PREDSTAVLJANJE POETSKOG STVARALAŠTVA BOŠNJAKINJA CRNE GORE (I)

0

Priredio: Božidar Proročič, književnik i publicista

 U sklopu pripreme projekta predstavljanja poetskog stvaralaštva Bošnjakinja, Crne Gore i pripremljenje knjige-panorame ,,Lirske hedije” predstavljamo vam Dijanu Tiganj.

Dijana Tiganj rođena je 06.02.1995. godine u Prizrenu. Osnovnu školu je završila u Trpezima, a srednjoškolsko obrazovanje stekla je u Gimnaziji „Panto Mališić“ u Beranama. Diplomirala 2017. godine na Studijskom programu za crnogorski jezik i južnoslovenske književnosti u Nikšiću i time stekla zvanje profesora književnosti, a 2020. godine na istom fakultetu odbranila magistarsku tezu ,,Interkulturalni prostori u djelu ,,Bihorci“ Ćamila Sijarića“ i stekla zvanje magistra književnih nauka. Objavila je zbirku poezije „Ulica starih koraka“ i roman „A vrijeme ide dalje“. Koautor je panorame pjesništva Bošnjakinja Crne Gore ,,Lirski zinet“ i knjige ,,Istaknute ličnosti Azerbejdžana“. Osim pisanjem, bavi se i književnom kritikom i naučnim radom, ali i recenzijom i lekturom. Učesnik je i moderator brojnih festivala književnosti, među kojima se posebno ističe: Festival multirkulturalnosti u Luksemburgu 2016. godine, tribina ,, Afirmacija crnogorske književnosti” na Filološkom fakultetu u Nikšiću, tribina ,, Savremeno žensko pismo u bošnjačkoj književnosti” u Petnjici, književni susreti u Petnjici i festival ,,Riječ u kamenu” na Pagu u Hrvatskoj.   Dio je brojnih antologija koje promovišu crnogorsko ženskog pisma, a njena poezija prevođena je na albanski i mađarski jezik.  Trenutno radi kao profesor crnogorskog, srpskog, bosanskog, hrvatskog jezika i književnosti u Srednjoj mješovitoj školi u Petnjici (Crna Gora).

STRANCU POZNANIKU

( umjesto zbogom)

 

Koloseum.

Stojimo kao dva rimska ratnika,

učaureni u oklope sopstenih misli,

egoizma,

jedno naspram drugog,

i gledamo kako krvare rane od naših riječi

po našim tijelima,

čekajući ko će da zada posljednji udarac.

 

Neće niko.

U ljubavnim igrama naći ćemo zadovoljstvo.

I okrenućemo se. Otići.

Ponosni. Ranjeni.

Kao da nikada ništa nije bilo

( A možda i nije).

 

ČEŽNJA

 

Skrivena u mastilu

čekam te.

 

Obavijena čežnjom

tražim te.

 

Posljednje krike ponosa

u sebi sam uspavala.

Uđi i ne pitaj ništa.

Sve što će se dogoditi

ne, nije slučajno.

 

Godinama su naše puti

planirale ovaj susret.

 

Zoveš me tuđim imenom…

Zoveš me ćutanjem.

Ili mi se samo čini da me zoveš?

 

Umišljam.

Zovem te.

A ćutim…

Osluškujem.

Čekam.

 

Svila na mojim njedrima drhti.

Koža mojih usana se ježi.

Srca nemam.

Glava mi je u stomaku.

 

Skrivena požuda u meni cvili

k'o ostavljeno pseto.

Sanjam te.

Zovem te ćutanjem.

Zovem te tuđim imenom…

A nema te…

 

CIFRE

 

Nulom se hrani pijani otac.

Jedno. Ne, dvoje djece.

Dva sina čuče u uglu

i igraju se sa četiri crna klikera.

Trudna žena u stomaku osjeća

treće dijete.

Bezlični trup biće sa pet udova.

Šest godina trpi batine,

svaka joj je zla maćeha.

Sedam dana krije svoja stidna mjesta

i gleda djecu.

Svakom na licu osam rana.

Osam sestara.

U glavi misli :

 

Još mjeseci devet.

 

 

URGENTNI CENTAR KOŠEVO

 

Dimom cigarete varam bol,

um mi pomračuje.

Tamni ugrušci se kidaju,

Svježa krv niz nogu kaplje.

Sestra sa crvenimkarminom

Rukom znak pokazuje:

Zabranjeno pušenje.

 

Bacam cigaretu, zdravom nogom

Je gnječim.

Ostaci njeni miješaju se sa mojom krvlju.

Liče mi nazgnječeno tijelo i zamalo

Izgovorih molitvu.

 

Red ispred praznog šaltera sve je duži.

Pauza, šapuću.

Dva sata?!

Bio je to vapaj umjesto pitanja.

 

Žena Ispredmene bebu smiruje.

Dječak je, deset mjeseci.

Temperatura već treći dan ga mori.

Rukama ga ljulja u dronjcima,

pjeva mu uspavanku na čudnom jeziku.

Poljakinja je, kaže.

Njena uspavanka kao da je posmrtna himna,

A plač djeteta je kida.

Pticu zloslutnicu.

 

Ispred je čovjek u radničkomo dijelju,

U rukama prljavim od maltera drži knjižicu.

Bolna grimasa mu je nalicu, a rame u zavoju.

Probilo mu željezo mišić.

Zašili mu bez anestezije.

Zaboravila sestra kaže, sad čeka potvrdu za bolovanje.

A zna da mu gazda neće dozvoliti.

Sjeća se kući sirotinje koju treba da nahrani

I rukom sivom briše oči.

Malter peče sluznicu oka.

 

Pored mene sjede žena sa maramom.

Modre oči sanjivo gledaju prema šalteru.

Usne se pomjeraju. Broji ljude u redu.

Dolazi već treći dan zaneku potvrdu.

Mršavim rukama skida maramu sa ćelaveg lave.

Tumor. Poslednji stadijum.

Rukom mi pokazuje na uvele dojke,

A pogledom broji ljude.

Jedan manje, uzviknu sa nadom,

A njen glas me opeče.

 

Konačno se otvori šalter.

Hodnicima se razli metež, graja i miris uvele nade.

Dva policajca dovedoše nekog sa rasječenom rukom.

Kriminalac,

Kriminalac ima prednost, govore

I pomjeriše Poljakinju sa bebom,

Povrijeđenog građevinskog radnika sa malterom na rukama

I ženu koju jede rak.

 

Gledam lokvu krvi i razmišljam

Koga je potrebno ubiti da bih konačno

Došao na red?

 

JELOVNIK ZA LJUBAVNIKE

 

Vještica sam.

Spremam ti večeru.

Zavešću te.

Poješću ti srce.

 

Uzimam nož

i režem bilje

kojim ću tu utrobu u

požudu pretvoriti.

 

Jezikom oštricu kušam.

Kašikom miješam smjesu.

Tučkom ti ponos mrvim

i muški ego gnječim.

Ostaće od tebe samo mrve.

Krpom obrisane

 

U vrelim tiganju

jezik ću ti ispeći.

Oklagijom ću ti riječi

u tijesto pretvoriti.

Sve će ići glatko.

 

Viljuškom ću ti oči probosti.

Vidjećeš samo mene

 

U zarđalom tanjiru serviraću

drugima sliku

naizgled

srećnog para.

 

KONKURS: Predlaganje kandidata za člana Komisije za raspodjelu sredstava NVO

0

Opština Petnjica raspisala je Javni poziv za predlaganje kandidata za člana Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacija, koji je predstavnik nevladine organizacije

  1. Predsjednik Opštine upućuje Javni poziv za predlaganje kandidata za člana Komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacija (u daljem tekstu: Komisija), koji su predstavnici nevladinih organizacija.
  2. Kandidata za člana Komisije može da predloži nevladina organizacija koja ispunjava sljedeće uslove:

– da je upisana u registar nevladinih organizacija, najmanje godinu dana prije objavljivanja javnog poziva;

– da ima sjedište na teritoriji opštine Petnjica;

– da je u prethodnoj godini realizovala jedan ili više projekata, ili učestvovala u najmanje jednoj kampanji ili realizovala najmanje dvije jednokratne akcije;

– da više od polovine organa upravljanja nevladine organizacije nijesu članovi organa političkih partija, javni funkcioneri, državni ili lokalni službenici ili namještenici, rukovodioci ili zaposleni u javnim ustanovama i privrednim društvima čiji je osnivač država ili opština.

  1. Nevladina organizacija dužna je da, uz prijedlog kandidata dostavi sljedeće dokaze:

1) kopiju rješenja o upisu u registar organa državne uprave nadležnog za registraciju i vođenje

evidencije o nevladinim organizacijama;

2) kopiju statuta i kopiju osnivačkog akta organizacije;

3) dokaz o realizovanim projektima ili aktivnostima u prethodnoj godini: ugovor o finansiranju, brošure, flajeri, lifleti, novinski članci i slično;

4) izjava ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da u organu upravljanja nevladine organizacije većinu ne čine članovi organa političkih partija, javni funkcioneri, državni ili lokalni službenici ili namještenici, rukovodioci ili zaposleni u javnim ustanovama i privrednim društvima čiji je osnivač država ili opština.

  1. Kandidat nevladine organizacije za člana Komisije može biti lice koje:

– je crnogorski državljanin i ima prebivalište na teritoriji Opštine Petnjica,

– posjeduje iskustvo u pisanju i realizaciji projekata;

– nije član organa političkih partija, javni funkcioner, državni ili lokalni službenik ili namještenik, rukovodilac ili zaposleni u javnoj ustanovi ili privrednom, društvu čiji je osnivač država ili opština.

  1. Nevladina organizacija koja predlaže kandidata za člana Komisije, dužna je da za kandidata

dostavi i sljedeće:

– ovjerenu fotokopiju lične karte;

– biografiju kandidata sa podacima o posjedovanju iskustva u pisanju i realizaciji projekata;

– izjavu kandidata da nije član organa političkih partija, javni funkcioner, državni ili lokalni službenik ili namještenik, rukovodilac ili zaposleni u javnoj ustanovi ili privrednom društvu čiji je osnivač država ili opština i

– izjavu kandidata da prihvata kandidaturu za člana Komisije.

  1. Član Komisije iz reda nevladinih organizacija ne može biti odbornik, poslanik ili član organa upravljanja političke partije, javni funkcioner, državni ili lokalni službenik ili namještenik,  rukovodilac ili zaposleni u javnim ustanovama i privrednim društvima čiji je osnivač država ili opština.
  2. Član Komisije iz reda nevladinih organizacija, ne može učestvovati u odlučivanju o prijavi na javni konkurs, koju je podnijela nevladina organizacija koja ga je predložila za predstavnika nevladinih organizacija u Komisiji.
  3. Mandat Komisije traje dvije godine.
  4. Rok za predlaganje kandidata je 10 dana od dana objavljivanja javnog poziva. Javni poziv se objavljuje na web sajtu opštine, oglasnoj tabli opštine i preko lokalnog javnog emitera.
  5. Prijava se podnosi svakog radnog dana od 08h do 16h na pisarnici opštine u zatvorenoj koverti sa naznakom: ,,Predlog za članove komisije za raspodjelu sredstava nevladinim organizacija, koji su predstavnici nevladinih organizacija“.

 

 

PROTESTU ZDRAVSTVENIH RADNIKA PRIDRUŽILE SE I KOLEGE IZ PETNJICE

0

Suočeni sa konstantnim pritiscima na zdravstvene radnike i nemilim događajima kojima su izloženi ljekari, medicinski tehničari i zdravstveno osoblje a koje je kulminiralo fizičkim napadom na ljekara Hitne pomoći – zdravstveni radnici Hitne pomoći uputili su apel javnosti kako bi se zaustavilo maltretiranje zdravstvenih radnika koji su posvećeni spašavanju života u svakom trenutku i na svakom mjestu.

“Pozivamo na razumijevanje najodgovornijeg posla i prestanak linča zaposlenih Hitne pomoći koji su 24 časa dnevno 365 dana u godini na usluzi svim građanima kojima je medicinska pomoć potrebna.

Mi nijesmo heroji, već u svim uslovima i okolnostima samo obavljamo svoj posao. Ovim putem i na ovaj način želimo da podignemo glas jer minut znači spašen život i svaki atak znači ugrožavanje kako naših, tako i ugrožavanje života naših pacijenata.

Bavljenje najodgovornijom profesijom u najmanju ruku zaslužuje makar minimum uvažavanja od strane građana, a ne maltretiranja i poniženja. U Hitnoj pomoći nema odlaganja i zaustavljanja procesa rada jer vrijeme ne čeka. I sada smo na svojim radnim mjestima i tražimo jedino da nam se omogući da radimo svoj posao s punom sviješću o odgovornosti koju imamo prema pacijentima”, saopšteno je iz te organizacije.

Zaposleni u HMP Petnjica su takodje podržali svoje kolege time što su u 12 časova upalili signalizaciju na trideset sekundi i ukazali na to da se ponižavanje zdravstvenih radnika mora zaustaviti.

A.Ć.

Viši sud potvrdio presudu: Isljam Ćeman nezakonito razriješen funkcije direktora škole ,,25 Maj”

0

Još jedna presuda drugostepena, donešena je u korist smijenjenog direktora škole. Viši sud u Podgorici ocijenio  da je bivši direktoru JUOŠ ,,25 Maj“ Vrbica u Vrbici Isljamu Ćemanu nezakonito oduzeta ta rukovodeća pozicija.

Isljam Ćeman je nakon dvije godine vršenja funkcije direktora JU OŠ ,,25 Maj” Vrbica na nezakonit način razriješen te funkcije stoji u presudi Višeg suda u Podgorici.

Naime, on je u namjeri da dođe do istine zbog čega je smijenjen tužio Minstarstvo prosvjete, nauke i kulture Crne Gore,  te presudu koju je donio Osnovni sud u Podgorici (24.06.2022.g) konačno potvrdio i Viši sud u  korist Ćemana i potvrdio da za njegovu smjenu nije imalo nikakvih pravnih uslova. Ćeman očekuje da će bivša ministarka koja će ostati upamćena kao sramota jednog društva biti adekvatno sankcionisana

,,Istog dana 2021. godine nezakonito, po jednom šablonu smijenila sve direktore i  pomoćnike škola u Crnoj Gori što će naši sudovi potvrditi. Materijalna sredstva koja ćemo dobiti nijesu nam bitna koliko nam je  bitno da javnost sazna da smo razriješni nepravedno“ kazao je Ćeman i nada sw da se ovakva pošast nikad i nikome više neće dogoditi.

ERIS BABAČIĆ

 

PROROČIĆ: FAIZ SOFTIĆ – KNJIŽEVNOST I HUMANOST GRADE LJEPŠE SVJETOVE

Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista

 Kao gost Zavičajnog kluba ,,Bihor” imao sam tu lijepu priliku i čast da se popričam sa istaknutim bšnjačko-crnogorskim književnikom Faizom Softićem. On pripada plejadi onih čija je književna ali i humana riječ prešla svoj trnoviti i muhadžirski put od sjevera Crne Gore do Luksemurga. O Faizu Softiću ovaj put neću govoriti kao književniku, već kao intelektualcu i humanisti koji je posvećen svim svojim prijateljima i čija riječ samo dobrim i dobro zrači. Faiz Softić je i glani i odgovorni urednik revije ,,Bihor” koja nas uvjek obraduje mnogobrojnim zanimljivim i značajnim tekstovima kako onim iz dijaspore tako i onim lijepim i zavičajnim temama iz Crne Gore.

Dovoljno je reći Faiz Softić, svim našim iseljenicima u Luksemburgu ali i onima sa drugih prostora i država da znamo o kome se radi. Njegovo ime puni integritet ali i humanistička misao i djelo svrstavaju ga nesumljivo u jednog od najznačajnih dobrotvora koji je iskreno posvećen i duboko emotivan na ljudske patnje, stradanje, potrebu da se pomogne nekome i da se neko podrži i kada se čini da nema izlaza. Zapravo moja iskrena priča nije samo o njemu ovo je priča o svim našim ljudima i iseljenicima i svima onima koji čine ZK-Bihor to sveto ime koje nama u Crnoj Gori puno znači a koje predstavlja jednog od najljepših svetionika ma koliko bure i oluje bile nemilosrdne. Poznavati Faiza Softića je čast i privilegija biti dio ZK-Bihor je najljepši spoj na putevima koji vas vode u neku ljepšu i svijetliju budućnost. Kroz svoj dugogodišnji kako književni tako intelektualni i humanistički angažman Softić je pun dobrote i plemenitosti, ako na ovaj način otkrijete sebe i upoznate njega onda shvatate što je istinska dobrota i plemenitost je pređeno životno iskustvo kroz cijelo njegovo biće, nam pomaže  da naša svjesnost može otvoriti naša srca. Insan ne mora uvijek da se nađe na nekoj od životnih raskrsnica zbunjenosti i neriješenosti da bi se sjetio da ga čovjekoljublje, bezuslovno davanje i briga o drugima uvijek i nepogrešivo odvedu do najspokojnijih dana i noći. To je urođeno, kod Softića a treba ga i oživjeti kod mnogih drugih. Ne moraju se čekati organizovane akcije države ili tuđe molbe i prijedlozi, treba podijeliti ovdje i sada bezuslovno, bez straha za sjutra i sa oproštajem za juče. Faiz Softić je prešao i teške opsade Sarajeva, topove (koje ni danas ne voli) u toj mračnoj tmini velikog grada dijelio je sa prijateljima onaj najbolji dio sebe. Čovjek koji dijeli sa drugima pa makar i ono malo što ima ne gubi, naprotiv, ostaje mu izobilje zdravlja, oslobođenja i spokoja na svim nivoima duha i duše a time i tijela. Takav čovjek, kao i onaj koji daje svoje vrijeme i dijeli svoje znanje bude poseban u svakom pogledu.

Književnost mu je dala posebnu dimenziju plemenitosti jer kroz svoju poeziju i prozu pretočio je sva životna iskustva i to ga čini jednim od najprestižnjih pisaca sa naših prostora. Faiz Softić nije svoje dobro drugima činio da bi dobio ostvario ili postigao zasluženu nagradu ili priznanje on je to radio (i još uvijek radi) jer je duboko u sebi zna i danas zna da sami čin plemenitosti je najuzvišenji čin svakog insana. Faiz Softić je autentičan i postojan karakter. Od one vrste karaktera koji nastaju i očvrsnu kroz životna iskušenja: iskušenja beskrajne radosti porodice,  i savlađivanja tuge i brige takođe prema drugima. Njegovi životni uspjesi i priznanja, nisu ga promijenili ostao je dosljedan svom jakom karakteru. On je od onih intelektualaca koji nisu  nikada nisu oblačili niti jednu (tuđu) košulju kolektivističkih identiteta bili oni nacionalni, etnički, religijski, jezički, književni. Nikada nije podlegao sopstvenosti, gubitka ličnih, individualnih uvjerenja i sloboda, i ponajprije, prava na dosljednostednost i vjernost moralnoj savjesti u sebi i opštem dobru iznad svega. Plemenitost je Softićev životni habitus, ona uporna identičnost sa samim sobom, plemenitost koja se ne stiče samo porijeklom, niti samo snagom volje, već naprosto jeste njegov karakter. Plemenitost jeste ona fina gospostka crta intelektualca i posebna elita dobra i dobrote.

U našim čestim i mnogobrojnim razgovorima Faiz Softić mi je prenio mnogobrojne blistave misli između ostalog: ,,Život je pun prepreka, valova, oluja, gromova, uspona i padova. Snagu dobrote i humanosti ne može imati svako, to je ipak nešto uzvišenije na čemu ste odgajani i što nosite od malena. Vjerujem da svi možemo biti bolji insani književnost i humanost grade ljepše i bolje svjetove. Mostove koji sami izgradimo moramo sami i čuvati jer su to mostovi prijateljstva među svim narodima.Rutger Bregman u svojoj knjizi „Čovječanstvo: istorija koja uliva nadu” govori o ljudskoj prirodi kao iskonski dobroj. Ne samo da su ljudi po prirodi dobri već u radikalnim situacijama u kojima je ta dobrota najviše na probi, ljudi prije pribegavaju žrtvi za druge nego sopstvenom opstanku, upravo takav je heroj ove naše priče. Sa više ovakvih insana i sami bi bili bolji.

Za kraj ove kalendarske godine ostavio sam ovaj tekst o Softiću to je moj tračak nade o svim onim dobrim ljudima koje sam srijetao ove godine. Jer jedino kroz dobra ovakvih insana i sami postajemo bolji. Zaslužio je Faiz i mnogi drugi da ih pomenem ali svako će se prepoznati u ovom tekstu to je priča o brojnim našim: Softićima, Brčvacima, Luboderima, Latićima, Čekićima, Markovićima, Čekićima, Kurpejovićima, Dacićima, Musićima, Hajdarpašićima, Canovićima, Rastoderima, Martinovićima, Čavorima, Radnjićima, Ristićima, Vuksanovićima, Dekovićima, Mustafićima (a pomenuo sam samo dio) koji su svoju plemenitu misiju na ovoj planeti učinili svojim brojnim humanim djelima ljepšim. Za sami kraj mudri citat kineskog filozofa i pisca Lao Cea koji je zapisao: ,, ”Pazite na svoje misli; one postaju riječi. Pazite na svoje riječi; one postaju djela. Pazite na svoja djela; ona postaju navike. Pazite na svoje navike; one postaju karakter. Pazite na svoj karakter; on postaje tvoja sudbina.”

PETNJICA: ZAVRŠEN LIKOVNI KONKURS “MOJA DOMOVINA”

0

U Centru za kulturu Petnjica nedavno je završen likovni i literarni konkurs pod sloganom ,,Moja domovina”. Ovoj izložbi su prisustvovali učenici, profesori, kao i članovi žirija.

Učenici su svoju vrijednost i maštu pokazali ovim konkursom, na kojem je pristiglo 53 likovna i tri literarna rada. Sa ovim brojem radova ukazali su na svoju odgovornost, marljivost i želju za dokazivanjem.
JU OŠ ,, Mahmut Adrović” dostavila je 16 likovnih radova, Osnovna škola ,, Trpezi” 13, JU OŠ ,, 25. maj” Vrbica 11, dok je JU OŠ ,,Savin Bor” 7 i ,,Tucanje” 6 likovnih radova.
Pristigle radove je pregledao tročlani žiri u čijem sastavu su bili mr Aldemar Ibrahimović, akademski slikar iz Rožaja, Belis Pojatić akademski slikar iz Pljevalja i magistar Asim Huhinja, profesor geografije, takodje iz Pljevalja.

U prvoj kategoriji do IV razreda, treće mjesto podijelili su učenici JU OŠ ,, Trpezi”, Duraković Meris i Huremović Ajla, drugo mjesto dijele učenici JU OŠ ,, Mahmut Adrović”, Latić Azra i Ramčilović Ensar, prvo mjesto osvojila je Ema Ličina.
U kategoriji od VI do IX razreda, treće mjesto osvojile su učenice JU OŠ ,, 25. maj” Vrbica, Dženeta Adrović i Nejla Skenderović, učenica JU OŠ ,, Trpezi”. Drugo mjesto ove kategorije dijele Alina Adrović i Alina Đukić, učenice JU OŠ ,, 25. maj” Vrbica. Prvo mjesto je osvojila Agović Selma, učenica JU OŠ ,, Tucanje” .

Na literarnom konkursu pristigla su tri rada iz Srednje mješovite škole, koja su pregledali profesori C-S-B-H jezika i književnosti, Senada Đešević, Muslija Agović i književnik Braho Adrović.
Prvo mjesto osvojila je učenica II razreda gimnazije, Dalila Agović, drugo mjesto Dalida Agović, učenica I razreda gimnazije, treće mjesto osvojila je Minea Kožar, učenica trećeg razreda gimnazije.

Direktor Centra za kulturu Petnjica, Sinan Tiganj, zahvaljuje se svim učesnicima ovog konkursa, kao i članovima žirija koji su imali izuzetno težak zadatak prilikom odlučivanja.

AMRA ĆEMAN

OŠTEĆENI DIMNJAK ZAPALIO KROV: LOKALIZOVAN POŽAR NA KUĆI RAMIZA AGOVIĆA

0

Vatra, koja je danas oko 17.00 časova zahvatila krov kuće Ramiza Agovića u Barama, lokalizovana je brzom intervencijom komšija i Služne zaštite i spašavanja Petnjice i Berana.

Do požara je došlo, kako nezvanično saznaje Rado Petnjica, zbog pukotine u dimnjaku, gdje je vatra zahvatila drvenu krovnu konstrukciju.

Ekipa radija Petnjica je na licu mjesta zatekla mještane Bara koji su prvi pritekli u pomoć komšiji u pokušaju da ugase požar, dok pripadnici Služne zaštite i spašavanja ne pristignu.

Reakcija SZŠ je bila brza, pa su tako udruženim snagama pripadnici Službe zaštite i spašavanja Berane i Petnjice uspjeli da lokalizuju plamen i vatrenu stihiju i na taj način spriječe urušavanje krovne konstrukcije.
Prema dostupnim informacijama nije bilo povrijeđenih.

ERIS BABAČIĆ

BKC SANDŽAK U PETNJICI: PROMOVISANA KNJIGA MIRSADA HADROVIĆA

0

Proteklog vikenda u prostorijama BKC Sandžak, održana je promocija knjige autora Mirsada Hadrovića “Vakufi u Berana i Petnjici”. Promocija knjige je izazvala veliko intersovanje građana, a u prilog tome govori činjenica da je sala BKC-a bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Moderator večeri bio je Almir Muratović, a učesnici u književnoj promociji su bili: Braho Adrović, književnik i Glavni imam u Petnjici Huesin ef. Ramčilović.

Husein ef. Ramčilović je kazao da mu je drago što je odaziv ljudi i interesovanje za knjigom bilo veliko. On je istakao da se treba boriti i otrgnuti od zaborava riječ “Vakuf”.

“Napisana knjiga koja će drugima koristiti, biti od haira je vrsta trajne sadake. To što je neko uvakufio, njegova namjera, njegovo djelo, njegov nijet, se ne smije zloupotrijebiti. Ova knjiga je mogla biti upotpunjena sa još par vakfua. Druga stvar koja mi je takođe zapala za oko jeste da imena koja su navedena u knjizi, zapravo ti ljudi nijesu glavni aktivisti za izgradnju vakufa, to bi se trebalo na neki način ispraviti i dopuniti. Knjiga je dobra i ovakva kakva jeste, može da bude još bolja i da se obuhvate svi vakufi koji su na ovom prostoru”.

Braho Adrović, istaknuti književnik je kazao da je sa zadovoljstvom prihvatio poziv Mirsada Hadrovića da nešto više kaže o samoj knjizi ,,Vakufi u Beranama i Petnjici”, drugo izdanje. Kako je kazao, ono što je njega motivisalo da pročita knjigu jeste da do sada na području Opštine Berane i Petnjice nijesmo imali na uvid knjigu, a kamoli neki pisani zapis o vakufima koji se nalaze na ovom području.

Autor knjige Mirsad Hadrović se kratko osvrno na sadržaj knjige, upoznao prisutne o značaju vakufa i zahvalio se svim prisutnima koji su došli da podrže ovu promociju.

Opširniji video sa promocije, možete pogledati na našem You Tube kanalu Radio Petnjica.

ERIS BABAČIĆ

 

 

ZAIM LIČINA ČESTITAO NOVOGODIŠNJE I BOŽIĆNE PRAZNIKE

0

Odbornik Socijalističke narodne partije Zaim Ličina čestistao je Novu godinu svim građanima Petnjice, a i širom dijaspore, uz želju da ova Nova godina bude srećna i berićetna svima. On je takođe i svim vjernicima hrišćanske vjeroispovjesti čestitao Božič.

,,Želim svim našim ljudima, ma gdje god se nalazili, da čestitam Novu godinu, da ova godina bude bolja od prethodne, bude srećna i berićetna. Takođe želim da čestitam pravoslavnim vjernicima Božić, da predstojeće praznične dane provedu u zdravlju i veselju, puno sreće i napretka želim iskreno od srca”, stoji u čestitki  Odbornika SNP-a u Petnjici Zaima Ličina.

E.B

POLICIJA IZ PETNJICE PODIJELILA POKLON PAKETIĆE UČENICIMA

0

Pripadnici Uprave policije iz Petnjice uručili su poklon paketiće učenicima od prvog da četvrtog razreda osnovnih škola na teritoriji opštine Petnjica i na taj način obradovali mališane.

Kolektiv Stanice policije u Petnjici, odlučio je da opredijeli novčana sredstva za kupovinu poklon paketića u osnovnim školama na teritoriji opštine Petnjica.

,,Željeli smo da na ovaj način obradujemo djecu povodom Nove godine i da posvetimo pažnju najmlađima. Naš gest sa poklon paketićima nije prvi i u prethodnom periodu smo imali sličnih aktivnosti. Cilj akcije je da se pkaže da su službenici policije na uzluzi svim građanima, pa i onim najmlađim.

U narednom periodu, kroz brojne preventivne, planske aktivnosti i jačanje svijeti o društvenoj ulozi policije u Petnjici, nastojaćemo da izgrademo partnerski odnos između građana i policije.

ERIS BABAČIĆ