U organizaciji Udruženja Luxemburg-Crna Gora, a u okviru proslave Dana nezavisnosti Crne Gore u Luxemburgu je minulog vikenda održana više nego uspješna promocija časopisa KOMUN@ iz Podgorice kojoj su između ostalih prisustvovali i Remzija Camić, počasni konzul CG u Luxemburgu, Predrag Stamatović, ministar savjetnik u ambasadi CG u Belgiji i Samir Agović, i predsjednik Opštine Petnjica kao i ekipa estradnih umjetnika iz Crne Gore koja je uveličala slavlje povodom proslave Dana nezavisnosti koje je predvodila Branka Šćepanović, Žuti Serhatlić, Zdravko Đuranović, Andrijana Anči Dabetić i Dijana Hazirović.
Promocija je imala multimedijalni karakter, veoma zanimljiva i do sada nezabilježena u Luxemburgu koja je izazvala nevjerovatnu pažnju, jer se prvi put u zemlji gdje živi oko 10000 iseljenika sa prostora Crne Gore promovisao jedan ovakav časopis koji se bavi običajima, tradicijom i kulturnom baština svih naroda koji žive u Crnoj Gori.
Učestvujući na promociji, Branka Bogavac, poznata spisateljica i autorka brojnih intervjua sa poznatim svjetskim književnim i umjetničkim imenima, koja je specijalno doputovala iz Pariza zbog promocije, u emotivnom nastupu istakla je da duguje veliku zahvalnost organizatorima koji su, kako je rekla , na najljepši način pokazali da se svoja otadžbina ne zaboravlja, da treba da se održavaju veze sa njom i da su organizacijom ove promocije u okviru obilježavanja velikog datuma u istoriji Crne Gore i njenog Dana nezavisnosti na najbolji način pokazali važnost širenja kulturnih veza i kulture svih naših naroda i potrebu žive razmjene sa domovinom i ljudima koji stvaraju u njoj.
-Komuna je, mogu slobodno reći napravila „kulturnu revoluciju“ kada je riječ o afirmaciji naše baštine i zato je postala kulturni fenomen Crne Gore, kazala je Bogavac, napominjući istovremeno, „da iako posvećena baštini, u stvari, ona je vizija jedne ljepše, duhovnije i mirnije budućnosti koja će se, duboko vjerujem, ponovo nadviti nad našim narodima, jer poslije velikog mraka, uvijek dođe neka snažna svjetlost da pobijedi“.
Ona je takođe podsjetila da je Komuna neprofitni časopis koji je namijenjen „krhkom osjećanju životnih i duhovnih vrijednosti koje su u poslednje vrijeme tako dramatično narušene u svim kulturama naših naroda“ uz naglasak da je „taj tako maleni, ali po sadržini veliki časopis, prvo osvajao srca čitalaca u Crnoj Gori, sve terene od Sjevera do Juga, a sada krči put u svim zemljama na svim kontinentima gdje žive naši ljudi i šalje poruku: čuvajmo naše blago i baštinu, živimo zajedno kao civilizovani ljudi, družimo se, računajmo jedne na druge, oslobodimo se mržnje i zavisti koje nas porobljavaju i razdvajau, oprostimo jedni drugima, završila je Bogavac, burno pozdravljena od strane prisutnih.
Govoreći na promociji, Remzo Hajdarpašić, književnik i scenarista je istakao da ako ga budu ubuduće ljudi pitali kakav je to časopis Komuna, on će reći da je to pravi muzej.
– Muzej koji se drži u rukama i koji ima dosta prednosti u odnosu na klasične muzeje. Sveobuhvatan je, dostupan svima. Muzej koji možete pokloniti prijateljima i time ih zasigurno oplemeniti, napominjući da svi oni koji ga čitaju i druže se sa Komunom, da će se obogatiti znanjem iz prošlosti Crne Gore i to onim neprocijenjivim bogastvom koje čovjek nosi dok je živ.
-Da je sreće ovo bi bio državni projekat zato što ne postoji bolji način da se upozna Crna Gora od iščitavanja Komune. Tu imamo sve sto karakteriše jednu državu: narod, istoriju, geografiju,kulturu…završio je Hajdarpašić.
– Ništa ne nastaje slučajno. Ni časopis Komuna nije slučajna pojava, već izraz želje i potrebe da se dodatno skidaju naslage buđi i praha sa crnogorske kulture, istorije, da se rasvjetljava izuzetno bogata kulturna baština Crne Gore, svih naroda koji žive u njoj i koji su svojim vjekovnim postojanjem ostavili dubok trag u kulturi ovoga podneblja, rekao je između ostalog Faiz Softić, književnik i glavni urednik revije „Bihor“, dodajućii „da ono što je najbitnije kada je u pitanju Komuna kao projekat jeste povezivanje gradova kroz razne teme, svodeći sve to na jedno mjesto – na svoje stranice, čime se ne širi samo znanje o gradovima i njihovim kulturnim osobenostima već se širi i jedna vrsta ljubavi i prijateljstva među njima, što je od neprocjenjive važnosti za jedno multietničko i multikulturalno društvo, kakvo je crnogorsko u državotvornom smislu.
-Ovaj časopis pretenduje, ili on to možda i jeste – crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti na čemu se temelji budućnost kulture, pa ako hoćete i istorije u Crnoj Gori, koja je bila vrlo turbulentna i koja je unesrećila mnoge porodice i zatrla mnoga ognjišta, istakao je Softić.
Zahvaljujući na pozivu da Komuna bude dio obilježavanja proslave povodom 11 godina od obnavljanja nezavisnosti Crne Gore, Amer Ramusović,direktor Komune, rekao je da različitost i multietičnost bogastvo Crne Gore, ali „da država koja nema svoje kulturno blago, svoje nedvojbeno vlasništvo nad njim, nije država i da pojedinac koji ne posjeduje kulturnu baštinu svog naroda, kao što posjeduje svoju kuću, ne može imati svoju identitetsku svojinu“.
-To i Vi ovdje u Luxemburgu dokazujete i dokazivali ste sve ove teške i turbulentne godine koje su za nama, Vašu vezu sa matičnom državom i rodnim krajem, vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša zajednička domovina zajedno sa Crnom Gorom, istakao je on, dodajući da je optimista, da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnom dijasporom koja je trbuhom za kruhom i iz ko zna iz kojih razloga stigla i u Luxemburg nastojati da zajedno sačuvaju itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se i opredijelila i Komun@.
-Taj put će, uvjeren sam biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja i ako bog da za par godina zajedno sa Luxemburgom i ostalima i u Evropskoj uniji, rekao je Ramusović.
Na promociji su prikazana i dva filma i to jedan o razvoju i veoma uspješnom petogodišnjem periodu od kako se štampa ovaj jedinstveni časopis i drugi koji govori o suživotu i ljubavnim pričama iz Podgorice koje su ušle u legendu poput ljubavi Feride Osmanagić sa crnogorskim kapetanom Ilijom Raičkovićem i „Jelki koja ljubi Janka“, dok je u muzičkom programu učestvovao Goran Vratnica iz Brisela koji je uljepšao promociju izvodjenjem izvornih crnogorskih izvornih pjesama u kojima su svi prisutmi uživali i zajedno sa g.Vratnicom pjevali,a izuzetno uspješan medijator večeri bila je Mirnesa Sadovic Sijarić.
A.R.
