje ili u dijaspori, pa je naša bezuslovna orjentacija ka tim ciljevima.

Želimo da dodatno snažimo i afirmišemo sekularnu, antifašističku, multietičku, kako našu sredinu, tako i našu domovinu Crnu Goru.

Dozvolite  mi, da ovom prilikom naglasim, da moje prihvatanje kandidature za ovu reprezentivno i najodgovorniju poziciju nije bilo motivisano ničim drugim, osim težnjom i spremnošću da iskreno, i do kraja služim ovim interesima i svim našim sugrađanima.

Ubijeđen sam, da imamo i nudimo realnu i optimističku platformu, koja je naslonjena na naš kontinuitet u dosadašnjem radu.

Iza našeg više nego plodnog rada i isporučenih rezultata prema građanima, možemo apsolutno zaključiti da smo ostvarili brojne projekte i riješili probleme u mnogim oblastima.

Podsjetiću samo :

  • Velelepno zdanje Opštine i dijela državne administracije, (koju narod sa pravom nazva bijela kula) ostaće prvo i veliko svjedočanstvo naše ponosne borbe, naše istrajnosti da i ovaj kraj konačno ima nešto što su drugi davno imali i da je država u tom trenutku razumjela i podržala naš zahtjev za ovaj objekat.
  • Jedan izgrađeni i drugi rekonstruisani poslovni prostor za državnu administraciju, kao i naša podrška u adaptaciji školskog i zdravstvenog prostora, vjerskih objekata obje konfesije, razvoj sportske infrastrukture, te turističkih sadržaja i atrakcija je snažan iskorak na putu za bolji život.
  • Ogroman iskorak u saobraćajnoj infrastrukturi, svjedočim primjerom temeljne rekonstrukcije regionalnog puta Berane – Podvade – Petnjica (investicija vrijedna preko 12 miliona eura).

Suštinski nam je promijenio saobraćajnu povezanost sa Beranama i najbližim magistralnim putem, koji nas povezuje da ostatkom države.

  • Još jedan veliki uspjeh ostvarujemo izgradnjom regionalnog puta Bioča – Petnjica (čija vrijednost je 11,7 miliona), uz očekivanu izgradnju u bliskoj budućnosti upravo  trasirane saobraćajnice Petnjica – Savin Bor – Tutin. Realizacija ovih kapitalnih projekata, koje kandiduje opština, a koji se finansiraju preko Kapitalnog budžeta doprinijeće tome da Petnjica pobijedi saobraćajnu izolovanost.

Ovo će značiti da napredni saobraćaj donosi naprednu sredinu.

  • Modernizacija lokalnih puteva, sanacija makadamskih nekategorisanih, katunskih i šumskih puteva, uz nove proboje oplemenjuju ruralni ambijent naše opštine. U prvoj kategoriji dostigli smo cifru od 120 kilometara asfaltiranih puteva, dok u drugoj kategoriji nešto više od toga.

Sve ovo oslikava našu modernu i savremenu viziju u ovoj životno važnoj oblasti.

  • Brojni vodovodni sistemi, veći, manji i individualni, finansirani su našim sredstvima, sredstvima ministarstva, ali i mještana, pa smo došli do toga da nam samo još jedna mjesna zajednica kuburi sa problemom vodosnadbijevanja, ali napominjem da smo započeli radove na rješavanju tog problema i da ćemo ih nastaviti u ovoj godini.

U sve ove projekte ulagala je Vlada, lokalna uprava i dijaspora, pa smo tako došli do podatka da je preko 30 miliona koštalo ovo infrastrukturno napredovanje našeg kraja.

 

  • Podsjetiću na naš brilijantan uspjeh kod procesa razgraničenja, kod podjele teritorije imovine i obaveza sa opštinom Berane, koji nam je bio olakšica i prekretnica u početnom mukotrpnom radu.

Sve ovo ističem, jer je sve bilo važno i presudno, jednako kao naš uspjeh u pružanju podrške mladima, sportu, kulturi, kulturnim sadržajima, brojnim manifestacijama nadaleko čuvenim, i pionirskim Danima dijaspore, socijalnoj koheziji i inkluzivnosti dali smo punu podršku i naglašen senzibilitet po već utemeljenoj praksi po principu Opština, dijaspora, kao i lokalno stanovništvo u brojnim zajednički projektima u socijalnoj sferi i infrastrukturi.

Pokazivali smo brigu i pažnju socijalno ugroženim porodicama neriješenog kvalitetnog stambenog pitanja, pa smo tako 50-tak porodica pomogli adaptacijom, dogradnjom ili opremanjem stambenih prostora i ovo je svojevrsni motiv da nastavimo dalje.

 

Naše iskustvo nam daje za pravo da tvrdimo, da sticajem okolnosti, još uvijek najbolje poznajemo društveni, ekonomski, kulturni i socijalni kontekst i izražavamo potpunu spremnost za ključne izazove, koji stoje pred nama već od sjutra, a to su odlazak mladih, nedostatak radnih mjesta, još uvijek nedovoljno korišćenje prirodnih resursa, nedostatak značajnijih poslovnih inicijativa, slabo ili nedovoljno korišćenje turističkih, šumskih i energetskih potencijala.

Borićemo se da i dalje snažimo i motivišemo naše ljude, da ulažu sredstva za pokretanje biznisa na ovom prostoru, poput izvanrednog i izvrsnog primjera uvaženog Adisa Ramdedovića.

Nastavićemo da predano radimo kod izrade novih strateških dokumenata, kao što je višegodišnji plan razvoja opštine i drugih strateških dokumenata i urbanističko – tehničkih planova sa dodatnim uređenjem centra Petnjice i kvalitetnim unapređenjem najznačajnijih lokalnih saobraćajnica.

Bićemo odgovorni za svaku donešenu odluku iz svih oblasti.

Posebno, moramo naći rješenje kod problema prikupljanja i skladištenja komunalnog otpada i zaštite životne sredine u skladu sa važećim propisima. Napominjem da smo ovaj problem kandidovali prema državnim organima, ali je podrška do ovog trenutka izostala.

Međutim, nastavićemo pritisak i bićemo istrajni i kod kandidovanja kapitalnih projekata, poput već pomenutih saobraćajnih projekata, ali i kod takozvanih zelenih projekata (obaloutvrde, kanalizacione mreže, transfer stanica, biljni prečišćivač i slično).

Napomenuću da je projekat obaloutvrde rijeke Popče sa kanalizacionom mrežom dobio zeleno svjetlo da se finansira iz kapitalnog budžeta, čija je vrijednost 8,7 miliona eura, kao i sanacija gradskog vodovoda, čija vrijednost premašuje 0,5 miliona eura, koji se takođe nalazi na listi finansiranja od strane Vlade i za oba projekta očekujemo brzo raspisivanje tendera za izvođenje radova.

Ovo je demant svima onima koji pokušavaju da svojim narativom predstave našu lokalnu upravu u negativnom kontekstu zbog navodno nedostajućih zrelih projekata.

Posebno ćemo se fokusirati na mlade ljude, učenike, studente, preduzetnike, poljoprivredne proizvođače i ranjive grupe i to je jedan od razloga za prihvatanje kandidature.

Boriću se za nova sistemska rješenja kod Vlade za opstanak života na sjeveru, a samim tim i naše opštine.

Tražićemo sistemska opredjeljenja i već smo upućivali i upućivaćemo konkretne inicijative, poput fonda za razvoj manje razvijenih sredina i ravnomjerni regionalni razvoj.

Moja kandidatura i moj izbor za predsjednika Opštine predstavlja izbor odgovornog, realnog i razvojnog pristupa vođenju opštine.

Naša finansijska disciplina, konzervativno planiranje budžeta, koji je iz godine u godinu sve značajniji i veći.

Racionalno zapošljavanje, svojevrsna emancipacija i sve opšto uzdignuće ove sredine, daju nam novu snagu i otvaraju nove horizonte.

Nadam se da sa svima vama dijelimo čvrsto opredjeljenje da se u Petnjici živi sa ponosom.

Dozvolite da budem veoma iskren i otvoren, Petnjica za mene nije mjesto u kojem sam postao prvi predsjednik Opštine nakon vraćanja statusa sa još jednim izborom.

Petnjica je za mene moja kuća – naša kuća.

Petnjica je moje rodno mjesto, prvi moj udisaj zraka, prvi plač, prvi korak, prvo slovo, moje punoljetstvo, moja rana mladost, moji školski i studenstski uspjesi, ali i padovi i rijetka razočarenja, žal za ravnicama i velikim rijekama.

Petnjica je moja prva ljubav, porodični i lični uspjeh, ali i žal za odlascima, polomljenom voću, urušenim kućama, žal za rasijanje na nekoliko strana, žal za odlaskom roditelja, rodbine i komšija.

Petnjica je moj bol za prazna sela, zarasle staze i puteljke, ali je i za mene Petnjica i nada, i opstanak.

Petnjica i Bihor je mjesto koje ima snagu u ljudima, ovdje ili u dijaspori.

Petnjica za mene je mjesto koje ima vitalnost, karakter, mjesto koje ima obraz, pa zato mora imati i budućnost. Budućnost projektovanu, satkanu od rada, jedinstva, zajedništva, vizije i snažne želje za opstanak na ovom prostoru.

Zato, ovo što osjećam i što vjerujem nije romantičarsko, već realno, jer pogled u budućnost širi horizont i želju za sveukupnim napretkom, a on je naslonjen na civilizacijsko trajanje.

Zbog toga obećavam da ću jednako, kao i do sada, pažljivo slušati ljude, pojedince, grupe, jer želim da svako od nas da doprinos na ovom našem putu od kojeg nemamo ni kraći ni preči.

Gradimo Bihor kao mjesto u kojem će mladi ostajati, ali kojem će se i vraćati kada dosegnemo ciljeve, koji mogu zadovoljiti amcbiciju mlade generacije.

Poštujmo poljoprivrednog proizvođača, preduzetnika, čistača ulice, prosvjetne, zdravstvene radnike, ljude iz lokalne i državne administracije, izgrađujmo još veću spremnost za suživot i multikulturni ambijent, poštujmo našu stariju populaciju i one koji nijesu među nama, a koji su vjekovima opstajali na ovom prostoru, koji je često bio zaboravljen, ostavljen, ponižavan, ali i želja za životom brojnih generacija u prošlosti bila je istrajnija od svih tih nedaća i zato ovom prilikom imajući u vidu istorijsko i civilizacijsko trajanje ovog prostora, citiraću jednog međunarodnog humanitarca: ˝Petnjica je čudesno mjesto˝.

Ako sve ovo razumijemo, prihvatamo, činimo sve da budemo dostojni naših predaka i ostavimo u nasljeđu novim generacijama vrijednosti koje smo stvorili i koje još treba da stvaramo, jednom riječju, želimo Petnjicu još inkluzivniju otmeniju, humaniju, razboritiju i ujedinjenu oko strateških ciljeva, ne dozvolimo da partijski ili neki drugi interesi vladaju nama, već vladajmo idejama, ali i potrebi za bogatije društvo, za napredniju zajednicu i za našu jednu jedinu Petnjicu.

Neka je vječna Crna Gora i Petnjica u njoj!

Opozicija napustila sjednicu SO Petnjica, AGOVIĆU PRODUŽEN MANDAT: “DPS nam je blokirao kandidaturu, slijede tužbe i krivične prijave”

0

Sjednica lokalnog parlamenta u Petnjica, sazvana sa jednom tačkom dnevnog reda,  izbor predsjednika Opštine, završila se političkim incidentom i izlaskom opozicionih odbornika iz sale, nakon što, kako tvrde, skupštinska većina nije dozvolila da se uopšte podnese kandidatura njihovog predloga, Almir Muratović.

Uprkos tome, dosadašnji predsjednik Opštine Samir Agović izabran je za novi mandat sa 16 glasova “za”, uz jedan glas “protiv” i jedan “uzdržan”. Sjednicu je ranije zakazao predsjednik Skupštine Mehmed Adrović, a opozicija navodi da je procedura na samoj sjednici dovedena do apsurda – jer im je, kako kažu, osporeno elementarno pravo da predlože kandidata.

Prema informacijama sa sjednice, Socijaldemokratska partija je glasala protiv, dok je Socijalistička narodna partija bila uzdržana.

Opozicija: “Pravno nasilje i gaženje Ustava”

U saopštenju dostavljenom portal petnjica.me, opozicija poručuje da je na sjednici došlo do “rijetko grubog kršenja Ustava Crne Gore (član 45)”, kao i Poslovnika o radu i Statuta lokalnog parlamenta. Tvrde da je skupštinska većina koju čini Demokratska partija socijalista “potpuno bespravno onemogućila podnošenje kandidature” njihovog kandidata i time, kako navode, “ušla u neviđeno pravno nasilje”.

Opozicija najavljuje da će, zbog načina na koji je vođena sjednica, pokrenuti postupke pred Upravnim sudom Crne Gore i Ustavnim sudom Crne Gore, podnijeti krivične prijave nadležnim institucijama, te inicirati smjenu predsjednika Skupštine opštine – uz poruku da je cilj “zaštita prava svih građana od samovolje i pravne diktature”.

Podsjećamo, opozicija je jutros saopštila da nastupa jedinstveno i da predaje kandidaturu zajedničkog kandidata – odbornika i predsjednika Stranka pravde i pomirenja u Petnjici.

SAMIR RASTODER

POLICIJA U PETNJICI ZAUSTAVILA VOZILO: PRONAĐENI KOKAIN I MARIHUANA, VOZAČ IZ ROŽAJA UHAPŠEN

0

Policija u Petnjici je 1. februara 2026. godine, postupajući po operativnim saznanjima, u mjestu Gusare kontrolisala putničko vozilo marke Opel, registarskih oznaka RO, kojim je upravljao F.K. (2001) iz Rožaja. Prilikom pregleda unutrašnjosti vozila pronađena su četiri zamotuljka praškaste materije nalik na kokain i šest zamotuljaka biljne materije nalik na marihuanu, a preliminarna analiza kriminalističkog tehničara potvrdila je da se radi o 1,1 gram kokaina i 8,3 grama marihuane. U vozilu je zatečen i novac u iznosu od 125 eura u različitim apoenima.

Nakon toga, službenici Jedinice za borbu protiv droga SKP OB Berane izvršili su kriminalističku obradu nad osumnjičenim, a o događaju je obaviješteno Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju. Po nalogu tužioca, u ovom slučaju se radi o krivičnom djelu neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga iz člana 300 Krivičnog zakonika Crne Gore, zbog čega je F.K. lišen slobode i biće 2. februara 2026. godine uz krivičnu prijavu priveden nadležnom tužiocu.

Iz policije su saopštili da su pojačane kontrole i aktivnosti usmjerene na suzbijanje i sprečavanje krivičnih djela, očuvanje javnog reda i mira, kao i unapređenje bezbjednosti saobraćaja.

KMK Arts: Održan sastanak u Petnjici o budućoj kulturnoj saradnji i razvoju sjevera Crne Gore

0

U petak je delegavcija KMK Arts-a koju jepredvodila  generalna direktorica Dila Altay, generalni umjetnički direktor Kazım Metehan Ayasbeyoğlu, pomoćnica direktorice Göknur Yıldız, koordinator za Balkan Mert Buğra Čakmak, kao i predstavnica za PR i marketing Elif Su Čakmak , posjetila opštinu Petnjica i razgovarala sa pedsjednikom Samirom Agovićem i direktorom Centra za kulturu Sinanom Tiganjem. Sastanku je prisustvovao i državni sekretar Ministarstva dijaspore Crne Gore, Aldin Muratović, direktor TO Petnjica Rešad Muratović i Enver Rastoder.

Na satanku su razmatrane mogućnosti buduće saradnje u oblasti kulture, obrazovanja i međunarodnih kulturnih projekata, sa posebnim fokusom na potencijale sjevera Crne Gore.

Tokom sastanka razgovarano je o značaju kulturnog nasljeđa Petnjice, lokalnih kulturnih praksi i tradicije, kao i o potencijalu koji ova opština ima u kontekstu savremenih kulturnih tokova, kulturne razmjene i međunarodne saradnje. Posebna pažnja posvećena je ulozi dijaspore Petnjice, njenom doprinosu očuvanju kulturnog identiteta, jezika i običaja, ali i njenom značaju u budućim razvojnim procesima.

KMK Arts je predstavljen kao multidisciplinarni kreativni i obrazovni ekosistem koji djeluje na relaciji Crna Gora, Istanbul i Evropska unija, sa snažnim fokusom na međunarodne kulturne projekte, savremene kulturne formate i dugoročne partnerske modele saradnje. U tom kontekstu pomenuti su evropski okviri i inicijative, uključujući EU projekte, EIT inicijative, New European Bauhaus, kao i programe Ministarstva kulture i medija Crne Gore. Razgovarano je i o mogućnostima uključivanja Erasmus+ programa, posebno kroz prakse i razmjenu mladih, uz isticanje velikog potencijala sjevera Crne Gore u kontekstu evropske i globalne mobilnosti.

Razgovori su obuhvatili i teme kulturne razmjene između Crne Gore, Evropske unije i Istanbula, kao i mogućnosti realizacije zajedničkih projekata kroz konzorcijumski model saradnje između lokalnih institucija, opština i međunarodnih partnera. U tom kontekstu istaknuta je važnost Kulturno-umjetničkog društva Bihor kao jednog od ključnih nosilaca lokalne kulturne tradicije i identiteta.

Iz KMK Arts-a izraženo je uvjerenje da Petnjica i sjever Crne Gore posjeduju snažan kulturni, ljudski i kreativni potencijal, te da postoji prostor za realizaciju manjih, srednjih i većih projekata koji bi se razvijali postepeno, u skladu sa lokalnim potrebama i kapacitetima. Naglašeno je i uvjerenje da povezivanje Petnjice sa drugim opštinama i državama, posebno kroz kulturne i obrazovne projekte, može doprinijeti dugoročnom razvoju i jačanju međunarodne vidljivosti ovog regiona.

Dogovarani su i planovi buduće saradnje sa muzičkim sastavom Bosfor bend, koji čine pripadnici druge generacije dijaspore porijeklom iz Crne Gore i Sandžaka. Istaknuto je da ovaj bend kroz pjevanje i izvođenje tradicionalnih i savremenih pjesama aktivno doprinosi očuvanju jezika i kulturnog identiteta. KMK Arts, u saradnji sa Bosfor bendom, predstavlja crnogorsku i balkansku kulturu u Istanbulu kroz događaje gastromuzikologije i formate poput kafanskog večera. Gastromuzikologija je predstavljena kao savremeni kulturni format koji povezuje muziku, gastronomiju i kolektivno kulturno pamćenje.

Takođe je istaknuto da KMK Arts održava aktivne kontakte sa dijasporom iz zemalja bivše Jugoslavije, posebno u istanbulskim opštinama Pendik i Bayrampaša. Kroz kulturne i kreativne aktivnosti prepoznat je veliki potencijal za privlačenje dodatne pažnje, saradnje i interesovanja dijaspore, uključujući i povratak i ulaganja u sjeverne krajeve Crne Gore.

Na kraju sastanka upućena je zahvalnost državnom sekretaru Aldinu Muratoviću na podršci i inicijativi, Opštini Petnjica, Centru za kulturu Petnjica na otvorenosti, saradnji i konstruktivnom dijalogu.

Izraženo je uvjerenje da će ova saradnja donijeti konkretne rezultate, omogućiti zajednički rast i razvoj, te postaviti temelje za dugoročne projekte koji će Petnjicu i sjever Crne Gore snažnije povezati sa evropskim i međunarodnim kulturnim prostorom.

Delagacija KMK Artsa je posjetila i džamiju u Petnjici.

Mert Buğra Çakmak 

 

Opozicija u Petnjici predaje kandidaturu: Zajednički kandidat Almir Muratović

0

Grupa opozicionih odbornika saopštila je da će danas predati kandidaturu za predsjednika Opštine, uz potreban broj potpisa, te da opozicione partije nastupaju jedinstveno sa zajedničkim kandidatom, odbornikom u lokalnom parlamentu i predsjednikom SPP-a, Almir Muratović.

U saopštenju se navodi da je dogovor postignut vođen opštim, a ne uskopartijskim interesima i ličnim ambicijama, te da jedinstven nastup opozicije predstavlja, kako ističu, „pokazatelj zrelosti i odgovornosti prema lokalnoj zajednici“.

„Kao što je već najavljeno, opozicione partije će imati zajedničkog kandidata za predsjednika opštine. Zajednički kandidat je Almir Muratović, odbornik u lokalnom parlamentu i predsjednik SPP-a. Danas predajemo kandidaturu sa potrebnim brojem potpisa.

Ovo je pokazatelj da postoji jedinstvo unutar opozicije u Petnjica i da smo se vodili opštim, a ne uskopartijskim interesima i ličnim ambicijama.

Koristimo priliku da pozovemo ostale opozicione odbornike koji nijesu podržali inicijativu, kao i odbornike vlasti, da se prilikom glasanja sjete kritika koje u kontinuitetu iznose na račun rada lokalne samouprave i predsjednika Samir Agović,  od činjenice da smo najnerazvijenija opština, preko nezaustavljanja iseljavanja do činjenice da lokalna samouprava nije kandidovala ni jedan projekat za kapitalni budžet Vlada Crne Gore“, stoji u saopštenju.

Podsjećamo, Skupština opštine je zakazana za danas, 2. februara, sa početkom u 14 časova, a na dnevnom redu je izbor predsjednika Opštine.

SAMIR RASTODER

PRIVREMENA DEPONIJA PROŠLA JAVNU RASPRAVU: Brzopleta odluka koja može trajno zagaditi Bihor

0

Opština Petnjica je odredila lokaciju za buduću privremenu deponiju otpada u Trnavicama, na prostoru Popče u MZ Bor, a tema je već otvorena na javnoj raspravi. Međutim, upravo ono što bi moralo biti temelj ovakve odluke, jasni dokumenti, potpuna transparentnost i stručno obrazloženje, prema tvrdnjama članova Eko grupe i mještana, izostalo je ili je došlo prekasno. Zbog toga se u Bihoru ne vodi rasprava o “tome da li otpad treba rješavati”, nego o tome zašto se rješenje gura na lokaciju koja nosi direktan rizik po vodu, rijeku i domaćinstva.

Predstavnici SDP su prisustvovali raspravi, što samo po sebi nije sporno. Sporno je što građani poručuju da je rasprava došla u atmosferi “gotove stvari”. Informacije su, kako navode, postale dostupne tek naknadno, dok je proces djelovao ubrzano i bez ozbiljne analize terena i posljedica.

Voda, rijeka i kuće nijesu kolateralna šteta

Najtvrđi argument protiv Trnavica nije politički, već elementarno životni.  Mještani upozoravaju da se radi o području izvora, potoka i vodoizvorišta, te o prostoru koji hrani okolna sela i prirodni sistem. Dino Adrović iznosi podatke koji zvuče kao alarm, ne kao mišljenje. Lokacija je, kako tvrdi, oko 250 metara od izvora/česme “Borsko korito” i oko 450 metara od kuća u Trnavicama. U praksi, to znači da bi “privremeno” odlaganje otpada bilo postavljeno na dohvat domaćinstava i blizu vode,  a kad jednom dođe do problema sa ocjednim vodama, mirisima ili klizištima, šteta ne ostaje unutar ograde, nego se širi nizvodno prema Popči.

Salko Rastoder kaže da se deponija planira na među njegovog imanja, dakle praktično u komšiluku kuće i zemljišta. To je ono što u novinarstvu s razlogom zovemo potencijalnom “žrtvom” odluke, ne zbog patetike, nego zato što njegov životni prostor prvi ulazi u zonu posljedica. Rastoder upozorava da deponija, po njegovom uvjerenju, ne pogađa samo njega, već cijeli pojas od Trnavica i Bora do Ponora i Lagatora, uz poseban naglasak na prirodu i rijeku, i tvrdi da se iza priče “provlače pojedini lični interesi”. To je teška tvrdnja, ali upravo zato opština ne smije odgovarati uvjeravanjima, već isključivo dokumentima i procedurom koja ne ostavlja prostor sumnji.

Fehim Korać: Struka mora dati mišljenje i to prije odluke

U svemu što su mještani iznijeli, najvažniji je jedan glas koji istovremeno razbija lažnu dilemu “deponija ili haos” i vraća priču na jedini razuman teren. Stručnost i zakon. Fehim Korać, redovni profesor Univerzitet u Sarajevu, otvoreno kaže da je pitanje otpada “životno” i da se “mora riješiti”, ali upozorava da je ispravan put onaj u kojem se ne preskače struka. Njegova poruka je jasna i vrijedna da bude u centru ove teme.

“Vijećnici bi načelno prihvatili, ali da struka da svoje mišljenje. Mislim da je to pravi put rješavanju tog pitanja. Moramo biti svjesni da se to mora riješiti”, kaže Korać.

To nije akademska rečenica, to je crvena linija. Jer čim se odustane od stručne provjere, odluka postaje kocka. Hoće li podloga izdržati, gdje ide ocjedna voda, šta se dešava pri većim kišama, kako se sprječavaju požari, da li postoji selekcija otpada, ko kontroliše, koliko traje “privremeno”. Sve ono što se poslije plaća zdravljem i iseljavanjem, a unaprijed se rješava jedino znanjem.

 Bihor već odlazi

Jedan član Eko grupe to formuliše bez uvijanja. Bihor je već u teškoj demografskoj situaciji, sela se prazne, mladi odlaze, a ovakve odluke djeluju kao dodatni udar na opstanak. U toj logici, deponija nije samo infrastrukturni objekat, ona je simbol poruke koju zajednica čita. Da je prostor predviđen da trpi, a ne da se razvija. Zbog toga ljudi burno reaguju na “svake godine nova lokacija”, od Bora do Ponora, pa sada Trnavica, jer to više liči na lutanje nego na plan.

Ovdje se ne traži nemoguće. Traži se normalno. Da se javnosti pokaže na osnovu čega je izabrana lokacija, da se uporede druge realne opcije, da se uključe stručni timovi i da se odluka donosi hladno, uz mjerenja, a ne vruće, uz rokove. I da se prestane sa praksom gdje se “privremeno” rješenje pretvara u trajni rizik.

Ako postoji rješenje, ono mora biti pravedno i provjerljivo

Najopasnije u cijeloj priči je što se sve svodi na pitanje “gdje da bacimo otpad”, umjesto “kako da upravljamo otpadom”. Mještani zato guraju ideju regionalnog, savremenog centra za upravljanje otpadom, model u kojem se otpad selektuje, reciklira i kontrolisano odlaže, umjesto da se seli iz jedne mjesne zajednice u drugu. Čak i ako se privremeno rješenje mora naći, ono ne smije biti na lokaciji koja miriše na konflikt sa vodom i kućama, niti smije proći bez stručnog pečata koji traži upravo Korać.

I zato je suština ove priče jednostavna, nije sporno da se problem otpada mora riješiti, sporno je da se rješava tako da Bihor plati najveću cijenu, a da javnost ne dobije ni minimum dokaza da je lokacija bezbjedna. Ako opština želi povjerenje, jedini put je da prestane sa ubrzanim odlukama i da, prije svega, pokaže struku na djelu.

SAMIR RASTODER

This story was produced with the financial support of the European Union under the SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans project, implemented by Center for Democratic Transition (CDT). The content is the sole responsibility of the author, and does not necessarily reflect the views, opinions, or values of the European Union or Center for Democratic Transition (CDT).

cdt logo

Ova priča je nastala uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru projekta SMS Facility – Small Media Support in Western Balkans, koji sprovodi Centar za demokratsku tranziciju (CDT). Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne odražava nužno stavove, mišljenja ili vrijednosti Evropske unije ili Centra za demokratsku tranziciju (CDT).