,,Nije sramota gospodine Agoviću ništa raditi što je časno i u interesu opšteg dobra i ja se ponosim svojim prethodnim radom, čista obraza, ruku i svoje biografije a za vas ne vejerujem baš da se može reći tako !
MURATOVIĆ ODGOVORIO AGOVIĆU: Gdje god sam bio borio sam se za svoj narod i opšte dobro, a protiv takvih kakvi ste vi i vama slični
VIII INTERNACIONALNI FESTIVAL IZVORNOG STVARALAŠTVA PETNJICA 2023.
U JU Centar za kulturu Petnjica, pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica u organizaciji Udruženja folklornih ansambala Crne Gore i Kultutno-umjetničkog društva ,,Bihor” u subotu 23.09.2023. godine sa početkom od 18.00h organizuje VIII Internacionalni festival izvornog stvaralaštva 2023.
Nastupiće brojna kulturno-umjetnička društva, kako iz Crne Gore, tako i regiona.
Učesnici:
KUD “BIHOR” – Petnjica
IVAN BARAĆ – Siroki Brijeg
Ljerica, diple, svirala i izvorni napjevi iz Zapadne Hercegovine
KUD “BAJRAM ŠABANI”
Izvorna grupa – Kumanovo
SHKA “BRESANA” Brodosaně – Dragash
KUD “SRPSKI JELEK”,
Ženska pjevačka grupa -Čačak
KUD “IVAN PLANINA” – Tarčin – Sarajevo
Izvorna grupa
KUD “MLADOST” – Podgorica
K
UD “BRVENICA” . Raška
Mješovita pjevačka grupa
JURE MILOS – Grude
Ljerica, gajde, svirala i izvorni napjevi iz Zapadne Hercegovine
STOJAN VĄSIĻIJEVIĆ – frula
ČAČAK
MILAN VUJOVIĆ – gusle
Nikšić
FA “CRNA GORA” . Podgorica
Mješovita pjevačka grupa
KUD “BIJELO POLE” – Potoci – Mostar
Pjevačka grupa
ALJO MEDUUJANIN – Plav- Tambura
Udruženje narodnog stvaralaštva
“ĐURĐEVI STUPOVI” – Berane
ŠĶRIJEUJ EMIR – Saz -Skoplje
KADETI FK PETNJICA OSVOJILI PRVI BOD, U SUBOTU PROTIV FK ADRIA POD REFLEKTORIMA
Kadetska selekcija našeg tima je u ponedeljak u okviru 6-og kola takmičenja u Drugoj kadetskoj ligi Crne Gore, osvojila prvi bod. Na domaćem terenu u Gusarama su odigrali 0:0 protiv vrsnjaka iz OFK Titograd iz Podgorice.
AGOVIĆ PORUČIO MURATOVIĆU: JE LI SRAMOTA IZDATI JEDNU, PA DRUGU I TRČATI U NARUČJE TREĆE PARTIJE I U SRED UTAKMICE MIJENJATI DRES I TRIBINU…
Predsjednik Opštine Petnjica Samira Agovića obratio se saopštenjem reagujući na navode nezavisnog odbornika Aldina Muratovića. Saopštenje pšrenosimo integralno bez uredničke intervencije.
“Zbog naših građana i javnosti želim da se osvrnem na tendiciozne navode „nezavisnog odbornika“ Aldina Muratovića. Moja reakcija je najprije zbog sramote o kojoj ovaj odbornik „opšte prakse“ i odbornik više partija u jednom sazivu i odbornika koji trenutno pokušava da se uevropejči priča. Sramota ili sram je sastavni dio svakog odgovornog i moralnog ljudskog bića, iz kategorije pripadnika pojedinaca koji ovu pojavu kad tad dožive ili osjete pripadam i ja. Ko ovo razumije nema ništa sporno niti neprimjereno. Medjutim, kad nam to neko u ovom slučaju, šetajući odbornik pominje sramotu, morate ga pitati:
- Jel sramota izdat jednu partiju?
- Jel sramota izdat drugu partiju?
- Jel sramota trčati u naručje treće, koja Vas hoće, ili mozda nece?!
- Jel sramota u sred utakmice mijenjat dres i tribinu?
- Nadalje, da li je za jednog odbornika jedne Opštine ( matične) sramota kvalifikovati je na tendiciozni način da je najgore rangirana opština?
Činjenica je da smo najmanje razvijena opština po zvaničnoj statistici, i to niko ne želi niti da krije, niti da zanemaruje. O tome smo nekoliko puta govorili zašto je to tako. Zbog javnosti, kazaću da smo od 1957. godine ( uzimam taj period jer imamo relevantne podatke i činjenice, koji su nam dostupni). To je period kada je ovaj kraj stagnirao u ekonomskom smislu, a za mnoge druge bio period intenzivnog razvoja. Takav trend je gotovo obilježio proteklo vrijeme sa malim izuzetkom sredinom 80 – tih do 1991. godine kada se nešto i dešavalo u ovom smislu. Od tog perioda pa do povrtaka statusa Opštine, manje više svi znamo šta se dešavalo, pa neću elaborirati taj period.
Ono što jeste za isticanje za ovu priliku jeste period najdinamičnijeg razvoja naše opštine, tu svakako mislim na period od 2013. godine do danas. Za ljude koji realno posmatraju stvari i ljude koji razumiju da se preko noći ne može sve promijeniti i biti sve bolje dovoljno imamo relevantnih podataka da nas nije sramota. Valjda bi trebalo biti veća sramota za onoga ko uložena 23 miliona u razne projekte na području naše opštine ne želi da vidi, ili da prihvati i prizna kao činjenicu.
Što se tiče projekta rekonstrukcije glavnih ulica, sramota je što navodite neprecizne podatke kada kažete da su dva puta sredstva propala.
Samo se u jednoj budzetskoj godini i to 2018. Godine, podsjeticu Vas, tadasnja Uprava javnih radova raspisala tender za izvođenje radova da je na tenderu najpovoljnija ponuda bila od strane firme Tošković i da do realizacije projekta nije došlo našom krivicom i greškom. Vi vrlo dobro znate istinu o tome, a ja sam u veoma često govorio u detalje oko ovog problema i jasno saopštavao da nije ni naša krivica ni naša sramota. U 2019 godini smo uplatili sredstva za eksproprijaciju i time završili našu konačnu obavezu sa ovim projektom.
Sa indigacijom odbacujem Vaše navode da hocemo nešto da krčmimo, to nikada nismo radili niti je to naš način rada. I druge opštine na sjeveru su dobile po milion i ne znam kako su one to predstavile javnosti, mi smo bili vrlo transparentni i vrlo smo ponosni na to. Reagovao sam da ne bi bilo sramota što nisam reagovao, na građanima je da sude ko treba da se srami po ovom pitanju necu više opterecivati javnost, a sa odbornikom Muratovićem biće prilike na Skupštini ako bude imao inspiraciju da pričamo i o sramoti, političkom moralu, etici, činjenju ili nečinjenju, o ljubavi prema zavičaju, prema ljudima iz zavičaja, naravno na civilizovan i demokratski način”.
SLUŽBA LOKALNIH PRIHODA OPŠTINE PETNJICA: POREZ IZMIRITI DO 31. OKTOBRA
TU OKO NAS
Čast pojedincima, ali većina naroda Jugoistočne Evrope, pogotovu Balkana, ne posjeduju minimum ekološke kulture i prosvijećenosti.
Kao i obično kada se nađem u Bihoru i danas idem u jutarnju šetnju. Vazduhu i svemu što su Bog iliti priroda stvorili – prigovora nema;Skoro svaki pedalj zemlje pokriven je rastinjem i gustom čekinjastom travom.
Jutarnja rosa polako nestaje sa vrhova travku. Nebo je mirno more iznad naših glava. Izmiče septembar, najljepši mjesec u Bihoru.
Putem koji čine duboke vododerine primičem se uzvišenju koje kao međaš stoji između dva bihorska sela – Laze i Trpezi.
Na samom vrhu brda, na zaravni veličine školskog dvorišta, nalazi se repetitor za primopredajnike radio i televizijskih signala. Nadmorska visina 1.010 metara.
U blizini samog predajnika – nedavno izgrađen ljetnjikovac sa dva veća drvena stola i četiri klupe. I Sve je u ambijentalnom stilu. Pogled na sve četiri strane doseže do u beskraj. Na sve strane štrče vrhovi dalekih planina.
Čast pojedincima, ali većina naroda Jugoistočne Evrope, pogotovu Balkana, ne posjeduju minimum ekološke kulture i prosvijećenosti.
Očito, poneko i obilazi ovo malo izletiŝte sa nedavno izgrađenim ljetnjikovcem pored kojeg jutros zatičem ognjište i oko njege prazne pivske flaše, konzerve, nagorelu plastiku…
Slika i prilika današnje Crne Gore i Balkana.
Sve je to moglo stati u one iste kese u koje je donešeno da bi izletnicima boravak na vrhu brda, obraslog mladim borovima, učinilo ljepšim.
Ali, ovo je Balkan, ovo je Crna Gora, ovo je Bihor!
Iza izletnika ostaje ruglo koje svjedoči ko smo i gdje smo.
Nekako smo i privikli na mini deponije svuda duž lokalnih puteva u ovom dijelu planete, ali, možemo li bar poštedjeti izletišta kojih, istini za volju, i nemamo previše.
Odgovorni za red i nered u opštinama, opijeni borbom za vlastite položaje, ne primjećuju otpad u koji polako ali sigurno zarastaju.
Za ljubav prirode koja nezaustavljivo buja sjutra ću ponovo izaći do ljetnjikovca na brdu, pokupiti đubre i ponijeti u najbliži kontenjer.
I za kraj: Gospodo, vi koji ostavljate gomile smeća za sobom – niste ga ostavila kraj puta, niti na izletiŝtu – ostavili ste ga, dobro upamtite, pod svojim jastukom.
FAIZ SOFTIĆ/POBJEDA
DURAKOVIĆ ODGOVORIO AGOVIĆU: VIŠE JE IBRAHIMOVIĆ URADIO ZA PETNJICU I ČITAV SJEVER, NEGO VI I VAŠI MINISTRI ZA 30 I KUSUR GODINA
Predsjednik Opštinskog odbora BS Petnjica Ervin Duraković reagovao je na navode predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića.
Reagovanje prenosimo u cjelosti.
“Odlazeći predsjednik opštine Petnjica gospodin Samir Agović je reagujući na komentar predsjednika OO BS Petnjica Ervina Durakovića iznio niz neutemeljenih optužbi na račun Bošnjačke stranke i njenog predsjednika, gospodina Ervina Ibrahimovića.
Gospodin Agović, u svom maniru, za sve svoje neuspjehe pokušava pronaći krivca u nekom drugom. Tako i po pitanju realizacije projekata Reciklažnog centra i Prečišćivača otpadnih voda, pokušava svaliti kriviti na sve druge, na čitav svijet, samo da on ne preuzme ni dio odgovornosti, zaboravljajući pritom da je još uvijek prvi čovjek opštine i da snosi najveću odgovornost.
U tom svom uzaludnom pokušaju, pokušava svaliti krivicu na BS i predsjednika Ibrahimovića za nepostojanje investicija u Petnjici. A odlično zna da je BS i predsjednik Ibrahimović više uradila za Petnjicu i čitav sjever, gdje dominantno žive pripadnici našeg bošnjačkog naroda, nego čitava Agovićeva partija i njihovi ministri za 30 i kusur godina. To su građani jasno prepoznali na posljednim parlamentarnim izborim, a što će i potvrditi na predstojećim lokalnim.
Građana radi, reći ćemo za je za investicije potrebno stvoriti povoljan ambijent što je dužnost lokalne samouprave, a najviše gospodina Agovića. Neće investicije same doći, potrebno ih je privući ili odbiti. A odlazeći predsjednik konstantno radi ovo drugo.
Ni ovih dana lokalna vlast u Petnjici nema vremena da se bavi obezbjeđivanjem povoljnog ambijenta za investicije niti problemom iseljavanja, jer su preokupurani, posebno Samir Agović, raspodjelom miliona iz ekonomskog državljanstva i obezbjeđivanjem nedostižnih 16, odborničkih glasova za usvajanje Odluke kojom bi to “rasporedili”, istovremeno se pribojavajući i “gusinjskog scenarija”.
Jednom riječju, dok Petnjica stagnira i iseljava, naš Samko se češlja”.
AMBASADOR ZEĆIR RAMČILOVIĆ: ZA BOLJU ROBNU RAZMJENU NEOPHODNA I BOLJA SAOBRAĆAJNA POVEZANOST
“Kada sam stupio na dužnost ambasadora u Crnoj Gori, već u svojim prvim kontaktima, kako sa predstavnicima institucija, biznis zajednice, civilnog sektora, tako i sa ljudima u svakodnevnoj komunikaciji, osjetio sam tu toplinu i bratski odnos koju imaju građani Crne Gore prema nama iz Sjeverne Makedonije. I upravu ste, dijelimo mnogo toga zajedničkog, i ne samo od vremena Jugoslavije, već i mnogo prije, duboki su korijeni odnosa dviju država i njihovih naroda. To jeste olakšavajuća okolnost, motiv za rad, ali je i dopunska odgovornost da se ti odnosi njeguju i jačaju.
U proteklom periodu ostvario sam veliki broj sastanaka, kako sa zvaničnicima Crne Gore, centralne i lokalne vlasti, tako i sa biznis zajednicom i dijasporom. Moje je da iniciram i predlažem, a nosioci vlasti imaju obavezu da ostvaruju radne posjete, da sarađuju i stvaraju bolje uslove u svim sferama života na bilateralnom, ali i mutilateralnom planu. I u tom dijelu u proteklom periodu ostvaren je veliki broj posjeta na najvišem nivou, sastanaka, a potpisana su i dva memoranduma za saradnju. Svakako ovo je samo početak, vjerujem da će u narednom periodu doći i do održavanja sastanka Mješovite komisije za ekonomsku saradnju koja bi stvorila preduslove za još značajnije procese. I osim navedenog, pored kulturne saradnje, proizilazi i jedan od glavnih prioriteta, da pored odličnih bilateralnih odnosa u mnogim sferama, ojačamo i ekonomsku saradnju. Zato sam, osim sa institucijama iz ekonomskog sektora, te Privrednom komorom, ostvario i mnoge sastanke sa biznis zajednicom, lokalnim samoupravama, pravio kontakte i pomogao komunikaciju između zainteresiranih strana, a sve u cilju bolje ekonomske saradnje”, kaže Zećir Ramčilović, ambasador Sjeverne Makedonije za Crnogorski portal na pitanje koje su njegove prve aktivnosti i prioriteti od stupanja na dužnost imajući u vidu i da su Crna Gora i Makedonija još u jugoslovenskoj zajednici i kasnije uvijek imali dobre prijateljske odnose.
CP:Za razliku od odnosa u oblasti odbrane, kulture, unutrašnjih poslova koji su, može se reći, na visokom nivou između Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ekonomski odnosi koji su takođe važni za obje zemlje, nijesu najbolji. Kako ih poboljšati, odnosno šta treba konkretno učiniti da bi i investicije iz jedne zemlje u drugu i robna razmjena bile veće?
Zecir Ramčilović: Ono što je očigledno je više nego odlična saradnja u pomenutim sektorima. Kultura je nešto što najviše vezuje naše narode i ona daje dodatni impuls svemu, makedonska kultura, preko muzike, umjetnosti, pozorišta, književnog stvaralaštva je redovno prisutna na događajima i odlično prihvaćena od crnogorske publike. Ne mogu, a da ne spomenem po prvi put održani koncert Makedonske filharmonije, pijaniste Simona Trpčevskog, zatim već četiri gostovanja legendarnog Vlatka Stefanovskog ove godine, pozorišta, književnici, i to ne smijemo zanemariti jer nikad nije dovoljno takvih događaja. Sve je to dopunski olakšao i sporazum u oblasti kulture na bilaterlanom planu, ali i na mutilateralnom, kao što je UNESKO. Saradnja između bezbjednosnih sektora, u pravcu borbe sa organiziranim kriminalom, migrantima, obuke, vježbi, te kao članice NATO-a, ta saradnja i međusobna podrška je dopunski ojačana.
E sad, u pravcu ekonomske saradnje, kao što sam već napomenuo, da je unapređenje iste jedan od mojih prioriteta, ipak ne bih se složio sa Vama da ekonomski odnosi nijesu dobri, već da postoje realni uslovi da budu bolji i intenzivniji. Prvo, ono čega moramo biti svjesni je da Sjeverna Makedonija, kao i Crna Gora nemaju veliki investicijski potencijal, a uslovi za investicije i otvaranje novih biznisa su nam slični. Tako da u tom pravcu, često ekonomske forume različitog tipa koristim i za prezentaciju uslova za investicije u Sjevernoj Makedoniji, ali ono što volim da potenciram i mislim da je jako važno za obje države, je zajednički preko raznih regionalnih inicijativa da se uspostave određeni parametri i kriterijumi koji bi važili i za druge zemlje u regionu, jer neke države u regionu imaju više resursa za povoljnosti, za subvencioniranje, veća su tržišta i često imamo nelojalnu konkurenciju u pogledu privlačenja stranih investicija. Tu postoji polje za saradnju i zajednički interes Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Ono za šta postoji realna mogućnost je povećanje robne razmjene i turističkog prometa. Posljednjih godina, obim robne razmjene se iz godine u godinu povećava, i prvi put je u protekloj bila preko 40 miliona eura, a zaključno sa mjesecom julom ove godine ona je već prešla 25 miliona eura, i veća je za preko dva miliona od istog perioda prošle godine. Tako da idemo u dobrom smjeru, promocija i afirmacija, vezivanje biznis sektora je neophodno, svi preduslovi postoje, a makedonski izvoz koji čine, uglavnom, prehrambeni proizvodi imaju više nego dobar prolaz u Crnoj Gori, a tako je i obrnuto. Takođe, iako Sjeverna Makedonija ima veliki suficit u pogledu robne razmjene, Crna Gora ostvaruje daleko veći turistički promet od makedonskih turista, ali i tu postoji prostor za povećanje istog, pa čak i za zajedničkim nastupima na svjetskim tržištima turističke potražnje.
CP:Da li za bolju ekonomsku saradnju postoje barijere, da li su to možda neki zakonski propisi i ako jesu koji?
Zećir Ramčilović: Zakonski okvir je relativno dobar, a institucije zbog odličnih bilateralnih odnosa, uglavnom revnosno rade svoj posao i nema nekih značajnih primjedbi trgovaca. Transport uslovljava i infrastruktura, a mogla bi se smanjiti i zadržavanja na granici. Robna razmjena se vrši u okviru dogovora CEFTA i dogovora za ekonomsku saradnju dviju država. CEFTA dogovor liberalizira trgovinu industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, a pojednostavile su se i procedure carine, priznavanja dokumenta i sl. Ipak postoji prostora za dalju liberalizaciju, preko CEFTE, Berlinskog procesa, ali i preko drugih regionalnih inicijativa. Mi imamo i pozitivna iskustva inicijativom Otvoreni Balkan, koja zbog manjeg broja zemalja je i konkretnija, ali ista je pozitivno djelovala i na Berlinski proces. Svi ovi procesi su kompatibilni i trebaju se iskoristiti sve komparativne prednosti i mogućnosti.
CP:Je li i saobraćajna infrastruktura i povezanost između naše dvije zemlje koja objektivno može i treba da bude bolja, jedan od problema za bolju razmjenu robe? Da li ima nekih i kakvih najava da se na ovom polju nešto u skorijoj budućnosti uradi?
Zećir Ramčilović: Da, dobro ste primijetili. I saobraćajna infrastruktura je jedan od problema za bolju robnu razmjenu, ali i za veći turistički promet. Najbliži putni pravci između dvije države nijesu povezani autoputevima, a činjenica je da obje države, a posebno Crna Gora mora da unaprijedi svoju putnu mrežu prema susjednim državama. U ovom dijelu Sjeverna Makedonija i Crna Gora imaju zajednički interes da podstaknu razvoj i regionalnih projekata, poput Jadransko-Jonskog pravca koji prolazi niz Crnu Goru i koji je odlična mogućnost za države u regionu jer se povećava i spaja šire tržište. Takođe, bliža povezanost željeznicom ne postoji, a na žalost ne postoji ni direktna avio linija. U proteklom periodu imao sam više sastanaka sa predstavnicima i kompanijama iz ovog sektora, inicirao neke sastanke, ali i predložio određene mogućnosti za uspostavljanje direktne avio linije na relaciji Skoplje – Podgorica ili Skoplje – Tivat. Postoji zainteresiranost, neke od kompanija već prave analize i ja se nadam da će biti pomaka i na ovom polju čime će se olakšati povezanost i prevoz putnika, turista, te biznis zajednice u cilju povećanja ekonomske, ali i svake druge saradnje.
CP:Privrednici Crne Gore i Sjeverne Makedonije u proteklom periodu imali su poslovne forume vjerovatno će ih biti i ubuduće. Takođe se u javnosti pominjalo da se planira održavanje zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Dok se ne formira nova Vlada Crne Gore i prođe određen vremenski period jasno je da je to na čekanju, ali ipak da li je Vlada vaše zemlje zainteresovana za održavanje takve sjednice?
Zećir Ramčilović: Biznis forumi su jedan od dokazanih mehanizama za bolju ekonomsku saradnju, a nosioci tih procesa su privredne komore dviju država koje imaju odličnu saradnju i ta praksa će se nastaviti. Svakako, značajni su i susreti biznis sektora u okviru saradnje lokalnih samouprava, koje takođe su otvorile i neke procese ekonomske saradnje. Što se tiče održavanja zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a to je jedno i od mojih zalaganja, napravljeni su svi potrebni razgovori i premijeri dviju država su saglasni da je održavanje iste više nego značajno za obje zemlje. U institucijama se radilo i na mogućim i prioritetnim tačkama, kao i na održavanju već pomenute sjednice Mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju kao prvi korak, ali s obzirom da još nije izabrana nova Vlada, a u želji da se to što prije desi, vjerujem da će ista prepoznati značaj ove inicijative i za Crnu Goru, a pozicija naše zemlje po tom pitanju je jasna, jer je to uvijek odlična mogućnost za realizaciju postojećih i iniciranje novih projekata i procesa.
B.Pejović/CRNOGORSKI PORTAL
LINK: https://crnogorskiportal.me/sadrzaj/12391
AKCIJA TURISTIČKE ORGANIZACIJE I RADIJA PETNJICA: POVODOM DANA EKOLOŠKE DRŽAVE CG UREĐIVALI I ČISTILI IZLETIŠTA
U oktobru dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2023”
Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2023” održaće se 6. i 7. oktobra 2023. godine u Petnjici sa početkom u 9 časova.









