Poštovani slušaoci Radija Petnjica, poštovani prijatelji zavičajnog radija i ostali, danas je 3. avgust i prošlo je tačno dvije godine od kada smo sa vama. Vjerujemo da smo promijenili stvari u BIhoru za ove dvije godine i da smo uticali da Petnjica krene naprijed. Vjerujemo takođe da smo postali nezaobilazni i da se podrazumijevamo.
I obećavamo da nećemo pisati nikakve dubokoumne uvodnike niti ćemo se hvaliti uspjesima. Samo ćemo vas, poštovani slušaoci i čitaoci portala podsjećati na činjenicu da smo tu, uz vas, za vas, i u vaše ime.
Malo li je?
Pozdrav od Samira, Raifa, Denisa, Ivanke, Jelene, Selme, Dina, Vlada, Srđana, Đura, Ibra, Čarne, Relje i još stotine nas.
A da nije sve slučajno da vas podsjetimo da je tačno prije 113 godina oživio genijalni Markonijev izum i uspostavljena radio-telegrafska veza između Crne Gore i Italije.
5. maja 1904. godine između crnogorske vlade i Guljerma Markonija, italijanskog naučnika koji je pet godina kasnije dobio Nobelovu nagradu za fiziku, sklopljen je u Londonu ugovor za instaliranje radio-stanice na brdu Volujica. U ime Crne Gore ugovor je potpisao glavni upravitelj pošte i telegrafa Jovo Popović, a sa italijanske strane ministar pošta Skala i sam Markoni.
Prva radio-telegrafska stanica na Balkanu proradila je na planini Volujica iznad Bara. Bila je montirana za nepuna tri mjeseca. Imala je dvije antene visoke po 47 metara, a radila je pomoću baterija.
Događaj je zaista bio izuzetan za malu Crnu Goru.
Njenom svečanom puštanju u rad 3. avgusta 1904. godine prisustvovao je i knjaz Nikola sa brojnom pratnjom.
Nakon puštanja stanice u rad, knjaz Nikola je poslao telegrame ruskom caru Nikoli II, kralju Srbije Petru I, austrijskom caru Franju Josifu i italijanskom kralju Viktoru Emanuelu.
Od svih vladara kojima su upućeni telegrami, istog dana su stigli odgovori. Bili su pročitani na velikom banketu priređenom u čast puštanja stanice u rad.
Iste je godine u Bar donijet i prvi radio-aparat. Kao i svi u to vrijeme, i ovaj je bio bez zvučnika i sa slušalicama.
Pošto nije imao velikih prihoda od stanice, Markoni je ponudio Crnoj Gori da je otkupi. Ministarski savjet je 1908. godine odobrio da Uprava pošta i telegrafa preuzme stanicu u trogodišnji najam uz nadoknadu Markoniju od dvije i po hiljade franaka, ali je stanicu, dozvolom crnogorske vlade, otkupilo Barsko društvo, godinu dana kasnije.
Prva radio-stanica na Bakanu radila je, uz kraće prekide, sve do početka Prvog svjetskog rata. Austrijske torpiljerke ušle su 2. marta 1915. godine u barsku luku i potopile jahtu kralja Nikole „Rumija”, porušile zgradu lučke kapetanije na lukobranu (tom prilikom izgorjela je sva stara crnogorska pomorska arhiva) i topovskim đuladima srušile radio-stanicu na Volujici.
SAMIR RASTODER
