BIZNIS AGRO KLUB: AMAR MURATOVIĆ – IMA POSLA I U BIHORU, A OVDJE DIŠEM PUNIM PLUĆIMA

0
Mladi Bihorac Amar Muratović jedan je od mladih iz Petnjice koji se bave poljoprivredom. Ovaj poljoprivredni inžinjer je, i pored ponuda da ode u “bijeli svijet”, ostao da radi u na svom imanju u Petnjici.

“Počeli smo 2016. godine sa podizanjem voćnjaka na 50 ari zemljišta, naredne godine sa malinjakom, jer on brže vraća novac. Malinjak beremo već treću godinu zaredom, dok je mladi voćnjak ove godine donio prve plodove šljive i kruške. Imamo i starije voćnjake sa više vrsta voća, koji rađaju dosta dobro, sa obzirom na to da se sve radi u okviru organske proizvodnje“, kaže Muratović.Takodje na gazdinstvu Muratovića imamo krave i ovce, uz to i plastenike, zatim tridesetak društava pčela.

„Ranije smo imali jednu ili dvije krave, onda smo krenuli da se širimo. Danas imamo pet krava i petnaestak ovaca. U sezoni kad nastupi berba voća, sakupljanje sijena i slično, svi se uključimo, a vrlo često i uzmemo radnike“, ističe Muratović

„Počeli smo sa preradom voća u džemove, pravimo tradicionalni pekmez od šljiva, džem, sirup i slatko od malina. Plasman proizvoda je većinom u inostranstvu, ali takođe smo ukljuceni u projekat Regionalne razvojne agencije preko kojih ćemo proizvode plasirati prema Podgorici i primorju.
Ove godine očekujemo da nam stignu mašine za proizvodnju hladno cijeđenog soka od jabuka, kruške i mnogih drugih vrsta voća, ali i povrća, kaže bihorski poljoprivredni inžinjer.

Gazdinstvo Muratović je učesnik sajmova, gdje god može da stigne.

„Imamo pretenzije da radimo i da se proširujemo.  Dodatno uz poljoprivredu održavamo i imanja iseljenika iz Bihora, počev od Petnjice, Ponora, Trpezi, Vrbice, ali najviše u selu Lagatore, tako da oni kada dođu na odmor sve im bude uredno i svima bude lijepo.

„Bilo je i ponuda za posao, ali pošto nisu bili u mojoj struci više sam volio da krenem samostalno, zaposlimo par ljudi, još pogotovo kada krenemo sa hladnim cijeđenjem sokova, umjesto pečenja rakija, smatramo da je korisnije voće iskoristiti i iscijediti u zdrave sokove“, ističe Muratović.

„Imamo jake ambicije i ovdje sam odlučio da ostanem. Bitno je šta čovek želi, jer nije sve u novcu. Da sam htio zbog novca da idem sigurno ne bih ostao ovdje. Ali volim svoje rodno mjesto i sve ljude u njemu, prirodu i sve sto imamo u Bihoru, to je nešto što nema cijenu, ovdje dišem punim plućima“, kaže Muratović.

Muratović su dobili traktor i rotacionu kosačicu u vrijednosti od oko 22 000 eeura i to iz projekta IPARD.

„Aplicirali smo za IPARD još na proljeće 2018 godine za traktor i rotacionu kosačicu, IPARD je pomogao 70% dodatnih sredstava, kad platiš PDV i ostale troškove to izađe 55% do 60% sredstava pomoći.
Traktor je 2019. godište, nov, posjeduje servo volan, prednju kašiku za utovar stajnjaka. Kosačica može dosta posla da odradi i umnogome će mi olakšat poslove. Traktor će nam služiti za sve i veliko olakšanje će nam biti pri oranju, frezanju, pripreme za sjetvu, utovara, prskanja voća, prevoz drva i uz to planiramo da dobavimo dodane priključke za traktor“, zaključuje Muratović.

ENKO KORAĆ
Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

BIZNIS AGRO KLUB: MLADI STOČAR ERMIN MURATOVIĆ – “JESTE DA SE RADI, ALI JE LAKŠE NEGO U LUKSEMBURGU”

0

Da čovjek živi na selu i bavi se poljoprivredom je sasvim uobičajena i rekli bi smo logična stvar. Međutim, kada živiš na oko 200 metara od centra čaršije i baviš se stočarstvom, pri tom još si mlad momak, to i nije baš uobičajeno.

Dvadesetrogodišnji Ermin Muratović nije želio da “bude u trendu” i potragu za boljim životom i srećom nastavi u Luksemburgu ili bilo gdje na zapadu, kao što su to uradili mnogi iz Petnjice. Ostao je tu, u Bihoru jer se rukovodi onim da “ko hoće da radi, može i da zaradi” i u Petnjici.

“Ne možeš se obogatit ovdje, ali može da se zaradi i da se živi sa porodicom. Može i nešto da se stvori”, kaže Ermin, mladi stočar iz Petnjice.

Ono što izdvaja ovog mladog Bihorca to je što farmu od 15 muznih krava i tri junice oformio u neposrednoj blizini centra Petnjice, a da se to skoro pa i ne da primijetit. U njegovoj okućnici, gdje je smještena porodična kuća, štala, sjenik i sve neophodno za jedno domaćinstvo koje se bavi poljoprivredom, impozantno je to što je sve pod konac. Čisto i uredno, a oni koji svakodnevno prolaze pored štale, teško da mogu i primijetiti da se tu nalazi „buljuk“ od 18 grla krupne stoke.

“Volim to. Volim da mi je sve sređeno i vodim računa o tome”, naglašava Ermin Muratović.

„Od rahmetli oca sam naslijedio ovaj posao i evo uspješno se bavim onim što je započeo on. Nije da se ne isplati, naprotiv, itekako imam dobit. Jeste rad, ali opet lakše nego li u Luksemburgu. Bio sam tamo kao turista i nije mi se svidelo. Oni od rane zore idu da rade. Ranim i ja. Ljeti sam od šest ujutru na noge, a zimi znam da i duže odspavam. Međutim, svoj sam gazda pa kada sam umoran, znam da odmaram i do 7 i po”, ističe Ermin.

Osim pedantno uređene okutnjice, za ovog mladog Bihorca je specifično i to što sav posao oko stoke i pripremi hrane za nju u ljetnjim danima, radi sa svojom suprugom i majkom.

“Da bi izimio krave koje imam, potrebno je oko 3.500 hiljada bala. Sve to pokosim, baliram i dotjeram, a pomaže mi supruga i majka. Mašine i mehanizaciju imam kompletnu pa je puno lakše raditi. Kada smo na planini, tada proizvodimi sir i kajmak i prodajem telad. Ovdje kada sam, onda prodajem vareniku. Sreća je što imam našeg  kupca i prerađivača, mljekaru Radmančicu pa njima isporučujem. Nešto prodam i van, našim ljudima u dijaspori. Sir uglavnom njima šaljem. Trenutno su muzne samo tri krave, a ostale su steone”, kaže Ermin Muratović.

Njegu ljubav prema poljoprivredi i stočarrstvu je prepoznata i od strane Ministarstva poljoprivrede.

“Prije osam godina sam dobio solarni panel. Nakon toga sam dobio kosačicu i plastilicu. Sve je to preko projekata za koje sam aplicirao gdje je pola sredstava obezbijedlio ministarstvo, a pola ja. Zadovoljan sam”, ističe Ermin.

Planina Vlahovi i njeno prostranstvo je idealno za stočarstvo, a realativno ravni pašnjaci su pogodni za kosidbu i plastibu sa mašinama. Nekada je njegov otac isključivo držao ovce, ali kako kaže Ermin, ovca hoće puno posla, prije svega hoće čobanina.

“Danas imam samo jednu ovcu koju čuvam zbog toga što je nju kupio rahmetli babo i nju sam dao jednom prijatelju koji ima stado. Nekada je babo držao samo ovce. Imali bi smo samo po jednu kravu, a u zadnje vrijeme je počeo više krava, a manje ovaca. Ovca ‘oće čobanina”, ističe Ermin koji, i pored puno posla i rada, ima vremena i za društvene mreže.

“Nađe se toga vremena i za FB. Sjednem da čuvam krave i samo šaltam. Ne objavljujem slike na FB, pravo da ti kažem jer nema ko da me slika. Kada odem sam, ko će da me slika”, kroz šalu zaključuje Ermin Muratović.

DENIS BOŽOVIĆ

 

 

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

BIZNIS AGRO KLUB: MLADI STOČAR MERLIN MURATOVIĆ – TREBA SNAGE, ALI SAM SVOJ GAZDA

0

Obećanje, ludo radovanje – maksima koja je Merlina Muratovića podstakla da se okrene soptsvenom biznisu, tačnije, stočarstvu.

Ovaj 26-godišnji Bihorac, nakon završetka srednje škole u Petnjici, smjer veterina, odrađenog pripravničkog staža i položenog državnog ispita u Podgorici, jedan period je provodio svoje slobodno vrijeme radeći na terenu sa veterinarima iz Berana u sezoni vakcinacije, iskustva radi i da se na terenu upozna sa svojim, kako je tada mislio, budućim pozivom.

Nije tražio nikakvu novčanu naknadu, a jedinu satisfakciju je imao u obećanju da će se otvoriti veterinarska ambulanta u Petnjici i on tu nastaviti i profesionalno da raditi posao za koji se školovao.

Čekao je Merlin i nije dočekao.

Prije tri godine, kako i sam kaže, iz čiste ljutnje više prema sebi što se oslonio na obećnjanja, nego li na one koji su obećali, odlučio je da nastavi porodičnu tradiciju i da oformi farmu krupne i sitne stoke, preciznije – krava i ovaca.

„Ja ček da se ovdje otvori veterinarska stanica ali uzalud. Naljutim se i prije tri godine, preko ministarstva poljoprivrede, uzmem pet junica i počnem da podižem farmu. Moja jedina obaveza je bila da se registrujem što sam odmah uradio. Danas imam oko 18 grla krupne stoke i 75 ovaca. Na ovoliku stoku, jedino šta danas imam, kao pomoć, to je ona premija od strane ministarstva koja iznosi 70 eura po kravi.

Sve ostalo, nakon samog starta, sam od sopstevnih sredstava bez pomoći bilo koje institucije, kako opštinske tako i državne. Jedina moja pomoć su roditelji i supruga. Sve mora preko mojih ruku da prođe. Za ovoliku stoku, zimu nemam čemu da čekam bez oko 4000 bala sijena. Svaka ta bala preko mojih ruku pređe. Treba snaga ali, sam svoj gazda. Ne žalim se. Može da se živi ko može i hoće da radi“, ističe Merlin Muratović.

Stočarski posao je nešto što je tradicija u njegovoj porodici. Otac Fejzo punih 30 godina je radio u Agrokombinat u Beranama i niti jednog trenutka nije zapustio svoje imanje. Naprotiv, radio i od novca zarađenog na poslu i stoke, kupovao zemlju.

Ima još jedna neuobičajana i nesvakišanja pojava kada je u pitanju Bihor, a vezana je za Merlinovu porodicu.

Njegov otac, Fejzo, ima četri sina i ćerku, napravio četri kuće, kupio komplet poljoprivrednu mehanizaciju od traktora, kosačice do balirke, jedan manji i jedan veći kamion, muzilica za krave i još puno toga što je neophodno kako bi se život na selo učinio što lakšim i ugodnijim. Kuriozitet vezan za Fejzovu porodicu je taj što niko od njegove porodice nije proveo dana radeći tamo gdje je većina Bihoraca, u inostranstvu.

Ni Merlin ne planira da potraži bolji i lakši život van svoje Petnjice. Ljeti sa svojim stadom izađe na planinu, katun Kohnjske luke a društvo mu pravi supruga.

„Da mi idu sinovi u inostranstvo, ne, bože sačuvaj. Odu ljudi tamo pa naprave kuće ovdje koje su prazne. Sa svojim rukama i radom, napravio sam četri kuće i komplet mehanizaciju, od države ništa i zadovoljan sam. Jedino što je Merlin preko ministarstva dobio u startu pet junica i to je to“, priča Fejzo Muratović. Otac Merlinov, za portal radija o svom životu u Bihor.

Merlin ne bježi od rada. Ono što će biti prinuđen to je da smanjim broj ovaca jer nema čobanina tako da će se posvetiti samo uzgoju krava.

„Mlijeko prodajem mljekari Lazine i zadovoljan sam. Ono što je najbitnije to je da su redovni sa plaćanjem. Cijena zavisi od kvaliteta mlijeka. Kod nas se puno priča o poljoprivredi od strane nadležnih institucija a ništa se ne ostvaruje. Stiče se utisak da se podrška daje tamo gdje nije potrebna. Ljudi dobiju krave a onda ih prodaju. Da ne pričamo o subvencijama pa tu su trebali da nas oslobode akciza na uvoz koncentrata. Ali, više priče no realne podrške“, saglasni su otac i sin kada je u pitanju podrška za sektor poljoprivrede.

Postoje momenti kada se Merlin pokajao što je ostao u Petnjicu i nastavio da radi ono što je i njegov babo ali, to zavisi od težine posla. „Bude momenata kada jeste teško, kada treba da se, što bi se reklo, zapne. Prođe me to brzo. Svoj sam na svome i ne oskudijevamo. Okvirno oko 70 litara dnevno isporučim u ovim danima a leti, oko 13o litara. Zato ću da se baziram na proizvodnju mlijeka. Livada ima da se kosi. Neko mi i plati da mu pokosim samo da mu imanje očistim. Zadovoljan sam“, ističe Merlin Muratović, mladi petnjički poljoprivrednik.

DENIS BOŽOVIĆ

 

 

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

BIZNIS AGRO KLUB: AVDULAH MURATOVIĆ – ZADOVOLJAN SAM ZASADIMA, OPŠTINA I DRŽAVA VIŠE DA POMOGNU POLJOPRIVREDNICIMA

0

Na oko hektar i po zasada kupusa u Podvadama, Avdulah Muratović kaže za portal Radija Petnjica da je zadovoljan trenutnim stanjem zasada i očekuje veliki rod.

Danas je i prvu glavicu kupusa ubra a zasdio ih je oko 60.000 struka.

U aprilu mu je snijeg uništio blizu 2.000 sadnica, dok je u nekoliko navrata slana uništila njih oko 30.000 struka o čemu je portal Radio Petnjica već pisao.

“S obzirom na to da smo ga mašinski sadili, morali smo sve ručno da zamijenimo i zasadimo novih 20.000 sadnica. Ranog imam oko 9.600 struka, predranog oko 4.600 struka dok crvenog i bijelog kasnog kupusa imamo oko 35.000 struka.

Rani kupus već uveliko zavija dok kasni je izbacio listove. Do sada nam je vrijeme išlo na ruku, najavili su u narednim danima velike toplote. Predveče svaki drugi dana plavim zasade, kako bi se kupus napajao, jer već su velike vrućine a to je biljka koja zatjeva dosta vode. Očekujem oko 70 tona ukupno kupusa ove godine.

Pored kupusa, zasijao sam pasulj preko deset hiljada biljaka, pritkaš i čučavac. Pasulj je veoma dobro krenuo i tu očekujem dobar rod. Na mjestu gdje je zasađen pasulj pritkaš, zasadio sam oko 250 tikvi, koje osavljam za sebe i po nekome ću dati da skuha za narednu zimu“, kazao je Avdulah Muratović.

On je rekao da su to sve bili veliki izdaci i da bi država i opština trebali da budu više orjentisani direktno na poljoprivrednike.

“Dajemo maksimum i borimo se da u svom zavičaju radimo i živimo od toga rada. Važno je i zbog reputacije lokalne uprave da daju svoj maksimum i pokažu partiotizam kroz snažnu podršku poljoprivredi. Još jednom pozivam Ministasrtvo poljoprivrede i opštinu Petnjica da osnaže poljoprivredne proizvođače i motivišu nas da za narednu godinu još više kupusa zasadimo“, zaključio je Muratović.

ENKO KORAĆ

 

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

BIZNIS AGRO KLUB: TURCI NAJAVILI OTVARANJE POLJOPRIVREDNO-PROIZVODNOG CENTRA U PETNJICI

0

Vlasnici firme ,,Volos Animal Nutrition” koja je osnovana u Podgorici, a čiji su vlasnici ,,Arkor Hayvacilik” iz Turske, u razgovoru sa čelnim ljudima Opštine Petnjica iskazali su interesovanje da na teritoriji Petnjice otvore Poljoprivredni – proizvodni Centar, koji bi se nalazio na Pladništima.

Oni su lokalnoj samoupravi uputili pismo namjere, koje vam prenosimo u cjelosti:

,,Obraćamo Vam se, kako bi vas informisali o našoj namjeri, da na teritoriji Vaše Opštine investiramo i otvorimo Poljoprivredni-proizvodni centar.

Naime, naša firma ,,Volos Animal Nutrition” D.O.O, registrovana u Crnoj Gori u junu 2022. godine, sa sjedištem u Podgorici. Firma ,,Volos Animal Nutrition”, nastala je kao dio kompanije ,,ARKOR HAYVANCILIK” koja posluje u Republici Turskoj i bavi se proizvodnjom i prodajom vitamina i minerala, dodataka za stočnu ishranu, kao i distribucijom mašina i prateće opreme poznatih svjetskih brendova, koje se koriste u procesu proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Vlasnici kompanije ,,ARKOR HAYVANCILIK” takođe su i vlasnici i osnivači firme ,,Volos Animal Nutrition.

 

 

 

Projekat Biznis Agro Klub podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

 

 

 

 

 

Prilikom obilaska i upoznavanja sa potencijalnim tržištem imali smo nekoliko konstruktivnih sastanaka u nekoliko gradova u Crnoj Gori. Između ostalog smo imali prezentaciju naše firme u Opštini Petnjica, a takođe i sastanke sa predstavnicima Opštine Petnjica.

Na sastanku sa predsjednikom Opštine Petnjica Samirom Agovićem, razgovarali smo o našoj namjeri da u Crnoj Gori investiramo u izgradnju Poljoprivrednog centra u čijem sastavu bi se nalazio pogon za proizvodnju vitamina, minerala i dodataka za stočnu ishranu, prodajni salon naših proizvoda, poljoprivredna apoteka, kao i veterinarska ordinacija. U tom centru bi bilo otvotreno oko 15 radnih mjesta. Tokom prezentacije naših planova naišli smo na razumijevanje gospodina Agovića, koji je prepoznao potencijalni interes Opštine Petnjica i građana koji žive u njoj. Tim povodom upoznao nas je sa lokalitetom koji se nalazi na ulazu u Opštinu Petnjica, na kojem bi se mogao izgraditi navedeni Poljoprivredni centar, a koji bi Opština Petnjica bila spremna da ustupi za ovu namjenu na korištenje po povoljnim uslovima.

Nakon naše procjene poslovnih mogućnosti donijeli smo odluku da bi Petnjica zbog svog potencijala i mogučih povoljnih uslova za obavljanje naše djelatnosti, bila dobar lokalitet za početak razvoja naše djelatnosti u Crnoj Gori”

IFTARSKO DRUŽENJE BIHORKI U PETNJICI

0

Sinoć je u Petnjici upriličeno iftarsko druženje za žene postače u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice iz Petnjice.

Iftar je bio upriličen u restoranu “Merak” a prisustvovalo je oko 70 žena iz naše opstine. Nakon iftara u džamiji je održano predavanje za žene. Predavanja su održale Esma Pramenko i Benita Klimenta. One su govorile o bitnosti ibadeta tokom ramazanskih dana, činjenju dobrih djela i načinu na koji se možemo najbolje približiti Gospodaru u ovim mubarek danima. Pozvale su vjernice na činjenje dobrih djela ističući da islam svakoj vjernici i svakom vjerniku preporučuje lijep ahlak a zabranjuje sve što ga kvari. Lijep ahlak donosi mir i spokoj zajednici. Osoba koja je nosioc lijepog ahlaka je omiljena kako kod Allaha i Poslanika, s.a.v.s., tako i kod ljudi a to je veoma važno u vremenu kada okolnosti i prilike u društvu izazivaju podjele među ljudima.

Organizatorke ovog druženja su članice Odbora za žene koji funkcioniše pri Medžlisu IZ u Petnjici u sastavu: Elmaza Muratović, Esma Pramenko, Benita Klimenta, Mihrija Škrijelj, Selma Adrović i Seida Ramčilović. One su prisutne poselamile u ime predsjednika Medžlisa IZ u Petnjici, Rifata Agovića i glavnog imama Huseina ef. Ramčilovića. Za naš portal su kazale da su ovakva ramazanska druženja veoma prijatna a naročito u sredinama u kojima žene nemaju priliku da se često okupe i druže. Posebna čar je u zajedničkim iftarima i ramazanskim ibadetima koji zbližavaju ljude i pozivaju ih na činjenje dobra.

Predsjednik Medžlisa Islamske zajednice u Petnjici, Rifat Agović je za naš portal kazao da će Medžlis i dalje nastaviti sa aktivnostima za žene kojima će se unaprijediti položaj žena u zajednici i podsticati za veće učešće u javnom životu.

S.A.

NOVA KNJIGA MR ESKA MURATOVIĆA – “ARHAIKA BIHORA”

0
Drasko Dosljak

Knjigu mr Eska Muratovića, pod naslovom“ARHAIKA BIHORA: jezički ethos za čovjekov logos”, čine četiri cjeline: O svjetovno-ethosnim izvorištima bihorskog jezika, Ka razumijevanju jezičkog ethosa i ethosâ obzirnosti i sabura, O ethosnim izvorištima bihorskog jezika i Mali rječnik bihorizama. Ov o je prva monografska obrada Bihora koja tretira naslovnu tematiku. Bihor je geografska regija na sjeveroistoku Crne Gore i obuhvata teritoriju opštine Petnjica i dio teritorije Bijelog Polja. Ime je dobila po Bihoru,  srednjovjekovnom gradu čiji se ostaci nalaze na teritoriji opštine Petnjica.

 

Svako jezičko/govorno područje sadrži manje jezičke zajednice koje izgrađuju i čuvaju  vrijednosti u ramovima svog životnog prostora. Bihorska govorna/jezička zajednica, kako Muratović navodi, baštini posebnost folklorističko-etničkih, sociološko-kulturoloških i etičko-antropoloških obrazaca, ali i odražava duhovno-životnu posebnost. Kao ethos opstanka i samoodržanja jednog naroda, konkretno bihorskog,  govor baštini umnost u skladu s tradicijom i svim onim što ona nosi sa sobom. Istražujući prostor Bihora, Muratović konstatuje da ogroman dio semantičke raspoloživosti arhaičnog bihorskog jezika pokazuje da se oblikovanje čovjeka Bihora odigrava u kući i porodici, uz njegovanje principa jedinstva svih vaspitnih komponenti: fizičke, umne, radno-moralne, religijsko-vjerske. Autor pokazuje da se najviše njegovalo  moralno i umno vaspitanje pojedinca, da se sa mudrošću i jakom voljom treba učiti strpljenju i istrajnosti. Muratović ističe da su u Bihoru posebno na cijeni: poštenje, iskrenost, skromnost, kuražnost, druželjubivost, miroljubivost i pravičnost.

U drugom poglavlju ovoga rukopisa, naslovljenom Ka razumijevanju jezičkog ethosa i ethosâ obzirnosti i sabura, autor mr Muratović  objašnjava  jezičku ethosnost za čovjekov logos, a to znači da je jezik zavičajni čuvar iz kojeg je moguće tumačiti simboliku svijeta, omogućiti čovjekovom logosu povijesno pozicioniranje ka totalitetu svijeta života i njegovih procesa. Autor objašnjava status jezika u filozofskoj hermeneutici, kao i etiku obzirnosti i etiku sabura kao dva etička modusa koji pripadaju i ethosu zavičaja. Profesor Muratović konstatuje da je situaciona ethosnost inicirana osobenostima individualnog karaktera kojeg prate moralni simboli sa svojim značenjem u njihovoj jednokratnosti, kada se moralno dobro potčinjava pravilima moralno-etičkog važenja u određenim situacijama. Na studiozan način uz korištenje naučnog aparata,  autor  u ovom poglavlju obrađuje i teme: Ka filozofskoj tematizaciji konvergencije etike obzirnosti  i etike sabura sa humanizmom islama, O humanizmu i etici u islamu, Etika obzirnosti, O etici sabura iz konteksta islamske tradicije, Etika sabura kao egzistancijska kodifikacija opstajanja bošnjačkog naroda, Strpljivost kao sabur, Selamet kao sabur, Samozatajnost kao sabur i Samoprevazilaženje kao sabur. Ovim temama, Muratović je nadogradio dosadašnja lingvistička ispitivanja ovoga prostora.

U trećem poglavlju, O ethosnim izvorištima bihorskog jezika,  prof. Muratović piše o razboritosti onih koji ne odustaju, o radu kao sredstvu oblikovanja stvarnosti, o umijeću življenja uz snagu i revnost, o umješnosti i marljivosti: „bastadur“ i „dikat“, o čovjeku u vrlini, vrlini u čovjeku: poštovanje i pouka za stolom životne stvarnosti, o Ulozi muhabeta i habera u bihorskoj tradiciji, o ethosu kazivanja u srođenosti riječi: bihorski posjedak, o pojmovima berićet i saglam iz konteksta našeg doba, o riječima: Haslet i erbap, o mudrostu u oprezu ili lukavstvu koje to nije, o velikodušnosti i darežljivosti, strpljenje i vedrina su uvijek u blizini dobra i pravde, o istini u samopoštovanju i samopoštovanju u istini, o milosrđu kao čovještvu,  o životu u dobru i dobru u životu. Muratović posebno ističe da su pored kulturnih sistema i zajednica, pojedinci istinski nosioci stvaranja dobara i vrijednosti ljudskog duha preko potrebe i obaveze stvaranja zajedničkih projekata, kojima se daje punoća smisla današnjice i određuje smjer sjutrašnjice, pri čemu se nerijetko polazi od životnog morala otvorenog za svijet života i univerzum.

Mali rječnik bihorizama, posljednje, četvrto poglavlje ove monografije sadrži riječi iz bihorskog govora, i njihova značenja, te predstavlja dragocjenu dopunu dosadašnjim dijalektološkim rječnicima crnogorskih govora.

Monografski knjiga mr Eska Muratovića  “ARHAIKA BIHORA: jezički ethos za čovjekov logos” predstavlja, očekivano, studiozno i stručno obrađenu temu. Knjiga je odlična dopuna cjelokupnim naučnim istraživanjima Bihora i podstrek da se na isti način obrade i neke druge geografske regije.

Prof. dr Draško Došljak

Svi putevi prve kategorije u Petnjici prohodni

0

Komunalno preduzeće i ovog jutra nastavlja punom parom da radi na probijanju snježnih nameta i učini puteve druge i treće kategorije prohodnim, koje juče nijesu uspjeli da očiste.

Kako su nam kazali, svi putevi prve kategorije u našoj opštini su prohodni.

Ovih dana su pristizali pozitivni komentari od građana na rad Komunalnog preduzeća i njihove zaposlene, koji neumorno rade na održavanju puteva u našoj opštini. Oni su juče tokom cijelog dana bili angažovani na probijanju različitih putnih pravaca.

ERIS BABAČIĆ

PETNJICA: SNIJEG SRUŠIO KROV POMOĆNOG OBJEKTA ŠEKA ŠABOTIĆA

0

Proljećni snijeg u Petnjici donio i prve nevolje, urušen krov na pomoćnom objektu likovnog umjetnika Šeka Šabotića u MZ Tucanje.

Krovna konstrukcija nije izdržala težinu aprilskog snijega.

Proljećni snijeg je u opštini Petnjica nanio štete domaćinstvima, a prema informacijama sa terena koje stižu u redakciju Radija Petnjica još nekoliko objekata, starije gradnje, nije izdržalo nevrijeme i snijeg na području Bihora.

ERIS BABAČIĆ

 

 

PETNJICA: Sva raspoloživa mehanizacija Komunalnog preduzeća na terenu (FOTO I VIDEO)

0

Iz Komunalnog preduzeća Petnjica su nam saopštili da su sve četiri mašine sa kojim Komunalno preduzeće raspolaže na terenu, da se saobraća otežano i da je stanje prema planini najkritičnije, gdje je visina snježnog pokrivača znatno veća.

Ono što predstavlja otežavajuću okolnost je to što snijeg nastavlja da pada pa se očekuje da će visina snježnog pokrivača porasti tokom dana.

,,Sva mehanizacija je uključena u otklanjanu snježnih nameta i osposobljavanju putnih pravaca“ saopštili su iz Komunalnog preduzeća.

Nije zabilježena ni jedna saobraćajna nezgoda, ali dodatni operz na sve vozače da vožnju prilagode uslovima puta, jer se saobraća po klizavom kolovozu.

ERIS BABAČIĆ.